Tagovi

Državna matura: ovako izgleda „kada rep maše psom, a ne pas repom“

Državna matura: ovako izgleda „kada rep maše psom, a ne pas repom“

Zakuhalo se oko državne mature.

Ministar prosvjete Jovanović reagira na poplavu kritika koje su Vladi i MZOS-u uputili ogorčeni maturanti i mnogi njihovi profesori, te izbezumljeni roditelji, jer test državne mature iz hrvatskoga jezika ne smatraju objektivnim testom znanja, već „pukim iživljavanjem nad učenicima“.

O testu:
bilo je oko 80 pitanja, te 8 tekstova na koje su se oslanjala neka pitanja. Za sami prijepis rješenja s ispitne knjižice na list za odgovore, učenicima treba barem 10-tak minuta. Kada se sve to uzme u obzir, po pitanju, imali su daleko manje vremena, od 1 minute.
Budući da su još dobili i pjesmu „Oproštaj“ Tina Ujevića, koju treba prevesti da bi je mnogi od učenika razumjeli, ili barem doslovno pročitali, vrijeme za rješavanje i razmišljanje, te povezivanje, bilo je još kraće.

Ministar prosvjete, istaknuo je da će svakako napraviti analizu toga testa, ali za ta pitanja nije nadležan MZOS. Također, on zna, da „mnogi hrvatski učenici ne znaju čitati s razumijevanjem“...

NCVVO je državnu maturu, prije nekoliko godina, predočio kao najjasniji, najprikladniji, najpravedniji, najučinkovitiji način ocjenjivanja i vrjednovanja školskih postignuća i znanja učenika. Sada nakon nekoliko provedenih državnih matura, vidljivo je da su NCVVO i njegov projekt definitivno pali na ispitu jer:

-državna matura ničime nije pridonijela promicanju boljih metoda učenja, vrjednovanja postignuća učenika, unaprijedila i osigurala kvalitetu obrazovanja, ili donijela neku novu vrijednost.

-državna matura je promašila svrhu o kojoj se prije toliko razglabalo, jer nije zamijenila prijamne ispite na fakultetima, pa su ih neki fakulteti zbog drastičnoga pada pripremljenosti njihovih kandidata za studij (npr. Medicinski fakultet u Zagrebu), još prošle godine ponovo vratili, a neki su kontinuiranim praćenjem prolaznosti brucoša na ispitima u prvom semestru došli do poražavajućih rezultata prolaznosti- otkako dobivaju studente preko državne mature, umjesto vlastitih prijamnih ispita.

To nije ni čudo, jer prolaz na državnoj maturi ovisi o uzorku učenika koji pristupaju maturi, pa su prolaznu ocjenu dobivali za svega 2o-tak% riješenosti testa.

NCVVO to opravdava zaista originalnim glupostima poput: „Što smo trebali raditi? Podići prag, pa da studiji tehnike ostanu bez kandidata?“

Odgovor je jednostavan:
nisu se trebali petljati fakultetima u upise.

Osim toga, učenici su daleko pametniji od njih. Na izborne predmete izlaze, čak i ako su totalno nepripremljeni, jer su u međuvremenu odustali od svoga izbora budućega zanimanja, pa im taj izborni predmet više ne treba,ali svojim lošim rezultatom sebe ne ugrožavaju, dok svojim kolegama spuštaju prag za prolaz na maturi.

Kako?
Jer je glup način formiranja kriterija za ocjene- ovisan u potpunosti o uzorku, te se umjesto unaprijed znanih kriterija postotka riješenosti testova za svaku od ocjena, lijepo nacrta Gaussova krivulja, a onda utrpa učenike pod nju i hvali reprezentativnošću rezultata.

Teorijski, mogli bi svi učenici izaći na neki izborni predmet mature, a koji im uopće nije potreban za njihov izbor, te tako svojim planiranim lošim uspjehom, pomoći cijelom naraštaju da ima što niži prag prolaznosti.

Pri tome ne bi smjeli ispunjavati test ni onako „eci peci pec“ jer bi mogli slučajno pogoditi rješenja i proći test čistim postotkom vjerojatnosti..))) U tome im pomaže i činjenica da kod pitanja višestrukih izbora imaju samo 4 ponuđene opcije, tako da su im postotak slučajnoga pogodka povećali za 5% u odnosu na bivše prijamne ispite.

-kao jedan od razloga opravdanosti uvođenja državne mature, bilo je i navođenje sprječavanja upisa korupcijom! Vjerojatno misle da su sve putove prijevara pri upisu začepili!
Pri prvom provođenju mature, učenici su dobivali bilo koji omot s praznim testovima, te posebno „identifikacijske bar kodove“i vjerojatno nije bilo muljanja.

Ali, već slijedeće godine, kao „napredak u tajnosti", donose nebuloznu odluku da svaki učenik dobiva zapakirane testove baš na svoje ime i prezime.

Odlična mogućnost za muljanje. Ubaci, bilo tko, prije pakiranja, svome kandidatu riješene testove i vidi čuda, baš dospiju u njegove ruke, i nitko ih ne smije otvarati, imati uvid u njih, osim dotične osobe!

Možemo vjerovati, ali ne moramo, da nitko nije koristio tu mogućnost varanja, ali je problem što su stvorili tu veliku, elegantnu rupu u sustavu za prijevare, ukinućem anonimnosti pri dodjeli praznih testova, čime god oni tu glupost opravdavali.

-državna matura nije smanjila stres (obećavano) kod srednjoškolaca i njihovih roditelja, već ga je višestruko povećala i produljila vremenski period stresa. Treba ih sve samo vidjeti zadnji tjedan upisa, kada padnu serveri!

-državna matura diskriminira učenike umjetničkih i strukovnih škola, te je izravna posljedica manji upis u te škole, navala na gimnazije, a MZOS, to sada pokušava riješiti nakaradnim načinom: promicanjem strukovnih škola u gimnazije.
Navodi se da će se uvesti 3 vrste novih gimnazija: ekonomska, tehnička i turistička. Također, ministar najavljuje posebnu državnu maturu za strukovne škole!?
Mogli bismo uskoro dobiti i državne mature za pojedine struke.))

I na kraju se vraćamo na stari model obrazovanja, ali s NCVVO-om –birokratsko-prosvjetnim mastodontom, kao tekovinom još jednoga propaloga i skupoga projekta.

-državna matura svojim neprimjerenim kalendarom održavanja ometa normalan proces odvijanja nastave nižih razreda, a maturante ometa u svladavanju redovnoga programa četvrtoga razreda sa 17 predmeta.

Učenici su u takvom teškom vremenskom tjesnacu, jer nemaju potrebno vrijeme za smireno i sustavno ponavljanje srednjoškolskoga gradiva, te sve predmete koji im neće trebati na maturi zapostavljaju, uz nebrojene izostanke iz škole i paralelno odlaze na silne instrukcije.

Od obećanja kako će maturom ukinuti ili smanjiti potrebe za instrukcijama, došlo se do situacije da maturanti idu na instrukcije iz gotovo svega, i to paralelno sa školskim obvezama.
Ukinuli su im slobodne dane (barem petnaestak do mjesec dana, u odnosu na vrijeme prije „državne mature“) za učenje i ponavljanje, a još se čude kako su loši rezultati.

A tek silna literatura za prijamne ispite: svaka izdavačka kuća, za svaki predmet, ima svoj vodič za maturu – stvorena je cijela šuma vodiča i brošura.

Zašto profesori nisu svojim primjedbama i inzistiranjima, kroz stručne aktive i vlastitom aktivnošću, pomogli svojim učenicima da ne budu tako preopterećeni i dovedeni u vremenski tjesnac?

Zato što ih nije briga za njih, dok isto ne prolaze s vlastitom djecom.

Zato što djecu ne doživljavaju kao osobe, već objekte.

Zašto su uopće i sami profesori poguravali sve te promjene i državnu maturu?

Jedan od osnovnih razloga je taj što su mislili da će uvođenjem državne mature, postati bitniji za državu, te da će ih zbog toga ista nagraditi većim plaćama, a i većom „važnošću“.

Međutim, većinu toga im je pokupio NCVVO, ali ih zbog vlastita opstanka na grbači poreznih obveznika RH, uključuje u „ručno“ispravljanje testova u 21.stoljeću (25-30kn po testu, tako da se za podulji vikend da zaraditi i preko pola mjesečne plaće), kako bi suzbio opravdane kritike.

Osim toga sve oko mature nedavno je NCVVO, proglasio „poslovnom tajnom“, a kada pojedinci proglašeni „vanjskim suradnicima“, nisu htjeli potpisati Izjavu o poštivanju tajne svega nabrojanoga, onda su 16.05.2012. donijeli „Odluku o obvezi potpisivanja Izjave“, koja predstavlja ...„ moju pravu volju i neopozivu odluku, koju potvrđujem svojim potpisom“!

Učenici:
„Državna matura je simbol šlamperaja u državi“

Ravnatelj NCVVO-a G.Sirovatka:
“Onima koji ne uče, sve je problem“

Ministar Jovanović:
„Učenici ne čitaju s razumijevanjem!“
„Idu nove gimnazije: ekonomska, tehnička i turistička“.
"Uvodi se novi predmet: zdravstveni odgoj". (da ih bude 18).

Slijedi rezanje materijalnih troškova za škole, smanjuju se sredstava za odlaske na stručna usavršavanja, nema novca za božićnice, uskrsnice, regrese,.. i slične gluposti, ali prosvjetni djelatnici i njihovi učenici dobit će širom RH nove fasade, istina na DUG EIB, ali koga to briga, jer to će plaćati budući naraštaji, da bi ovi sada uživali u ... fasadama.

Tko je zadužen za vanjsko vrjednovanje rada i učinaka Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja?
Učenici?
Roditelji?
MZOS?
Porezni obveznici?

“Rezultati državne mature u Sloveniji više se neće koristiti kao ključni element za upis na fakultet. Potvrdio je to u razgovoru za Jutarnji list slovenski ministar obrazovanja prof. dr. Milan Zver.
Matura će i dalje ostati završetak srednjoškolskog obrazovanja, ali više neće imati takav utjecaj na nastavak školovanja - pojašnjava ministar Zver. Prema njegovim riječima, matura je do sada previše utjecala na sam pedagoški proces u srednjoj školi. - Događa nam se da su u zadnje dvije godine obrazovanja đaci fokusirani isključivo na pripreme za državnu maturu i skupljanje bodova pa škola gubi svoj puni smisao i postaje ratište za bodove. Jedna slovenska teoretičarka rekla je da tada 'rep počinje mahati psom, a ne više pas repom' - slikovito je opisao Zver.
(2009. iz: http://pollitika.com/drzavna-matura-udar-na-ucenike-nastavnike-roditelje... )

I, nakon Slovenije,

ovako izgleda: „Kada rep maše psom, a ne pas repom“, i u Hrvatskoj.

Komentari

Nisan gleda emisiju

Nisan gleda emisiju "Otvoreno" od početka ali po onome šta san vidija i čuja dalo se zaključit da su oni godinama pripremali... promašaj. Hrvatski pametnjakovići i stručnjaci u izmišljanju tople vode ostali dosljedni motu ovoga naroda "zašto jednostavno kad može komplicirano", a ja njih i sve te promašaje plaćan iz svoga žepa. Ova DM ne služi ničemu drugome nego da se iskomercijalizira školstvo. Nije uspila shema sa naplačivanjen školarine pa su se dositili ovoga.
Živija kapitalizam!

Tko je glasao

NCVVO-ov sindikalist

U emisiji "Otvoreno", Branimir Mihalinec, predsjednik NSZSS, izjavljuje kako su učenici imali po svojim školama mogućnosti dodatnih priprema: "besplatno,.. na teret države". Izgleda da je njemu stvarno besplatno ono što država plaća, pa mimo svojih članova sindikata, koji u većini nisu za državnu maturu, kao i ovi što su se izjasnili s 82% protiv DM u anketi emisije "Otvoreno", solira i podmeće svoje osobno mišljenje, kao mišljenje zaposlenih u školama, te se ponaša kao ncvvo-ov sindikalist.

Ima sve simptome onih koji su neke svoje zbrinuli u NCVVO-u.)))

A, od Mihalinca napadnuti, ministar Jovanović, donosi neke dobre vjetrove u prosvjetnu baruštinu.

Moram priznati da iznenađuje s dobrim prijedlozima: biranje ravnatelja, odluke o zapošljavanju preko vijeća, rad odbora,...
http://www.jutarnji.hr/ministar-odlucio--ukidaju-se-ocjene-na-polugodist...

A za ovo, posebna pohvala:
Primjerice, dat će se mogućnost učenicima koji završe trogodišnju strukovnu školu da nastave besplatno školovanje u sustavu i nakon godinu dana, što do sada nisu mogli. Takvi su učenici često završavali školovanje u večernjim školama i pučkim učilištima, za što su morali plaćati povisoke iznose.

Tko je glasao

Moram priznati da, nakon što

Moram priznati da, nakon što smo konačno mogli pročitati i ta 'kontroverzna' pitanja iz hrvatskog jezika i književnosti (i to ona na višoj razini), uopće ne razumijem raspravu koja se razvila. Ogromna većina pitanja iz jezika su dio programa osnovne škole, a velika većina pitanja iz književnosti bi se mogla opisati kao čitanje s razumijevanjem. Za par pitanja iz književnosti bi se moglo reći da dopuštaju više od jednog odgovora. I zbog ovoga se morao oglašavati ministar?

Tko je glasao

idu dani, idu godine...

Kada si čovjek uzme truda - onda već zna koji novinski naslovi kada slijede.

Daleko od toga da sustav Državne mature nema falingi (kao što su falinge imali i prošli, bolji sustavi) - ali znamo da će u petom mjesecu biti "mature preteške", u osmom mjesecu slijedi "je li to besplatno školovanje - komplet za X razred košta 50.000 kn!" (kasnije se ustanovi da je novinar u komplet uračunao tenisice, ipod, školu klavira i jahanja), a u devetom kreće "školska tobra prvašića teška je 845,2 kg!"...

A nakon takvih oluja, obično izađu stvarni podaci i onda se svi posrame i rasprava o temi prestane. U cijeloj ovoj raspravi su novinari uspješno izbjegavali spomenuti da se odgovori na ova pitanja nisu tražila iz glave, već IZ TEKSTA, koji je sastavni dio mature. A fora X pitanje u Y minuta... pa za većinu ovih pitanja ti treba samo umijeće brzog čitanja i par sekundi.

Tko je glasao

To naprosto nije istina!

Ako provjeravaš moje znanje hrvatskog jezika, onda se nadam da ćeš mi dati tekst na hrvatskom jeziku, i tu provjeriti moju sposobnost "čitanja s razumijevanjem".

Ako mi daš tekst na kineskom, onda se ne radi o mom "čitanju s razumijevanjem", nego najprije o mom znanju kineskog jezika i sposobnosti prevođenja s kineskog na hrvatski.

Staročakavski je u toj relaciji - kineski. Od osam tekstova na maturi - tri su na kineskom!

Funkcionalna pismenost u Hrvata odlazi u tri p.m., a ovamo moraju učiti staročakavski!

Jer, u tim tekstovima se uopće ne radi o "razumijevanju", s obzirom da se razumjeti ne može, ili može vrlo otežano, nego se radi o poznavanju ili nepoznavanju ..... kineskog jezika. Kad kineski ne znaš - kako da pročitaš tekst "s razumijevanjem"? Mogli su isto tako dati Prešerna na slovenskom, ili nešto na gradišćansko-hrvatskom!)

(Funkcionalna pismenost znači: služiti se standardnim hrvatskim jezikom. Čitati, pisati, govoriti, slušati. To je sasvim jasno i dostojno svakog poštovanja rekao prof. Rosandić na tiskovnoj konferenciji Jovanovićeve radne skupine.)

Tko je glasao

Nemoj me tjerati da

iz ovih stopa odem u knjižnicu, i da ti stanem prepisivati odlomke iz Marulića, Hektorovića, Šiška Menčetića, Držića, Hanibala Lucića... pa da nam ih pošteno, temeljem razmišljanja i "čitanja s razumijevanjem", lijepo prevodiš na hrvatski!

Koliko bi ti vremena trebalo, po vlastitoj procjeni, da naučiš slovenski? Dva-tri školska sata?

A klincima vjerojatno nisu predavali staročakavski mnogo više od toga.

Tko je glasao

Srećom se metodika nastave

Srećom se metodika nastave jezika promijenila od tvojih vremena... Hrvatski maturanti imaju iza sebe doslovno tisuće sati nastave različitih stranih jezika. Kasnije će se morati znati služiti jezikom u različitom kontekstu. Komercijalist iz Zagreba vrlo vjerojatno neće trgovati s ljudima koji govore isključivo oksfordski engleski, već s nekim komercijalistom iz Glasgowa koji govori jednim potpuno drugim engleskim, direktor hotela vjerojatno neće imati za partnere samo hajdelberške diplomante, već direktora agencije iz Koruške ili Berna koji će opet govoriti jednim potpuno drugim jezikom. Cilj nastave stranih jezika nije naučiti ih deklamirati Erlkoeniga ili Daffodils, već naučiti ih kako se snaći s jezičnim znanjem koje posjeduju u različitim situacijama i iskoristiti to jezično znanje u svoju korist. Kemičar će pratiti stručnu literaturu na stranom jeziku, a konobar razgovarati s švicarskim seljakom.
Također, jedan od ciljeva nastave stranog jezika je olakšati im učenje nekog drugog stranog jezika. Većina hrvatskih maturanata bi morala biti sposobna pročitati tekst na slovenskom i razumijeti ga. Ne svaku riječ, već značenje teksta. I to ne zato što su u školi imali par sati slovenskog, već zato što imaju iza sebe stotine sati nastave stranog jezika na kojima su obrađivali i nerazumljive tekstove, stavljali ih u kontekst i dekodirali. Ja sam obično, kad sam u VB predavao njemački (a to je sredina koja se za razliku od Hrvatske hvali svojim nepoznavanjem stranog jezika), djeci ponekad dao i jednostavniji tekst na nizozemskom. Nakon onog početnog zapomaganja većina djece je uspjela dekodirati tekst i razumjeti ga. I to je jedan od ciljeva nastave stranog i materinjeg jezika.
Što se same mature tiče, moja šezdesetgodišnja gospođa mama, kojoj hrvatski nije materinji jezik, i nije se školovala u Hrvatskoj, a po zanimanju je prirodoslovka, je uspjela točno odgovoriti na 75% pitanja iz književnosti na višoj razini.
Shvaćam užas i djece i njihovih profesora kad su dobili test koji, kako se čini, nisu očekivali jer se velikim dijelom nije mogao naštrebati, međutim, nadam se da je to samo početak promjena koje slijede pri nastavi materinjeg jezika. Jer, ako djeca znaju dekodirati staročakavski tekst, budu kasnije znala dekodirati i uputstva za uporabu iz Baumaxa. A u tim uputstvima razlika između tri ili četiri vijka zna život značiti:)

Tko je glasao

martin, samo da te podsjetim...

radilo se o ispitu iz hrvatskog, tj. materinjeg jezika, a ne iz stranog jezika... Ili želiš reći kako razumijevanje staročakavskog ("stranog" jezika) služi za bolje poznavanje, razumijevanje i dekodiranje materinjeg "stranog" jezika... malo mi je nategnuta logika.

(ne da tjeram mak na konac, ali iz cijelog Ujevićevog opusa izdvojiti i odabrati baš ovu, napisanu kao jezički eksperiment i izazov koji je pjesnik sam pred sebe stavio, a namijenjen književnim sladokuscima i probranoj publici mi je malo... fino rečeno... ishitreno)

Uostalom, pročitaj očitovanje radne skupine MZOS-a - http://www.advance.hr/vijesti/radna-skupina-za-ocjenjivanje-ispita-drzav......

Svaka čast inače tvojoj mami, ali ne znam što je čudno u tome da jedna po svemu sudeći obrazovana žena od 60 godina uspješno riješi 75% testa namijenjenog maturantima SVIH (a ne samo elitnih) srednjih škola, i to još na višoj razini, koja je po mnogima bila lakša od niže...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Ja se u komentaru ne bavim

Ja se u komentaru ne bavim izborom tekstova buduci da bi moj izbor bio potpuno drugaciji od tog na maturi. Medjutim, da, ovim stvarima se bave i psiholingvistika, sociolingvistika, tekstualna lingvistika itd- i da, s razumijevanjem dijalekata se moze povezati i razumijevanje stranog jezika. Ne radi se samo o dijalektima, vec razlicitim vrstama nerazumljivih tekstova (govornih ili pisanih- strucni tekst na hrvatskom iz atomske fizike bi za mene vjerojatno de facto bio napisan u stranom jeziku i morao bih ga dekodirati sluzeci se slicnim tehnikama kao prilikom citanja teksta na 'pravom' stranom jeziku- te tehnike ne padaju s neba. vec se uce).
Mislim da je na ovoj maturi upravo nedostajalo par takvih tekstova koje bi ucenici morali analizirati, a pojavljuju se u svakodnevnom zivotu- slozenija uputstva za upotrebu, neki malo strucniji tekst i slicno. Jezik nije neki lapurlartizam koji stoji na nekakvom pijedestalu nedodirljivosti, vec nesto sto upotrebljavamo svaki dan i razumijevanje napisanog i izgovorenog je od ogromnog znacenja pri svakom poslu.

Tko je glasao

Vidim da nisi otvorio link...

dakle, donio si sud, bez želje da na isti omogućiš ikakve uplive ;) No, dobro, ni prvi ni zadnji;)

Međutim, da si otvorio link, doznao bi da se zamjerke uopće ne odnose na ovo o čemu mi polemiziramo (izbor tekstova i sl, tu su se očito odlučili ne petljati), već na nešto sasvim drugo, što je puno bliže nekakvom objektivnom "kvantitativnom" sudu, nego vrijednosnom...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Procitao sam clanak vec

Procitao sam clanak vec ranije (sad sam ga jos jednom da osvjezim znanje:). Ja se slazem da bi autori pitanja morali biti pozorniji i izbjeci vecinu pitanja s moguca dva odgovora (iako je to s nekim interpretativnim pitanjima nemoguce), medjutim onoliko koliko ja pratim cijelu stvar, roditelji su se vecinom zalili zbog drugih stvari.

Tko je glasao

Ha, čuj...

(a odnosi se i na onaj tvoj drugi komentar o tome kako ocjenjivanje ne može biti objektivno ili tako nekako...)

Ako je pitanje 2+2, a ponuđeni odgovori
a) 3
b) 4
c) 5
d) 6

i ako se traži jedan točan odgovor, onda samo jedan odgovor može biti točan i gotovo, tako mora biti koncipirano pitanje kad su se već odlučili za takvu "tehniku".

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Da, ali knjizevnost nije

Da, ali knjizevnost nije matematika. I zbog toga ce na maturi iz knjizevnosti uvijek biti dubioznih pitanja. Sto je pjesnik htio reci?:)

Tko je glasao

Pa, utoliko što

nije matematika - tim je gluplje brojati putnike na brodu! :)

Koliko god da književnost nije egzaktna disciplina poput matematike, ima sasvim dovoljno nedubioznih pitanja kojima se može provjeriti znanje jednog srednjoškolca.

A "koliko ima putnika na plovilu" - to nije "dubiozno" pitanje zato jer, eto, književnost nije egzaktna disciplina poput matematike. To pitanje je dubiozno zbog traljavosti, glupog previda, ili čistog bezobraznog iživljavanja nad učenicima.

Ta djeca, sve i da ne rade ništa u školi, nisu jamačno toliko glupa, koliko ih sastavljači pitanja drže glupima.

Uostalom, objavljeni su rezultati, pa se vidi da su klinci u znatno većem postotku dali točne odgovore na ta dubiozna pitanja, nego na neka pitanja iz gramatike, na koja nitko nije imao primjedbi.

Meni to govori samo jednu stvar: da je klincima puno lakše "pročitati" očekivanja tih traljavih profesora hrvatskog, i zadovoljiti njihove zahtjeve, koliko god da su dubiozni, nego zaista nešto konkretno i egzaktno naučiti.

Prepoznati glasovnu promjenu, palatalizaciju ili koju drugu - to je egzaktno znanje i konkretna primjena tog znanja.

Tko je glasao

Martine:

"sa švicarskim seljakom", a ne "s švicarskim seljakom"! To je malo dostignuće za svijet, ali veliko za osobu.

Čitam dalje. Oprosti na digresiji. Zaključak ću dati kada sve pročitam.

Tko je glasao

Osim navedene,

imaš sijaset gramatičkih i pravopisnih pogrešaka. Ali, nema veze.

Moje dijete ti tako "dekodira" engleski.... A to ne znači ništa drugo nego da zna "ofrlje", tj. da misli da zna, tj. da samo sebe uvjerava da zna, tj. da sanjari da zna.... A kada ga pitam bilo što konkretno - jer ono uči engleski i "zna", a ja sam u engleskom samouka i znam ga jedva - onda na konkretno pitanje ne dobivam odgovor.... I vidim da moje dijete zapravo ne zna....

Negacija na francuskom ide ovako: "je ne suis pas" = "ja nisam". No, kad se nađeš među Francuzima, onda se začudiš kako oni to govore. Naime, oni to skrate u: "je suis pas".

Tako sigurno tisuće stvari u govornom jeziku izvornih govornika odstupaju od standarda.

Ali, nikome ne pada na pamet da me u školi stranih jezika podučava nestandardnom govornom jeziku, bar ne prije nego što dobro savladam standard.

Tko je glasao

Lijepo da si prespavala

Lijepo da si prespavala zadnjih trideset godina...
Nemam nijednu pravopisnu ili gramaticku gresku buduci da ja u svakodnevnoj komunikaciji ne pisem standardnim jezikom niti me takvo pisanje zanima...Ako sam nesto ikad mrzio onda je to bila Grammatikundrechtschreibungpolizei.
U skoli stranih jezika te standardnom jeziku nece nauciti jer - 1. vecina hrvatskih profesora ne govori standardom i 2, jer onaj jezik koji se u skoli stranih jezika uglavnom poducava nema standarda.
Na konkretno pitanje ne dobivas odgovor zato sto tvoj sin vjerojatno ne govori engleski (vecina Hrvata misli da jako dobro govore strane jezike,a to je obicno daleko od istine). Takodjer ne znam sto ga to pitas buduci da cilj nastave engleskog sigurno nije odgovarati nekomu na pitanja postavljena na hrvatskom (!?) Ono sto sam ja napisao jest teorija metodike- praksa iz razlicitih razloga vecinom nije takva. Međutim, na tvom mjestu ne bih bio zabrinut- siguran sam da ce nakon svih kritika 'zabrinutih' roditelja,slijedece godine biti vracena stara dobra streberska matura. U isto vrijeme ce se opet svi cuditi zasto smo i dalje zadnji u Europi na Pisinoj ljestvici kod testiranja citanja s razumijevanjem.

Tko je glasao

Govoriš o

"stranom jeziku", a onda u istoj rečenici spominješ "hrvatske profesore", tako da ne znam o čemu zapravo govoriš: o učenju hrvatskog kao stranog jezika, ili o učenju hrvatskog kao materinjeg jezika, ili o našem učenju stranih jezika....

No, nema veze....

Svaki jezik, barem svaki od onih jezika na kojima se piše, i koji imaju svoju književnost - ima ono što se zove "standard". Uopće ne razumijem kako to ne bi postojao "standardni engleski jezik", "standardni francuski jezik", itd.

"Konkretno pitanje" koje postavljam svom djetetu zaista je konkretno: "Čuj, što znači ova riječ, ili ova fraza?" - zato jer ja loše znam engleski, jer ga nikada i nisam učila u školi, a dijete mi, kao fol, taj engleski uči stalno.... I onda se začudim: ima dobre ocjene iz engleskog, uči to, kao fol, cijeli svoj kratki život, a kad nešto konkretno pitam - ne zna....

Čini mi se da se, u skladu sa "zahtjevom vremena", uglavnom bavi "dekodiranjem" i "dešifriranjem" u "svoju korist" - umjesto da se bavi znanjem, vještinom, umijećem....

Ako to, dragi moj, znači da sam "prespavala posljednjih 30 godina", onda ću radije spavati i ubuduće! Zato jer ne nudite ništa zanimljivo, čime biste me mogli probuditi!

Malo je prekasno, a možda i nije primjereno da ti taksativno nabrojim sve gramatičke pogreške koje si počinio u svom upisu. Zaista su brojne.

.....

A glede raširene odbojnosti prema "štrebanju": kojom metodom, ako ne "štrebanjem", misliš da studenti prava mogu savladati predmet koji se zove "Rimsko pravo"? Ili misliš da pravnici ne moraju, učeći pravo, savladati temelje svoje nauke?

Kojom metodom, ako ne "štrebanjem", studenti medicine mogu savladati sve kosti i koščice u ljudskom tijelu, što je prilično važno da znaju ako slomiš neku od tih koščica, pa im dođeš da ti pomognu?

Kojom metodom, ako ne "štrebanjem" i vjerom u sve stečeno znanje ranijih generacija, misliš savladati Pitagorin poučak - ili misliš da možeš biti arhitekt i projektirati kuće ne znajući da je kvadrat nad hipotenuzom jednak zbroju kvadrata nad katetama?

Ti želiš vlastitom kreativnošću doći do Pitagorinog, odnosno Martinovog poučka?

Samo izvoli!

Pitaj Zaphoda, on će ti meritornije od mene, nadam se, moći objasniti koliko su jezivo složeni izvodi, tj. dokazni postupci za sve naizgled banalne, štreberske stvari, kao što je Pitagorin poučak, "tijelo uronjeno u tekućinu izgubi na svojoj težini onoliko, koliko.....", itd, itd.

I naprosto sve.

Sve znanje koje postoji - rezultat je inteligencije i kreativnosti naši predaka. Tvojih djedova i pradjedova. Od tvojih neandertalskih rođaka nadalje.

Kako išta od toga možeš nazivati "štreberajem" i reći da te to ne zanima?

Tko je glasao

probudi me u svitanje...

Kada me se već spominje (a pitanje uopće nisam shvatio) mogu samo reći da ne brineš - čim padne neko javno giljotiniranje ili javna kastracija (stvarna ili simbolička) - odmah te budim!

Tko je glasao

bez ljutnje, ali

Nemam nijednu pravopisnu ili gramaticku gresku buduci da ja u svakodnevnoj komunikaciji ne pisem standardnim jezikom niti me takvo pisanje zanima...
nitko ne voli grammar nazije, ali bi po meni ovo trebao patentirati. ovakva logika vrijedi para. nasi biznismeni ne krse zakon jer se ne drze standardnog zakona niti ih to zanima. primjena je neogranicena.

a hrvati inace bas i nemaju love za visiti po inostranstvu, sto je jedini nacin da naucis strani jezik.

Tko je glasao

Replika:

rezolutno odbijam biti ubrojena u "grammar nazije"!

Čime se uopće može izraziti kultura, ako ne prvenstveno - jezikom kojim govorim?

To nema veze sa "grammar nacizmom"! To nema veze sa "domoljubljem" koje se iskazuje u izmišljanju "zatipaka" i sličnih pizdarija! To nema apsolutno nikakve veze sa brigom da svoj jezik odvojim miljama od mrskog srpskog jezika, jer svoje "ja" ne uspijevam definirati drugačije nego: "ne-on"!...

To jedino ima veze sa sviješću da sebe mogu izraziti drugome u onoj mjeri u kojoj posjedujem zajednički jezik na kojemu komuniciramo!

Ako poštujem komunikaciju s drugim, onda nužno poštujem jezik naše komunikacije!

Ja predstavljam na ovom portalu u tom pogledu - novo domoljublje! :)) To je "nebo i zemlja" u odnosu na ono što se inače kod nas smatra "domoljubljem"!

Materinji jezik je prva i temeljna vrsnost kojom možemo svi ovladati! Materinji jezik nije sramota učiti dokle god si živ!

Kakav vražji "grammar nacizam"?

Tko je glasao

foma smiri zivce :) to je

foma smiri zivce :) to je bilo vise onak generalno, koji kufer ce nam arbitrarna pravila (kojih se ionako ne drzimo) - ala gramatika.

treba zasluzit tu titulu, ne ide to odmah.

Tko je glasao

Za mene je pisanje komentara

Za mene je pisanje komentara na pollitici jednako caskanju s frendom na kavi. Ja u takvim situacijama ne upotrebljavam standard. Medjutim, niti najmanje me ne smeta ako ga ti upotrebljavas. Ako imas bilokakvih problema s razumijevanjem napisanog zbog mog odstupanja od standarda, slobodno kazi, pa napisem to nekako drugacije da budes i ti razumio. Ili upotrebi iste tehnike kao pri dekodiranju stranog teksta (kontekst i sl.)

Tko je glasao

ma jok, nisi shvatio poantu.

ma jok, nisi shvatio poantu. elem isto to moze reci omladina kad pise molbu za posao ili kad resava drzavnu maturu. ili kad si racuna placu, ili kad si dize kredit. uostalom, kako ti i odredis jel neko pismen ili nije (kad vec drvimo da je omladina nepismena) ak ne istestiras na standardu (kolko ono pravopisa imamo, btw?).

i dok veza dijalekata i razumjevanja stima (u smislu treniranja za mozak) nije nas problem sto cemo s 2,3 genijalca, vec sto cemo s masom ekipe koja iz srednje izlazi bez da zna zbrojit razlomke, bez da zna slozit dvije recenice (a da nisu fejs-spika), bez da zna razumjeti ugovor koji potpisuje i sl. nije problem u klikeru vec u funkcionalnom znanju (koje ne testiramo). s ovim sto ti hoces ovih par klikerasa ce biti jos bolji, a ostali ce biti jos gori - ostalih je mnogo, mnogo vise. pa kad naprave gluposti (kao sto hoce), dzaba klikerasima kliker kad su u istom loncu. gausova krivulja je zajebata stvar, ovi na krajevima su uvjek nadrapali.

2 sata tjedno mi ode da provjerim kalkulacije kolege ekonomista (dipl. btw) - osnovnoskolska matematika, pdv i procenti. jos uvjek ne znam jel me mulja ili stvarno ne zna.

Tko je glasao

ne zna.. previse sam puta

ne zna..

previse sam puta suradnikeucila pitagorin teorem ili povrsinu krug nakon mukotrpnog objasnjavanja povrsine trokuta ili ne do bog zapremine i specificne tezine..

da bi pomislila kako mulja.. naprosto ne zna..

dvojni razlomak je posebno cudo..

inace ako od bruta racunas netto tj. trebas samo pdv, svi koje sam srela a bave se nekim knjizenjima ili recimo ekonomijom, to racunaju na jedan nacin i pamte neki broj sa gomilom decimala (da ga sad ne racunam, ne znam ga napamet) ali ne kuze da mogu podijeliti sa 1,25 i pomnoziti sa 0,25 da bi dobili neto i pdv.. takva "matematika" im je (vecini) neshvatljiva..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao
Tko je glasao

da, to je taj broj s gomilom decimala

pitam se koju verziju uče učenici koji imaju gospodarsku matematiku

Tko je glasao

a ocito taj... kad svi tako

a ocito taj... kad svi tako racunaju..

no po meni je najgore sto tako i misle.. jer su ih tako naucili.. da ne misle vec pamte bezvezne podatke

a stvar je tako jednostavna samo ako znas princip.. koji je meni se cini puno lakse shvatiti nego zapamtiti neki broj sa gomilom decimala, koji se naravno mijenja ako se stopa mijenja, pa moras pamtiti drugi broj i tako u nedogled.. pamtiti brojeve ali ne znati zasto..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Ne funkcioniraju svi na isti

Ne funkcioniraju svi na isti način ! - Knjigovođama-računovođama je ovako lakše.

Pozdrav, i gledajte oko sebe !

Tko je glasao

ne do bog zapremine zapremine

ne do bog zapremine

zapremine - OBUJMA ili volumena

Pozdrav, i gledajte oko sebe !

Tko je glasao

Na primjer: meni!

Ali ja to ne prezirem zato jer mi je neshvatljivo! Nego duboko poštujem!

Tko je glasao

ma ne moras ni shvatit, ni

ma ne moras ni shvatit, ni postovat, ni pamtit - samo znat koristit. sta te briga kako radi auto - stisnes gas ide brze, pustis gas ide sporije. prosto ko grah. postoji glup ali efikasan (takav mi je omiljen) sistem za to. ne trazi nista vise znanja od razumjevanja teksta iz DM.
sistem se zove "ispricaj mi na hrvatskom sto se desava". imas 4 broja (oridjidji cijena, nova cijena, oridjidji postotak, novi postotak). jedan broj ti fali. samo trebas kronoloski ispricat sto se desavalo, na hrvatskom. elem, proizvod je poskupio 10% i sad je 50 kuna. kolka je stara cijena?
ispricas na hrvatskom kronoloski: aha, imao sam neku oridjidji cijenu (aha, ne znam kolko je - dakle x) i ona je bila 100% (oridjidji je uvjek 100%). aha, nakon toga je poskupio za 10% (dakle sad je 110%) i iznosi 50kn. i dok to pricas, pises:
x je 100
50 je 110
(cijene na jednoj strani, postoci na drugoj). izmnozis unakrsno
110 * x = 50 * 100 pa je (kad prebacim 110 jer me x zanima) x = (50 * 100) / 110

x moze ici umjesto bilo kojeg broja (postotka ili cijene), i cestitam, znas rijesavat postotke, u svim kombinacijama.

Tko je glasao

Ne radi se uopće, ali zaista

uopće, o tome je li taj test bio "težak" ili "lagan"! Radi se o tome je li on meritoran! Je li kvalificiran?

Kamo divne sreće da se učenicima mogu postavljati teški, i sve teži zadaci!

Ali, tko im može postavljati teške zadatke, ako i lagane postavljaju loše, nekvalificirano, i nekvalitetno?

Djeca zaista nisu retardirani idioti da ne bi znali upotrijebiti za svoju korist njihovu nekompetenciju! Djeca će to učiniti uvijek, kao što će to, uostalom, i svaki odrasli čovjek učiniti!

Tko god ne nosi OSOBNU ODGOVORNOST kao svoju FIZIČKU KONDICIONIRANOST, taj će gledati da tuđu pogrešku uvijek iskoristi kao svoju prednost. I uglavnom tako tuđa pogreška postaje moja JEDINA komparativna prednost....

To smo mi, to je hrvatski način mišljenja.

Meni bi bilo jako drago da se dogodi jedna matura na kojoj bi 90% maturanata palo ispit!

A da pritom nema nijednog hrvatskog profesora,docenta, doktora hrvatskog jezika koji bi mogao dati ikakav argumentirani prigovor na ispitni test!

Drugim riječima, bilo bi mi jako drago da se jednoga dana sudarimo sami sa sobom - licem u lice!

Tko je glasao

ako je cilj kliker, onda to i

ako je cilj kliker, onda to i testiraj. jeftiniji je jedan IQ test od ovih brdo.

ni ja se nisam skolovao u hrvatskoj i nije mi problem dekodirat starocakavski. i brat bratu ovo mi je prvi pomen i hektorovica a i doticne pjesmice. i nije mi problem prebrojat ljude u camcu - kliker radi. al eto ne stane samo na tome pa se pita koji kufer placamo ovu zabavicu kad sa skolovanjem veze nema.

Tko je glasao

Ajmo dalje, pametnjakoviću!

Ajmo analizirati, onak malo dublje i skroz zaozbiljno, i posve neovisno o lijenim hrvatskim đacima - kakvu uopće predodžbu sastavljači pitanja imaju o "čitanju s razumijevanjem"?

Odstranimo ovaj aspekt enigmatike, ove kviz-zamke pomoću kojih pazimo da takmičar ipak ne odnese doma naših dragih milijun kuna!

Koliko je putnika na plovilu?

Neka je tekst na tečnom, suvremenom hrvatskom jeziku, i neka nema onog zbunjujućeg dijela o dečku koji plaši ribe, ili što već radi. (Taj stih je zaista zbunjujuć, zato jer na razini cjeline djelo govori o plovidbi pjesnika sa dvojicom prijatelja, i zaista je nejasno treba li ili ne treba uračunati četvrtu osobu. Zato se u takvim okolnostima odgovor na pitanje može samo nasumce "gađati", baš kao na kvizu za milijun kuna!)

Što nam ostaje kad odstranimo te slatke, male zajebe? Ostaje nam zadatak koji bi mogao glasiti i ovako:

JUTROS SU SJEVERNU ITALIJU ZATRESLA ČETIRI SNAŽNA POTRESA.

Pitanje: Koliko potresa je pogodilo sjevernu Italiju?
a) jedan
b) dva
c) tri
d) četiri

Što bismo mogli misliti o ljudima koji sasvim ozbiljno pred mlade ljude od 18 godina stavljaju takva pitanja, i još sasvim ozbiljno misle da je to provjera "čitanja s razumijevanjem"????

Mislili bismo da su idioti. Što oni po svemu sudeći i jesu. To jest, ako baš nisu idioti, onda su nekakvi "poluinteligenti"..... Koji su svoj nedostatak stručnosti upakirali u celofan staročakavskog, da bi valjda samima sebi izgledali pametniji nego što jesu....

Da li se od toga sastoji "čitanje s razumijevanjem" - i to književnog djela???

A gdje nema celofana, tamo se bolje vidi da i sami imaju težak problem u vlastitim glavama:

KAKAV JE ODNOS GREGORA SAMSE PREMA POSLU U POLAZNOM TEKSTU?

Gregor je zasićen poslom, bez daljnjega. Ali, Gregor je, sudeći po "polaznom tekstu" prilično snažno zasićen poslom, tako da se slobodno može reći i da je i opsjednut time.

Znači, i tu se odgovor može samo "gađati", i to zato jer je poštovanim sastavljačima pitanja očito promaklo da "opsjednut" može upućivati i na "gađenje" i "otpor", jednako kao i na "sviđanje" i "prihvaćanje"....

Tako da je prilično žalosno kad se promisli što oni zapravo imaju u glavama kada kažu "čitanje s razumijevanjem".

Da, kad se taj test ogoli do kosti, kad se ukloni ono što oni pokušavaju prodati kao "normalnu statističku pogrešku", onda se možda vidi da on jako malo traži od učenika.

A traži tako malo samo zbog jednog razloga: jer oni sami nisu u stanju dati od sebe ništa bolje i više od toga.

Tko je glasao

Poraznija od svega mi je

konstatacija Jovanovićeve radne grupe da oni čak nisu korektno odmjerili što je "viša", a što "niža" razina znanja hrvatskog jezika, te da su pitanja niže razine u nekim aspektima teža od pitanja više razine!

Jer, to je upravo suština "hrvatskog horora": upinjanje svih radnih i intelektualnih potencijala da bi se u rezultatu stvorili prividi!

Privid "dviju razina", i privid uopće svega.... Privid života. U društvu. U državi.....

Tko je glasao

evo uzmes francusku

evo uzmes francusku literaturu. jes da je ima, ali je kao sokic - mozes citat do prekosutra, a glava ne boli.
a nasa - skoncetrirana :) kao rakija :)

Tko je glasao

Hej, pametnjakovići...

Jeste li uopće pogledali pitanja (http://www.jutarnji.hr/procitajte-pitanja-i-odgovore-na-sporni-ispit-iz-...), posebno za nižu razinu, koja je namijenjena, ajmo reć, manje ambicioznim maturantima? Dakle, svim prosječnim učenicima svih prosječnih srednjih škola u HR...

Opremanje dvaju prosječnih školaraca odnese jednu prosječnu plaću (barem).
Dok po kioscima kupujemo knjižice i knjižuljke po 19,99, udžbenici znaju koštati i preko 100 kuna. Pritom su pažljivo napravljeni kako kvalitetom ne bi izdržali više od jedne generacije.
Vodiš li ti možda školu brzog čitanja :P
Školska torba prvašića svakodnevno je teža od 15% prosječne tjelesne težine djeteta, što je zdravstveno nedopustivo, prema preporuci (na žalost, ne obvezujućoj) stručnjaka.

Nadam se, nakon što je ministar pokazao muževne mišiće u okršajima, ne pretjerano uspješnima, s profesionalnim nogometnim muljatorima, da će se napokon pozabaviti pravim problemima.

Školstvo nam je koma u mnogim segmentima, a za većinu problema nedostatak novca uopće nije dobar izgovor.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

bla bla bla

Daj Bigulice, nemoj mi s tim jeftinim populizmom. Cijeli paket udžbenika za jedno dijete (uključivo i tehnički) košta cca 1000 kn. Godišnje. A razmjenom možeš dobiti skoro sve besplatno.

(MZOŠ određuje i vrstu uveza i gramaturu papira i svega za udžbenike - dapače, udžbenik koji ne prođe "tehnički pregled" - ne ide u distribuciju. Osim toga, smeća od knjiga koje kupuješ na kiosku po 19,90 su loše prevedena tuđa sranja, a ovo je ipak djelo domaćih autora, namijenjeno malom tržištu)

Toliko tatica sprčka u kladionici svaki mjesec, to je jedna guma na automobilu, trećina boljeg mobitela.

Nek roditelji kupe djetetu školsku torbu s kotačićima. Nek mu nose torbu. Nek torbu drži u školi. Nek ima dva kompleta udžbenika. Nek si plati privatnu osnovnu školu. Evo ja ću dati pare, samo da ne moram opet čitati u jesen te glupe kretenoidne tekstove o "jadnoj djeci" i školi. Bokte. Cjelokupni trošak školovanja djeteta (udžbenici) za 8 godina je manji od 1000 eura, a ispada ne znam kakva tragedija od toga.

Ja se isto nadam da će se mišićavi ministar koji konstantno krši pravila struke, upliće se u rad drugih resora, nezavisnih stručnih tijela i slično uspješno pozabaviti krucijalnim problemima hrvatskog školstva - težinom torbe za prvašiće i je li rubin črven ili crven.

Tko je glasao

citat by Bigi

Vodiš li ti možda školu brzog čitanja :P

Kad se priča o ACTI - ako netko ima dručije mišljenje od većine - kreću populistički napadi "aha, ti imaš osobne koristi od toga".

Ako se nešto kaže o maturi što nije mišljenje iz Večernjaka - onda imam školu brzog čitanja.

Da, pola prihoda ZAMPa ide meni u džep, ACTU sam ja izmislio i posjedujem sve škole brzog čitanja u RH. A možemo li sada malo argumentima umjesto osobnog vrijeđanja?

Tko je glasao

zap, sam si to tražio...

"Vodiš li ti možda školu brzog čitanja :P" je bio benevolentan način da ti kažem kako lupaš gluposti predlažući da Hektorovića ili Ujevićevu staročakavštinu savladaš brzočitajućom metodom.... Mom populizmu suprostavljaš hipstersko lupetanje - i nije nešto ;)

Inače, torbu na kotačiće brane upravo nastavnici, a i nisu baš praktične po štengama, a možda ne znaš, ali bi trebao znati ako se hvataš teme da se učenici uglavnom seljakaju iz sata u sat gore-dolje po školi zbog takozvane kabinetske nastave.

O troškovima knjiga mi nemoj soliti jer kao mama dvoje školaraca znam puno o tome, kao npr. da nastavnici/profesori forsiraju nove knjige jer izdavači pak forsiraju udžbenike koji se popunjavaju, raspadaju ili se iz godine u godinu promijene za nekoliko krucijalno bitnih stranica...

Tak da, prosim lepo, napiši zadaću pa polemiziraj - sjedi, jedan!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Kabinetska nastava u prvom

Kabinetska nastava u prvom razredu...?:) U nekim školama u Hrvatskoj djeca u prva četiri razreda osnovne škole mogu ostaviti većinu stvari u školi i uzeti kući samo ono što im taj dan treba. Takvih škola je svake godine sve više i uskoro će postati pravilo. Ta mjerenja težine torbi su većinom nekorektna jer uvijek uključuju 5 atlasa, 4 šetara, stotinjak trokuta, kutije s temperama od par kilograma itd. Većina učitelja ipak jesu razumni ljudi i kažu djeci što trebaju slijedeći put donijeti na nastavu.

Tko je glasao

Čuj, ti vjeruj ili ne...

Danas... 5. razred... 6 školskih sati...bez tjelesnog...bez pribora... bez atlasa ... 8.4 kg (da, imam onu digitalnu vagu koja "mjeri" i masnoću;). Težina djeteta - 32 kg. Škola - jedna od najprestižnijih u Zg, nedavno proširena i preuređena...

Pametnjakovićima preporučam reality check ;)

I ne, nisu mogli ostaviti stvari niti u prva četiri...jer je stav škole da se na to gubi previše vremena :(

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Hm... Reality check...Radio

Hm... Reality check...Radio sam u hrvatskoj školi:)
Što se torbi tiče i ostavljanja dijela knjiga i pribora u školi, roditelji mogu i moraju na to utjecati i preko školskog odbora i ostvariti pritisak na ravnatelja (npr. ako stotinjak roditelja svaki dan pošalje ravnatelju/ ravnateljici mail da žele imati mjesto gdje će djeca moći ostaviti stvari, mogu garantirati da će nakon nekog vremena ravnatelj popustiti i osigurati takvo mjesto).
Međutim, ogromnu, ogromnu većinu roditelja to ili ne zanima ili uzimaju to kao nešto normalno. Ono što većinu roditelja zanima su isključivo ocjene i kako pretvoriti tricu ili četvorku u peticu. Dakle,petljaju se isključivo u ono što se ne bi smjeli (a znaju da mogu), dok ih ono u što bi se morali petljati niti ne zanima. ,

Tko je glasao

slažem se

s dobrim dijelom tvog komentara, ali...

Valjda ne misliš kako je izjava "gubi se previše vremena ako se knjige ostavljaju u školi" pala s neba - ne, ona je bila posljedica inicijative roditelja da se neke knjige ostavljaju u školi.

Dakako, ako bi pritisak bio bla bla, ali zar je potreban neki poseban pritisak za svako fckn sranje koje zdrava logika nalaže i oko koje zapravo svatko razuman ne može polemizirati... To mi je kao kad bi pacijenti trebali inzistirati da sva krv namijenjena transfuziji bude propisno obilježena krvnom grupom i rezus faktorom ili tako nešto...Činjenica je i to neosporna da su školske knjige iz godine u godinu sve teže, zašto je tome tako nema pametnog razloga, a dokle će klincima lomiti kralježnice...gdje je taj limit...?

I finalno, a vezano i za maturu - ja za sebe znam, a vjerujem da je i s mnogima drugima tako - moj je život odredilo puno egzaktnih stvari, ali i onih posve slučajnih, s kojima sam uglavnom imala možda i ničim specifično zaslužene sreće a isto tako i nesreće. Uglavnom, traumatizirali su me egzaktni događaji nad kojima bih nezasluženo gubila kontrolu koja mi objektivno pripada... E sad, preslikano na maturu, promisli sam koliko je bitno da je nešto što može odrediti budućnost i perspektivu mladog čovjeka, a predisponirano je kao egzaktno i objektivno, ispadne neegzaktno i neobjektivno.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Nazalost je potreban pritisak

Nazalost je potreban pritisak da se stvari promijene. Drugi nazalost je to da ocjenjivanje nije nikad egzaktno i objektivno, Neki se smrznu od stresa, nekima vise leze usmeni ispiti itd itd. Ja sam disleksicar i pismeni ispiti su mi uvijek bili uzasna muka. Sad koji put napisem i pokoji clanak (na standardu, naravno:) Mislim da bi bilo najprevednije svakome dozvoliti da upise onaj fakultet koji zeli. Medjutim, u tom slucaju (ako zanemarimo i financijske (ne)mogucnosti) bi velika vecina pala prvu godinu i roditelji bi se vjerojatno opet bunili:) Nekako je na kraju potrebno prihvatiti da nekakvo testiranje mora postojati.

Tko je glasao

možda fakat nisam dobar primjer...

Moji rezultati prijemnih ispita:
- top 100 ETF (kada ih se primalo 640 na godinu)
- dvanaesti na strojarstvu (FESB)
- treći na ekonomiji

Ovaj zadnji mi je posebno drag :D

Tko je glasao

Blaaavooo...

A ja sam u vltiću bila PLVA u lijepom pjevanju ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

gnjevne majke

Naravno, s gnjevom bijesnih majki nije se za šaliti - zapjenjenost i vrijeđanje su ipak krucijalni argumenti, drago mi je da ih rabiš.

Pritom, ipak nemaš pojma o temi. Ja veze nemam s udžbenicima - ali usudit ću se reći da odlično poznajem materiju.

Pa ako dvrimo (nepotrebno) o tome - udžbenike ne odobravaju izdavači, već ih izdavački predlažu - a usvaja ih jedino MZOŠ, nakon komplicirane procedure. Ako to isto ministarstvo izdavačima naredi da tri godine zaredom drže IDENTIČNU cijenu udžbenika - a cijena papira skoči za cca 25% u tri godine (mi NE proizvodimo papir) - onda je udžbenik slabije kvalitete. Bi li željela skuplji?

Ti bi kao jedna majka trebala znati da čisti udžbenici koštaju zanemarivo malo i da ćeš za školovanje jednog djeteta (što se tiče udžbenika, a ne tenisica i odjeće) na dijete potrošiti niti 1000 eura u osam godina. To je manje od cijene kvadrata ispod umivaonika u tvom wc-u, pa sad reci da je to skupo.

Hvala što mi opisuješ da škole imaju štenge i da se učenici sele iz razreda u razred, pojma nisam imao, ja sam školovan na Marsu.

Tko je glasao

možda kolica za na plac

ona skuplja imaju kola koja "idu" po štengama!

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Čuli ste da je rečeno: Voli svoga bližnjega i mrzi svoga neprijatelja… od Zoran Oštrić komentara 3
  2. Saborsko istražno povjerenstvo, kako ga osnovati i onemogućiti mu rad od Feniks komentara 0
  3. preživljavanje u civilizacijskom sistemu od aluzija komentara 0
  4. reKapitulacija državnih političkih činjenica od aluzija komentara 0
  5. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 0
  6. državni politički rashod od aluzija komentara 0
  7. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
  8. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
  9. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
  10. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
  11. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
  12. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
  13. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
  14. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 82
  15. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
  16. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  17. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  18. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  19. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  20. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  21. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  22. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  23. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
  24. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  25. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 35

Novi korisnici

  • mikepear
  • psyPEbl
  • mmarijan
  • Crvena
  • gived