Djeca su budućnost.
Djeca su naša jedina projekcija u budućnost.
Povodom Međunarodnog dana srednjoškolaca, koji se obilježava 17.11.,
posvećujem ovaj tekst na današnji dan svoj djeci koja su patila za vrijeme Domovinskog rata;
te svoj djeci i
srednjoškolcima i
studentima,
koji su naša budućnost.
Na riječkom Korzu ispred Radio Rijeke jučer je povodom Dana srednjoškolaca
Vijeće učenika PGŽ postavilo štand; kako bi informirali srednjoškolce:
„Mi smo tu kako bismo Vas predstavljali i borili se za Vaša prava.“
Prišao mi je predsjednik Vijeća učenika PGŽ, Nikola Balaban i uručio mi brošuru iz koje ću Vam prenijeti osnovna saznanja.
Na moje pitanje mogu li kako pomoći, rekao mi je da je ovo akcija za srednjoškolce i učenike.
Pitala sam smijem li o njima pisati na internetu, na pollitiki.com, našto je odgovorio da je čuo za pollitiku, zamolio me broj telefona, kako bi me mogao informirati o njihovim aktivnostima.
Prenosim činjenice iz brošure Vijeća učenika PGŽ.
„Međunarodni dan srednjoškolaca obilježava se 17.11. u spomen na 17.11.1939. kada su češki srednjoškolci i studenti, koji su mirno prosvjedovali protiv nacizma, uhićeni i strijeljani zbog svoje mirne borbe.
Ovaj datum se u RH prvi puta obilježio prošle godine.
Uključi se i obrati Vijeću učenika u svojoj školi.
Organiziraj sportski turnir, predavanje o pravima učenika, dijeljenje letaka, akciju, pročitaj deklaraciju o pravima srednjoškolaca na stranici Nacionalnog vijeća učenika, obilježi ovaj datum.“
Na moje pitanje što misle o nasilju među mladima, N. Balaban mi je ogovorio da je borba protiv nasilja jedan od glavnih ciljeva VU PGŽ, a da su povezani sa Nacionalnim vijećem učenika i preko njih sa MZOŠ.
„Nacionalno vijeće učenika RH
najviše je predstavničko tijelo učenica i učenika osnovnih i srednjih škola
zastupa prava i interese učenica i učenika,
daje prijedloge Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta kako bi se poboljšao školski sustav.
"NE ČEKAJ – UKLJUČI SE U BOLJE SUTRA:“
„Tko smo mi?
Mi smo Vijeće učenika PGŽ.
Sastojimo se od svih predstavnika osnovnih i srednjih škola unutar županije.
Dio smo nacionalnog vijeća učenika RH, NVURH; i jedino predstvničko tijelo naše županije.
Sastoji se od 7 članova od koji su dvoje predsjednik i dopredsjednik. Ostalih 5 bira se na isti način kao i predsjednik. Također postoji i zapisničar. Svi članovi na čelu sa Glavnim odborom se pridržavaju „Poslovnika o radu“.
Što radimo?
Branimo prava i interese učenika naše županije,
predlažemo mjere poboljšanja uvjeta rada u školama,
potičemo suradnju Vijeća učenika osnovnih i srednjih škola
potičemo projekte vijeća i inicijativa učenika,
promičemo sportski duh i borbu protiv ovisnosti,
promičemo interese učenika s posebnim potrebama,
potičemo inovativnost, istraživački duh,
njegujemo kulturu dijaloga i tolerancije među učenicima različitih kulturnih pozadina,
učimo učenike demokraciji,
educiramo učenike o njihovim pravima i kako se boriti za njih.
Obrati nam se ...
...ako imaš dobru ideju, dobar projekt i trebate pomoć oko realizacije.
..ako u Tvojoj učeničkoj zajednici postoji problem za koji Vi sami ne vidite rješenje.
...ako želiš znati više o svojim pravima i boriti se za njih.
...ako u Tvojoj školi ili gradu nije organizirano Vijeće učenika,
...ako želiš raditi za dobrobit učenika i učenica.
Informirajte se o svojim pravima i uključite se u naše aktivnosti na
http://nvurh.skole.hr
Nudimo Vam:
Informaciju
Savjet,
Edukaciju,
Pomoć.
Šaljite svoja pitanja, prijedloge, ideje i primjedbe na email:
nvurh@mzos.hr
u naslovu dodati „za Primorsko-goransku županiju“.
Povodom Dana tolerancije i nenasilja, 16.11.;
povodom Međunarodnog dana srednjoškolaca, 17.11.;
povodom Dana herojskog grada Vukovara, 18.11.
posvećujem ovaj tekst mladima koji su patili i trpjeli,
te mladima koji su naša budućnost.
Pozdrav
Mirtaflora
http://www.youtube.com/watch?
http://www.youtube.com/watch?v=RxL37s61Qa8
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaohttp://www.tportal.hr/vijesti
http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/99176/Europom-se-siri-nova-students...
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaogranata
kakvi roditelji, takva budućnost - porazna! kako da djeca nauče razmišljati i kritički promatrati svijet, kad ih to nema tko naučiti?
http://www.glasistre.hr/hrvatska/vijest/285037
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoahahaha! genijalno!!!
"Srednjoškolci mahom misle da je u Hrvatskoj na vlasti koalicija u kojoj su HDZ, SDP i HSS. To smatra njih čak 41 posto."
čekaj malo, to bi i pokazivalo i razmišljanje i kritički pogled, ne?!
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaostudenti su pomno pročešljali prijedloge ovih užas zakona
U listopadu 2010. negativne posljedice komercijalizacije visokog obrazovanja i znanosti, utjelovljene u nacrtima novih Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti, konačno postaju jasni i većini akademske zajednice, koja ih, zajednom s plenumom FF-a u potpunosti odbija, no treba tek vidjeti hoće li se u budućnosti protiv izglasavanja tih zakona moći reagirati i na druge načine a ne samo dopisima.
Što se tiče budućnosti, vrlo je nezahvalno prognozirati u kojem će se smjeru dalje razvijati decentralizirani direktnodemokratski pokret. Ono što se može predvidjeti je daljnje širenje suradnje s drugim društvenim skupinama i širenje pokreta na druge javne sektore koji dosad nisu bili toliko doticani, kao što je zdravstvo, a prilično je sigurno da bi i neki predstojeći događaji kao što je novi val privatizacijâ ili ulazak Hrvatske u EU mogli izazvati reakciju pokreta na ovoj ili onoj razini.
http://www.slobodnifilozofski.com/2010/11/mate-kapovic-dvije-godine-borb...
- odgovori
-
- 7 votes
Tko je glasaoU knjizi spominjete studente
U knjizi spominjete studente i njihov prodor u javni prostor sprege medija i kapitala. Što je od toga ostalo u ovom trenutku i koliko su zaslužni za dovođenje javne rasprave o tri zakona koja se odnose na sveučilišta i znanstvenu djelatnost u centar pozornosti i rasprave?
Studentski pokret se oblikovao u ovih godinu-dvije od prvih prosvjeda. Mogu govoriti samo o osobnom iskustvu, na FF-u, koje svjedoči o pomacima. Ti pomaci nisu jako vidljivi u medijima, u korporativnim medijima uglavnom uopće nisu. Kad je EPH na te prosvjede kao novinare slao "one koji su studirali na FF-u i bave se kulturom", shvatila sam koliko politički omalovažavaju ono što se događalo. Po bliskosti problema, jasno je da je studentski pokret više vezan uz FF, pa PFZ, ali primarno uz FF, čiji posao zapravo i jest da obrazuje mlade ljude kako da kritički misle o društvu u kojem žive. Studentska inicijativa, sada koncentrirana na analize novih prijedloga zakona, radi intenzivno uspoređujući postojeće europske modele s "novim" Ulica ili ne ulica? U kojem broju? To mi je teško procijeniti jer po logici iskustva ispada da naše društvo ne razumije ili čak odbija svoje pravo na prosvjedhrvatskim. Presudno je važno da ta generacija mladih intelektualaca / intelektualki vodi računa o učincima i posljedicama zakona. Ne, oni ne misle na sebe, oni razmišljaju sustavno i o sustavu, ne za sebe nego za naredne godine.
Barem na minimalnoj razini komunikacije - mejlovima - uspostavljena je diskusijska grupa u kojoj sudjeluju studenti, nastavnici, istraživači iz različitih institucija. Budući da javni prostor u akademskim strukturama uglavnom funkcionira kao jednokratna fikcija, ta mi se - iako ograničena - komunikacija čini velikim dobitkom. Naravno da sam razočarana relativno malim udjelom nastavnika u tim diskusijama, ali u cjelini se razina, temeljni prag podignuo. Prije dvije godine itekako se moglo dogoditi da na Vijeću studenti budu upućeniji od nastavnika u prijedloge zakona. Sada barem postoji jedna vrsta etičke obaveze nastavnika da moraju biti upoznati s prijedlozima zakona i drugim odlukama o kojima odlučuju. Pa i u najgorem defetizmu, tipa "ionako će odlučiti oni gore", postoji odgovornost i obveza da se kaže ono što mislimo, makar znali da se ne može ništa promijeniti.
Koji će, prema vašem mišljenju, biti ishodi rasprave i što je potrebno mijenjati?
U Zakonu će, i nakon prihvaćanja dijela amandmana, sigurno ostati sporno pitanje školarine, koje se po novome nazivaju upisnine. Naravno da će studenti inzistirati na ukidanju svakoga oblika financijskog uvjetovanja. Ulica ili ne ulica? U kojem broju? To mi je teško procijeniti jer po logici iskustva ispada da naše društvo ne razumije ili čak odbija svoje pravo na prosvjed. Ministarstvo pokazuje spremnost da odustane od direktnog ulaska političara u upravna tijela sveučilišta. Ali školarine i te takozvane "kvote" upisa koje su usklađene s takozvanim tržištem - od toga ne kane odustati. Kad tržište ne bi bilo fikcija, još bi se o tome dalo raspravljati. Ali bez obzira na realnost gospodarstvenih procjena, mislim da svatko ima pravo probati studirati arheologiju i cijeli život raditi izvan struke. Planski gospodarstveno studiranje nije funkcioniralo niti oko 1950. U ovoj ekonomskoj situaciji, u kojoj od strane vlasti nema ni analize ni strategije kamo idemo, govoriti o potrebama tržišta kao ključnom ekonomskom faktoru upisnih kvota na studijske grupe, sasvim je besmisleno. Osim toga, svatko ima apsolutno pravo upisati što god hoće. Polagati maturu s pedeset i više. Pa zašto već cijelo desetljeće govore o zemlji znanja i cjeloživotnom obrazovanju?
http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/ljudski-stroj-i-drustveni-stroj
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao