Tagovi

Epidemija EgoGluposti

I Teorija

Od kreativnosti do gluposti
Pet je mogućih odnosa pojedinaca prema situaciji vezano za kvalitetu odlučivanja i djelovanja.
Rješavanje situacije na nov način ili kreiranje novih situacija smatra se kvalitetnim odlučivanjem i naziva se kreativnost.

Inteligencijaje sposobnost rješavanja nove zadane situacije koja uključuje prepoznavanje novih elemenata situacije. Što je situacija dinamičnija i složenija, a pojedinac je riješi lakše, kvalitetnije, jeftinije i brže, stupanj inteligencije je veći.
Inteligencija omogućava razvoj pojedinaca jer tijekom vremena stalno nastaju nove situacije u kojima pojedinac stječe, propušta stjecati ili gubi resurse/iskustvo.

Nesposobnost snalaženja pojedinaca u novoj situaciji jest neinteligentnost.

Snalaženje pojedinca u poznatoj situaciji je razumnost.

Nesnalaženje pojedinca u poznatoj situaciji je glupost.
Za osobu se kaže da je glupa (stalno ili pretežito ponašanje) ili da glupo postupa kada nedovoljno obuhvatno ili loše promišlja određenu situaciju pa predloži/izvede pogrešno ili suboptimalno rješenje.

Odnos pojedinca i organizacije, odnos državnih dužnosnika i njihovih organizacija odnosno javnosti
Organizacije, dijelovi organizacije, zaposleni, grupe, zbog specijalizacije rada i zbog prikupljenog znanja u organizaciji te različitih stupnjeva uvježbanosti zaposlenih djeluju kao oplemenjivači odluka ili zaustavljači loših ili nedovoljno dobrih odluka. To se može desiti samo ako zaposleni u organizaciji nisu izloženi vanjskim ili unutarnjim oblicima totalitarističkih djelovanja! Ako zaposleni imaju osjećaj sigurnosti i pripadnosti organizaciji, a organizacija ih nastoji razviti i integrirati. Prema izostanku kvalitetnih odluka vlasti i institucija i niskoj razini BDP možemo indirektno zaključiti kakovi je stanje u organizacijama javnog sektora.

Nova vrsta gluposti
U domaji se javila nova vrsta gluposti. EgoGlupost.
Umjesto strateških načela države i javnih organizacija koja bi bile utemeljene na državnim interesu ili interesima javne organizacije te međudržavnim konkurentnim zahtjevima određene osobe i objavljuju tvrdnje ( sudove) koji su njima protivni.
Dok to čine pripadnici medija šteta je manja ali kada to čine pripadnici vlasti i upravljači javnih organizacija pa po njima djeluju mijenjaju zakone i akte šteta koja se nanosi građanima i državi se jako povećava.

U razdobljima kada vlast osvoji kvazi elita s totalitarnim tendencijama, s nedovoljno znanja za razvoj države novaca ima sve manje, država se zadužuje. Tada se neformalni interesi usmjeravaju grabeži javnog dobara ili zaustavljanju razvoja i to dokazuju EgoGlupostima.

EgoGluposti imaju dvije svrhe:
* zaustaviti razvoji države koji bi pogoršao prilike za prihode kvazi elite
* ispuniti medijski prostor kako bi se građani manipulirali.

EgoGlupost nije ideološka glupost jer se ne može pridružiti ideološkom načelu ili konceptu.
Ali česti je alat ideologija za manipulaciju ili samomanipulaciju. Često se koristi i za argumentaciju kako bi se dokazala glavna tvrdnja neke osobe. Tada se prekida proces mišljenja, a počinje djelovati ego.

II Primjer EgoGluposti

Tvrdnja: Znanje je skupo je EgoGlupost
Tvrdnju plasiraju pripadnici države, državnih sveučilišta, privatnih sveučilišta. Treba prelistati novine, pretražiti portale pa će se poimence vidjeti koje su osobe to govorile.
"Je skupo" može biti određivanje jedne od karakteristika znanja gledajući s aspekta onoga koji kupuje znanje.
Indikativno je da tu riječ koriste oni koji prodaju uslugu ili daju javnu uslugu povezanu sa znanjem.
Oni bi trebali govoriti "mi mnogo zarađujemo na znanju ili imamo gubitke". I onda argumentirati svoju ocjenu uz pomoć kalkulacije. A to ne čine?
Davanje ocjena koji se odnose na cijeli skup-znanje je česta stručna greška na koju ozbiljni nastavnici upozoravaju prvostupnike na prvoj godini. Zato je čudno kada osobe s titulama dr. znanosti čine greške mišljenja prvostupnika.

Moralno i pravno dozvoljeno skupo znanje i nemoralno i pravno nedozvoljeno skupo znanje
* Znanje može biti skupo u pravnom i tržišnom kontekstu, a da to bude moralno i konstruktivno za državu ako je riječ o izvrsnosti organizacije, njenim metodama koje ostvaruju rijetke standarde od kojih korisnici imaju dodatke koristi ili ako je riječ o znanju kojeg znaju manje skupine i pojedinci.
* Znanje može biti skupo, u pravnom i tržišni kontekstu, a da to bude nemoralno i destruktivno za državu ako je riječ o prevelikim troškovima zbog lošeg upravljanja državnih sveučilišta ili uz pomoć zakona kreiranoj monopolnoj situaciji za državna sveučilišta.

S aspekta upravljanja državnim sveučilištima i s aspekta interesa države kada se govori o transferu "znanja" studentima riječ je o prevelikim troškovima nastave, a ne o skupom znanju.>/strong>A te dvije priče se razlikuju od neba do zemlje.

Stručne i znanstvene tvrdnje o sadržajima uz EgoGlupost «Znanje je skupo».>/strong>
* Dio znanja se može steći bez plaćanja, dio za malo novaca, a dio za mnogo novaca.
* Dio znanja se ne može kupiti jer prodaja nije dozvoljena.
* Za dio znanja javnost i ne zna da postoji.
* U takozvanom "znanju" ima mnogo sadržaja koji nisu ni stručni ni znanstveni pa su zapravo neznanje – vjerovanja u društvenim znanostima i medicini.
* Znanje koje državna sveučilišta transferiraju studentima je široko rasprostranjeno znanje i
ima male troškove nabave pa bi trošak transfera takovog znanja trebao biti mali uz kvalitetno upravljanje..

Tvrdnja koja nije EgoGlupost "Znanje je skupo."
Tvrdnja koja slijedi je istinita i stručna i trebala je biti izgovorena umjesto EgoGluposti iz naslova.
Troškovi nastave državnih sveučilišta su preveliki u odnosu na raspoloživo znanje o upravljanju, organizaciji i pedagoškim znanjima dostupnim na tržištu znanja i okolini te konkurentnim pravilima. Ti troškovi su dvostruko veći od mogućih.

Čije je znanje skupo, a čije nije
Analizirat ću samo nekoliko od više mogućih situacija u visokom obrazovanju.

Znanje bez naknade + troškovi nabave i učenja za studente
Izvrsne doktorate i knjige moguće je skinuti s portala ili pročitati u bibliotekama bez naknade.
Ako ih se želi naučiti i uvježbati mora se potrošiti vrijeme, a vrijeme ima troškove kao i dostupnost do knjiga ili e-tekstova.
To bi mogao biti način učenja s najmanje troškova za studente i državu ako je osoba uvježbana i ako joj je postavljena od države IT infrastruktura.

Znanje uz malu naknadu + troškovi nabave i učenja za studente
Znanje može biti prodavano na medijima. Od starih udžbenika koji se na Hreljiću i antikvarijatu mogu kupiti za nekoliko kuna, primjerice izvrsni (po sada važećim kriterijima) udžbenik statistike profesora Serdara. Ili na e-mediju.

Znanje uz naknadu + troškovi nabave i učenja za studente
Većina studenata koji pohađaju državna sveučilišta u domaji participiraju u plaćanju školarine.
Ne znam je li im iznos participacije prihvatljiv ili nije s obzirom na kvalitetu transfera znanja.
Osim ekscesa, procese državnih sveučilišta samo rijetki studenti pri kraju studija mogu razumjeti i ocijeniti.

Juuupi, nabijmo troškove studentima
Način rada državnih sveučilišta je takav da studentima nepotrebno povećava:
* logističke troškove studija
* troškove života za razdoblja studija
* troškove učenja zbog loših udžbenika i nastave
* buduće troškove nakon studija kada će morati učiti ono što ih fakultet nije naučio, a trebao je
* buduće troškove nakon studija zbog niske uvježbanosti u korištenju znanja zbog koje osoba dolazi na nižu karijernu poziciju od one na koju bi mogla ili se sporije unaprjeđuje
*...

Juuupi, maltretirajmo malo studente
Pravna zaštita studenata kao potrošača, a tiče se iznosa participacije i kvalitete nastave je jaka kao zaštita okrivljenih vještica u doba inkvizicije. Poznato je da visoko obrazovanje stvara svetice i svetce, pogotovo doktore znanosti u čije se poštenje i uspješnost ne bi smjelo sumnjati.
Je li pravna zaštita studenata kakvu imamo, bolje reći nemamo izvedena po načelima ustava ili su ta načela zaštite u ustavu ispuštena ili nerazumljiva?

Put od skupog znanja do male plaće
Kako je moguće da se "skupo znanje" koje su studenti državnih sveučilišta dobili za većinu diplomiranih na tržištu rada pretvara u znanje koje na tržištu ne mogu prodati ili su ga prisiljeni prodati za mali novac-plaću?
* Nastavnici nisu skupo znanje uspjeli prenijeti studentima?
* Skupo znanje studenti nisu uspjeli usvojiti?
Bez obzira tko je odgovoran, onda je diploma prijevara?
Nemojmo zaboraviti da je uvijek odgovornija ona osoba koja ima višu formalnu kvalifikacijom i ovlasti da izvodi određenu djelatnost.

Ili znanje na sveučilištima nije skupo? Ili skupo znanje na sveučilištima nema veze s malim plaćama diplomiranih?

Kolika je razlika u znanju i uvježbanosti "nekog pravnika" s prestižnih američkih sveučilišta čije početne plaće se kreću oko onih sa pet nula i "našeg pravnika" s Sveučilišta u Zagrebu? Nisam vidio takovo istraživanje, niti ćemo ga vidjeti ubrzo jer bi ono ukazalo na najveću piramidu poslaganih EgoGluposti.

Egoglupost kao sredstvo sakrivanja objektivnih ocjena
Znanje kojim raspolažu nastavnici i državna sveučilišta i koje prenose studentima nije skupo jer ne ispunjava uvjete da bude skupo.
Samo su troškovi nastave preveliki zbog lošeg upravljanja i organizacije državnih sveučilišta te loših zakona o visokom obrazovanju i lošoj zaštiti studenata kao potrošača.
Preveliki troškove nastave, plaće nastavnika koje nisu povezane s učincima u nastavi i ishodima učenja studenata čine prevelike troškove proračunu. Sve se to nastoji pokriti EgoGluposti Znanje je skupo. Jer oni su savršeni i ne trebaju uliti i razvijati se.

Novi dnevnici

  1. reKapitulacija državnih političkih činjenica od aluzija komentara 0
  2. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 0
  3. državni politički rashod od aluzija komentara 0
  4. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
  5. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
  6. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
  7. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
  8. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
  9. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
  10. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
  11. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 81
  12. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
  13. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  14. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  15. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  16. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  17. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  18. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  19. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  20. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
  21. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  22. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  23. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  24. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  25. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0

Tko je online

  • panon

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 37

Novi korisnici

  • mikepear
  • psyPEbl
  • mmarijan
  • Crvena
  • gived