Tagovi

Državna matura ili državna karikatura?

Nisam imao namjeru pisati dnevnik, ali me je današnji "komentar dana"u jednim dnevnim novinama jednostavno na to primorao (komentatorica je apsolutno neupućena u pravo stanje stvari ili je "plaćena" da bude neupućena). Naime, radi se o tzv. štrajku srednjoškolaca koji se trebao jučer odigrati, a koji je eto "neslavno propao".
Koliko je javnost senzibilizirana ili uopće upoznata s kakvim problemima se susreće mlada generacija? Ako niste roditelj čije dijete trenutno pohađa školu ili ako ne radite kao prosvjetni djelatnik vjerojatnost da ćete znati odgovor na ova pitanja je vrlo mala. Razumljivo je da smo zaokupljeni "crnim" ekonomskim prognozama i predviđanjima, ali čini mi se da se "iza naših leđa" događaju stvari na koje ne obraćamo dovoljno pozornosti, a koje su jednako "teške" i čije posljedice mogu također biti katastrofalne.
Problemi u školstvu, tj. odgoju i obrazovanju nisu nikakva novost. Ima ih mnogo, nisu od jučer i uglavnom su posljedica nepostojanja jasne strategije razvoja kako države, tako i samog obrazovnog sektora. Da ne govorimo o lošem kadroviranju., sadašnja garnitura je "veseli" primjer kako velike ambicije i neznanje "idu" jedno s drugim.
Jedan od tih gore spomenutih problema zove se DRŽAVNA MATURA. Problem vjerojatno nebi ni postojao da su je uveli drugi (čitaj stručniji, pametniji ili kako već želite) ljudi ili da je uopće nisu uvodili. Koji je bio pravi razlog da se matura uvede potpuno je izbljedio pred nagomilanim problemima koji su se na kraju stvorili.
"Državna matura je obvezni završni pismeni ispit koji učenici gimnazija polažu na kraju svog srednjoškolskog obrazovanja. Obvezu polaganja državne mature od školske godine 2009./2010. imat će gimnazijalci, dok strukovnjaci državnu maturu polažu samo ukoliko planiraju nastaviti svoje obrazovanje na nekom od visokih učilišta." Ništa sporno, idemo dalje... "Na temelju rezultata državne mature, objektivno i nepristrano se ocjenjuje znanje svakog pojedinog učenika te se tako dobiva usporediva ocjena svih učenika u Republici Hrvatskoj, čime se omogućava pravedniji pristup nastavku školovanja kao i zapošljavanju." Ako ste pažljivo pročitali ovu rečenicu vjerojatno su vam upale u oči sintagme "usporediva ocjena" i "pravedniji pristup" (zar je do sada bio nepravedni pristup?).
Kako dobiti usporedivu ocjenu osnovni je problem ovakve državne mature. Učenici srednjih strukovnih škola koji su pokrenuli pitanje štrajka s pravom se osjećaju zakinuti upravo zbog "nedorečenosti" donesenih propisa oko same mature. U praksi bi to otprilike ovako izgledalo:
... maturu polažu obavezno učenici gimnazijskih usmjerenja, a "strukovnjaci" po vlastitom izboru ("ako žele na studij")... polažu se tri osnovna predmeta (hrvatski, matematika i strani jezik) i to na dvije razine tzv. viša i osnovna razina ("„Viša“ razina je razina zahtjevnosti usklađena s razinom znanja koja se očekuje od učenika koji su pohađali program opće gimnazije, te ujedno odgovara razini znanja koja se do sada tražila za uspješno svladavanje prijemnih ispita za fakultete. "Osnovna" je razina ispita iz pojedinog predmeta usklađena s očekivanom razinom znanja učenika koji su pohađali srednjoškolski program s najmanjom mogućom satnicom tog predmeta. Ova razina je uvedena kako bi i oni učenici koji su pohađali program s najmanjim fondom sati iz tog predmeta mogli bez poteškoća i dodatnih priprema maturirati.")., Ova rečenica nema nastavka, ne odgovara na pitanje dali se s nižom razinom znanja može upisati i na koji to fakultet te se odnosi uglavnom na učenike strukovnih škola. Onaj koji je naprimjer slušao strani jezik tri sata tjedno najvjerojatnije se nemože natjecati u znanju sa svojim kolegom iz gimnazije koji je imao pet sati tjedno (ukupna razlika u 4. godine školovanja bila bi 4x70=280 sati) dakle trebao bi se prijaviti za nižu razinu znanja, a to nas ponovno vraća na onaj problem, a to je koji će fakulteti prihvatiti tu razinu znanja kao nužnu za upis (fakulteti su također tema o kojoj bi vrijedilo nešto napisati).
Rješenje koje je MZOS ponudilo učenicima ide u kategoriju "izuma profesora Baltazara" (najvjerojatnije je ono i potaklo ovkav bunt učenika). Naime, učenicima se kaže da će škola svim zainteresiranima koji žele polagati višu razinu iz nekog obaveznog predmeta osigurati "dodatnu" nastavu (doduše zaboravili su reći gdje će se održavati, tko će je održavat - tko će to sve platitii i kada će se održavati ta svojevrsna nadoknada - možda preko zimskih praznika - "ako svaki dan budu dolazili 10 sati u školu nadoknadit će zaostatak za 28 dana") itd. itd. itd. Uglavnom, učenici se osjećaju izigranima, jer su stavljeni pred gotov čin tj. u neravnopravan položaj i s pravom su zabrinuti za svoju budućnost. Oni jednostavno ne žele da im nekakva "glupa politika" kroji životni "put" i u stanju su boriti se protiv nje. "Igra" nije ravnopravna ali ako budu ustrajni ostvarit će svoj cilj.
Na kraju ako ste bili dovoljno uporni da pročitate ovaj tekst do kraja možete zaključiti sledeće:
A) da su maturu uveli potpuno nespremni tj. da su gospoda zalutala,
B) da neznaju što će sa školstvom i pod
C) da su djeca u pravu (Tko smo mi da ih osuđujemo i kavu im nudimo budućnost?).

Komentari

cijeli "moderan" sustav

cijeli "moderan" sustav "školstva" i "odgoja" je zakazao.

generacije prije internet generacije su imale respekt prema profesorima i prema predmetu, čast izuzecima.

danas klinci imaju samo prava, ali nikakvih obaveza. djeca postaju zatupljena, arogantna i bahata. krivica sigurno nije na njima. sudjeluju loši učitelji, loši roditelji i nikakvo društvo.

nema moralnih vertikala, nema uzora.

uzor su sponzoruše i svakakvih bigbraderi, thompsoni i slična gamad.

ukrasti je cool, ne učiti je cool. vide što se događa i tko prolazi nekažnjeno.

djeca su tabula rasa prilikom rođenja. ono što je upisano u tu tabulu rasu od početka devedestih do danas neće moći biti ispravljeno desetljećima.

matura je tu najmanji problem

Tko je glasao

Uglavnom si sve rekao.

Uglavnom si sve rekao. Jedino bih dodala: u vrijeme kada su uzori društva takvi kakvi jesu (sam si ih nabrojao), u vrijeme kada se bahata mladež prijeti tatama ministrima, stričevima, mamama i tetama, te konačno u vrijeme kada je plaća ljudi koji rade u prosvjeti mizerija - što bi se moglo očekivati od demotiviranog učitelja koji se, zbog straha za vlastitu crkavicu, nastoji ne zamjeriti sinovima i kćerima "moćnika" da ne izgubi i to malo što ima?
Što se Mikijevog dnevnika tiče, zapravo ne razumijem princip mature. Ako postoji razlika u programima srednjih škola (a postoji) za očekivati je i da postoji razlika u stečenom znanju. Malo karikiram, ali nije li to poput primjera da netko tko je bio u srednjoj školi fokusiran na učenje jezika mora na maturi polagati strojarstvo jer je strojarstvo, u mom primjeru, predmet na maturi.
Kako baš ne pratim ovu temu, može li mi netko pojasniti: postoje li i dalje prijemni za upis na faks (koliko ja znam postoje, no možda griješim)?
Ako postoje ne razumijem čemu polagati maturu, istu za sve srednje škole bez obzira na njihov program, pa ona opet polagati prijemni za faks. Ako netko iz strukovne, ili bilo koje druge škole, upisuje neki fakultet, onda mi je jasno da prijemni mora biti isti za sve koji žele isti faks upisati. Ali ovo ne razumijem.
Može li tko malo pojasniti ovo?

Tko je glasao

roditelj sam čije dijete

roditelj sam čije dijete pohađa 3.razred srednje škole pa si uzimam za pravo da napišem nekoliko rečenica na temu mature jer meni kao roditelju prilično toga nije jasno. čitava ova priča o državnoj maturi od samog početka utemeljena je "klimavim" nogama i napravljene su po meni "greške u koracima":
1. ova generacija koja bi trebala početi sa državnim maturama u srednje škole i gimnazije upisivala se na stari način - prosjek ocjena iz osnovne škole. nadam se da ne moram objašnjavati da u hrvatskim osnovnim školama ne postoji ujednačeni kriterij provjere znanja i ocjenjivanja - negdje završna ocjena 5 iz matematike npr. vrijedi kao 3 u nekoj drugoj školi. zato prvo "mala matura", na osnovu rezultata te mature upisi u srednje škole i gimnazije, pa onda državna matura.
2. u srednjim strukovnim školama dosta pažnje u odnosu na gimnazije posvećuje se tzv. stručnim predmetima nauštrb općim pa je logično da će djeca iz gimnazija "rasturati" hrvatski, matematiku i strane jezike. no jednako tako mislim da je dijete koje završi npr. elektrotehniku i ima volju sposobno se kvalitetno pripremiti i položiti prijemni i završiti ETF. po predloženom modelu bojim se da to baš i neće biti tako.
3. istina je da djeca imaju mogućnost izbora ali ostaje nejasno da li učenik koji se odluči za polaganje jednog od nivoa državne mature mora na školsku maturu? čini mi se da je polaganje školske mature UVJET za upisivanje zanimanja u radnu knjižicu. MZOŠ sa ministrom na čelu nije dao odgovor što u slučaju ako se dijete odluči za državnu maturu a ne uspije je položiti ili je položi a ne uspije upisati fakultet - što je sa njegovim zvanjem - pročitao sam nekoliko puta tu knjižicu i taj dio mi jednostavno nije jasan.
4. ako smo po Ustavu svi jednaki nije mi jasno na koji način zakonodavac misli zaštiti tu jednakost u situaciji kad nadareno dijete roditelja lošijeg imovinskog stanja iz tog razloga upiše srednju školu, odličan je đak ali ga roditelji ne mogu financirati te dijete odluči zaposliti se nakon srednje. nakon nekog vremena kad se financijski osamostali želi upisati fakultet - što će onda morati prvo na državnu maturu?
5. nedefinirana je i situacija koji fakulteti priznaju državnu maturu kao jedini kriterij za upis odnosno neki fakulteti priznaju , neki priznaju samo viši nivo mature, neki priznaju i viši i niži, a na nekima će se i uz državnu maturu morati polagati prijemni! čini mi se da ovakvo riješnje prije možemo nazvati kaotičnim nego zakonskim.
6. što sa osobama koje odluče nakon 10-20 godina rada studirati? oni na to uopće nemaju pravo ili moraju na državnu maturu? a puna su nam usta potrebe cjeloživotnog obrazovanja...

da me se krivo ne razumije nemam ja ništa protiv da se napravi reda u našem obrazovnom sustavu ali nije mi jasno zašto se toliko forsira i nagli sa primjenom nečeg što je daleko od sustavnog i pravednog? čini mi se da je ministar Primorac odlučio napraviti kat i popraviti krov ali nema volje ni para popravljati temelje.

Tko je glasao

Vezano uz: "ali nije mi

Vezano uz:
"ali nije mi jasno zašto se toliko forsira i nagli sa primjenom nečeg što je daleko od sustavnog i pravednog""...

ne vrijedi li isto za uglavnom sve zakone koji se uvađaju?
Pada mi na pamet, mada nije u pravom smislu riječi usporedivo, jedan od zadnjih primjera...zakon o zabrani pušenja. Nakon stupanja na snagu tog zakona nikom živom nije bilo jasno koja to inspekcija mora kontrolirati nepridržavanje zakona. A vjerujem da nikom nije jasno ni danas.
Prepisuju se zakoni iz EU, usvajaju ih uglavnom neznalice (čast iznimkama), izglasavaju se zbog poslušnosti, ako i postoji koji kvalitetan komentar, a dolazi npr. iz neodgovarajuće stranke, komentar (amandman, kako god to zvali) se ne usvaja.
Po zakonodavstvu za područje gdje ja radim, od riječi do riječi se novi hrvatski zakon može pratiti po EU zakonu čiji je prijepis. odudaraju samo pogrešni prijevodi koji u nekoliko slučajeva povlače za sobom vrlo loše posljedice. osim toga, u nekim stvarima izgleda da želimo biti, barem na papiru, veći sveci i od samog pape, pa se čaku odnosu na EU, zakon postrožuje, a da pri tom niti jedna druga stvar vezana uz provedbu istog zakona nije usaglašena. Zato nam i je ovako kako je.
U svakom slučaju, hvala na pojašnjenju. Vidim zapravo da nisam toliko fulala u svojem razmišljanju, kao što vidim i da se srednjoškolci s pravom bune. Ako nije jasno roditelju, onda teško da će i njima biti jasno.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. monoKracija hoće li ugroziti RH? od aluzija komentara 0
  2. Prosvjed branitelja - apdejt od Weteran komentara 45
  3. Ministarstvo branitelja hitno preimenovati i reformirati od Argus komentara 35
  4. Je li Hrvatska spremna za još jedan građanski rat? od Feniks komentara 39
  5. Verbalni terorist Nenad Stazić napada 100-postotne invalide od vkrsnik komentara 3
  6. Trebaju li političkoj stranci neaktivni članovi? od Zoran Oštrić komentara 0
  7. Medijsko to jest Sveučilište Sjever na entu od bosancero komentara 0
  8. Zašto sam za zabranu zajedničkih lista na izborima (a protiv referenduma) od Zoran Oštrić komentara 10
  9. HDZ nakon Siska hoće li osvojiti RH? od aluzija komentara 3
  10. Vargate od Weteran komentara 16
  11. Kukuriku koalicija sigurno plovi prema debaklu od vkrsnik komentara 66
  12. ona i mi od aluzija komentara 0
  13. Kapital i rad, tržište i država (povodom intervjua s Antunom Vujićem) od Zoran Oštrić komentara 7
  14. Invalidi u minskom polju od timashine komentara 87
  15. Opereta "Invalid je invalid" protiv HRVI, ali i svih branitelja i protiv RH od ppetra komentara 66
  16. Ekonomska sloboda u svijetu od Tko je John Galt komentara 9
  17. Hrestomatija veleizdaje od MKn komentara 59
  18. Ograničenje prava glasa? Ne, ali potiče na razmišljanje od Zoran Oštrić komentara 8
  19. Slon u staklarni ili diskriminacija od boltek komentara 142
  20. Možda im nije jasno, da HRVI ne žele više promatrati uništavanje države koju su stvarali? od ppetra komentara 39
  21. O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu od Zoran Oštrić komentara 3
  22. Prosvjed branitelja od Weteran komentara 207
  23. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 75
  24. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 23
  25. Tko gnoji hrvatski meinstream fašizmom od sjenka komentara 34

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Bigulica
  • bube
  • Laganini
  • leddevet
  • martin
  • Weteran

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 6
  • Gostiju: 22

Novi korisnici

  • win64
  • Damtiplesku
  • Laganini
  • jeffrey
  • Turist s razlogom