Tagovi

Etična banka u Hrvatskoj

Kao bomba u Hrvatskim medijima odjeknula je vijest da se planira osnivanje prve etične banke.
Veliko zanimanje javnosti ( a time i medija ) govori nam da “klasične ” komercijalne banke u Hrvatskoj nisu na dobrom glasu.
Mučne slike deložacija, ovrhe i blokirani računi građana na jednoj strani te ogromni profiti bankara na drugoj strani doveli su do toga da se bankari uz političare smatraju najodgovornijim za postojeću financijsku krizu.
U takvim okolnostima etična banka zvuči osvježavajuće u odnosu na ustajale komercijalne banke.
Etična banka je novina u Hrvatskoj ali slične banke već uspješno posluju na Europskom tržištu.
Glavna razlika između etičnih i komercijalnih banaka bi bila u tome što etične banke uz financijsku koristi investicije gledaju i njezinu društvenu korist.

Biznis je biznis
Ključ svakog uspješnog biznisa je prepoznati neku potrebu koja nije zadovoljena na adekvatan način. Krajni cilj svakog poduzetničkog poduhvata je ostvarivanje dobiti.
Ako znamo da javnost percepcira postojeće banke kao lopovske i znamo da su banke omražene u javnosti onda je jasno da imamo određenu potrebu ( potreba za poštenim i moralnim bankama ) koja nije zadovoljena na adekvatan način.
Imamo i činjenicu da grupa poduzetnika najavljuje osnivanje etične banke što znači da postoje i pojedinci koji su prepoznali nezadovoljenu potrebu te imaju ideju, sredstva i znanja kako potrebu pretvoriti u biznis.
Ostaje još taj biznis prikazati kao opće društveni interes ( svaka organizacija nastoji svoje interese prikazati kao opće društvene ) kako bi se ostvario krajni cilj a to je ostvarivanje dobiti.

Muči nas zarada
Čudna smo mi biča. Ljudi često i kada znaju istinu jednostavno je ne žele čuti.
Istina zna biti ružna, odvratna ili u suprotnosti s našim moralnim i društvenim vrijednostima.
Svi mi znamo da je osnovni cilj političara i političkih stranka osvajanje vlasti radi ostvarivanja privilegija (novac, moć, ugled, bogatstvo ) koje obnašanje vlasti nosi sa sobom.
Ipak prilikom političkih kampanja stranke to nikada ne ističu kao svoj glavni cilj već ističu opće društvene interese ( razvoj gospodarstva, pravna država, socijalna pravda i sl )
Iako mi znamo istinu ( prosječan građanin bi trebao znati ) ne bi voljeli da političari kažu da su tu radi želje za novcem, vlašću, moći i privilegijama.
Kada bi mi to željeli političari bi to isticali kao svoje glavne ciljeve te bi im takva iskrenost donosila pobjedu na izborima.
Linić je jednom prilikom izjavio da bi ukrao ako ga nitko ne nadzire ( dakle rekao je istinu ) i oko toga se digla velika prašina te zgražanje demokratske javnosti.
Slična stvar je i s etičnom bankom. Svi mi znamo da je glavni cilj etične banke ostvarivanje dobiti ali ipak ljepše zvuči da im je glavni cilj društvena korist.
Živimo u kapitalizmu ( sustav počiva na ulaganju s ciljem zarade ) ali u javnosti postoji uvjerenje da je zarad protivna moralu ( zato poduzetnici uvijek ističu opće društvene ciljeve ) i općim društvenim interesima.
Upravo je suprotno, poduzeća koja posluju u skladu s zakonima i pri tome ostvaruju dobit, korisna su svojim vlasnicima ali i cjelokupnoj društvenoj zajednici. Takva poduzeća moraju zapošljavati radnike, plaćati poreze i doprinose te na taj način doprinose razvoju društvene zajednice bez obzira da li je to želja vlasnika tih poduzeća.
U sustav gdje se zakon doslovce provodi ( nema monopola, kartela, utaje poreza, kršenja radničkih prava ) pojedinac koji pokreće poslovanje a gleda isključivo svoje interese društveno je koristan pojedinac.

Plemenite organizacije
U zadnjih nekoliko godina svjedoci smo naglog porasta “plemenitih organizacija”. Sve više organizacija ( poduzeća, nevladinih udruga, političkih stranaka ) u svojim nazivima ističe plemenite prefikse ( ekološka, humanitarna, etična, dobrotvorna ) aludirajući na to da rade u društvenom interesu.
Bujanje “plemenitih organizacija” ne treba gledati isključivo u kontekstu sazrijevanja svijesti o potrebi zaštite okoliša ili potrebi za etično poduzetništvo već u kontekstu sve veće popularnosti a time i isplativosti “plemenitih organizacija”.
Poduzetnici će investirati u takva plemenita poduzeća kada vide da je zarada kod takvih poduzeća jednaka ili veća nego li kod klasičnih.
Tako će jučerašnji naftaš preko noći postati zaštitnik okoliša a politički tajkun će postati najveći promotor etičkog poduzetništva.
Nikada se ne smije zaboraviti da do poboljšanja radnih uvjeta visoko obrazovanih radnika nije došlo zbog radnički prosvjeda niti zbog želje poslodavaca da poboljšaju životne uvjete radnika već zbog toga što su poslodavci uvidjeli da je sretan dobro plaćen radnik puno produktivniji i isplativiji nego li siromašni frustrirani radnik.
Od poboljšanja radih uvjeta korist su imali poduzetnici ( poduzeća kao Google i Facebook donose nezamislive profite svojim vlasnicima i osnivačima ) ali i radnici koji sada imaju velike plaće te su zainteresirani za daljnji napredak poduzeća.
Ista stvar je s etičnim i drugim sličnim poduzećima.
Ukoliko se ulaganje u etična ili ekološka poduzeća pokaže profitabilno profitirati će i vlasnici tih poduzeća ali i ona područja koja oni deklarativno štite i brane.
Novac i dalje pokreće svijet, ako se zarada može uskladiti s etikom ili zaštitom okoliša onda smo svi na dobitku.

Tržište ima zadnju riječ
Jednom kada bude pokrenuta etična banka će po svojoj prirodi biti izložena nemilosrdnom tržišnom mehanizmu.
Tržište će ocijeniti kolika je potreba za takvom bankom, koliko je ideja dobro razrađena i na kraju koliki kolač će etična banka uzeti.
Bude li uspješna osvježit će bankarsko tržište u Hrvatskoj te prisiliti komercijalne banke na pravedniji odnos prema klijentima.
Etika je znanost o moralu, osnovna moralna vrijednost je istina, etična banka na svojoj internet stranici skriva svoj pravi cilj ( ostvarivanje dobiti ) i prikazuje se kao banka kojoj je glavni cilj ostvarivanje društvene koristi.
U tom pogledu ona i nije etična ali svakako jeste inovativna a može biti itekako društveno korisna. Njezin cilj da ostvari zaradu je moralan i nije u suprotnosti s istaknutim ciljem ostvarivanja društvene koristi.
Bude li osnovana biti će zanimljivo vidjeti kakvu će poslovnu politiku voditi, kako će se odnositi prema klijentima i kakvu će društvenu ulogu ostvariti.
Etična banka će biti etična onoliko koliko su etični ljudi koji je vode i onoliko koliko tržište dozvoljava etiku u poslovanju.
Vrijeme koje dolazi pokazat će se kao najbolji test vrijednosti i etičnosti etične banke.

Komentari

kamata

Možda bi još trebalo dodati slijedeće: ono dolje.. a nekima bi bilo bolje da to ne čitaju.

Nasuprot Aristotelovom mišljenju koje, kao loša, neistinita predrasuda živi i danas, treba istaknuti da kamata nije "novac rođen od novca". Kako je već bilo račeno, kamata pokreće dodatni rad, koji se onda u uspješnojzavršnici ekonomskog ciklusa - N R N' - transformira u novac - N'. Dodatna vrijednost ili višak vrijednosti, ozbiljena kamata ne potiče od neka čarobne ili imaginarne osobine novca, nego od rada kojeg je novac pokrenuo.

Jasno, kredit se ne uzima samo zato da bi se pokrenuo neki posao ili rad.

U slučaju da kredit uzima neki rasipnik ili propalica koji ne namjerava poduzeti neku poslovnu aktivnost, nego samo uživati, kamata ne stvara višak vrijednosti, ali zato dužnikovo, tj. rasipnikovo imanje (hipoteka) koje je višestruko veće od kredita, otima iz njegovih ruku i stavlja u ruke kreditora, koji zna kako se s takvim imanjem radi i stvara dobit. U ovakvim slučajevima, krediti i lihvarske kamate služe kao sredstvo upropaštavanja parazitskih subjekata u društvu i prebacivanja njihovih imanja u ruke ljudi koji će ih pokrenuti i stvarati razna dobra.

Spontana ekonomska lustracija društva.

Danas čak i krediti sa jako niskim kamatama ili čak beskamatni krediti služe za upropaštavanje parazitskih nacija. Za bijedno stanje tih nacija, nisu naravno krivi kreditori, nego same te nacije i njihova sklonost parazitizmu i životu na kredit i tuđi račun. Prve i najveće žrtve njihovog parazitizma i životinjske sebičnosti su njihova vlastita djeca za koju bi najbolje bilo da se nikad nisu ni rodila.

Jasno, za sve je kriv MMF i Svjetska banka. Pa ne možemo valjda mi, Grci i drugi lezilebovići biti krivi zato što smo zasrali svoju budućnost. Kriv je MMF, koji, vjerovali ili ne, traži da nešto i radimo i stvaramo a ne da samo trošimo.

Zabluda je i to da je kamata sredstvo eksploatacije. Kamata je, kako je već rečeno, sredstvo stvaranja viška vrijednosti, a ovaj višak se čuva i predaje slijedećoj generaciji. Kamata (isto kao i profit) je dakle žrtva kojeg svaka generacija čini radi toga da bi se ostvario napredak.. Ona "eksploatacija" je zapravo Marxova floskula.

Tako, kako mi se čini, načelno stoje stvari usprkos brojnim i prebrojnim narušavanjima tih principa ljudske djelatnosti.

Mislim da će ovo moje kratko izlaganje jako koristiti ostalim korisnicima Politika coma. Već vidim kako se pripremaju da ga temeljito prouče i mudro odvagnu njegove dobre i loše strane.

Znam da je velik nedostatak ovog izlaganja to što u njemu nema Ustaša i Partizana, ali što mogu. Nisam ja toliko genijalan da bih i o njima mogao raspravljati.

Tko je glasao

Kasa uzajamne pomoći

@mario121
Još uvijek postoje, etične su, ograničavajuće, ali su i spas u zadnji čas.
Kase uzajamne pomoći najbliže su onom kaj si zamislil.

Tko je glasao

Pogledao sa movaj dnevnik jer

Pogledao sa movaj dnevnik jer sa mse nadao da će netko od upućenih napisati nešto iformacija o temi o kojoj malo znam (kao što malo znam o bankarst vu uopće), a zanima me.

Koliko vidim iz sadraža, autor nažalost o temi zna jo šmanje od mene. Uhvatio se za termin "etička" i nadovezao svoje apstraktne lamentacije.

Argumentacija se zasniva na pretpostavci da etika vrednota mora biti svedena na utilitarun, tj, da se ne može slijediti više vrednota odjednom. Ako netko teži zaradi, nemoguće je da istovremeno slijedi i neke druge vrednote.

Na jednom sjatu o ovoj temi piše:

Not all banks have profit as their overriding objective.

Dakle: nije cilj koji je postavljen apsolutno iznad svega drugoga.

Većina ljudi zapravo u praksi tako postupa. Zato apstrakcije u dnevniku ne vrijede. Nema svrhe raspravljati o ethical banking a da se o temi ništa ne zna.

Tko je glasao
Tko je glasao

Glavna razlika između etičnih

Glavna razlika između etičnih i komercijalnih banaka bi bila u tome što etične banke uz financijsku koristi investicije gledaju i njezinu društvenu korist.

tko će donosit odluke kamo će se investirat?

tko će snositi gubitke investicija?

Tko je glasao

pacta sunt servanda

...i da se etička banka doslovno drži etičkog kodeksa,
...treba i etičke klijente koji će se držati istog kodeksa

Tko je glasao

Bit stvari

Vrijeme koje dolazi pokazat će se kao najbolji test vrijednosti i etičnosti etične banke.

Bože moj, koje li ludorije !!??

Vrijeme koje prolazi samo će pokazati da li je "ETIČNA BANKA" dobar propagandni slogan. A sama banka, kao što je ustvrdio i sam autor ni po čemu se ne razlikuje od drugih "neetičnih" banaka.

Naivnost je nejvjerojatno raširena pojava !!!

Tko je glasao

Važno pitanje

Što je kamata i čemu ona služi?

Tko je glasao

Kamata je pristojba koju

Kamata je pristojba koju dužnik imovine isplaćuje vlasniku kao oblik naknade za korištenje sredstava. . U praksi to je najčešće cijena koju plaća posuđivač novca onome koji mu pozajmljuje novac.
U bankarstvu kamata bi bila cijena kredita.
Služi tome da posuđivač ima interes pozajmiti novac.

Tko je glasao
Tko je glasao

Etična banka

Etična banka je, kako se čini, banka koja trguje sa moralnim principima - prodaje ih za novac.

Pri tome zarađuje "ogromne profite".

Uh !! Super !!!

Dobro je to da banke, u vremenima u kojima nema posla u tzv. realnoj ekonomiji, i dok se golema većina banaka bore za opstanak, i stalno su u opasnosti od bankrota, dakle da u tim vremenima banke zarađuju "ogromne profite".

Živjela narodna glupost i neznanje!

"Etika je znanost o moralu, osnovna moralna vrijednost je istina" .

Au mp3!!!

Mislio sam da je dobro osnovna vriiednost etike, a istina teorijske filozofije.

Eto, da sam jučer umro, ne bih znao kako stvari stoje.

Eeee,... što ti je narod i njegova mudrost !!!???

A etična banka!!!???

To je nešto kao kurva koja na prsima i na leđima nosi etiketu "Ja sam nevina"-

Ne želim reći ni jednu riječ protiv banaka i tako se priključiti golemom broju budala koje pričaju o "ogromnim profitima".

Ja mislim da su i obične, neetične banke dobra i korisna institucija i da se treba boriti za njihov opstanak. Za opstanak neke države važniji je opstanak njenih banaka, nego opstanak vlade.

A sada, kad su vremena teška i banke propadaju zbog toga što nitko ne želi kredite, čak i kad mu trebaju, nekoliko lukavaca se dosjetilo da naivčine i bedake zabljesne naslovom "etične banke" i tako steknu koju mušteriju više.

Čini se da će steći dosta, štoviše, puno klijenata, jer ljudi oduvijek nasjedaju tim propagandnim glupostima.

Tko je glasao

što misliš, tko određuje

što misliš, tko određuje etička načela na kojima takva banka posluje? dioničari, nadzorni odbor, uprava banke?
inače, etičke banke čije poslovanje je komplementarno nekim posebnim etičkim načelima nisu rijetkost.
Banke u islamskom svijetu posluju u skladu sa šerijatskim pravom.
Obveznice, kojom takve banke posluju, se zovu sukuk obveznice.
One ne donose kamatu jer je kamata po šerijatskom pravu zabranjena, nego proporcionalni dio investicije sa svim rizicima.
ima još mnogo šerijatskih bankarskih instrumenata, ali kad se razgrnu sva ta silna etička i ostala načela, uvijek ostaje isti, jedini princip: banka mora naplatiti kamatu,bez obzira kako se taj prihod zove, inače nije banka.

Tko je glasao

Nekako su meni draže ove naše

Nekako su meni draže ove naše nego li šerijatske. Islamsko bankarstvo je samo prekrivena eksploatacija.
Kad već mora postojati eksploatacija jednih ljudi nad drugim ja više cijenim one koji priznaju da im je cilj eksploatacija ( banke, korporacije, poduzeća ) nego li one koje eksploatiraju ( vjerske zajednice, političari, nevladine udruge ) a opravdavaju svoju eksploataciju društveno moralnim interesima.

Tko je glasao

Marijo

Kamata je pristojba koju

Kamata je pristojba koju dužnik imovine isplaćuje vlasniku kao oblik naknade za korištenje sredstava. . U praksi to je najčešće cijena koju plaća posuđivač novca onome koji mu pozajmljuje novac.
U bankarstvu kamata bi bila cijena kredita.
Služi tome da posuđivač ima interes pozajmiti novac.

U načelu, to je točno. No postoje neke važnije stvari koje treba znati o kamati. Evo nečega od tih važnijih stvari.

Djelatnost ljudske vrste je svrsishodna - ide za ostvarenjem nekog cilja. Da bi se taj cilj ostvario, permanentno se moraju usavršavati i uvećavati sredstva za njegovo ostvarivanje.

Ova sredstva pak mogu se usavršavati isključivo iz tzv. viška vrijednosti - profita, kamate itd.

Kamata je, pored onog što je rekao Marijo još i motivacijsko i prinudno sredstvo koje omogućuje pokretanje većeg rada, tj rada koji će se realizirati kao suma novca koja je veća od glavnice kredita. Kredit koji traži i kamatu pokreće više rada i kvalitetniji rad nego onaj koji ne traži kamatu. Krediti koji traže kamatu povećavaju bančine fondove i samim tim njihovu sposobnost da pokrenu više rada, bilo kreativnog, bilo reproduktivnog, od onih beskamatnih kredita.

Osnovna funkcija kamate jest da, zajedno s profitom, ubrza i olakša razvoj civilizacije. Bez profita i kamata ne bi bio moguć taj razvoj, niti ostvarivanje ciljeva vrste, a svi radni ljudski napori bili bi besmisleni.

Tko je glasao

Baš se obradovah ovom dnevniku

Kad ono ništa konkretno o Etičnoj banci???

"Fašisti budućnosti sami će sebe nazivati antifašistima!!!" Mudra proročanstva prošlosti.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci