Tagovi

Ekonomija mora biti podre?ena ekologiji

Svoj nazor na svijet nastojim opisati raznim nazivima. Nema samo jednog sustava ideja (ideologije) koja bi moje nazore mogla opisati. Rije? je o mreži vrednota, na?ela, znanja i uvjeranja, koje se ne mogu svesti na neku hijerarhiju, kao što neki ljudi sve svoje nazore svode na jednu osnovu ili izvode iz nje, npr. "krš?anstvo" ili "marksizam". Mreža zna?i me?usobnu isprepletenost i pretakanje. Svjestan sam me?utim da me?u raznim vrednotama i na?elima može do?i i do sukoba. Kao što Imanuel Kant upozorava, teorijski i prakti?ki um dva su odjeljenja podru?ja, dvje odijeljene duhovne snage: ne možemo rješavati dnevne probleme automatski na osnovu poznavanja na?ela.

Izme?u ostaloga, kažem da sam ekologist. Danas su me u jednoj diskusiji upitali o tome, pa sam svratio na moj profil na PoliWiki Hrvatske i nešto sredio i proširio tekst, koji se tamo nalazi.o ekollogizmu. Pogledajte tako?er moj ?lanak O ekološkoj znanosti i ekologisti?kom mudroljublju, objavljen na portalu alertonline.

Evo dodajem k tome još ponešto, kao objašnjenje što mislim pod "ekologizam" i "ekologist", te zašto su takva uvjerenja za politiku i svakodnevni život bitna.

Ekologist je pristaša svjetonazora, kojeg promovira ?asopis "The Ecologist". Pristaša ekologizma.

U engleskom jeziku, "ecologist" ozna?ava znanstvenika, koji se bavi ekologijom; u hrvatskom, to je jednostavno "ekolog" (a treba upozoriti da osim prirodoslovne postoji i '''socijalna ekologija'''; ova može biti definirana "neutralno" kao znanstvena disciplina - vidi opis jednog sveu?ilišnog kolegija, ili pak kao "radikalna ideologija", obi?no izjedna?enja sa '''eko-anarhizmom''' - vidi ?lanak na engleskoj wikipediji; ja kombiniram oba pristupa). Tako?er se govori o "humanoj ekologiji", "politi?koj ekologiji" isl..

U hrvatskom jeziku, nastavak "-ist" obi?no ozna?ava opredjeljenje za neki "izam", što zna?i: svjetonazor, ideologiju, ili barem usmjeravaju?e na?elo. Izjašnjavaju?i se kao "ekologist", kažem da nisam puki borac za okoliš, zaštitu prirode isl., nego imam širi, globalni pogled. Ekologizam je sustav ideja zasnovan na ekologiji kao znanstvenoj disciplini; jedan svjetonazor, filozofija ili ideologija.

To je u duhu našeg jezika i više odgovara onome što imam na umu, od definicije koju encyclopedia.com daje za "ecologism": The use of ecological terminology or simplistic interpretations of ecological concepts in support of political or moral arguments. Umjesto da od posebne znanosti idemo "naniže", ka popularizaciji, idemo "naviše", ka filozofiji. Naravno, i navedena definicija ima smisla - zaista korisitmo ekološke koncepcte u politi?koj ili moralnoj argumentaciji.

Rije? "ideologija" je ?esto je negativno vrijednosno obilježena, ali ju koristim u neutralnom zna?enju: "sustav ideja", koje imaju i svoju politi?ku komponentu. ("Svjetonazor" mi izgleda previše pretenciozno: ne mislim da se svi bitni nazor mogu svesti na jedan sustav ideja. "Filozofija" je previše specifi?an, a tako?er i višesmislen termin.) U knjizi Suvremene politi?ke ideologije (Zagreb, 2003.) Slaven Ravli? navodi ukupno tek sedam politi?kih ideologija u 19. i 20. stolje?u. Ekologizam se oblikuje krajem 1960-ih, te postaje »globalni pokret i ideologija s univerzalnom vizijom«, prevladavaju?i po?etne ograni?ene ciljeve zaštite prirode i o?uvanja prirodnih resursa. Štokholmska konferencija »pokazala je da je ekologizam postao politi?ki prihvatljiv i važan za mnoge zemlje u svijetu«.

?etiri na?ela ekologije
1. Sve je povezano sa svim drugim.
2. Cjelina je više od zbroja dijelova.
3. Nema besplatnog ru?ka.
4. Priroda ne poznaje otpad.

Op?e na?elo sustava:
U ograni?enom sustavu, nemogu? je neograni?eni rast.

Prakti?ne posljedice
1. ?ovjek je dio prirodne cjeline biosfere, koja je ograni?ena.
2. ''Eko-logija'', kao znanost koja prou?ava temeljnu "logiku" djelovanja biosfere, nadre?ena je ''eko-nomiji'', koja je posebna vještina.
3. Ekonomija se ne može dugoro?no zasnivati na neograni?enom rastu.
4. Sve strategije i politike moraju se zasnivati na na?elu održivosti.
5. Održivost podrazumijeva tri komponente, koje moraju biti zadovoljene: ekološka, socijalna i ekonomska.
6. Potreba za osobnim rastom jedna je od osnovnih potreba ljudskog bi?a. Ona se me?utim mora okrenuti ka drugim vrijednostima, a ne materijalnom obilju i vladanju nad prirodom.

O problemu rasta, pogledajte npr. jedan noviji izvještaj izvještaj birtanske Komisije za održivi razvoj: Prosperity without Growth? - The transition to a sustainable economy (dostupan u pdf-u,tri megabajta).

Komentari

Meni je inače ekologija OK,

Meni je inače ekologija OK, jedino mi se ne svidja što se u nju ubacuju uglavnom levičari i na taj način uzimaju dobar dio političkog utjecaja. Može se reći da im je ekologija samo dobar paravan i ništ više. Sjetimo se velike koalicije 2000. i drugova kako na posao dolaze bicikletima ili pješice furajući se na ekologiju, no čim su se malo stabilizirali u svojim novim foteljama eto ih u najnovijim bijesnim makinama, dizajnerskim robnim markama koje izrađuju djeca po kini i indiji, našminkani do beskraja (radi skrivanja podočnjaka od noćnih pijanki) kozmetikom proizvedenom i ispitanom na životinjama itd... a svi su, ako ih pitaš ekološki osvješteni i podržavaju zelene.
Naravno najveći ecologist svih vremena je bio Karl Marx pa nakon njega Lenjin, da bi njega naslijedio Staljin i na koncu štafetnu palicu preuzeo JB Tito. Koji je U tu svrhu je osnovao čak i pokret poznatiji pod nazivom pokret nesvrstanih s tajnim planom borbe protiv napretka i naprednih tehnologija te vraćanja čovječanstva u kameno doba. ništa novo u ovim krajevima rekli bi drugovi s truloga kapitalističkog zapada.

Tko je glasao

Ljevićari se "ubacuju u

Ljevićari se "ubacuju u ekologiju" znatno više nego desničari iz više razlgoa - osnovni je: da bi se shvailo da se čovječanstvo počelo sukobljavati s posve novim tipom problema, nešto što prevazilazi naša raninija iskustva, treba malo uključiti mozak.

Opsjednutost jednom temom, jer se odbija razmišlati, dovodi te do besmislica da je "najveći ekologist bio Karl Marx". Naravno da nije, njegova je misao unutar produktivističke paradigme. Čak i kao ironija, posve je promašeno.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Koji god ti razlozi bili da

Koji god ti razlozi bili da bili, žalosno je to što ti veliki "nacionalisti" (ljubitelji nacije) se ne angažiraju više u borbi za zaštitu prirodne lipote i bogatstva koje su na raspolaganje toj naciji.

A oni koji sebe brediraju kao nenacionalisti možda više se zalažu za dobrobit te nacije kroz svoje djelovanje.

Pa se onda pitam:
Tko je tu lud, zbunjen ili normalan?

Jakša
"volim svoje i poštujem tuđe"
http://www.youtube.com/watch?v=OkO8qa3V5gg

Obrisan

Tko je glasao

@ Mr.Jaks: Koji god ti

@ Mr.Jaks:
Koji god ti razlozi bili da bili, žalosno je to što ti veliki "nacionalisti" (ljubitelji nacije) se ne angažiraju više u borbi za zaštitu prirodne lipote i bogatstva koje su na raspolaganje toj naciji. A oni koji sebe brediraju kao nenacionalisti možda više se zalažu za dobrobit te nacije kroz svoje djelovanje.
Tu zaista ima paradoksa. Jedan od razloga je taj, što istinski poriv da su ekološki problemi nešto hitno osjetiš onda, kad sagledaš da je problem globalan, planetarni, nad-nacionalan. Onda u pravom svijetlu vidiš i doseg i značaj lokalnih problema. "Misli globalno - djeluj lokalno!": današnja vladajuća tendencija pragmatizmu zanemarije mišljenje, ali ono je jednako od vitalnog značaja, kao i djelovanje. A istinsko mišljenje, mišljenje u svojoj biti kao mišljenje, mora biti globalno.

Planeta zemlja je naš dom - naša domovina je jedna soba u tom domu. Naravno da je meni moja soba bliža od drugih - zato sam domoljub - ali to je ukopljenuo u svijecst o cjelini čovječanstva i cjelin i biosfere.

Također: "nacionalisti" su usmjereni na apstrakti pojam "nacije", na "državotvorstvo", pa onda gube iz fokusa svakodnevni život. Imamo državu, ne treba je "stvarati", i što sad? Stalno slijedi paniku kako je "nacija" tj. "država" ugrožena, pa se svaki širi pogled sam po sebi napada kao opasan. (I svij koji "comunis", dakle zajednicu u kojoj živimo , shvaćaju šire od same nacije, etiketiraju se kao "komunisti".)

Konzervativci pak, za razliku od nacionalista, mogu itekako snažno biti zaintersirani i djelovati u okolišnom, pa i ekologističkom porektu. Mnogi od onih s kojima sam u raznim akcijama, kampanjama i promišljanjima surađivao, nisu nikako ljevičari po svojim gledanjima na život. Ali dovoljno je, naravno, da ne budemo i jedni i drugi agresivni, da uvažamo razlike u mentalitetu, vrednotama, životnim navikama i stilu. Zajedničko se tlo nađe lakše između lijevih ekologista i tradicionalista, nego sa liberalima koji briju na slobodno tržište i prirodu kao objekt eksplaotacije ()a ovo potonje je također kod tradicionalnih komunista - produktivističko usmjerenje - spomenuh jučer, Marx je anti-ekologist).

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Je lit ti draza ekologija

Je lit ti draza ekologija ili nacionalizam? Bi li ti kao ekologist mogao s nacionalistima zbiti ekolsoke redove ili bi ipak cuvao leda bez obzira na ekologiju?

Tko je glasao

S gotovo svakim mogu

S gotovo svakim mogu surađivati na bilo kojem konkretnom projektu koji podržavam, u okviru definiranih ciljeva i nadležnosti.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Pogledaj malo nize moju

Pogledaj malo nize moju poruku!

Tko je glasao

Sve ce rijesiti jedino

Sve ce rijesiti jedino covjek!
A najprije gramzljiv!
I ne treba bas ni pretjerivati, jer nisu dinosaurusi izumrli radi silnih otrovnih ispusnih plinova iz automobila.
Ekologiju mogu isfinancirati bas najvise sebicne industrijske drzave.Nisu slucajno Svicarska ili Kalifornija najrigoroznije u tim pitanjima.S druge strane meditirajuca ( nije u soldima sve...) Indija je strava & uzas po tom pitanju.
Od cega bi Dubai financirao prvu sasvim ekolosku drzavu da nema para?
Izgledao bi kao neka rupcaga na ostatku Bliskog Istoka.
Sto se tice ljudske gramzljivosti i sl. to je starije i od prvog ukucanog slova u kamenu placu.Svi su vise ili manje gramzljivi. To je dio ljudske nezagadjene prirode.
Covjek je postao lovac tek silom prilika.Cim nije vise prolazila hrpa mamuta svakog jutra ispred njegove pecine, nije vise mogao najsitnijeg kvrcnuti toljagom medju rogove i prozderati ga.Morao je izaci van i pokrenuti sive celije.Od tad se ne zaustavlja i rijesava sve probleme pa ce tako silom prilika i ekoloski.

Tko je glasao

za zagađeni dio populacije

za zagađeni dio populacije ovo je bolna gnjusna istina ili predviđanje. Ali i taj dio će se možda prilagoditi. Nema druge. Duhovno i tjelesno pročišćenje.Ali...
http://www.jutarnji.hr/komentari/komentari/clanak/art-2009,10,14,clanak,...
Inače ovaj komentar je dobaro prilagodljiv i za dnevnik (u sjenci) o kaosu i smaku

Tko je glasao

Sve što si napisao je s

Sve što si napisao je s neke idealne točke gledišta. Ono što imam reći na to je isto tako kako naši pastiri žele pobiti vukove, neki u dalekim krajevima žele pobiti sve što im smeta. Kako su naši stari "u skladu s prirodom" ribari istrijebili medvjedice (često ih i fizički zatukli) tako bi mnogi u svijetu istrijebili sve što im smeta, od morskih pasa, tuljana itd. Njima to ima manju vrijednost nego ulov. Da nije tako, kazne ne bi bile potrebne.

Drugo, naravno da je u ograničenom sustavu neograničen rast nemoguć. To je trivijalna tvrdnja. Ali je pitanje, što je to uopće rast? Količina energije koja dolazi na Zemlju od Sunca je konstantna, i tu je neki rast nemoguć. Dakle, razgovaramo samo o tome koji postotak će ljudi koristiti za svoje svrhe, uključujući i energiju spremljenu u fosilna gorive, te neke druge izvore tipa uran. Ako je rast čisto broj ljudi koji može živjeti na Zemlji, taj je broj naravno ograničen, ali mnogo veći nego što sada živi.

Ekologija je dio ekonomije, šire gledano, kao što je i poljoprivreda dio ekonomije. Sve ima svoju cijenu, pa tako i čisti zrak, čista voda, drveće itd., a sve što ima cijenu se može zvati ekonomija. Jedino što se ja ne bojim asimptotskog približavanja optimumu (ekonomskom, gdje je cijeli svijet naseljen i ekonomski iskorišten), već oscilacija na drugu stranu optimuma i natrag, dakle epidemija, rasprostranjene gladi, ratova za hranu, masovnih pomora i slično.

Tko je glasao

Nipošto ne može "ekologija

Nipošto ne može "ekologija biti dio ekonomimje". Naravno, sve se MOŽE izraziti u cijeni, ali i ne mora. Poljoprivreda služi ipka prvenstveno tome da se proizvede hrana za ljude, a ne da se nešto proda na tržištu. Reći da je "poljoprivreda dio ekonomije" je kao reći da je dio matematike, jer se urod izražava u nekakvim brojkama.

Da, nravno, oscijalcije tu ono što je prijetnja, ako se nastavi ova vrsta ekonomije, koja je stabilna samo ako stalno raste.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

@Zoran O. Ovo nije komentar,

@Zoran O.
Ovo nije komentar, nego moj pokusaj da ti posaljem poruku - uspjesno. Veceras sam poslala vec 3 Privatne poruke, ali zasto ih ne primas, pojma nemam. Ovo mi je bilo prvi puta da nekom saljem Privatnu poruku na ovom blogu, ali izgleda da u necemu pravim greske.
Zato idem na email.

Tko je glasao

greska:))

greska:))

Tko je glasao

Količina energije koja

Količina energije koja dolazi na Zemlju od Sunca je konstantna kog ti farbas suncana konstanta ustvari to nije. Samo iz prakticnih razloga mozemo reci da je ono konstantno, no u stvarnosti to izrazito nije konstantno. Svemirska prasina, ovo ono, utjece na to zracenje tj energiju. Kada bi stvari promatrali na povrsini zemlje morali bi kao vrlo bitno uzeti i nijansu boja oblaka koja se takoder mijenja.
Ekologija je dio ekonomije, šire gledano, kao što je i poljoprivreda dio ekonomije. a da li ekologija moze postojati bez ekonomije? Mozemo reci da danas ekonomija prozima dosta toga, ali tesko bih se usudio reci da je nesto posebno dio ekonomije.

Tko je glasao

@obaladaleka: ovo je

@obaladaleka: ovo je smiješno. Pričaš nešto što sei onako usput negdje načuo a nemaš pojma o čemu se radi.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Da bilo je to uz put i na

Da bilo je to uz put i na biciklu.

Tko je glasao

Sunčana energija je samo

Sunčana energija je samo približno konstantna.

http://de.wikipedia.org/wiki/Sonnenenergie

Tko je glasao

Ono što držim da je

Ono što držim da je krajnje problematično jest status ekologije kao znanstvene discipline. Naime, tzv. normalnu znanost prije svega definiramo prema zajedničkoj paradigmi usvojenoj od članova znanstvene zajednice koja određuje cijelokupnost znanstvenog polja istraživanja, legitimnih pitanja, problema i načina njihova rješavanja (T.Kuhn). E sad, jednim djelom mi je poznato da su tzv. ekološki ekonomisti naširoko usvojili neoklasični ekonomski instrumentarij da bi na znanstvenim osnovama pokušali opravdati određene ekološke, a zapravo moralne i estetske sudove, no time su ih upravo negirali, jer su oni u svojoj osnovi antitetični s konceptualnim aparatom i metodološkim individualizmom neoklasične ekonomije. Sve u svemu, čini mi se da ekologija za sada nikako nije prava znanost, već se nalazi u svojevrsnom predparadigmatskom stanju, kombinirajući raznorodne nespojive uvide. Karika koja joj nedostaje jest upravo krajnja instanca kritike političke ekonomije, nove jedinstvene paradigme koja će fundamentalno zahvatiti u strukturalne uvjete vladajućeg ekonomskog sistema. Jer upravo tu se krije krajnja homologija - neograničenog rasta/viška užitka/ekološke prijetnje.

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

@ hrvoje štefan: Ono što

@ hrvoje štefan:
Ono što držim da je krajnje problematično jest status ekologije kao znanstvene discipline.
Spominješ "ekologiju" općneito, a dalje u tekstu samo "tzv. ekološke ekonomiste" (kao što su, pretpostavljam, oni koji su napisali gore navedeni izvještaj "Prosperity without Growth?", gdje ima o tim odnosima, ekološka briga vs. neoliberalne i keynesijanske sheme). Ima više od jedne "ekologije". Pretpostavljam da se možemo složiti da su kako biološka ekologija, tako i socijalna ekologija, koju u tekstu spominjem, znanstvene discipline sa svojom paradigmom i dio "normalne" nauke. (Navedena "četiri načela ekologije" čuo sam prvi put prije 15-ak godina na jednom predavanju ornitologa dr.sc. Gorana Sušića, poznatog po zaštiti bjeloglavih supova na Cresu).

Karika koja joj nedostaje jest upravo krajnja instanca kritike političke ekonomije, nove jedinstvene paradigme koja će fundamentalno zahvatiti u strukturalne uvjete vladajućeg ekonomskog sistema.
Ovo je uvid u srce problema, rečenica koju bih i sam mogao napisati. Centrira se oko gore navedene dileme: da li je moguć "prosperitet" bez rasta? Promijeniti ekonomski sistem, tako da ima dovoljno posla za sve a istovremeno održivo koristimo prirodne resurse? "Green New Deal" danas je velika tema debata. (Vidi npr. moj članak Zelena ekonomija i zelena politika).

Imajmo na umu i to da status same ekonomije kao znanosti nije neupitan, o čemu se može citirati dovoljno uglednih ekonomista. :)

Također nije ni Kuhnova koncepcija "normalne nauke" i njegova dihotomija doba normalnosti i krize paradigme neko "sveto pismo" odnosno obavezujuća paradigma. ;) Kako inkliniram anahrizmu, imam iz mladosti snažnu simpatiju za P. Feierabendovu koncepciju "sve prolazi". :)

Te dalje, nije naravno znanost sve, ne može na sva pitanja odgovoriti. Znanost proučava ono što jest, postoji hijatus između "jeste" i "treba". Koliko god poraslo naše znanje o onome što jest, logički se ne može iz "jest" zaključivati na "treba" (bez, naime, neke "velike premise" koju uzimamo iz religije, filozofije, "comon sense" isl.). Znanost ne može razriješiti, primjerice, treba li politika slijediti "načelo predostrožnosti" ili "načelo dokazane opasnosti". Zato spominjem gore pojmove svjetonazor, filozofija, ideologija.

Tu je pak jedan problem aktualna "smrt filozofije" na većini Odjela za filozofiju, gdje je zavladala "analitička filozofija", mnogo analize a malo filozofije odnosno "ljubavi prema mudrosti". Spojiti spoznaju o onome što jest i onome što treba, za to nam trebaju mudraci, ne znanstvenici. Akademske "filozofe" međutim više nitko ni ne pita o bilo čemu, za što je mudrost potrebna. Prošle godine, u članku povodom dodjele Nobelove nagrade za ekonomiju Paulu Krugmanu, spomenuo sam ekologista Lestera R. Browna, kojeg smatram jednim od tri mudraca, koje sam u životu sreo. (Drugi je Ivan Supek, a treći jedna žena, za koju nikad niste čuli.) Da bismo naime imali kritiku u akciji, koja se spaja sa analizom onoga što jest, a ne puko "moraliziranje" (tu je recimo meni važna i "kritika pacifizma", razlika između suzdržavanja od akcije i "nenasilne akcije".)

"Kritika političke ekonomije" (p)ostaje kritična upravo time, što nužno prekoračuje granice same znanosti uključujući diskusiju o onome "treba" (kakve "trebaju" biti ekonomske strategije i politike itd.), svjesna kritika, diskusija umjesto nereflektiranog prihvaćanja "zdravorazumskih" načela i tradicije kad napustimo područje same znanosti. ("Kritična teorija društva" u trećoj generaciji Frankfurske škole ima sličan problme, koji i danas vidim u puno "postmoderne" društvene teorije koja nam se nudi okolo i o kojima uske grupice radikalnih intelektualaca raspravljaju: puno teorije, ali malo kritike).

O odnosu klasične ekonomije, prevenstveno neokeynezijanskih državnih mjera (briga za zaposlenost) i ekologije (briga za očuvanje prirodnih resursa i ravnoteže), što je važno za ljevicu (socijaldemokracija vs. zeleni), jedan citat, nešto što sam nedavno čitao, aktualna diskusija u SAD o strategiji suzbijanja nezaposlenosti:

LaJeunesse's main objection to the job guarantee idea is that it expands work and consumption instead of questioning the compulsion for and ecological sustainability of perpetual, artificially-induced economic growth. Peter Victor's book, Managing without Growth, and the Sustainable Development Commission's report, Prosperity without Growth?, give persuasive evidence in support of such criticism.

To je upravo rasprava o "novoj jedinstvenoj paradigmi". Slažem se da je još nemamo, Green New Deal je OK i ja ga propagiram, Hrvatska već otvara radna mjesta u brizi o otpadnim vodama, gradnji recimo toplana koje koriste biomasu isl., ali na dulji rok, izgleda, nije to dovoljno, ako se ne suzbije "kurjačka glad kapitala za viškom vrijednosti" (da, bez Marxa ne se može).

U ovakvom spajanju raznih tema kojima se bavim, tkajući mrežu raznih odrednica koje o sebi iznosim i koje sam ovdje stavljau u svoj potpis pa su se neki bunili i rugali "pa koliko tebe ima" (ekologist, pacifist, liberter, filozof, povjesničar, aktivist, novinar...), tragam upravo za novom sintezom, "novom jedinstvenom paragidmom", još širom, nego što si ti gore naznačio. Slijedim njene tragove okolo, vidim je, kako izranja, još od druge polovice 70-ih kad sam studirao fiziku (ali i čitao Heideggera idr., i pratio izranjanje "paradigme ljudskih prava" u Konferenciji o eurpskoj sigurnosti i suradnji i retorici predsjednika SAD J. Cartera, koji je prvi počeo to koristiti a kasnije R. Reagan preuzeo - dva područja dakle, gdje se u socijalizmu moglo slobodno misliti i doći do pravih informacija, fizika je neutralna, a rubrike s vijestima i analizama iz svijeta u medijima bile su kvalitetne, s malo ideološkog iskrivljavanja). Izranja nova "paradigma" čak štoviše "metaparadigma", novi nazor na svijet i novi svijet: ono što vidimo, tek su naizgled nepovezani otoci, još se mučimo razaznati tlo, koje ih povezuje, ja "surfam", često živčano, od jednog do drugog. Ako sam u 30 godina tako malo postigao, gotovo ništa, možda je ipak prvenstveno zato, jer je zadatak zasad naprosto pretežak. Aristotel je dao jednu sintezu tadašnjeg znanja u svoje mgolemom umu, danas znanja ima puno više - puno više otoka, puno više otvorenoga mora između, na koje ponekad divljaju oluje koje nte mogu potopiti.

Dopunit ću ovo još malo i staviti na svoj blog kao poseban post.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Zaista kvalitetan odgovor.

Zaista kvalitetan odgovor.

No ipak da dodatno pojasnim što me mući u svezi glede paradigme, odnosno zašto sam ipak pristalica rigidnijeg Kuhnovog shvacanja znanosti nego eklekticnog Feyrebendovog.

Ukratko, temeljna poanta postojanja jedinstvene paradigme jest pripadajuca krajnja jedinstvenost pristupa a time i pogleda na određeni problem. Paradigme su ustvari svojevrsne optićke leće, gdje pogled kroz različitu paradigmu u istom pravcu ili na isti predmet daje bitno drugaciju sliku i shvaćanje. Pa tako ono što jedna paradigma vidi kao problem, druga uopće ne smatra vrijednim pažnje. Suvremenu ekonomsku teoriju, u njezinim brojnim varijantama i izvedenicama poznajemo pod sintagmom "neoklasićna sinteza". To je možemo reći jedinstvena paradigma koja joj stoji u osnovi, bez obzira na manifeste razlike i ponekad oštre prijepore između pojedinih teorija. Poanta je u tome da sve te teorije govore istim jezikom i gledaju kroz istu paradigmatsku leću. Samim time one uspostavljaju prešutni dogovor koja teorijska pitanja i problemi bivaju legitimni, a koji to nisu. Na taj način znanost određuje svoju granicu i dokazuje svoju ideološku funkciju. Time pokazuje ispreplitanje vrijednosnog i činjenićnog aspekta, odnosno kolapsa dihotomije vrijednost/činjenica.
Problem s ekologijom u onom djelu gdje se bavi ekonomijom jest upravo u tome što usvaja instrumentarij i samim time paradigmatski pogled koji je u suprotnosti s njezinom načelnom perspektivom, dakle s njezinom drugom paradigmom. Pogubna konzekvenca toga jest upravo nekonzistentnost i eklektićnost ekologije iz koje ne može proizaći jasan i vjerodostojan politički fokus. Npr. kao jedno od načela naveo si da je za ekologiju odnosno njezinu paradigmu cjelina više od zbroja djelova. Vrlo dobro. No ekološki ekonomisti usvojivši neoklasićni instrmentarij zasnovan na metodološkom individualizmu, upravo negiraju to načelo. Jer za metodloški individualizam cjelina je točno jednaka zbroju djelova. Za metodlooške individualiste ne postoji generalna perspektiva (imanentno politička), već iskljućivo individualna. Samim time niti društvo ne postoji već je ono puki zbroj individua koje ga čine (što je usotalom i čuvena izjava M.Teacher). Zbog nepostojanja jedinstvene paradigme, ekološki ekonomisti možda iz najboljih namjera pločaju put ravno u pakao, kada preuzimaju bilo koje sredstvo koje im se nađe na raspolaganju samo da bi služili svojem plamenitom cilju. Nažalost, očigledno jest da ne uviđaju da je metodologija također jedan o ideoloških alata, a u njihovm slućaju trojanskog konja, jer usvajanjem pogrešne paradigme gubi se jedinstvenost pogleda na suštinu problema te nažalost usvaja perspektiva koja ostaje u okviru horoizonta postojećeg (kojeg se nastoji promjeniti). (Odličnu knjigu o zabludama ekoloških ekonomista napisao je američki filozof Mark Sagoff - "Price, principle, and the environment")

I tu si vrlo lijepo naveo problem analitičke filozofije. Ona također pripada istoj paradigmi kojoj pripada i neoklasična ekonomija. Pa je tako jedan od većih pardoksa i ja bih rekao oksimorona postojanje tzv. analitičkog marksizma (J.Elster, O.Roemer). Znanstvenici koji negiraju postojanje društva a pozivaju se na Marxa, zar to nije ironija nad ironijama?!

I za kraj, super si napisao "treba nam kritika u akciji, koja se spaja sa analizom onoga što jest, a ne puko moraliziranje". Upravo je to zadaća nove paradigme koja će predstaviti novu i konzistentnu kritiku političke ekonomije. To je ono što je poduzeo Marx koji ostaje nedostižan uzor istinski kritičke znanstvene misli. On u svojem znanstvenom dijelu opusa, a tu se treba složiti s Alhusserom da to nisu njegovi mladenački radovi, već prije svega Kapital, jest predstavio potpuno novu paradigmu i pogled na ekonomsku i društvenu stvarnost. On uopće nije moralizirao, već je metodom "logičkog sarkazma" (Joan Robinson) pokazao kako kapitalizam unutar vlastitog okvira sasvim pravedno funkcionira. No ono što je zasluga paradigme koju je izumio jest bila upravo transcedencija navedenog okvira i njegovo problematiziranje iz te, Žižek bi rekao nove, paralaktičke pozicije. I to je ono što nam sada više nego išta treba..

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Uključila bih se u vašu

Uključila bih se u vašu raspravu s tezom da znanost ne može biti temelj politike pa makar se radilo i o političkoj ekonomiji podređenoj ekologiji :-) Znanost jednostavno operira u drugom kodu. Ona nam danas pruža istinito znanje, a sutra će to znanje možda već biti jučerašnje neistinito znanje. MSM (moje skromno mišljenje), a do njega sam došla proučavajući sistemsku sociologiju N. Luhmanna, je da znanost ne može biti u službi ni jednog drugog društvenog podsistema kao što ne može biti niti obrnut slučaj, a da ne prestane funkcionirati kao znanost. Ukoliko se složimo da znanstvena metoda nije neutralna (ili čak da je i sama ideologizirana), onda se također moramo složiti da kritiku metode ne može poduzeti (barem ne s efektom promjene metode) nitko drugi do li rekurzivno sama znanost novim dokaznim postupkom u svojem autonomnom operativnom kodu. Paradoksalno je da se svi kunu u primjenu znanstvenih spoznaja (jer to donosi profit ili legitimitet), ali takvima proglašavaju one koje njima idu u prilog. Pritom, naravno, efektivno sužavaju prostor za znanstvena istraživanja koja im se "ne sviđaju" (jer ne donose profit ili su ideologizirana). Danas su to jedni, a sutra bi to mogli biti neki drugi.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

@Hrvoje i Nemesis: Hvala na

@Hrvoje i Nemesis: Hvala na prilozima! Ovo prevazilazi razinu diskusije na blogu i vrijedno je znanstvenog simpozija. :) Možda ga jednom napravimo, ha? Gle, "Green New Deal" je stvarno tema o kojoj svi govore, ima materijala za propitivanje.

Hrvoje, ono spominjanje Žižeka na kraju: paralaksa, ne samo paradigma - to je zgodno kao krilatica, da se ne zapletemo u jedan već stari pojam.

- Ekologija i ekonomija
- Teorija i kritika
- Istraživanje i akcija
- Znanost i etika
...

Ne mogu sada više o tome o tome, ali imat ću na umu.

Ovakve povremene stvarno kvalitetne diskusije razlog su da je pollitika.com ipak dobar projekt. Teško je očuvati vrednote debatnog kluba pred navalom sirovih propagandista, pogotovo kad sam vlasnik ne shvaća o čemu se radi (da je, naime, promijenjena paradigma: od debate prema propagandi, od osobnih promišljanja prema koordinaranoj akciji za gušenje sposobnosti mišljenja).

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Teško je očuvati vrednote

Teško je očuvati vrednote debatnog kluba pred navalom sirovih propagandista, pogotovo kad sam vlasnik ne shvaća o čemu se radi (da je, naime, promijenjena paradigma: od debate prema propagandi, od osobnih promišljanja prema koordinaranoj akciji za gušenje sposobnosti mišljenja).
odlična analiza, kolega Oštrić.. eto zato se normalni ljudi većinom i drže izvan ovih vaših "debata", u biti draškanja jednih drugih po jajima te teorijskog kovanja nekog vašeg ideala proleterske internacionale u kojem (kako si zamišljate) bi vi vodili glavnu riječ.. briga vas za demokraciju i participaciju, a bome i za ekologiju. vama je do vlasti, a ovaj tvoj komentar to savršeno oslikava..
vječno ugrožen, pa čak i na "ljevičarskom" portalu, gdje u pravilu imaš 3-4 neistomišljenika.

na vašu žalost, mraku je za očuvanje makar kakvog-takvog kredibiliteta potrebna i neka uvjetno rečeno desna struja, kako bi se po njoj moglo udarati sa kvaziintelektualnih, "moralno superirornih", neomarxističkih pozicija, u vijekovnoj borbi hrvatske "ljevice" protiv raznoraznih aveti koje postoje primarno u njihovim glavama. mrak to jako dobro shvaća, no ne čudi me da je to izvan tvoje moći poimanja. već neko vrijeme razmišljam o tome da vas napustim kao i ostali vaši neistomišljenici prije mene (hdz-ekonomija, rmarino, roaring silence, beatrice, jedinohrvatska i mnogi drugi..) pa ćete tako imati, barem u ovom virtualnom svijetu, "carstvo gdje caruje drugarstvo, gdje su kuće od čokolade, a prozori su od marmelade" (neke crvene, recimo od jagode).. To ću i učiniti, kad napišem još dnevnik ili dva, jer građanskih portala ima sve više, a vi možete nesmetano voditi "debate" na ovom, sve više vjerujem s pravom nazvanom "sdp-ovom drkalištu". Zdravo, druže.

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

E sad, jednim djelom mi je

E sad, jednim djelom mi je poznato da su tzv. ekološki ekonomisti naširoko usvojili neoklasični ekonomski instrumentarij da bi na znanstvenim osnovama pokušali opravdati određene ekološke, a zapravo moralne i estetske sudove, no time su ih upravo negirali, jer su oni u svojoj osnovi antitetični s konceptualnim aparatom i metodološkim individualizmom neoklasične ekonomije.

nisu "antitetični"

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Jesu, antitetički su.

Jesu, antitetički su. Moralno (etičko) vrednovanje ima u bitnome drugaciju logiku od ekonomskog. Ekonomsko se u krajnjoj instanci svodi na usku, privatnu perspektivu (želja, privatnih inklinacija) i postavlja pitanje "što je dobro zam mene, za moje osobno blagostanje", dok moralno vrednovanje polazi od generalne perspektive i postavlja pitanje što je dobro po sebi. Utoliko ekonomsko vredovanje nije javno, nije otvoreno političkoj perspektivi i demokratskoj deliberaciji, pa onda i širenje instrumentarija koji ga promovira zapravo znaci depolitizaciju određenih pitanja ili moralnih problema. (ovo se sve dakako odnosi na neoklasicni konceptualni aparat i njemu pripadajuci metodološki individualizam, dok je marksisticka perspektiva generalna, politicka, holisticka, durkheimovska..)

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

drugim riječima planska

drugim riječima planska ekonomija je bolja i "ekološkija" od slobodnog tržišta?

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Ne znam baš da li planska,

Ne znam baš da li planska, ali društveno kontrolirana ekonomija u svakom slucaju. I to zato jer podrazumijeva usvajanje generalne, politicke perspektive, iz koje se jedino i možemo uhvatiti u koštac sa ekološki neprihvatljivom ekscesivnošću ekonomskog sistema.

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

I to tako da ga učinimo

I to tako da ga učinimo neisplativim.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

ne dajte da vas povijest

ne dajte da vas povijest smeta u vašim fantazijama ;)

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

ekološki neprihvatljiva

ekološki neprihvatljiva ekcesivnost je pretežito društveno uvjetovana, manje ekonomski (ili ekonomski u onom dijelu u kojem je ekonomija društveno (politički) uvjetovana). jedan od glavnih čimbenika tu je prihvaćena monetarna teorija duga i kamate na kamatu (u kojoj je bogatstvo zamijenjeno novcem), a ostalo proizlazi otuda. U kojoj mjeri direktno i indirektno ne može se točno izračunati.

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Kolega Debe, Koliko mi je

Kolega Debe,

Koliko mi je poznato ova borba koja se stvara isključivo iz ljudske pohlepnosti traje od kako su živa bića na ovome svijetu.

Kohezija, neki stabilni i uravnoteženi razvoj koji osigurava nastavak prirode i života je koliko mi je poznato jedna bajka, jer ljudska pohlepnost jednostavno zanemari potrebu za zaštitu onoga što nas ništa ne košta danas, a to je priroda.

Upravo iz tog razloga postoje aktivisti i osobe koje se zalažu za zaštitu prirodnih bogatstva i resursa. Oni stvaraju tu prikopotrebnu ravnotežu (i ako iskreno mislimm da i dalje smo na dobrom putu prema uništenju svega prirodnog).

Iskreno, ovo je branša koja bi bila prirodnija nekima iz te struke, te pomalo sam upoznat sa nekim sitnicama jer sam pomagao jednoj osobi u prijevodima sa HR na Engleski za jedan online kurs iz SAD, gdje je svaka grana ove problematika sama za sebe jedna nauka. Ovdje koliko god si nekada pomislili da smo nerazvijeni, toliko smo upravo zbog toga ispred puno drugi zemalja (za sada) u pitanjima ekologije, nije bila zaštičena ali isto tako nerazvijenost industrije i infrastrukture je dovelo do toga da nismo uništili ta svoja bogatstva u onom omjeru kao što su u nekim drugim državama. Ovo je VELIKI plus za nas u RH.

A sada dolazi doba u kojem su nama potrebni ti ljudi koji će se zalagati za zaštitu tog bogatsva, jer pohlepa će uništiti SVE ako nitko ne bude stao na rep toj ljudskoj mani! Nismo imuni na tu kleptomaniju... to su naših vladari i vladarice dokazali!

Jakša
"volim svoje i poštujem tuđe"
http://www.youtube.com/watch?v=OkO8qa3V5gg

Obrisan

Tko je glasao

što je to održivost, a

što je to održivost, a što rast? rast čega? zašto su međusobno isključivi? što je to "neograničeni rast? već je Malthus tvrdio to isto pred parsto godina pa su ga demantirali.. gdje počinje taj neograničeni rast? ako je nemoguć, u čemu je problem?

p.s. Ekologist je pristaša svjetonazora, kojeg promovira časopis "The Ecologist". referenca par exellence :)

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

@Debe: što je to

@Debe:
što je to održivost, a što rast? (...)

Ja snažno inkliniram prosvjetiteljstvu, ali ipak je puno tražiti da te podučavam osnovnim pojmovima. Surfaj, čitaj, uči, pa ćeš onda moći i diskutirati.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

ja isto svašta pitam..

ja isto svašta pitam.. inače, svaki pravi intelektualac definira pojmove kojima barata u datom kontekstu. a na ove bi se dalo naći prigovora, no ja ne naginjem prosvjetiteljstvu u toj mjeri.. držim se one Isusove

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. reKapitulacija državnih političkih činjenica od aluzija komentara 0
  2. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 0
  3. državni politički rashod od aluzija komentara 0
  4. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
  5. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
  6. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
  7. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
  8. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
  9. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
  10. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
  11. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 80
  12. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
  13. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  14. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  15. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  16. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  17. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  18. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  19. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  20. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
  21. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  22. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  23. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  24. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  25. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0

Tko je online

  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 27

Novi korisnici

  • mikepear
  • psyPEbl
  • mmarijan
  • Crvena
  • gived