Tagovi

Ekonomija a la SDP iliti crno nam se piše

Prije nekoliko dana je na televiziji gospodin Grčić takozvani ekonomski strateg SDP-a „mrtav - hladan“ izjavio kako treba povećati plaće u javnom sektoru što će inicirati dodatnu potrošnju i samim tim automatski i rast BDP-a.
Takvu glupost i nepoznavanje osnova ekonomije davno nisam čuo. Da razjasnim tu „teoriju o potrošnji“ koja je nastala u glavama ekonomista najrazvijenijih zemalja i zašto je nastala.
Pokušat ću maksimalno jednostavno pojasniti tu „teoriju“
1. Visoko industrijalizirane države poput Njemačke proizvode mnogo više nego što njihovo stanovništvo (tržište) može potrošiti i imamo slijedeću situaciju proizvodnja (DBP) > od domaće potrošnje (tržišta).
Da bi se dalje razvijale moraju ići na vanjsko tržište, na globalizaciju. Moraju svoju industrijsku robu kao i hranu i usluge prodavati drugima.
Kako bi stvorila što veća tržišta za svoje proizvode pomažu im -- banke. Banke su ključ (karika koja nedostaje) cijele priče.
Siromašni pojedinci kao i siromašne države nemaju veliku kupovnu moć i zato se ona pomoću banaka i kredita stvara … banke su te koje stvaraju umjetna tržišta … nerealnu kupovnu „moć“ i umjetno stvorena tržišta.
Slijedeći „igrač“ su rejting agencije koje paze da se zadužite do visine imovine koju posjedujete. Sjetimo se da je i EU prvo zahtijevala da se sredi katastar… da nam snimi granicu zaduženja (imovine kojom raspolažemo).

2. Kako bi uspješno prodavali ovaj „model“ stvorena je takozvana teorija o potrošnji kao poluzi razvoja. To je djelomično točno, ali pravo pitanje je čijeg razvoja? Razvoja visokoindustrijaliziranih zemalja kao na primjer Njemačke.
Naličje ove teorije je to da gura nerazvijenu zemlju u sve veću potrošnju - čitaj zaduženja i nove krize. Rezultat je Grčka, a uz pomoć SDP-a i gospodina Grčića i nas čeka ista sudbina. SDP i gospodin Grčić nas tjeraju u pravcu grčkog scenarija.

3. Ako ovo nije dovoljno jasno podsjetit ću gospodina Grčića što znači DBP - društveni bruto proizvod, s naglaskom na proizvod.
Domaći proizvođači učestvuju na EU tržištu koje je dovoljno veliko za svakoga tko je konkurentan i nije im prijeko potrebna povećana domaća potrošnja. Umjesto toga njima je potrebna zbog nedovoljne konkurentnosti tečajna zaštita - devalvacija kune koja će im automatski povećati domaće tržište i (olakšati pristup na strana tržišta) na način da će se znatno smanjiti uvoz.

4. I ovo bi gospodin Grčić i „ekonomski stratezi“ SDP-a morali dobro znati: Iako njemačke banke dijele državama kredite šakom i kapom sama Njemačka donijela je „ Dužničku kočnicu“ (njem. Schűldenbremse) koja označava ustavnopravnu odluku koju je početkom 2009. donijela Federalna komisija (tijelo sastavljeno od članova Gornjeg i Donjeg doma njemačkog parlamenta s ciljem reguliranja financijskih odnosa savezne države i pojedinih pokrajina) kako bi ograničila državno zaduživanje i propisala precizne mjere za smanjenje proračunskog deficita.
(A.Werner; Projekcija ljevica i tuđe borbe , Le Mond diplomatique – hrvatsko izdanje , listopad 2015, str 9)
Toliko o bankama, zaduženjima, potrošnji i rastu DBP-a.

5. Moramo više i bolje raditi i biti konkurentniji. Umjesto toga SDP nam nudi da još više trošimo kao da iz dosadašnje neumjerene potrošnje i zaduženja nismo izvukli nikakve pouke.
Objektivnosti radi, ni ekonomske „teorije“ HDZ-a nisu ništa bolje. Umjesto štednje i racionalizacije, da konačno potrošnju svedemo u okvire realnih mogućnosti nude se biračima brda i doline mimo stvarnih mogućnosti.
Kada ćemo se konačno otrijezniti i sagledati stvari onakvima kakvim doista i jesu? Umjesto povećane potrošnje za povećanje tržišta hitno nam je potrebna devalvacija kune, u kombinaciji s paketom socijalnih mjera kako bi se zaštitili najugroženiji dijelovi društva. Toliko o ekonomskoj teoriji.
nikola bezerić

Tagovi

Komentari

Neću o svemu, samo neki detalji

1. Visoko industrijalizirane države poput Njemačke proizvode mnogo više nego što njihovo stanovništvo (tržište) može potrošiti
Nije dobar primjer reći "poput Njemačke" jer je Njemačka izuzetak. Kao i Kina, ona ima veliki višak u trgovini s inozemstvom. SAD imaju vrlo veliki manjak, UK i Francuska također imaju manjak.

Svakako se ne možemo mjeriti s Njemačkom, koja je od nas po broju stanovnika 20× veća. Mislim da treba sustavno isticati usporedbe s državama naše veličine, koje su uspješne.

Poticanje potrošnje, koliko znam, sasvim sigurno JESTE poluga razvoja. Kapitalizam bi propado da plaće radnika nisu povećane iznad onog što je Marx smatrao da će ostati, minimuma za reprodukciju radne snage, pa su radnici postali potrošači.

Ne tvrdim da je tako u svakom slučaju. Neki mehanizam, dobar u jednom slučaju, može biti loš u drugom. Istina, čini mi se vjerojatno da bi povećana potrošnja opet zapravo povećala uvoz. Čini mi se da je tu problem, u odnosu prema proizvodnji i izvozu i uvozu, ne u potrošnji.

Glede Grčića, ovo je gotovo sigurno naprosto patetična predizborna parola. Nema veze s nekom strategijom, koje ni SDP ni HDZ nemaju. Rezultat izbora je neizvjestan, bore se za svaki glas. A kako mi se čini (gledao sam rezultate ankete koju je P+ proveo u listopada 2015, pa su na webu mnogi statistički podaci) zaposleni u javnom sektoru više glasaju za HDZ (ne garantiram da je točno, nisam sve pedanto pregledao i zbrojio), pa sad SDP nastoji privući njihove glasove. (Zaposleni u privatnom sektoru pak više glasaju za SDP.)

Umjesto toga njima je potrebna zbog nedovoljne konkurentnosti tečajna zaštita - devalvacija kune
Aha, to se slažem. Više od 20 godina tvrde da je devalvacija nemoguća zato jer su krediti nominirani u eurima. Ne vjerujem da ne postoje mehanizmi da se to riješi.

Tko je glasao

Svakako se ne možemo mjeriti

Svakako se ne možemo mjeriti s Njemačkom, koja je od nas po broju stanovnika 20× veća. Mislim da treba sustavno isticati usporedbe s državama naše veličine, koje su uspješne.
Moje je mišljenje da proizvodnja po glavi stanovnika nije u nikakvoj direktnoj vezi s brojem stanovnika. Barem nije samo u tome niti je to odlučujući faktor (npr. Norveška i Nokia???)

Imaš li 5 milijuna ili 85 milijuna u nekoj državi je što se tiče proizvodnje skoroo pa nevažno ako tih 5 milijuna proizvodi višak proizvoda pa može još za npr. 1 milijun kupaca svog suviška proizvoda staviti u izvoz.

Radi se o nečem drugom. Socijalizam/komunizam je pao po volji i želji (recimo tako) Zapada. Cilj je jedan jedini - tržište. Uništiš bivše soc-kom zemlje i imaš tržište u susjedstvu.
Nije zanemariva ni jeftina radna snaga koja preplavljuje npr. EU iz tih tzv tranzicijskih zemalja.

Pravo je pitanje: Kuda se mi to tranzitiramo?
I kome?

Tko je glasao

Moje je mišljenje da

Moje je mišljenje da proizvodnja po glavi stanovnika nije u nikakvoj direktnoj vezi s brojem stanovnika. Barem nije samo u tome niti je to odlučujući faktor (npr. Norveška i Nokia???)
Ne kažem da je tako, naravno. Ova opservacija je opća. Kad si velika država, imaš više mogućnosti utjecati na druge i neutralizirati utjecaje drugih - situacija je drugačija nego za malu državu. Zato sam napisao: sistematski se uspoređivati sa državama slične veličine, koje su uspješne (ili naravno koje nisu - ili su uspješne u nekom aspektu, ili su napravile greške koje možda možemo izbjeći...). Finska spada naravno u te. (Ili meni drag primjer Danska i "Vestas".)

Metaforički: ako si mlad boksač lake kategorije, pa učiš, nema smisla da gledaš one od 100 kila. Moraš učiti od najboljih svoje kategorije. Lakši boksač drugačije se mora kretati.

Tko je glasao

Ok, OK Zorane, razumijem što

Ok, OK Zorane, razumijem što govoriš.
Pazi, bio sam još davne 1990. u Luxembourg-u... U pratnji tada već umirovljenog potpredsjednika Deutsche Bank.
Ne bi vjerovao koliko samo zarađuje ta mini državica na Bentley i Lamborghini automobilima. (Znam da zvuči bahato ali je istina....)

Pa se pitam što smo mi ovog ljeta uradili onom našem mladom dečku i genijalcu koji je proizveo elktroautomobili koji je čak navodno bolji od američkog "Tesla" elektroautomobila?
Tak se ne stiže baš nikam.

Selk u KT proizvodi proizvod nanotehnologije... SF tehnika, tvrdim Ti.
Pitaj direktora kakav suport države su imali a proizvod je u tom segmentu svjetska razina NO1. Od Japana do USA.

Želim kazati, mi nismo u stanju proizvoditi milijune i milijarde komada kao 1.350.000.000 mnogoljudna Kina, ali imamo genijalaca da je teško i zamisliti.

Tko je glasao

Pa se pitam što smo mi ovog

Pa se pitam što smo mi ovog ljeta uradili onom našem mladom dečku i genijalcu koji je proizveo elktroautomobili koji je čak navodno bolji od američkog "Tesla" elektroautomobila?
Mati Rimcu sam bio posvetio jedan članak relativno davno, početkom 2014, kad sam vidio da o njemu odnosno "Concept One" s diviljenjem javljaju na CNN-u, ali i pišu na specijaliziranim portalima po svijetu.

Najbrži električni automobil na svijetu proizvodi se u jednoj maloj zemlji...

Na forum.hr pak ima posebni topic "Rimac automobili". Šokirala me količina negativne energije koja se tamo ispoljavala. Neprekidno su spominjali da mu je otac lopov, da je on niškorist koji samo troši očev novac, da nije ništa novo smislio, da zapravo taj njego auto ne valja itd..

S druge strane, bila je ona afera s oglasom "tražim čistačicu", gdje se trebao naprosto ispričati, jer je to zajebancija, dat oglas da tražišić najslabije plaćenu radnicu a u opisu posla tražiti od nje da radi i složenije poslove.

Ipak, začudilo me to da on nema nijedan prijavljeni patent, i da se i dalje piše samo o "Concept one", malo predugo ipak to traje. U međuvremenu prodaje neke bicikle. Nisam siguran, možda mu tzvrtka stvarno nije solidna, posrećilo mu se jednom a onda se dalje pokazuje ipak manjak njegovog obrazovanja. U svakom slučaju naravno želio bih da je to pogrešno ili tek prolazna kriza, pa većina novih tvrtki u novim tehnologijama propada, pa da će se Rimac automobili razviti. Ili barem da će biti pozitivnih nasljeđa. Ništa strašno ako pojedine tvrtke propadnu - u sektoru fotonaponskih panela, koji od polovice 2000-ih naglo raste, u periodu 2011.-2014. većina kompanija je propala. (Kinezi su prezueli više od 70% globolanoga tržišta, ali i u Kini su mnoge kompanije propale.) Ali ne znači to da je sve otišlo u vjetar - neka dostignuća pokupili su drugi, neki inženjeri i radnici stekli su dragocjeno iskustvo itd..

No, da je opća klima takva da se onima koji pokazuju inovativnost i kreativnost ne pomaže, dapače, neosporno je. O tom "hrvatskom jalu" pišem nešto u dnevniku Zašto životarimo u baruštini?. Sociološka analiza, da to nije samo zato jer politokracija i birokracija koče one koji promoviraju drugačiju logiku upravljanja, nego i opći mentalitet koji to podržava.

Obični ljudi često izražavaju netrpeljivost prema onima, koji vlastitim trudom, zalaganjem pa i postignućima, ugrožavaju dominantni sustav odnosa. Ljudi stalno gunđaju protiv "onih gore" u načelu, ali zapravo je to više "iz sporta", samo "folklor", ispušni ventil; oni ne žele da se društveni sustav, struktura odnosa, stvarno promijeni. Vjeruju u svojeg kuma Luku, ne žele riskirati da on izgubi moć - tko će se onda o njima brinuti?

Tko je glasao

Zorane vidim da si Rimca

Zorane vidim da si Rimca pratio u detalje. I ja sam, prvenstveno zbog moje struke.
Ništa Rimcu ne fali... osim podrške sustava. U nekoj normalnoj zemlji (bilo Kini, rusiji ili USA) bi Vlada imenovala tim stručnjaka koji bi mu rješavao ama baš sve čime se on niti stigne niti može baviti. I dok ne stekne iskustvo i ne stvori vlastiti teem.

Ooo da olajavali su ga i vrijeđali do bola!
Ne čudim se, ovo je Hrvatska. Tu smiješ sve; - ubiti čovjeka, "ubiti" tvrtku, opljačkati državni proračun... i nikome ništa ali jedno je zabranjeno:
Zabranjeno je biti uspješan!
Svejedno u čemu.

Tko je glasao

državni tim stručnjaka...

... koji bi jednom privatnom poduzetniku (na stranu porijeklo (podrijetlo) imovine) za državne pare rješavao probleme poslovanja i tržište.

Pa, druže otpisani, dobrodošao među socijalističke samoupravljače :)

Tko je glasao

U grdoj si greški

U grdoj si greški @zap!
Kapitalizam itekako radi upravo to što sam upisao kada je u pitanju slučaj poput Rimca.
I radio je to davno prije socijalizma.

Tko je glasao

Cilj je jedan jedini -

Cilj je jedan jedini - tržište.
Pa kako to odjednom?
Tamo davno, 1990. neki su nas kreteni uvjeravali da smo sami sebi dovoljni, da Hrvatskoj ne treba Jugoslavensko tržište,
da nam ne treba nitko, da moramo biti sami a godinama smo gledali kako se Europa pretvara u nešto poput Jugoslavije, uniju Republika-država.
Mi smo tranzitirani u dužničke robove, još malo imamo osjećaj slobode. Ništa više nije naše, ni predsjednik države, ni bivši premijer a kako
izgleda ni budući.

Tko je glasao

@Jura, pročitaj još jednom

@Jura, pročitaj još jednom pažljivo što sam ja upisao, lijepo prosim.
Hvala!
Pa ponovo pročitaj svoj komentar?? ...iiiiiii?

P.S. Ostalih više od 100 mojih dnevnika i nekoliko tisuća komentara nema potrebe da čitaš.
U njima previše toga piše, previše istine.
Hvala!

Tko je glasao

Postoji jedan zdravoseljački mehanizam

Više od 20 godina tvrde da je devalvacija nemoguća zato jer su krediti nominirani u eurima. Ne vjerujem da ne postoje mehanizmi da se to riješi.

A to je da se krediti konvertiraju u kune, a potom da kuna devalvira.

Normalno, to ne možemo učiniti budući da nismo suverena država, naše su gazde strani bankari i uvoznički crony kapitalisti. U slučaju ovakvog neposluha, spopala bi nas biblijska kazna, poplave, požari, napad malarično-zika komaraca i neki novi ratić :P

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Kada ćemo se konačno

Kada ćemo se konačno otrijezniti i sagledati stvari onakvima kakvim doista i jesu? Umjesto povećane potrošnje za povećanje tržišta hitno nam je potrebna devalvacija kune, u kombinaciji s paketom socijalnih mjera kako bi se zaštitili najugroženiji dijelovi društva. Toliko o ekonomskoj teoriji.

Nisam nikakav ekonominsta ali sam osamdesetih i početkom devedesetih znao krpati od plaće do plaće, u doba devalvacija to je mala umjetnost.
Vi ste izgleda zapeli u tom vremenu kada je devalvacijom naša roba bila "konkurentna" na stranim tržištima ali zaboravljate
da je to doba davno prošlo. Krenimo od energenata, tada u doba devalvacije cijena nije bila vezana uz Dojč Marku ili se formirala po
famoznom jedriličarskom Mediteranskom tržištu, cijena je doslovno bila fiksna. Plaće nisu pratile devalvaciju, nama je uvozna roba bila sve udaljenija
a stranci se veselili dolaskom kod nas. Nešto kao kad se sedamdesetih i osamdesetih masovno išlo u Mađarsku.
Davno je prošlo doba kad si dobio plaću, kupio Dojč Marke, otišao sa kamionom po građevinski ili bilo kakav materijal u BiH, Srbiju, svejedno,
platio čekovima, kad su čekovi došli na naplatu, prodaš dio Maraka, platiš račun i ostane ti pola robe doslovno besplatno, pojela inflacija-devalvacija,
gospon, toga više nema, odavno.
Vjerujem da sad devalvaciju zagovaraju oni mešetari koji na noćnim promjenama vrijednosti Kune zgrču milijune, a to sigurno nisu najugroženiji
slojevi društva. Zamislimo devalvaciju, pad vrijednosti Kune, pad vrijednosti osobnih dohodaka, povečanje rata kredita jer ni jedan kredit nije u Kunama
a ako i je onda vjerojatno prati pad vrijednosti, odnosno povećava se automatski.
Kako naši ljudi već imaju prakse sa devalvacijama, vrijednost roba na tržištu se automatski korigiraju po "mediteranskom jahtaškom" tržištu i rastu,
kupovna moć svih koji rade za Kune, pada. Kako to pomaže ugroženima, dajte vi meni to objasnite?

Tko je glasao

@Jura: brkaš!

Nisam nikakav ekonominsta ali sam osamdesetih i početkom devedesetih znao krpati od plaće do plaće, u doba devalvacija
Brkaš devalvaciju i inflaciju.

Tko je glasao

Znam, meni je to isto,

Znam, meni je to isto, devalvacija kod nas odmah proizvodi inflaciju, neka me netko uvjeri u suprotno, u svakom slučaju gubim, ne dobivam ništa a netko će to debelo iskoristiti, uvjek viđeno.
Kad budem za 100KN kupio 100L goriva, onda neka stručnjaci pričaju o jakoj Kuni, prije toga nek budu kuš i u kut !
ili još bolje nek se prime nekog pametnijeg posla, recimo stvaranjem nove vrijednosti, od prodavanja usluga nebumo
dugo i sretno živjeli.

Tko je glasao

u pravu si.. devalvacija bi

u pravu si.. devalvacija bi uzrokovala inflaciju, privatne kredite bi bilo nemoguće vratiti jer su vezani za eur ili se banka osigurala promjenjivom kamatom (faktor rizika)..
država bi također bankrotirala jer ne bi mogla vraćati vanjski dug, a unutrašnji dug -- tada ne bi bio nikom više važan jer bi .. sva plaćanja države bila u stvari ništa te uzrokovala bankrot vjerovnika (javni poslovi, naime država je glavni investitor) .. ima tu još sto nus efekata..
pri čemu ne treba nikako zaboraviti da svi koji imaju novce u hr imaju u stvari eur-e (ili slično) a u slučaju inflacije pa devalvacije vrlo je vjerojatan bijeg svih takvih u banke izvan hrvatske sto bi uzrokovalo kolaps bankarskog sustava u hr.. koji je jedini stabilan faktor u našoj državi

uglavnom, ekipa bi rado kruha preko pogače i da ne plaća svoje račune, pa što košta da košta..

bajaju gluparije, a osnovno što jedna država mora imati da bi išta mogla bajati sa svojom valutom je stvarni proizvod, industrijski ili 5. flotu..
a i to dok ide, pitanje je dokad..

naprosto zato što je novac odavno izmišljena i preizmišljena stvar i nema blage veze ni s čim opipljivim i realnim u cijelom svijetu,
pa stoga kod naše domaće malenkosti će da bidne onak kak se na većim sferama dogodi

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Proizvod, samo proizvod.

Proizvod, samo proizvod. Potrebno je imati proizvod koji nije unaprijed prezadužen (banke!!) i taj proizvod prodati.
Čini se lako ali nije.
Sve teorije i "znanost" oko i u svezi ekonomije padaju u smeće kada imate proizvod koji možete prodati.
Problem nastaje (kada imate proizvod) kako ga i kome prodati. Njemačka ili Velika Britanija proizvode daleko više nego li im vlastito tržište može kupiti. Tu je problem i zato sve male zemljeje moraju krahirati da bi veliki imali gdje prodati svoj višak.

To je cijela mudrost.

P.S. Ima naravno i nevjerojatnih situacija, npr.: U Velikoj Britaniji je kruh jeftiniji nego li u Hrvatskoj??? Kako je to moguće, uz našu Slavoniju npr.?
Odgovor sam napisao par redaka iznad.

Tko je glasao

najbolja ekonomija

Očito je najbolja ekonomija u samostalnoj Hrvatskoj bila -- ekonomija zaduživanja i rasprodaja firmi strancima ili domać tajkunuma i slanje radnika na zavod za zapošljavanje. Dobiveni novac se je trošio na plaće, mirovine i socijalu. Dio novopečenih vlasnike je bio nepisanim zakonom oslobođen plaćanja poreza, plaćanja računa na vrijeme, plaćanja mirovinskog za svoje djelatnike. Kad je sve raspprodano onda su došla teška vremena. Hrvatska je ušla u EU i nastao je problem. U hrvatskoj nema posla jer su firme uništene, oni koji nisu nepisanim zakon oslobođeni plaćanja poreza, računa na vrijeme su pod raznim ovrhama, nema više viza, raznih dozvola za zapošljavanje vani i nije čudo što se sve više i više odlazi van zbog ekonomije koja samo rasprodavala i zaduživala se. Koja je stranka dobar dio vremena bila na vlasti?

w. ;)

Tko je glasao

devalvacija

Za početak nužno je naglasiti da devalvacija nije ništa drugo do jedna najobičnija parola koju svatko prevodi kako on misli da je ispravno.

Što je to devalvacija ?

Da li je devalvacija kada valuta oslabi 1 %
ili je devalvacija kada valuta oslabi 5 %,
ili 10 %,
ili 50 % ?

Pravilom o dužničkoj kočnici Njemačka je zabranila strukturalni deficit od 2020 godine. Hrvatska bez obzira na II stup nema strukturalni deficit tako da ponovno ne kužim ?

Za kraj mi još nije jasno da li se to sindikat zalaže za devalvaciju i politiku štednje ?

Tko je glasao

Umjesto povećane potrošnje za

Umjesto povećane potrošnje za povećanje tržišta hitno nam je potrebna devalvacija kune, u kombinaciji s paketom socijalnih mjera kako bi se zaštitili najugroženiji dijelovi društva.......uime čega bi devalvacija bila? ako prerađivačka industrija skupa s energetikom čini cca 17% BDPa a u okviru toga sama prerađivačka ima 44% udjela što je 7,5% BDPa...a ona bi bila ta koja bi kao mogla djelom biti izvozna ( dok financijsko posredovanje i poslovanje nekretninama, poslovne usluge predstavljaju 21,3% prihoda BDPa jasno je što je to industrija od koje se živi i gdje su prioriteti)...Uslugama kao izvoznom proizvodu devalvacija ne treba...
(uslugama bi, istina, dobro došao ekstraprofit...ali bila bi to još jedna regionalna preraspodjela tereta na kraju balade...devalvacija da bi bila ekonomski opravdana treba pomoći radnointenzivnim sektorima s visokim fiksnim troškovima...)
A da se i ne računa na izvoz, svejedno, kasno je...šteta je učinjena, uz ovakvu strukturu proizvoda svaka devalvacija bi bila kontraproduktivna.
Guverner i nema puno izbora, nije on tu da ispravlja krive drine politike i ekonomije već da održi kunu funkcionalnom u datim uvjetima...
(indian — Ned, 04/11/2012... i od tada se ništa bitnog nije promjenilo da bi opravdalo devalvaciju kune,)
...ostalo u dnevniku ne sporim,

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci