Mrak, prvo bi tebi trebalo

Mrak,
prvo bi tebi trebalo "zabraniti" da objavljuješ ovakve tekstove, a onda Solarisu "takve" odgovore, bilo u obliku komentara ili, "nedajbože" u obliku dnevnika!
O čemu je riječ?
Riječ je o tome da predočujete krvnu sliku postojeće galopirajuće hrvatske metastaze! Kulić o tomu autoritativno odavno govori, i piše (i ne samo on !). O braniteljskim dionicama, kao paradržavnom dijelu državnog proračuna i njegovog "boniteta" jasno je i (upućenijima) "vrapcima na grani" , naravno osim Kotromanoviću (!) … Naime, "priča" je ponešto dulja, i ovo što si predočio ima i imena i prezimena, ima i uporišta, ima ….. sve do "onoga" Thomsonova "konceta" u Zagrebu. Ovo predučujem u naglašeno sažetom obliku.

Odlukom Savjeta Hrvatske

Odlukom Savjeta Hrvatske narodne banke stopa obvezne pričuve banaka smanjuje se sa 17 na 14 posto, čime se bankarskom sustavu osigurava dodatna likvidnost od oko 8,4 milijarde kuna (5,9 milijardi kuna u kunskom i 2,5 milijardi kuna u deviznom dijelu obvezne pričuve).

Odluka je donesena na današnjoj telefonskoj sjednici Savjeta kako bi se mogla primijeniti već kod sljedećeg obračuna obvezne pričuve koji slijedi 10. prosinca, priopćeno je iz HNB-a.

Na taj se način, u uvjetima otežanog poslovanja financijskog tržišta pogođenog svjetskom krizom, poboljšava likvidnost i malih i velikih banaka te omogućuje lakše financiranje potreba države na domaćem tržištu, bez istiskivanja gospodarskih subjekata s izvora kreditiranja. Ovo je još jedan potez u nizu kojim guverner Željko Rohatinski smanjuje pritisak na pričuvu banaka i olakšava im veću aktivnost na financijskom tržištu.

Prenosi business.hr

1. Načinio si propust -

1. Načinio si propust - govoris o pet milijardi kuna a Nacional o pet milijardi eura. Po svemu sta sam čitao Nacional je blizi istini.
2. Istina je, bilo bi zanimljivo (i u redu) kad bi Suker izisao u javnost s dinamikom otplate duga.
3. Rohatinski na stranicama HNB-a objavljuje da "u idućoj godini dospijeva otplata glavnice inozemnog duga od 9,4 mlrd. eura i
kamata od 1,7 mlrd. eura, što je ukupno za 27% više nego u 2008. godini". To je naravno ukupni dug Hrvatske. Novine su prenijele da je na konferenciji o izvozu rekao da na drzavu otpada oko 5 milijardi eura, a ostalo na nedrzavni sektor.
4. Valja to usporediti s ovom godinom. Opet Rohatinski: "Da bi mogla financirati takav trgovinski deficit uz dospjelu otplatu glavnice
inozemnog duga od 7,3 mlrd. eura i kamata od 1,5 mlrd eura, pored izravnih stranih ulaganja, Hrvatska je u 2008. godini koristila inozemne kreditne izvore u ukupnom iznosu od 12,1 mlrd. eura, neto povećavši svoj inozemni dug sa 33,3 na 37 mlrd. eura
(88,2% BDP-a)" Dakle, u ovoj je godini ukupni dug (za otplatu) bio 8,8 milijardi, ali uz deficit - stvaranje novih obaveza, ukupono se Hrvatska zaduzila 12 milijardi.
5. Logican je zakljucak - za povrat 12 milijardi i zadrzavanje dosadasnje potrosnje i proizvodnje (da to tako pojednostavim) potrebno je zaduziti se 15-16 milijardi.
6. Rohatinski medjutim zakljucuje da dosadasnji dug "ne
ostavlja prostor za financiranje iz tog izvora bilo kakvog rasta deficita u razmjeni roba i usluga s inozemstvom".
7. Rohatinski takodjer zapaza da uz nemogucnost novog zaduzivanja dodatni je udar cinjenica smanjivanja izvoza zbog smanjene potraznje, tj. zbog recesije na nasim izvoznim trzistima i emitivnim trzistima za nas turizam.
8. Nije nista neobicno da se dosadasnje zaduzivanje reciklira. To je normalna poslovna politika i makroekonomska politika. Pri tome, profit mora biti veci od kamate i moraju se stvarati rezerve. U tom je smislu trebalo shvatiti svojedobnu izjavu Ante Cicin Šaina da nije problem dug/kapital nego nacini njegova financiranja, a koju je business.hr ismijao. S jedne strane neopravdano, s druge strane opravdano.
9. Naime, bio kapital financijski ili je to zemljiste, strojevi, on uvijek nesto kosta. Ni zemljiste ni strojevi se ne mogu zapustiti, kao sto se i financijski kapital mora odrzavati. Problem je u tome sto Hrvatska svaki svoj kapital koristi potpuno neefikasno. Kao da je tudji, kao da ce se za to pobrinuti netko drugi - tu je problem s rasprodajama svega i sa zaduzivanjem, problem u mentalitetu. Nije stvar u dugu, ni u stranim ulaganjima (kupnjama nasih firmi...) nego u tome da se zaduzuje i firme prodaju potpuno neodgovorno - brigo moja predji na drugoga.
10. Tako se provode i reforme, ovdje mi je na um pala mirovinska o kojoj ti pises. Njezin je smisao bio da se od drzavne potrosnje dio novca preusmjeri u privatne investicije, putem burze, dakle transparentno. Cak su i firme natjerane da se izlistaju. Ali, firme su rijetko posezale za zaduzivanjem na burz, jer bi to izlozilo njihovo poslovanje javnosti, koliko toliko. Radije su se financirale u bankovnim uredima. A i kad su se zaduzivale na burzi sta se dogadjalo - underwriteri su manipulirali jos neukim trzistem i euforijom koju je i drzava poticala a regulator nije uspijevao kontrolirati (iako je ocito imao volju no nije imao politicku snagu). Sjetimo se samo kako je Suker skakao uvis kad je HT jurnuo na preko cetristo kuna iako ga je on upravo prodao za 260 sto znaci da je u tom trenutku on, Suker, ministar financija izgubio 140 kuna naseg novca po dionici.
11. Da se vratim na mirovinsku - fondovi su trebali ozivjeti trziste kapitala stalnim priljevom koji plasiraju u profitabilne projekte. Rekao bih da bi ti projekti mogli biti i drzavni, infrastrukturni, ali komercijalni, gospodarski, a ne potrosnja. Dapace, u nekim zemljama fondovi su ograniceni na takve projekte. Umjesto toga, fondovi su sad prisiljeni (a s njima i braniteljski fond, koji je takodjer investicijski), financirati javnu potrosnju. Oni pri tome uzimaju svoj fee i ovaj je sustav skuplji nego prijasnji sustav direktne uplate u mirovinski sustav s jednim stupom upravo za taj je prolaz kroz fondove, za taj poklon (privatnim organizacijama, ne nama buducim penzicima).
12. Dodatno, fondovi su da bi mogli financirati drzavu, da bi mogli doci do kuna, rasprodajama gurnuli vrejednost tudjih ulaganja jos nize i potpuno narusili povjerenje na burzi.
13. S druge strane, fondovi su se svojedobno nakupovali Ine po 2900 racunajuci da ce Vlada organizirati natjecanje OMV-a i Mol-a i da ce na tome puno zaraditi. Zato su prvo odbili 2800. Ali Vlada se na njih nije osvrtala. Sad je karta u njihovim rukama.
14. S obzirom na sve receno - ne cudi me da traze cak i dvadesetpostotne kamate, kako je izletilo u javnost (Sanader). Novac im je dan na pladnju, pred njima je gladan kupac, k tome jos i bez ugleda koji si je sam ruinirao u bakanalijskim vremenima (podsjecam na ono iracionalno skakanje...) sta ne bi ucjenjivali, koliko se god moze.
15. Visokim zahtjevima banke, medjutim, ucjenjuju i HNB, da olabavi uvjete poslovanja (snizi rezervu). Zar nije i taj rat banke-HNB trajao dugo, ali Roha nije popustao. Valja gledati kako ce se stvari odvijati na toj fronti - hoce li Vlada stisnuti Rohatinskog, i koliko...
16. Sam je Roha u onom cuvenom izlaganju, kad su svi mislili da je napao Mesica, spomenuo da ako se kriza zaostri moze potrositi petnaestak milijardi rezervi i spustiti obaveze na dva posto...
17. To mu nije trebalo, ta izjava. Zasto? On si to moze misliti, moze to cak i raditi, planirati, ali ne pricati. Kao sto se uvijek racuna na refinanciranje duga (trosak odrzanja kapitala), tako rezerve uvijek moraju rasti, ili u najgorem stagnirati - nikad se smanjivati. Ta su dva principa povezana. Rezerve su OBAVEZNI dio troskova kapitala. Kad se rezerve pocnu smanjivati u kontinuitetu (ne radi kratkorocne korekcije tecaja)... to znaci da su vec potrosene, da je vec gotovo, da se gotovo uopce ne proizvodi, da je vrag odnio salu. Nadajmo se da do toga nece doci... Mi nismo Rusija. Naravno, Rohatinski je vec donekle olabavio uvjete, i jos ce... ali i on mora cuvati municiju sto duze.
18. Dobra vijest - EK je svojedobno spomenula obavezu pomoci tranzicijskim zemljama.
19. Poludobra vijest - objavljeno je da Lukoil namjerava u Hrvatskoj otvoriti 150 crpki. Dakle, ako kapital sa Zapada zaista potpuno presahne, mozda nesto krene kapati s Istoka ... No, ta promjena, koja je zapazena i na onom summitu Dvadesetorice u Washingtonu, kad su Japan (koji jest u recesiji, ali zbog slabljenja vanjske potraznje, no ima enormne rezerve - 1000 milijardi dolara) i Kina (rezerve duple od japanskih) ponudili pomoc IMF-u uz adekvatni utjecaj, tema je druge price.
20. Znam Mrak, reci ces da sam trebao ovo objaviti kao vlastiti dnevnik a ne komentar. OK, OK, u pravu si (kao i obicno). Ako me natjeras to cu i uciniti... Nemoj samo ovo zbrisati jer necu uspjeti ponoviti:) Uostalom, ja volim razgovarati, pa mi je ovbako ta iluzija jaca.

Jel ima lokalna verzija

Jel ima lokalna verzija "Rubelj čevapi delivery index"

leddevet

Kakva pizza se to uopće

Kakva pizza se to uopće naručuje? Ima da se radi na prazan želudac, kriza je i treba štedjeti, prema tome nikakva rastrošnost na tamo neke pizze. Tako je rekao Sanader.

Potvrdio je to član

Potvrdio je to član Upravnog odbora Fonda Đuro Dečak uz napomenu kako država to nije tražila od branitelja, već da su branitelji to sami predložili na posljednjoj sjednici Upravnog odbora prije deset dana.

ja osobno, a i svi moji poznanici i prijatelji apsolutno smo protiv takve odluke. uvjeren sam da je apsolutna većina branitelja protiv takve odluke, a drIvini prirepci i podšupci utjelovljeni u obliku hdzovskih braniteljskih udruga uključujući Đuru Dečaka i njemu slične po partijskoj liniji ponavljaju kao papagaji navedenu glupost.
sramite se - objavite popis branitelja pa da se pojedinačno javno izjasnimo tko je za što. bilo bi vrlo zanimljivo vidjeti "podršku" i Dečaku i takvoj odluci.

Činjenica da gore svijetla

Činjenica da gore svijetla je zapravo ohrabrujući podatak. Dok se ne štrika pod voštanicama i petrolejkama već pod luči žarulja, dobro je. Da kucnem o drvo.
Jedino kaj malo žulja je to šminkanje s capriciosama i quatro staggionima, di su nestale češnjovke, krvavice, jeger i domaći tudum iz kanistra.

može li misao dana ići na

može li misao dana ići na hrvatskom? ja sam iz generacije gdje je njemački i talijanski bio imperativ. informatika je tada bila još u povojima.....

meni su oduvijek te branitaljske udruge bile sumljive. u mojoj bivšoj firmi su imale velik udio - kuponska privatizacija - i mi smo se naivci njima obraćali i tražili da nas podrže, pomognu ... došao bi njihov predstavnik kome je jedino bilo bitno dnevnica i pun pansio u hotelu. naše pokušaje ozdravljenja firme nije htio ni saslušati niti je razumio o čemu govorimo. tad sam se zapitala koga taj lik uopće predstavlja ? pa trebalo bi mu biti stalo jer će se to odraziti na sve ljude iz tih PIF-ova (mislim da se tako zvalo) čak su kolege dragovoljci iz firme pokušavali preko svojih udruga doć do tih predstavnika da porazgovaraju s nama da im objasnimo...nikad ništa nismo uspjeli....zato sam vjerojatno i toliko ogorčena na te braniteljske udruge ... ni med cvetjem ni pravice, ali nažalost, tu raste jako puno plevela....

postavlja se pitanje da li

postavlja se pitanje da li je država tražila kredit i dobila odbijenicu?

Ja mislim da je to očito.
Zašto bi inače jedan dan govorili da "Hrvatska neće osjetiti krizu", a drugi dan svi, počevši od Kancelara pa do medija (kao da čitamo partijske novine, a ne jutarnji, večernji...), apsolutno svi paničare i predlažu stezanje remena. I mjere koje će Hrvatsku samo još više unazaditi, no tek sada se pokazuju rezultati loše vladavine stranke na vlasti. Nažalost, i ovaj put će nadrapati obični ljudi.