Srećana praznik i krsna slava Đurđevdan svima koji slave !
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas proslavljaju Svetog Georgija, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku veru. Prema narodnim običajima, Đurđevdan je praznik koji se odnosi na zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih, plodnost stoke i dobre useve.
“Praznik svetog Georgija, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku veru, obeležava se u svim hramovima Srpske pravoslavne crkve i jedna je od najčešćih slava pravoslavnih Srba.
Đurđevdan se u narodu smatra za granicu između zime i leta, praznik koji se odnosi na zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih, plodnost stoke i dobre useve.
Crkva na ovaj dan obeležava pogubljenje svetog Georgija, koje se desilo 23. aprila 303. godine.
Đurđevdan je praznik koji se odnosi na narodne običaje, od kojih je glavni pletenje venaca od bilja, umivanje biljem, kupanje na reci.
Jedan od narodnih običaja je i da uveče, uoči Đurđevdana, neko od ukućana nakida zelenih grančica u najbližoj šumi i njima okiti vrata i prozore na kući i ostalim zgradama, i kapije. To se čini da bi godina i dom bili berićetni, "da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru".
|
Biografija svetog Georgija Sveti Georgije (275-303) je živeo u vreme cara Dioklecijana, velikog progonitelja pristalica tada nepriznate hrišćanske vere. Georgije je već u dvadesetoj godini dospeo do čina tribuna u službi cara Dioklecijana, koji je u njega polagao velike nade. Mladi tribun, kako kaže predanje hrišćanske crkve, odvažno je stupio pred cara i saopštio mu da je hrišćanin, čime je započelo njegovo stradanje za veru. Pod njegovim uticajem, mnogi su primili veru Hristovu, a među njima i careva žena Aleksandra. Car Dioklecijan, osudio je Georgija na okove, tamnicu i strašna mučenja koja nisu promenila njegova ubeđenja. Osudio je na smrt odsecanjem glave i Georgija i svoju ženu Aleksandru, koja je izdahnula na stratištu pre pogubljenja. |
Ponegde je običaj da se zelenilom kiti na sam Đurđevdan pre zore, odlazi u prirodu na "đurđevdanski uranak", na neko zgodno mesto u šumi koje se izabere, na proplanku ili pored reke.
Na đurđevdanskim urancima mladi se opasuju vrbovim prućem - "da budu napredni kao vrba", kite zdravcem - "da budu zdravi kao zdravac", koprivom "da kopriva opeče bolesti sa njim" i selenom - "da im duša miriše kao selen".
Sveti Georgije ubija aždahu
Sveti Georgije se na ikonama predstavlja na konju, u vojvodskom odelu, sa kojeg kopljem probada strašnu aždaju. Nešto dalje od njega, stoji jedna žena u gospodskom odelu. Aždaja na ikoni predstavlja mnogobožačku silu koja je "proždirala" brojne nevine hrišćane.
Sveti Georgije ju je, po verovanju, pobedio i svojom mučeničkom smrću zadao smrtni udarac "neznaboštvu".
Pod pobedom koju je sveti Georgije odneo nad aždajom, verovatno se misli na prekid progona hrišćana, deset godina posle njegove smrti i proglašenje hrišćanstva zvaničnom religijom Rimskog carstva od strane cara Konstantina.
Žena na ikoni je možda i sama carica Aleksandra, žena cara Dioklecijana i veruje se da predstavlja simbolično mladu hrišćansku crkvu.”
Đurđevdan je ujedno krsna slava mnogih pravoslavnih Srba i Roma. Đurđevdan je među najvećim prolećnim praznicima. Prema narodnom, običajnom računanju vremena, Đurđevdan je polutar godine: vreme se računalo od i do Đurđevdana.
Ako je na Đurđevdan vedro, veruje se, biće rodna godina. Ako tada i sutradan pada kiša, leto će biti sušno. Pada li kiša na treći dan, dakle na dan svetoga Marka, leto će biti kišovito.
Slavi se dolazak proljeća, jede, pije i peva. Neke se pesme povezuju sa ovom slavom, Esma Redžepova, romska pevačica je pesmu “Đurđevdan”snimila davne 1969 godine, izvođač Toše Proeski (i dole) je snimio pjesmu Bijelog Dugmeta “Đurđevdan”:
(ovo je Izvor za tekst pod navodnocima a ovo za prevod na mađarski )
Posvećujem ovaj tekst na sjećanje mojima pokojnima, dedi Jovanu i baki Ani.
Zahvaljujem na
Zahvaljujem na komentarima.
Za tih davnih slavljenja Đurđevdana djed i baka nisu, tih prvih godina poslije WWII, mogli niti sanjati kako će njihovi unuci i mnogi praunuci šezdeset godina kasnije živjeti u nekoliko zemalja Europe, u Amenici i Meksiku, daleko od Požeške kotline. Još bi im bilo čudnije da baš nitko u te tri nove generacije danas ne vjeruje u Boga a samo jedan od njih redovito obilježava taj dan i to samo kao dan sjećanja na njih i tradiciju koja nestade.
Pitaju li su ti naši stari, ako mogu, da li su u nečemu pogriješili zašto je to baš tako ili se nadaju kako je to tek prijelazno vrijeme, vrijeme lutanja nakon koga je ipak moguć povratak tradicijama.
- odgovori
-
- 4 votes
Tko je glasaoDragi bube,
ponekad se uhvatim u mislima koje žale za danima kada sam poznavala svaku ribu koju je stric ulovio i donosio, kada sam pored kuće u drači brala kupine i koromač i tako se hranila koječime što bih našla u prirodi...sjećam se kako je običaj mojih nonića bio igranje karata, briškule i tresette, do kasno u noć. nona bi za Uskrs umijesila šišericu s jajem na vrhu, nedjeljom je uvijek pripremala njoke na "šugu od peteha" :))).
danas se ne prepoznajem, jedino što sam naučila kuhati prema sjećanju na mirise i okuse iz djetinjstva, ali sve ostalo je nestalo, kao da mi pričaju o nekoj drugoj osobi, a ne o meni kad sam bila dijete...i kako da takva svojoj djeci prenesem bilo kakvu tradiciju, kad sam zaboravila. tim više, što na njima vidim da ih zanimaju potpuno druge stvari...činim što mogu da im bude bliska priroda, pa i narječje ovoga podneblja koje je, također, daleko od arhaičnog - zaboravili smo originalne nazive i izraze...tim više što sam prva u obitelji čiji muž nije iz Istre :)))...tako da i djeca nemaju više izražen osjećaj pripadnosti kraju, tradiciji i kulturi - jednostavno mi, kao roditelji, ne možemo im to više prenijeti jer živimo neku drugu, surovu i tešku stvarnost, koja te tjera da brišeš sve osim borbe za opstanak...i to je priča ovdje kod nas gdje je tradicija još dosta jaka, no globalizacija je u toku i ona ima tendenciju brisanja svega toga što nam je drago, ali i nacionalne države.
- odgovori
-
- 6 votes
Tko je glasaohvala tebi
Tradiciju smo ubili davnih dana. Našim starima ne smijemo zamjerati ništa po tom pitanju.
Sjetio si me Zlatne doline i Požege kamo sam dolazio poslom jednom mjesečno i divio se vinogradima po obroncima i mladoj ekipi koja je vodila posao manje-više uspješno.
Iako nisam ljubitelj narodnih poslovica, neki su davno znali reći : "bolje da nestane selo nego običaji".
Đurđevdan mi je najprije pjesma kojom rasplačem svog prijatelja "a ja nisam s onom koju volem" i tako dvadesetak godina.
- odgovori
-
- 6 votes
Tko je glasaođurđev :)
Kako znaš što sam pjevao jutros prijatelju u kombiju... i koji me skoro izbacio iz istoga jer kad počne pjevati tu pjesmu, ne može se više zaustaviti, valjda neki poremećaj :) A on je danas izgovorio "rađe nek umre selo, nego da izumre običaj"...
Sada me asociralo na "moje selo u Istri" (po mami) gdje sam kao klinac dolazio brati kupine, šparoge i vući kokoši po dvorištu... i svih onih ljudi (koji su tada bili godina u kojima sam ja sada) kako najnormalnije žive od poljoprivrede i proizvodnje, onu pametniju djecu upisuju na fakultete po Rijeci i Zagrebu i svi nasmijani opušteni. Ono - terra magica.
Danas kada dođem (rijetko) mogu samo pogledati oko sebe i vidjeti napuštena imanja, pogone koji ne rade 20 godina, sjesti na kamen i plakati. Ionako me nitko ne vidi - selo je više-manje mrtvo.
- odgovori
-
- 6 votes
Tko je glasaotradicije uz jutarnju kavu...
Rasprava je bila o običaju da mladoženja uvijek dolazi po mladu u njeno mjesto - hoda ulicama, nudi rakiju prolaznicima i susjedima - uz zastavu i sve ostalo što ide. Pa smo nabrajali - koliko se naših djedova držalo toga, koliko očeva, a koliko nas.
Očito - svako vrijeme ima svoje običaje - a nas je zapalo da smo živimo točno u vremenu promjena :)
Ne kažem da običaje i tradiciju ne treba poštovati - dapače. No neki su jednostavno izgubili smisao pa je pridržavanje istih - nakaradno. Jedno je hodati "mjestom u kojem ti živi buduća supruga" da bi joj počastio susjede... ali koga ćeš postaviti ako ona živi u apartmanskom naselju ili neboderu :))
Možda bi nam naši stari na neki način i zavidjeli.
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoCar Dioklaecijan
Sretan praznik svetog Georgija.
Taj car Dioklecijan je bio zaista "učinkovit".
"Proizveo" je više mučenika i svetaca.
Kako je danas 07.05. blagdan Sv. Dujma zaštitnika grada Splita ujedno čestitam svim ljudima dobre volje.
" Sveti Duje
Sveti Dujam ili od milja Sveti Duje svetac je i vjerski zaštitnik grada Splita. Podrijetlom je iz Sirije, učenik Sv. Petra i prvi salonitanski biskup. Umro je mučeničkom smrću za vrijeme progona kršćana pod Dioklecijanovom vlašću. Kasnije su kršćani u Dioklecijanov mauzolej iz Salone prenijeli kosti Sv. Dujma, a pretpostavlja se da su Dioklecijanove kosti uništili. Mauzolej u kojem se čuvaju moći Sv. Dujma danas je splitska katedrala uz koju stoji impozantni zvonik Sv. Duje. Blagdan nebeskog zaštitnika i Dan grada slavi se 7. svibnja pučkom feštom i vjerskom manifestacijom uz procesiju."
Linkovi na sv. Georgija i sv. Dujma
http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%B8_%D0%82%D0%B...
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Dujam
- odgovori
-
- 14 votes
Tko je glasaoTo je vrijeme raspada rimskog carstva.
Car Aurelije uvodi monoteistički kult boga Sunca i samo proglašava se carem po nebeskoj volji, a ne po volji senata i uskoro je ubijen....nakon njega je Dioklecijan prvi koji nije ubijen, nego je zahtjevajući pravo vladavine kao sljedbenik boga Sunca okrunjen. Podijelio je carstvo na istočno i zapadno, konsolidirao ga i povukao se na istok. Grubu carsku togu zamijenio je svilenom prekrivenu draguljima – reklo bi se orjentalni shoumenski despot.
Okrutnom taktikom prema kršćanima odgodio je slom zapadnog carstva par stoljeća, a istočnog jedno cijelo tisućljeće. Zanimljivost je kalendar koji se nije mogao ustaliti, pa su se godine odbrojavale po vladavinama pojedinih careva, odnosno svaka nova era je počinjala stupanjem na vlast novog cara. Dioklecijanova era počinje 284. godine (dakako po našem kalendaru). Egipatski Kopti je koriste još i danas pod imenom ere mučenika u slavu tih ranih kršćanskih mučenika.
ukratko, kićenje i velike potrošnje, gradnje, pretstave sile - znak su kraja nekog carstva .....samo na kratko (danas) odgađaju raspad
- odgovori
-
- 8 votes
Tko je glasaoSvim Romima čestitam njihov najveći blagdan!
Romi širom svijeta danas obilježavaju svoj najveći kulturno-vjerski praznik Đurđevdan. Simbolizam Đurđevdana je prekid zimovanja i proslava dolaska proljeća. Kao tradicionalno nomadski narod, Romi bi u jesen prekinuli svoja putovanja i prezimili na jednom mjestu, a ovim praznikom obilježavaju pokretanje svoje čerge te ponovo polazili na put.
... Romi svake godine 6. maja proslavljaju svoj tradicionalni praznik koji se smatra danom proljeća i ljeta, danom kada se slavi život i priroda. Ovim povodom donosi se izvorska voda u koju se potapaju jaja, cvijeće, grančice mlade vrbe koje služe za jutarnje kupanje i umivanje. Vjeruje se da se ovim činom odbacuju negativnosti koje su se desile u protekloj godini. Nakon obrednog kupanja slijedi posebno svečano oblačenje, stavlja se nakit, svira romska muzika i pleše romsko kolo. Obično se na ovaj dan jede janjetina u skladu sa Romskim vjerovanjem da jetra ove životinje na ovaj dan ima magičnu moć za djecu i ukućane, jer donosi u kući život i radost.
http://www.radiosarajevo.ba/novost/52450/romi-danas-obiljezavaju-durdevdan
Ovaj blagdan, kako kod rimokatolika u Hrvata (zeleni Juraj), a još i više kod pravoslavaca ima sva obilježja poganstva i praznovjerja i izvrsno se uklapa u ovo neznabožačko doba i nikoga ne smeta jer je dio predaje i folklor. Povijesnost sv. Georga je više nego upitna.
Slika kipa zelenog Jurja na trgu Maršala Tite:
http://www.destinacije.com/Slike/Hrvatska/SpomeniciiGroblja/Skulptura_Sv...
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaozagreb slavi
I Gradonačelnik se pridružio slavlju i čestitkama
http://www.jutarnji.hr/bandic-zaplesao-kolo-s-romima-na-durdevdan/944118/
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaonomad
ja isto volim ciganske pjesme, osobito film ''Cigani lete u nebo'', -- iako sam desne orijentacije...
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoPridružujem se
čestitkama Krsne slave.
Svake godine idem kod dvojice prijatelja na janjetinu ili već što.
Dođe jedan iz Banja Luke,također koji me obavezno izljubi 3 puta (Bože moj) i kada malo popije zove me: "naš najdraži ujkan" pa se dobro nakesimo.
Do prije par godina,nosio sam pištolj ispod pazuha,a sada ga već i zaboravim.
sve dobro...
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaosto ljudi sto zuba...
... ja se trudim ispod pazuha nositi dezodoran :)
- odgovori
-
- 8 votes
Tko je glasaoGurmanluk
Svakakvih ima ljudi...
Ako mislim da mi treba pištolj - ja takvu vrstu druženja izbjegavam.
Još bih manje voljela da mi netko s pištoljem dolazi u kuću.
Što ti je ljubav prema tradiciji i dobroj janjetini - ne poznaje granice...
- odgovori
-
- 5 votes
Tko je glasaoNije do Šale
Do prije par godina,nosio sam pištolj ispod pazuha,a sada ga već i zaboravim.
I bolje ti je. Nosio ga je tako i Petar Šale, i to dva puta!
leddevet
- odgovori
-
- 4 votes
Tko je glasaoAko je na Đurđevdan vedro,
Ako je na Đurđevdan vedro, veruje se, biće rodna godina. Ako tada i sutradan pada kiša, leto će biti sušno. Pada li kiša na treći dan, dakle na dan svetoga Marka, leto će biti kišovito.
Danas je bilo vedro.
I sutra će biti vedro.
Preksutra - vedro uz mogućnost male naoblake.
Godina će biti rodna.
Ljeto će biti taman.
Jesen će... biti bolja...
- odgovori
-
- 4 votes
Tko je glasaoyoutube
Meni se sviđa reklama za "Skopsko svetlo pivo" u pozadini :) Onako, baš mi je retro. Svaka čast na lijepom dnevniku.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoLjubomoran sam na Đurđevdan i
Ljubomoran sam na Đurđevdan i Tamo daleko, gadz melodiz.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoĐurđevdan u pjesmi i filmu...
Mene oduševljava Bijelo dugme s Đurđevdanom, a filmski ga je "oslikao" dobro i Kusturica u jednom svom filmu. Sjećam se, ljeska voda, nimfa se izdiže iz vode... baš dobre sekvence! Na kocenrtima Brega diže publiku na noge s Đurđevdanom....po Evropama.
Lj.R.Weiss
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaobilo bi vrijeme g. Vajs
da se prilagodite, integrirate i počnete pisati "Europa" namjesto "Evropa".
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoEvropa ili Europa...
http://www.bug.hr/forum/topic/ostalo/evropa-europa/5105.aspx
citat iz teksta (koji je nevjerojatno zanimljiv):
"Naime, način pisanja Evropa nije rezultat nekoga komunističkog pritiska (poslije 1945) protiv hrvatske tradicije, niti srpske prevarikacije u Jugoslaviji (poslije 1918, kada su i neki hrvatski pisci počeli pisati ekavski i rabiti srpske standardne riječi, neki samo dvije-tri godine, poput Krleže, a neki i dulje). On je uveden zajedno s uvođenjem fonološkog pravopisa (Hrvatski pravopis Ivana Broza iz 1892, koji je poslije Brozove smrti do 1916 uređivao i dopunjavao Dragutin Boranić - imam peto izdanje iz 1911, gdje na 116. stranici piše: Evropa). "
- odgovori
-
- 8 votes
Tko je glasaoSretan praznik svima koji slave.
Svaka čast na dnevniku, a još više na ovoj verziji jednih od meni najdražih pjesama iz mladosti.
Bez obzira na to što tko mislio o meni na pollitika.com i mojoj desnoj orjentaciji, ali cijenim kada netko drži do tradicije. Kada bismo i mi Hrvati toliko cijenili svoju tradiciju bilo bi to lijepo.
Pozdrav,
Molotov
- odgovori
-
- 11 votes
Tko je glasao