Naslovnica › Dnevnici › magarac dnevnik

Dio PDV-a lokalnoj vlasti

Reakcije i osvrti
Sub, 17/05/2008 - 16:51 — magarac

U svom zadnjem postu je Hatz... predložio da se lokalna samouprava dijelom financira i od prihoda od PDV-a. To mi se čini kao dobra ideja i ja sam već prije od njoj razmišljao.

Naime, ako financiramo lokalne vlasti novcem od poreza na dobit onda profitiraju samo one sredine gdje se nalaze sjedišta firmi, a to je uglavnom u gradovima, a ne i lokalne vlasti gdje je prihod ostvaren.
Ako financiramo iz poreza na dohodak javlja se drugi problem. Tu su također na gubitku male i siromašne općine i gradovi. Zbog osobnog odbitka i malih plaća opet su na dobitku uglavnom veliki gradovi gdje su ljudi bolje plaćeni, uglavnom jer su tamo sjedišta velikih firmi i državne vlasti.

Općina s mnogo umirovljenilka i siromašnim stanovništvom nema novca jer ga nema od koga ni ubirati. Drugi problem je destimuliranje pronatalitetne politike.
Naime, ukoliko neka općina ima dobar prirodni prirast povećavat će se osobni odbitak zaposlenih, a time dolazi i do smanjenja prihoda općina i istovremeno povećanje potrebe za skrb obitelji i pružanje povoljnih uvjeta za život sve većem broju ljudi u toj općini.

Bogatije općine i gradovi će uvijek imati više novca, ali ovakav način ne radi razliku između više ili manje novca, već razliku između više ili gotovo ništa novca.

Usmjeravanjem dijela novca prikupljenog od PDV-a u lokalne jedinice, i to tako da prihodi od PDV-a ovise o prihodima stanovništva bilo bi puno bolje.
Znači, ako lokalne jedinice vlasti od PDV-a dobiju npr. 10m mlrd. kuna godišnje. Novac bi bio raspoređen ovisno o prihodima stanovnika pojedine općine.

Radnik na minimalcu neće općini uplatiti ništa novca, brojne obitelji s prosječnom plaćom neće zbog velikog osobnog odbitka lokalnoj zajednici platiti ništa, a lokalna zajednica bi trebala imati sredstava da stvori uvjete za otvaranje bolje plaćenih poslova za svoje stanovnike i mora imati novca za gradnju i financiranje vrtića, škola, igrališta knjižnica...

Ako bi se lokalne zajednice financiralo prihodima od PDV-a, općina bi i od radnika na minimalcu i obitelji s mnogo djece dobila novce. Ne puno ali bi dobila.

Komentari

Pon, 19/05/2008 - 18:39 — bet

Više novca lokalnim

Više novca lokalnim zajednicama znači više demokracije. Ali, to ne znači više asfalta i više rasvjetnih stupova, nego nešto sasvim drugo - preuzimanje obaveze lokalne zajednice za neke važne društvene djelatnosti koje su sada pod patronatom države. Npr. osnovno školstvo, briga o djeci i starima, itd.). To znači jačanje lokalnih uprava i adekvatno smanjenje države.

Lokalnim financiranjem povećava se osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici kod javnih zaposlenika i povećani neposredni angažman širih slojeva ljudi u rješavanju lokalnih problema.

Osnovni preduvjet za to je da da su jedinice lokalne uprave strčno i politički dovoljno jake za obavljanje tih zadataka, a to znači da moraju okrupnjati - općine ne bi trebale biti manje od 30000 stanovnika, osim na otocima i u rijetko naseljenim dijelovima zemlje.

Nigdje se lokalne zajednice ne financiraju iz PDV-a. Ne financiraju se primarno niti iz dotacija države. Financiraju se iz poreza na nekretnine i dijelom iz poreza na prihod svojih gradjana i dobit privrednih subjekata koji su na njihovom teritoriju. Da se osigura ravnomjernost razvoja, dio prihoda bogatijih lokalnih zajednica i države bi se prelijevao onim siromašnijima.

U danjašnjoj Hrvatskoj, sa općinama tipa fikus+sekretarica, uz čvrstu kontrolu države kome će i koliko novaca dati, i uz glavne projekte tipa "asfalt do ovog ili onog sela", "mrtvačnica", "vodoskok u centru sela", itd. smiješno je uopće i govoriti o lokalnoj upravi u pravom smislu riječi. Ali, takvo stanje je i logično, budući da se gradjevinsko-investicijska djelatnost u Hrvatskoj na svim nivoima smatra jezgrom politike, a sve ostalo je samo nužno zlo.

Uto, 20/05/2008 - 09:08 — magarac

Slažem se s tvojim

Slažem se s tvojim komentarom. Razlog zbog kojeg sam predložio da se financira od PDV-a je ovaj:
Onaj s bruto plaćom od 3000 kn koji nema nikakve porezne olakšice niti koga uzdržava će platiti 120 kn poreza.
Onaj s 12000 kn bruto plaće će platiti 1680 kn poreza.
Znači, iako ovaj s plaćom od 12000 kn ima 4 puta veću plaću od onoga s 3000 kn taj će lokalnoj samoupravi uplatiti 14 puta više novca.
Ovo omogućuje da bogate jedinice samouprave postanu sve bogatije, a siromašne sve siromašnije.

Kad je Bandić povećao cijene komunalija, na prigovor penzionera da oni to neće moći financijski podnijeti rekao je da ne treba svatko živjeti u Zagrebu.
Penzioneri ne donose velike prihode od poreza na dohodak pa Bandiću nisu profitabilni. Želi ih se riješiti da napravi mjesta za mlade koji će u potrazi za poslom i boljim životom doći u Zagreb.
A brigu o starima će prebaciti na siromašnije krajeve.

Malo sam prčkao po internetu i nadam se da ću uskoro uspjeti napisati post o lokalnoj samoupravi koji bi uključivao i stvari koje sam tu napisao.

I još nešto. Kad se spomene male općine odmah se digne dreka kako tamo svi novci odlaze na plaće. Usporedio sam proračun i rashode za zaposlene u općini Preko u kojoj ja živim i grada Zagreba.

Općina Preko ima oko 3800 stanovnika i proračun od 13 milijuna kuna.
Grad Zagreb ima oko 770 000 stanovnika i proračun od 7,45 milijarde kuna.
U općini Preko rashodi za zaposlene iznose 1,1 milijuna kuna ili 8,5% proračuna.
U gradu Zagrebu rashodi za zaposlene iznose 1,4 milijarde kuna ili 18,8% proračuna.

Uto, 20/05/2008 - 11:32 — mrak

iako se načelno slažem s

iako se načelno slažem s tobom da je gradska uprava prenapuhana,
mislim istovremeno da je usporedba preka i zagreba usporedba krušaka i jabuka jer je razina infrastrukture koju treba održavati i pratiti jednostavno neproporcionalna (primjerice uzmi broj semafora, kilometre tramvajske pruge, cesta, građevne i ostale dozvole i slično)

mimo toga, grad zagreb po svojim ovlastima je u rangu županije a ne grada, a i gradovi se razlikuju u svojim ovlastima

no, ključna teza stoji

Uto, 20/05/2008 - 12:03 — magarac

Pogledaj proračun grada

Pogledaj proračun grada zagreba, 11% novca ide na subvencije javnim poduzećima, nije li holding stvoren da se smanje troškovi i da se posluje racionalno, 117 milijuna na intelektualne usluge, upumpavanje novca u profesionalne klubove.

Neki otoci zadarskog arhipelaga poput Iža administrativno pripadaju Zadru. Prije nekog vremena su se žalili da ih je grad potpuno zapostavio.
Naravno da ih je zapostavio jer će više političkih poena dobiti urede li npr. cestu ili park u nekom gusto naseljenom gradskom kvartu, a i jeftinije će ih doći.

Uto, 20/05/2008 - 13:33 — ap

Naravno da ih je zapostavio

Naravno da ih je zapostavio jer će više političkih poena dobiti urede li npr. cestu ili park u nekom gusto naseljenom gradskom kvartu, a i jeftinije će ih doći.

A i B su naoko nešto posve različito, ali ipak više nego povezano, dio iste logike.

Već dugo dominira specifični liberalizam, turboliberalizam. Pojava nije do kraja izražena, sada bi trebala doživjeti vrhunce. Obzirom da je kod nas krenula ranije nego drugdje, logično je da bi kod nas to bila zrelost i sinteza pojave, dok će u manje iskusnim evropskim i balkanskim područjima to još trajati. Turboliberalizam je u smislu više i furioznije nego liberalno, i brže i odlučnije nego što bi se to inače negdje radilo ili se radi, i u pitanju mjere a i onome što bi po već običnim kriterijima bilo već s onu stranu poznatih poimanja.

Tako bi na relaciji Zadar-otoci bilo dodatno da se isti procesi prodube i sintetiziraju tako da otoci kao takvi, pa i "otoci" u zaleđu praktički budu nešto što ne funkcionira kao takvo, nešto u funkciji propulzivnog Zadra, slično kao na široj razini Zagreb i ostalo. Obzirom da drugi smjerovi nisu in, nisu u modi, to je za očekivati, blizu je, ali ta zrelost i sinteza, naravno, sadržavaju i neke "neočekivane" nijanse, logične ako se malo pogleda: - Kukljica kao turistički najrazvijenija i sa turbopartnerom (Coning grupa - Čačić) će se, od prevelike pameti i uspješnosti, definitivno specijalizirati kao najjeftinije mijesto na Jadranu, Kali kao gusarska utvrda, ostalo kao mini gusarske i razne specifične točke a Preko kao Imotski, vrata između dva svijeta. U nastavku sinteze će "otoci" dobivati na značenju, po višestoljetnom iskustvu, jer će razni zaobilaziti propulzivne centre i sklapati saveze sa urođenicima, pobunjenicima i lokalnim mafijama, iz turboliberalizma će se prijeći u fazu nekog soft liberalizma, pažnje raznih struka oko zajedničkih interesa, pri čemu će iskustvo i mala pamet oko iskustva igrati najznačajniju ulogu, do stupnja evropskih značenja, kako je to inače bilo.

Na neki način je faza zrelosti i sinteze jednostavna i jasna:
- pokušaji minimalne pameti još uvijek nailazi na beskrajne izvrnutosti i napore jer beskrajne snage, bez namjere i snamjerom, se objektivno po inerciji ne mogu skoncentrirati ni minimalno na ono sutra, masa gura masu, samu sebe, te tako dovršavaju turboliberalistička napredovanja;
- isto to stoji posve drukčije, na svim snagama je teret odgovora, uključujući EU i svjetske snage, i besmisleno je da se bilo tko gura nositi te beskrajne terete. Već je krenuo (poznati) proces zrelosti u kojem elitne snage već ne smiju kročiti nogom u razne "otoke", ne samo izvan središta nego i u središtima, pri čemu se "otoci" šire i javljaju već u središtima turboliberalizma, duga napredovanja iz etape u etapu čine da sve više snaga ne mogu to pratiti i napredak se tako čisti da ostaje sam sa sobom, čisti sam sebe, tako da nije čudo da "najneperspektivniji" "otoci" postaju neke respektabilne točke a propulzivne točke postaju odlaze u vremeplove negdje natrag.

Npr. grofovi Kulmer, tj. Todorić, sada udaraju na pustu zemlju, sadnju krumpira i luka za izvoz, čime srednji vijek postaje logični dio sinteze dugog puta, vrhunski izraz suvremenog liberalizma. Naoko paradoksalno, ali posve logična geneza, razvitak i sinteza, nešto u što se dosljedno ulaže pamet, volja, novac i sve. Vi po Ugljanu i Pašmanu ste u velikoj prednosti jer se jedino kod vas, evropski gledano, kmetstvo zadržalo do u II svjetski rat, pa sa iznimnim iskustvom možete lakše i ležernije postupati u tim novim okolnostima, dok drugi srljaju kao guske u magli vi možete potpuno iskusno odigrati igru.

Uto, 20/05/2008 - 13:05 — leddevet

Postoji i podatak da kod

Postoji i podatak da kod velikih gradova recimo ako narastu dvostruko treba 3x više policajaca. Dakle troškovi nisu u linearnom odnosu prema broju stanovnika. (mjesto od 100 stanovnika nema niti jednog policajca).
Također, u velike gradove svakodnevno ulazi veliki broj ljudi koji ne žive u tim gradovima (posao, zabava, kutlura, školstvo, turizam, zdravstvo, kupovina, . . .) i zapravo su infrastrukturno opterečeniji nego što bi bili da su tu samo stanovnici koji su u njima stalno naseljeni. Tu je i razlog zašto u velikim gradovima treba više ulagati i zašto je život skuplji.
Na primjer, cijena stručnjaka koji upravlja s više stotina semafora je ipak veća od onog koji upravlja s 5 semafora.

Cijena upravljanja velikim gradovima eksponencijalno rastu obzirom na njihovo povećanje i to je dodatak kritici centralističke politike koja u Hrvatskoj postoji od raspada Austro-Ugarske. Decentralizacija je ujedno metoda da se državna administracija racionalizira i pojeftini.
Primjer pametne razvojne strategije nam može biti susjedna Slovenija gdje glavni grad Ljubljana nije metastazirao i gdje u okolini postoji niz gradova koji se kvalitetno razvijaju.
U Hrvatskoj je Zagreb je cca 4x veći od drugog grada Splita, 5x veći od Rijeke i 7x veći od Osijeka. Postoji pravilo o racionalnom razvoju regije gdje iza najvećeg grada postoje 2 grada veličine 1/2 velikog grada, a iza ona 2 manja opet po 2 veličine 1/2 drugoplasiranih itd. Mi smo prilično daleko od takve logike i to je stvarni i vrlo ozbiljni problem koji ne vidim da se pokušava riješiti.

leddevet

Uto, 20/05/2008 - 14:43 — magarac

Da, cijena održavanja grada

Da, cijena održavanja grada je veća, ali ja sam govorio o tome kako se diže dreka na male općine jer kao one loše troše svoje sredstva i služe da zaposleni u općini dobiju plaću.
Onda sam pokazao da grad Zagreb troši puno više nego Općina Preko, a i puno neracionalnije jer male općine (barem većina) neće trošiti novce na profesionalne klubove i sportaše.

Kako se Zagreb brine o njegovim građanima pokazuje i primjer vrtića.
Kolike su liste čekanja? Kako se grad brine za djecu?
Desetak posto proračuna ide na dječje vrtiće, a nema mjesta za svu djecu.

Ove godine je za vrtiće namjenjeno oko 750 milijuna kuna i opet neće biti mjesta za sve.
Tražio sam podatke o tome koliko djece ide u vrtiće, naišao sam na neke brojke i ispada da ih u vrtićima i jaslicama ima oko 28000 (ako sam pogriješio ispravite me).

Ako 750 000 000 podijelimo s 28 000 dobiti ćemo da se po djetetu godišnje izdvaja oko 26 800 kuna ili nekih 2600 mjesečno plus par stotina kuna što plaćaju roditelji ( uglavnom je to 400 kn ako nemaju neke olakšice).

Kako to da uzdržavanje u prenapučenim vrtićima košta 3000 kuna mjesečno, a na stranicama grada Zagreba sam našao podatak da je ekonomska cijena za jedno dijete 1500 kuna? Kako da uz tolika ulaganja nema mjesta u vrtićima za sve.

I onda ćete reći da su male općine neefikasne i neracionalne u trošenju sredstava i nemaju snagu da same riješe svoje promleme.

Uto, 20/05/2008 - 16:18 — leddevet

Kako se Zagreb brine o

Kako se Zagreb brine o njegovim građanima pokazuje i primjer vrtića.
Vidi se i po Zagrebparkingu! Koliki je harač koji svakodnevno plaćaju građani Zagreba u nezasitne parkirne automate.

Pitanje troškova je u logici velikih brojeva. Ako nam je mjesečni prihod 2.000 kn onda će nam 100 kn biti ozbiljan izdatak, a ako nam je mjesečni prihod 200.000 kn onda nam je 1.000 kn zanemariv trošak, a to je polovica prihoda onog prvog. To je i logika kako se drpaju novci i zato su ceste, a posebno autoputevi zlatna koka. Tko može provjeriti dali je obračunato 1.000 m3 iskopa viška, a kod neke zgrade, ma koliko velika bila, to je ozbiljna količina.

Ukratko, veliki gradovi su neusporedivo rastrošniji i zato treba puno više policajaca kao što sam u prethodnom komentaru naveo.

leddevet

Uto, 20/05/2008 - 18:12 — magarac

Možda bi trebalo manje

Možda bi trebalo manje policajaca i postavlanje stvari tako da funkcioniraju bez stalnog nadzora.
Samo za jedno mjesto u vrtiću je godišnje potrebno izdvojiti tridesetak tisuća kuna.
Blagajnice ili zaštitari koji rade za 2500 kuna tolike novce zarade za godinu dana i trebaju od tih novaca hraniti svoju obitelj.
Tu nešto ozbiljno na valja u sistemu samom, a ne u kontroli.

Uto, 20/05/2008 - 23:27 — leddevet

Tu nešto ozbiljno na valja

Tu nešto ozbiljno na valja u sistemu samom, a ne u kontroli.
Naravno, slažem se u potpunosti (to je i teza u mojim komentarima) ali kad već imamo sistem kakav imamo, dok ga ne uspijemo promijeniti, treba ga bar pokušati kontrolirati.

leddevet

Pon, 19/05/2008 - 22:12 — grgo

Dodatni problem je da u tako

Dodatni problem je da u tako izmrvljenim jedinicama lokalne uprave građani ne odlučuju neposredno na zborovima, nego putem svojih izabranih predstavnika koji su stranački afilirani. Tako je dodatno osigurana ovisnost o stranci na vlasti na državnoj razini, a politički život lokalnih zajednica praktički ne postoji.

Važno je okrupnjavanje, ali je isto tako važno osigurati i da građanke i građani mogu neposredno odlučivati o zajedničkim pitanjima. Zbog toga je neophodno da lokalne zajednice imaju autonomiju u raspolaganju onim prihodima koje ostvaruju na svom području, a koji im po sada vežećim zakonima ostaju u vrlo malom postotku.

grgo

Ned, 18/05/2008 - 15:16 — bijesdrugi

U svom zadnjem postu je

U svom zadnjem postu je Hatz... predložio da se lokalna samouprava dijelom financira i od prihoda od PDV-a. To mi se čini kao dobra ideja i ja sam već prije od njoj razmišljao.

"Kurva o poštenju, vojnik o skraćenju, a građanin o smanjenju PDV-a..." (ovo je varijacija za ovu priliku)
Dakle nevjerojatno kako svi imaju svoje mišljenje o PDV-u i što bi sve htjeli napraviti od tog PDV-a.

Prvo, tu su sindikati i svi povezani s njihovim načinom razmišljanja - oni bi ukinuli PDV na sve proizvode jer samtraju da je narod zbog PDV-a siromašan..

Drugo, su tu prijedlozi poput ovoga, ustvari derivati prvoga, koji smatraju da bi s PDV-om u lokalnim zajednicima dogodio boom svega i da bi oni (pripadnici neke od "lokalne zajednice") imali više novaca za potrošiti (na mobitele, klađenje i druge gluposti na što građani i danas troše svaku kunu koju imaju više od temeljnih potreba prehrane)...

PDV nije način kojim planira razvoj neke regije, industrije ili pomoć socijalnim skupinama. PDV se mora prikupiti od svih i svugdje, u maksmimalnoj mogućoj količini. A onda se per-case slučajem odlučuju tko dobija poticaj od države, pod kojim uvjetima i za što... I to je toliko jasno i kvalitetnije rješenje da jednostavno ne rezumije te borce za "socijalu" što oni ustvari žele - stvarno pomoći socijalnim skupinama ili samo biti po novinama i pričati o skraćenju i PDV-u...

A lokalne zajednice - njih treba do danjega držati pod čvrstom kontrolom centrale jer su nepismeni i nesposobni i mogu veliku štetu napraviti obzirom na kontrolu nad prirodnim resursima koju su dobili....

I netko je niže napisao da ih treba smanjiti, naravno i to po kriteriju pismenosti i osnovnoškolskog obrazovanja. Sve one općine gdje su načelnici i vijećnici nepismeni s osnovnom ili srednjom školom - te općine treba spojiti s većima gdje ima školovanog kadra..

youtube.com/bijesdrugi
4hdz.com

Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen

Ned, 18/05/2008 - 22:28 — leddevet

Dakle nevjerojatno kako svi

Dakle nevjerojatno kako svi imaju svoje mišljenje o PDV-u i što bi sve htjeli napraviti od tog PDV-a.
Konzistentnost nekih teza je najjednostavnije provjeriti tako da je jednostavno izokrenemo, a kad ovo izokrenemo vidimo svu besmislicu tipično elitističkog pristupa niževrijednim kastama. Dakle, ako to što si izjavio nećeš, znači da želiš ljude koji nemaju svoje mišljenje o PDV-u, niti imaju ikakve ideje što napraviti od tog PDV-a. Ukratko, nemisleće ljude, savršenu stoku sitnog zuba.

Mašala, to je najbolja podloga za napredak ove države.

leddevet

Ned, 18/05/2008 - 16:32 — magarac

Nula je zbog vrijeđanja i

Nula je zbog vrijeđanja i omalovažavanja onih bez visokog obrazovanja.

Demokracija bi trebala biti ono političko uređenje u kojem o vlasti odlučije narod.

Takvim svojim stavom ti ( i drugi slični tebi), rušite temelje demokracije, umjesto da radite na političkom opismenjavanju naroda vi mu želite ukinuti pravo na odlučivanje. Kriterij za pravo na glas nije državljanstvo nego diploma. Kriterij za određivanje nečije pameti nije ljuudska pamet već diploma.

Ako ljudi imaju svoje ideje o tome kako bi morala funkcionirati država, onda to ne valja jer se petljaju u stvari koje ne razumiju.

Ako su ljudi neaktivni i ne sudjeluju u političkom životu opet ne valja, jer bi u demokraciji svatko trebao svojom aktivnošću pomoći u kreiranju budućnosti njegove domovine.

Ned, 18/05/2008 - 23:45 — bijesdrugi

Demokracija bi trebala biti

Demokracija bi trebala biti ono političko uređenje u kojem o vlasti odlučije narod.

Gdje si to pročitao?
Demokracija je uređenje u kojemu oni koji vladaju prolaze "izbornu kontrolu" da li mogu i dalje vladati, ili dolaze drugi koji će vladatati umjesto njih. Ali narod u niti jednoj opciji ne vlada, vladaju oni koji to znaju...školovani, elita itd.

Nemoj na mene upirati prst - nisam ja to izmislio ja samo konstatiram, a to je tako od kada ima civilizacije.. Princip je isti, samo se nijanse mijenjaju...

youtube.com/bijesdrugi
4hdz.com

Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen

Pon, 19/05/2008 - 08:22 — magarac

Negdje sam pročitao da je

Negdje sam pročitao da je riječ demokracija grčkog porijekla i da bi u prijevodu značila vladavina naroda.

Možda i ne bi trebao u tebe upirati prst, jer si ti barem iskren u iznošenju svojih stavova, pa dijelom i zbog toga svoju otvorenost plaćaš brojnim nulama.
Veći su problem naši ljevičari koji se tobože brinu za demokraciju, pravdu i male ljude, a u biti imaju iste stavove kao i ti ako ne i gore.

Ned, 18/05/2008 - 00:28 — leddevet

veliki gradovi gdje su ljudi

veliki gradovi gdje su ljudi bolje plaćeni, uglavnom jer su tamo sjedišta velikih firmi i državne vlasti.
Da, kao "Hrvatske šume" i "Hrvatske vode" koje imaju sjedište u Zagrebu iako realno dohodak ostvaruju u najvećoj mjeri drugdje. To je tipično kolonijalni sistem gdje kolonizator ostvaruje profit na račun kolonija i bez ikakve ozbiljnije obaveze ulaganja u mjesto ostvarenja prihoda.
Uvijek me kopkalo zašto "Hrvatske šume" nemaju sjedište u npr. Vrboskom a "Hrvatske vode" u npr. Karlovcu (nije daleko a ima podosta rijeka) nego se sve trpa u Zagreb. Apsolutni mi je vrhunac lociranje "Brodarskog instituta" u Zagrebu kao poznatog svjetskog centra brodogradnje.
Takvih primjera ima sigurno podosta i oslikavaju upornu centralističku politiku koja se nije promijenila zadnjih 100 godina. Kretenska politika koju je general Tuđman jedinstvenim vojničkim mozgom dodatno zabetonirao kroz ustroj bezbroj općina (127 gradova i 429 općina) i županija (20 + grad Zagreb).

Porezna priča se dodatno poblesavljuje logikom da kad država nema novaca onda trošak prebacuje na niže nivoe županija, gradova i općina. Tako su sebi umanjili troškove zdravstva, školstva, vatrogastva itd.
Logika tipa "briga moja pređi na druge". Prebacili brige ali ne i novce, nadasve duhovito!

I dalje, porezni sustav, odnosno raspolaganje novcima iz poreza je sjajna mrkva/batina za upravljanje državom. Podsjetio bi na Jarnjakovu sinjsku avanturu obrađenu u dnevniku Aleksandra Hatzivelkosa "Sve sto ste htjeli znati o Sinju, a niste imali gdje pročitati". Osobno sumnjam da je to isključivo sinjski specijalitet i da nigdje drugdje nije pristavljeno.

I nakon svih ovih premisa čisto sumnjam da ova vlast ima i najmanje namjere pristupiti bilo kakvoj decentralizaciji, a ponajmanje financijskoj.
Zar oni toliko vole ovu državu da bi čak sebi smanjili moć?

Potpuno je logično i slažem se s dnevnikom da je neophodno pristupiti preraspodijeli poreza ako želimo da se ova država razvija, u suprotnom nam je smjer zagarantiran . . . tipa Kostelići . . . spust.

leddevet

Sub, 17/05/2008 - 19:15 — ap

Sve mjere su dobre, neke i

Sve mjere su dobre, neke i jako dobre, tako i više PDV-a lokalnim jedinicima i lokalnim potrebama, možda i viši PDV, jer:
- radi se o tome da su naša poslovanja i društvena praksa razvijeniji od raznih drugih, tako da su prešla s onu stranu i ne vrijede poznata pravila niti se vrijedi oko njih iscrpljivati. Npr. bez kapitala, znanja, sredstva za proizvodnju i poštivanja bilo kakvih pravila i bilo čega se posluje jako dobro a sa svim tim jako loše, itd.;
- u slučaju više PDV-a lokalnim područjima treba više i za državu i ostalu sinhronizaciju, što izaziva snažnu podršku svih takvim mjerama i pokretanja oko takvih, naravno i pojačanu potrošnju koja pak vuče dalje, nešto slično onome što često prakticiramo, cirkularnoj ekonomiji by Jure Bilić i Milutin Baltić te po uzoru na Imotski, što se manje radi bilo šta standard raste i sve raste, ukupno napredovanje u smjeru šta ide i šta ne ide;
- bilo kakve promjene, a promjene su stalno i ništa nije isto, nema 2 stvari koje su stvarno tretirane po istim pravilima i isto platile ili naplatile, obogaćuju i onako zavidno bogatstvo različitosti, učenja i sticanja iskustva, skoro svaki čovjek solidno upućen u sve, što pak rađa iznimna vodstva, koja sve znaju i sve mogu, odvano na njavišoj svjetskoj razini, sve iznad najniže razine već jako visoki nivo;
- obzirom da se to tako i tako odvija, stalno mijenja, veza države i lokalnih područja i više nego živahna, proizilazi da ne treba ništa, ničim se baviti, jer svega ima napretek.

U slučaju da se pak otvara pitanje kakvih stvarnih promjena, to je već nešto drugo, to je načelno sve suprotno ili izvrnuto, naopako od ovoga - prvo treba uzeti da ništa ničem ne odgovara te da svijest o tome ne odgovara zbilji, niti procesima niti stvarnoj svijesti, ništa nije tako kako se deklarira; zatim, inventura nikada nije stvarno obavljena, podaci ne odgovaraju; PDV i sve drugo moraju slijediti stvarnu logiku novca, a to znači pravi cirkus, pojednostavnjenja i redukcije do daske ...

Sub, 17/05/2008 - 21:07 — magarac

Znam da treba puno toga

Znam da treba puno toga mijenjati i da puno toga ne valja, ali mislim da nekim malim potezima i korekcijama možemo nešto ipak napraviti da se stanje popravi.

Velika gorica ima stanovnika koliko i cijela Ličko-senjska županija. Lika je kraj s dosta starog stanovništva, nezaposlenih i ljudi s malim plaćama.

Pošto nema velikih prihoda, jer nema puno onih koji plaćaju porez na dohodak, nema se ni dovoljno sredstava za ulaganje u infrastrukturu i poboljšanje uvjeta života. Teški uvjeti stanovnike tjeraju iz tog kraja, a i oni ambiciozni i obrazovani teško tu mogu naći posao pa se sele u npr. Veliku Goricu gdje blizina Zagreba i veća ulaganja u bolje životne uvjete privlače nove staniovnike i više novca lokalnoj samoupravi.

Ovako se potiče raslojavanje i povećava razlika između bogatih i siromašnih krajeva, potiče centralizacija, više ljudi želi u bogatije centre što stvara probleme u prometu, stanogradnji.
Tako u pojedinim krajevima ljudi imaju problema osigurati si krov nad glavom, a u drugim krajevima ima više kuća nego stanovnika.

Sub, 17/05/2008 - 18:23 — vipera

Financiranja općina PDV

Financiranja općina PDV znači financiranje iz potrošnje. Ne bi li bilo pono učinkovitije da se općine i gradovi financiraju iz poreza koje ostvaruju poslovni subjekti, a ne samo PDV. U to bi spadao i potez na dobit, dohodak i još neki. Nije dovoljno imati mlado stanovništvo koje troši, nego moramo imati stanovništvo koje radi i to učinkovito, i time izdržava lokalnu samoupravu.

Sub, 17/05/2008 - 19:16 — magarac

Možda bi bila najbolja

Možda bi bila najbolja kombinacija više poreza.
Kod financiranja i poreza bi na prvom mjestu moralo biti to kako da se nađe pravi način da porezna politika omogući jednak razvoj u svim krajevima zemlje i mogućnost normalnog života u svakom dijelu zemlje, a ne kako da se skupi što više novca ili kako će se novac razdijeliti između države i lokalnih vlasti.

Problem kod lokalne samouprave su i male općine koje nemaju snage da same nešto urade.
Ako se već ne želi smanjiti broj općina možda bi bilo dobro ograničiti trošenje sredstva za plaće, naknade i ostale administrativne troškove te poticati međusobnu suradnju više susjednih općina.

Sub, 17/05/2008 - 19:27 — vipera

Prvi znak ozbiljnog pristupa

Prvi znak ozbiljnog pristupa decentralizacije Hrvatske će biti redukcija broja općina i gradova i njihovo okrupnjavanje. Nakon toga bi trebala ići reforma poreznog sustva. Dok se to ne dogodi nema priče o decentralizaciji. To, naravno, ne paše političkim elitama. Zato je to pusta demagogija.

Sub, 17/05/2008 - 22:21 — Hyeronimus

Ne samo da ne paše lokalnim

Ne samo da ne paše lokalnim političkim "elitama", nego ne paše i neće pasati i mnogim stanovnicima tih malih općina- u čemu zapravo imaju i pravo jer je kod nas centralizam dovoljno uvriježena pojava, pa se događa da lokalni, mikro- i makrocentri ne bi izdvajali dovoljno novaca za svoja "rubna" područja, ukoliko se recimo više malih općina stavi pod upravu nekog većeg mjesta. Toga se stanovnici opravdano boje.

Ned, 18/05/2008 - 08:52 — magarac

To što si napisao je

To što si napisao je točno. Više će se okrupnjavanju općina protiviti stanovnici nego političari.

Razlog tome je zanemarivanje volje građana, slično kao što je ulazak u NATO za naše političare pitanje lideršipa i građani tu nemaju što odlučivati tako je i u odlučivanju na lokalnoj razini.
Građani malih mjesta vide da moraju imati svoju vlast ako žele što napraviti za svoje mjesto, jer je lideršip taj koji odlučuje. Tako se oni referendumom odcijepe i osnuju svoju općinu.
Onda se zna dogoditi da i u tim manjim općinama odlučuje samo lideršip pa mještani manjih mjesta u toj općini žele imati svoj lideršip i tako se usitnjavanje nastavlja.
Rješenja bi bilo da najprije lideršipkraciju zamijenimo demokracijom, a tek onda možemo razgovarati o okrupnjavanju općina.

Ned, 18/05/2008 - 10:37 — leddevet

Više će se okrupnjavanju

Više će se okrupnjavanju općina protiviti stanovnici nego političari
Temeljni problem u ovoj upravnoj rasparceliranosti naše lijepe je zbrka u nivoima ovlasti. Velika je razlika između asfaltiranja lokalne prometnice ili uvođenja javne rasvjete kod groblja i gradnje nove škole i vatrogasne stanice lokalnog DVD-a. Ovo što imamo danas je metoda gdje su načelnici općina zapravo postali hodočasnici prosjaci koji trebaju ići u središnji hram po neophodnu pomoć, a tko je bolji prosjak i iz "pravije" sekte taj bolje prolazi.

S druge strane ostaje ono što smo puno puta ovdje raspravljali, a to je da je trošak tako metastaziranog upravnog aparata nesrazmjeran našim prihodima.

A s treće strane uvijek će neki Mika Špiljak asfaltirati cestu do svog rodnog sela.

leddevet

Ned, 18/05/2008 - 12:12 — Hyeronimus

Slažem se, najprije treba

Slažem se, najprije treba uvesti i "istrenirati" demokraciju, a onda provesti reformu lokalne vlasti.
Kod nas je po tom pitanju bilo i tako bizarnih događaja da su ljudi išli po noći iskapati i seliti svoje pokojnike iz groblja jer nisu htjeli da ljudi budu pokopani u susjednoj općini ili susjednom selu (pri čemu je ta susjedna općina ili selo par kilometara dalje od njihovog sela).

Sub, 17/05/2008 - 18:46 — zoc

Divno je što se svi brinu o

Divno je što se svi brinu o velikim gradovima. Financiranje ovakvo ili onakvo u velikim gradovima funkcionira. Postavlja se pitanje malih općina koje čine većinu općina u RH.

nego moramo imati stanovništvo koje radi i to učinkovito, i time izdržava lokalnu samoupravu.

Koju upravu u (na pr.) općini Lanišće u Istri ? Cijela općina ima oko petstotinjak građana mahom penzionera i izsluženih poljoprivrednika. Čime njihova lokalna uprava upravljaja ?
Osnovno je pitanje teritorijalnog ustroja lokalne uprave.
Tuđmnan je stvorio lokalnu upravu potpuno zavisnu od središnje vlasti koja ju financira, jer ona prihoda da li od PDV-a ili nekog drugog poreznog prihoda tako i tako nema.
Evropska unija je odavno izračunala da je minimalan broj stanovnika u jedinici lokalne uprave oko 30000. Gdje smo mi ?
http://www.dzs.hr/Eng/censuses/Census2001/Popis/E01_02_06/E01_02_06_zup1...

Sub, 17/05/2008 - 19:23 — vipera

Nisam se htjela ponavljati,

Nisam se htjela ponavljati, na tu temu sam napisala komentar na Hadžijev dnevnik Konkretne akcije,
prvi korak ka učinkovitoj lokalnoj samoupravi. Ukidanje takvih minijaturnih općina je uistinu neophodno za ozbiljnu lokalnu samoupravu.

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.
Osvojite besplatan EnerGO tretman!
Syndicate content