Tagovi

Deset mitova hrvatskog turizma

U ovo vrijeme velikih očekivanja od turizma kao spasitelja države i njenog proračuna, smatram svojom dužnošću upozoriti da je prihod od turizma puno skromniji od uobičajene percepcije, da na turizmu puno više zarađuju stranci nego Hrvati, i da turizam, prema svim relevantnim pokazateljima, uopće ne utječe na značajnije smanjenje nezaposlenosti, niti potiče razvoj zemlje više nego neka kvalitetna industrija.

U Francuskoj ste 1970-ih mogli bez problema postati hotelijer ako ste pristali:

  • na francuski projekt
  • na francuskog izvođača radova
  • na korištenje francuske opeme, jela i pića
  • na zapošljavanje francuske radne snage
  • na kredit u francuskoj banci za tu investiciju
  • na uredno plaćanje poreza francuskoj državi.

Što od toga imamo u slučaju Hrvatske???

Samo ovih 10 mitova, na koje sam upozorio još 2006. u svom razgovoru za jedan dnevni list, a sad ih je vrijedno ponoviti:

MIT PRVI
TURIZAM JE ČAROBNI ŠTAPIĆ KOJI ĆE RIJEŠITI PROBLEM NEZAPOSLENOSTI U HRVATSKOJ

- Na žalost, hrvatski turizam još je uvijek gotovo jedino sezonska djelatnost. Samogradnja apartmana je također mit o samozapošljavanju, jer je povrat investicije vrlo spor, a ti apartmani prazni veći dio sezone. Razvoj Hrvatske jedino u smjeru turizma znači da su najpoželjnija zanimanja u Hrvatskoj priučeni konobar i priučena sobarica. To je put u potpunu de-industrijalizaciju i de-intelektualizaciju hrvatskog društva.
Turizam treba doživljavati kao šlag na torti čitavoga gospodarstva, koje dio proizvoda plasira kroz turizam. Zabluda je smatrati da je on nespojiv s proizvodnjom, naravno, ekološki prihvatljivom. Pa da je tako, u Italiji, Austriji, Njemačkoj ili Japanu uopće ne bi bilo turista!

MIT DRUGI
HRVATSKA IMA VELIKI PRIHOD OD TURIZMA

- Hrvatska turistička zajednica ima praksu definiranja uspjeha neke sezone brojenjem noćenja, iako to više nitko u Europi ne radi. Tamo se odavno nakon sezone umjesto noćenja broje euri. Kod nas je drukčije jer HTZ ima prihod od boravišne pristojbe, pa im je broj noćenja jedino i bitan. No procjene o stvarnom prihodu od turizma se razlikuju. Sva istraživanja pokazuju da prosječan turist na ljetovanju potroši maksimalno jednu svoju mjesečnu plaću, i ni centa više. Ako i toliko potroše dobro je! Dakle Česi svoju plaću, Nijemci svoju plaću, Talijani iz Kalabrije svoju. Masovni turizam je i počeo kad su se sindikati na Zapadu izborili za 13. plaću ili regres za plaćeni godišnji odmor.

MIT TREĆI
TURIZAM SLUŽI ZA PLASMAN DOMAĆIH PROIZVODA

- Notorna je činjenica da uvoz hrane i pića za potrebe turizma godinu za godinom raste: 2001. je iznosio 800 milijuna dolara, a već je 2002. premašio 1,2 milijarde dolara. Drugim riječima, hrvatski turizam pridonosi razvoju poljoprivrede Mađarske, Italije, Srbije, Makedonije itd., ali ne i Hrvatske. I oprema hotela je uvozna, jer smo uništili domaću proizvodnju namještaja i bijele tehnike.
Hrvatska, na žalost, nema nikakve mehanizme za promoviranje domaćih proizvoda u turizmu, osim parolaških uoči izbora, a nitko se nije sjetio posegnuti za kreditiranjem turističkih tvrtki tako da kupuju jedino domaće proizvode

MIT ČETVRTI
TURIZAM JE PREOPTEREĆEN POREZIMA

- Velikom broju ljudi u turizmu nitko nije objasnio da je riječ o niskoakumulativnoj grani gospodarstva u kojoj nema brze zarade. Zato svi danas kukaju o velikom poreznom opterećenju. Hrvatski turizam naprosto treba dovesti u isto poslovno okružje koje imaju ostale države na Mediteranu. Od 2005. godine uvedena je međustopa PDV-a od 10 posto za smještaj u turizmu - naša konkurencija ima od 7 do 11 posto.
Prostora za pomak ima u pretvaranju boravišne pristojbe u izdvajanje iz poreza za dohodak i poreza za dobit. Od nje turist ni domaći stanovnik ionako ništa ne dobivaju. Zašto se jedna kuna iz boravišne pristojbe ne bi usmjeravala u poboljšanje zdravstvene zaštite u sezoni?

MIT PETI
HRVATSKA JE PRESKUPA DESTINACIJA

- Zanimljivo je kako se ova priča pokrene svakog lipnja, kada po običaju dolazi do "lipanjske rupe", odnosno manjeg broja noćenja, jer se umirovljenici vrate s ljetovanja u predsezoni, a školska godina još nije gotova, odnosno kada se analiziraju podaci iz predsezone. Podaci pokazuju da je samo Turska jeftinija od Hrvatske. No pravo pitanje je što nudimo za te svoje cijene koje dižemo za 10-20 posto godišnje uz istu ponudu? Nitko naime nije glup da baca svoj s mukom zarađeni novac na našu očajnu ponudu

MIT ŠESTI
TURIZAM ČUVA OKOLIŠ VIŠE NEGO INDUSTRIJA

- Turizam dovodi do velikog prometa ljudi, traži veliki prostor za gradnju i stvara opterećenje za infrastrukturu. Okoliš može čuvati i ekološki prihvatljiva industrija ili ribarstvo i marikultura. Aktualna stihija u turizmu nagriza najvrjedniji resurs na Jadranu, a to je nezagađeni i neizgrađeni prostor i na kopnu i na moru.
Uništavanju okoliša i nelagodi stanovnika pridonose nesređena odlagališta otpada, neuređena kanalizacija, prometni kolaps, da ne spominjem probleme u opskrbi vodom. Nijednoj drugoj grani gospodarstva to ne bismo tolerirali, ali eto turizmu se to tolerira?!

MIT SEDMI
TURIZAM, POSEBNO ONAJ ELITNI, DONOSI NAJBRŽI RAZVOJ

Kao što se nekada prodavala parola INDUSTRIJALIZACIJA + ELEKTRIFIKACIJA = KOMUNIZAM, tako se danas prodaju parole MARINE + GOLF-TERENI = ELITNI TURIZAM. No, zaboravlja se da se on ne ostvaruje samo gradnjom golf-terena ili samo gradnjom marina, nego kompletnom ponudom. Što nudimo tom "elitnom turistu" kad iziđe iz svog "elitnog hotela", "elitne marine" i "elitnoga golf-resorta"?
Osim toga, kako je moguće da se golf-tereni planiraju uz samu obalu, a ne, na primjer, u Dalmatinskoj zagori? Bojim se da golf zapravo služi kao pokriće za gradnju hotela uz same terene. Nisam ni protiv marina. No za nije bolje privesti jahte u naše lučice u našim gradićima na obali i otocima i osigurati prihod njihovim stanovnicima (ali tako da najprije osiguramo vezove za domicilno stanovništvo). Podrazumijeva se da oni koji žele privez u našim lukama trebaju platiti za taj luksuz neku vrstu "spomeničke rente". No sada je stanje takvo da je jeftinije platiti cjelodnevni privez jahte nego cjelodnevni parking automobila?! Pogledate li cijene priveza na talijanskoj obali, uočiti ćete razliku. Jednako tako uopće nismo iskoristili zaleđe obale za smještaj jahti u "suhe marine" na kopnu.

MIT OSMI
SVE TURISTIČKE KAPACITETE TREBA PRIVATIZIRATI

- Apsurd je da se istodobno tvrdi da je država loš gospodar te da se treba povući iz turizma, a s druge strane traži njezin snažniji angažman na subvencioniranju turizma. Ako je turizam profitabilan, zašto od toga koristi ne bi imala država. A ako nije, zašto subvencionirati privatnika? Ako je problem u nesposobnoj upravi, onda je treba promijeniti, a za to ne treba novi vlasnik. Još je gluplje dovesti privatnog vlasnika, i to stranog, pa ga onda spašavati kad se prezaduži kao što radi država ORCO grupi u "Sunčanom Hvaru".

MIT DEVETI
TURIZAM TREBA DIKTIRATI PROSTORNE PLANOVE

- Pod diktatom turizma, hrvatske luke polako gube svoju operativnu obalu. Svako mjesto na Jadranu danas planira marinu, ali ne i alternativnu komunalnu luku za lokalno stanovništvo; planira hotelski ili apartmanski kompleks, ali ne i neku tvornicu. Građevinske firme, odvjetničke kuće i agencije za promet nekretnina su jedine koje imaju brzi povrat sredstava u turizmu pri gradnji hotela. No hrvatski je apsurd da razvoj turizma ne diktira ni hrvatska država, ni hrvatsko gospodarstvo, pa čak ni same turističke tvrtke, nego građevinski lobiji.

MIT DESETI
TURISTE NE ZANIMA HRVATSKA BAŠTINA, NEGO ŽELE "INTERNACIONALNU PONUDU"

- Turisti, naprotiv, žele ekskluzivitet i autohtonu ponudu. Konfekcija ponude nas uostalom ne razlikuje od konkurencije, pa je onda u toj varijanti jedini izlaz u sniženju cijena. Ali mi još uvijek, osim ćevapčića i ražnjića, nemamo autohtoni hrvatski brand ni u prehrani, niti u smještaju. Kad i gdje ste uostalom čuli za "Hrvatski restoran"? Postoje talijanski, argentinski, španjolski, japanski, kineski, indijski, mađarski, francuski, grčki restorani u skoro svim zemljama EU, ali teško da ćete naći nešto što se zove hrvatski restoran. Nemamo uostalom ni našu autohtonu ponudu hrane. Kad ste u nekoj od navedenih zemalja, zna se koje ćete jelo probati. Ali koja su to jela u ovoj zemlji u našim restoranima i u turističkoj ponudi deklarirana kao hrvatska nacionalna jela?

Tagovi

Komentari

Zanimljivosti Sreli smo se

Zanimljivosti
Sreli smo se na predavanju o zaštiti hrvatskog pojasa.
Kako o hrvatskom pojasu tako i o turizmu.Turizam je dosta krhka grana koju treba njegovati.U ovoj poslovnoj nesposobnosti zasada je jedini izvor komuniciranja sa stvarnim svijetom i donosi koliki toliki priliv u džepove pojedinaca,kao i u Hrvatsku državnu blagajnu.
Treba zaštititi hrvatskog čovjeka i hrvatski proizvod.

Stvari koje u turizmu treba liječiti :
1.Bezobrazluk i lijenost i lopovluk ugostiteljskih radnika
2.Korupciju
3.Uništavanje konkurencije putem uplitanja državnog aparata

Osvrnimo se malo i na mogućnost ljetovanja hrvatskih građana na našem lijepom plavom Jadranu:
Sve ono što se nudi u Hrvatskoj je trenutačno nedostupno velikoj većini u
današnjoj situaciji koja pokazuje kako se svaka peta hrvatska obitelj bori za opstanak.
Hrvati su uglavnom prezaduženi i reklo bi se da velika većina živi iznad svojih mogućnosti.Neminovno je da nemogućnost poslovanja dovodi do slabljenja hrvatske privrede, a opće je poznato da bez zdrave ekonomije nema ni društvenog napretka.Čovjek treba smjelo i vizionarski kročiti naprijed i bez obzira na prošlost uvijek treba nastojati izgraditi bolju budućnost kroz međusobnu komunikaciju i zajedničko djelovanje.

svijet za nas

Tko je glasao

Gosp. Tadić izvrsno

Gosp. Tadić izvrsno napisano. Mišljenja nam se u ovom i još nekim slučajevima poklapaju ali što nije od bitnog značaja.
Neki dan u vikendici u Zelini vodili smo stari dečki mlada srca (između 50 i 55 godine)uz Jarecovo vino ,diskusiju o zabludama i prodavanju magle o tome kako smo mi u svemu naj i kako je oslanjanje na turizam kao ključnu granu privrede obična nepromišljenost.
>Prvo zbog stalnog utjecaja globalnih kretanja na našu privredu.
>>Treće zbog loše kvalitete opće ponude prehrambenih proizvoda,( čast iznimkama)
>Četvrto zbog naše pohlepe da u sezoni uberemo sve što cijele godine neznamo.
>Peto zbog lošeg bredinga i katastrofalnog marketinga Turističke zajednice i Ministarstva turizma.
>Šesto zbog čitavog niza( loše) investiranog novca u hotele(primječujem npr.da svako selo ima hotel sa Spa centrom sad već i Slavoniji ,Međimurju, Zagorju). koji večinom predstavljaju odavno viđenu ponudu stranim gostima dubljega džepa a nedostižni su najvećem broju turista niže klase koji pretežito k nama dolaze zbog odmora na Jadranu i malo sunca.
Usput pitam se gdje samo nađosmo tolike fizioterapeute, masere, i kinezioterpeute u raznim SPA centrima širem lijepe naše.
A onda se sjetim ,ispred hotela, npr. Excelsiora u Dubrovniku manevriraju metalna višekatna čudovišta od brodova poput Godzile u New Yorku na kojima hiljade inozemnih gostiju ispuštaju svako malo (ipak su to u prosjeku malo stariji turisti),samo u Dubrovniku ,u more tisuće litara urina i sl.
Šiptarski slodoledmađioničari izvode po cijelom Poreču( ali i drugdje na Jadranu) ,jadne i infantilne predstave bacajući kugle sladoleda golubovima pod krila,Romi prose na svakom koraku,štandovi su na svakom koraku
pa čak i pored elitnih hotela ,reklamira se odvratna kineska roba ,"fake" majice, torbe i naočale( sve je to prošlo hrvatsku granicu),kanalizacije smrde,vino je katastrofalno osim kod pojedinaca a u restoranima cijene su formirane bez kriterija po sistemu "oderi -sljedeći", riba je ljeti najčešće iz zamrzivača,gliseri divljaju i stvaraju sa zaigranom djecom nekulturnih roditelja nesnosnu buku ,iz većine restorana širi se smrad nekoliko puta pregrijanog palminog ulja,domaće voće i povrće je ponuđeno u doista mizernim količinama.Pomi, dinje,grožđe,breskve iz Italije i Češke, lubenice iz Makedonije, češnjak i grah iz Kine a inače brandirani svjetski proizvodi dolaze iz Litve, Rumunjske, Bugarske, Ukrajine ,Turske,meso i mlijeko u prahu od kojega se radi svašta, iz Poljske itd. Jeste li znali da masu brendiranih proizvoda npr. poznata Nutella dolazi iz Poljske već nekoliko godina ,jer Ferrero ,Nestle,Unilever itd.nedozvoljavaju da u HR idu originali kao što su u cijeloj EU, već samo iz njihovih pogona u zemljama u tranziciji.
Ma kakav visoki turizam pored svega što sam nabrojao.Ako gost dođe u hotel visoke kategorije pa neće se zatvoriti u sobu,želi nešto lijepo i originalno vidjeti. I imao bi što vidjeti ,ali mu moguće zadovoljstvo kvari sve ovo što sam napisao a i štošta drugo čega se trenutno nemogu sjetiti u zamahu pisanja.
Kolovoz na Jadranu je umor a ne odmor pa čak i kad jedrite.A što je sa mirnim oazama na Jadranu?Nestaju !
Pohlepi pojedinaca nikad kraja ,prodati će i vlastitu majku sa zemljom, kaos, jednom rječju.
Hrvatski restorani= balkan grill ( najčešće i vođenih od hrvatske dijaspore) barem u Njemačkoj ,Austriji i Švicarskoj
A znate li da su u Parizu ,libanonski restorani vrlo cijenjeni a brazilski u Munchenu ? Što sam napisao libanonski? Dobro ste pročitali?Izuzetno poznati i izvrsni! Inače dok se nisu počeli ubijatei Židovi i Muslimani,bila je tamo poput Azurne obale .To je bio elitni turizam.
Da budem malo cinik ne zloče radi, već želje da se nešto promjeni u našim glavama,nazvao bih naš : NO NAME !

stepski vuk

Tko je glasao

>Prvo zbog stalnog utjecaja

>Prvo zbog stalnog utjecaja globalnih kretanja na našu privredu.
>>Treće zbog loše kvalitete opće ponude prehrambenih proizvoda,( čast iznimkama)
>Četvrto zbog naše pohlepe da u sezoni uberemo sve što cijele godine neznamo.
>Peto zbog lošeg bredinga i katastrofalnog marketinga Turističke zajednice i Ministarstva turizma.
>Šesto zbog čitavog niza( loše) investiranog novca u hotele

Gdje je nestalo drugo?

Tko je glasao

Gosp. Tadic Odlicna analiza

Gosp. Tadic

Odlicna analiza hrvatskog turizma! Jedino što mogu dodati je pogrešno poimanje "turisticke sezone" u RH, za koju se smatra da treba trajati samo u ljetnom periodu! ZAŠTO? Zar je nemoguće iskoristiti pogodnosti Hrvatske i proširiti turističku sezonu na 12 mjeseci? Naravno da je nemoguće dok su NEPOTIZAM I INDIVIDUALNI UTILITARIZAM glavne vrijednosti hrvatskog društva. Nije problem u sadašnjoj politici, problem je na nacionalnoj razini svijesti, strukturiran u svim dobnim skupinama. Nece mladi "spasiti" Hrvatsku. Spasit će ju jedino vladavina razuma! Zato se nadam da Vas uskoro ponovo vidim na aktivnoj nacionalnoj političkoj sceni.

Tko je glasao

@bijes drugi Imam dojam da

@bijes drugi
Imam dojam da ti je želja samo pljuvati po meni bez razloga.
Ali ako ti to smiruje psihu, samo nastavi.
Kakve veze imam ja sa Antom Markovićem??

Htio sam ukazati na to su jedni kriteriji za bavljenje turizmom u
Francuskoj i drugdje, a drugi kod nas. I 1970.ih i danas se u drugim
zemljama na turizam gleda kao na sastavni dio gospodarstva, a ne kao na
svetu kravu kojoj je dopušteno sve.

I nije točno da sam bio najglasniji kad se podržavala prodaja strancima. Štoviše, bio sam uvijek protiv toga kad god je postojala dobra domaća ponuda,
i samo ako je uopće imalo ikakvog smisla provoditi privatizaciju.

@giannina
Kao prvo, nisam u saboru tražio nikakvu interpelaciju u vezi ORCO-grupe.
Nego sam na sve načine pokušavao upozoriti javnost na sadržaj tog
ugovora:
1. da nema veze sa javno-privatnim partnerstvom, pa čak niti sa Smjernicama
o JPP koje je usvojio Sabor
2. da se radi isključivo o zaštiti privatnog partnera, a ne javnih interesa
3. da je riječ o puzajućoj privatizaciji kroz dokapitalizaciju
4. da se krši gospodarski sporazum RH sa Svetom stolicom
itd.

Na sve to sam upozoravao od 2004. do danas. Kao i na činjenicu da je
Opatija svemu pristupila na posve drugi, neusporedivo pametniji način.
Ja nisam kriv za to što se Hvaru dogodila luda kombinacija ORCO grupe
i Pjerina Bebića kao gradonačelnika.

Ja nisam potpisivao u ime grada ugovor da će Grad pristati na 25% dionica
ako plati 15 milijuna kuna (koje nema otkud platiti, a i zašto bi kad je
Opatija svojih 25% dobila mukte!), niti sam kao gradska valst poslije
izvodio krivine da to nebih platio, i onda se čudio da dionica nema.

Ja nisam u ime grada tražio Hotel Sirenu umjesto dionica, nego je to
činio g. Bebić da bi tamo sa Matom Granićem gradio golf terene. I sada
Polančec daje gradu baš ono što su tražili od 2004. do 2007.

Ja sam 2007. konačno uvjerio gradsku vlast da traže dionice, a tko je
i zašto pristao u ime grada na onakav ugovor sa HFP sa plaćanjem 15 milijuna kuna, to neznam i nebih se štel u to miješati.

Na sve sam to upozoravao, ali je to bio razgovor sa gluhima.
A u međuvremenu sam prestao biti saborski zastupnik, pa se moj glas
još manje čuje.

Što se tiče spomenutih 200.000 eura, recite mi tko mi to treba dati,
odmah ću mu se javiti. To su mi prvi glasi o nekoj lovi koja me čeka,
hvala vam na informaciji.

Tko je glasao

Više niste saborski

Više niste saborski zastupnik jer se narod razočarao. Pošto sam povjerovala, ja čovjeku vjerujem uporno i više puta, pitala sam druge da li ste tražili "interfelacijo" u Saboru i obznanu tajnog ugovora kažu jeste i to više njih čak da je i u novinama bilo. Te gluposti sa 25+1 i Sirene su za male bebe. Objava tajnog ugovora i poništenje je jedino ispravno. Sve su to predizborne igre. Netko je odlučio po oprobanom komunističkom sistemu obrnut preko par tvrtki da se zamete trak i zafrknu bivši vlasnici itd, itd. U pravnoj državi se prvo ispoštuje privatno vlasništvo pa se dalje odlučuje što i kako. Nacionalna kuhinja itekako postoji i svaki dio Hrvatske ima svoje speciojalitete. Npr. u Starom Gradu paprenjaci, pa fritule, krostule, gregada, brujet, pašticada, krokont, a ima još puno toga čega nema nigdje drugdje. I miris zimroda, levonde, kaduje.

Tko je glasao

U Francuskoj ste 1970-ih

U Francuskoj ste 1970-ih mogli bez problema postati hotelijer ako ste pristali:
na francuski projekt
na francuskog izvođača radova
na korištenje francuske opeme, jela i pića
na zapošljavanje francuske radne snage
na kredit u francuskoj banci za tu investiciju
na uredno plaćanje poreza francuskoj državi.
Što od toga imamo u slučaju Hrvatske???

Još jedan starac izgubljen u vremenu, podsjeća me na Antu Markovića prije nekog vremena u Lideru a ima i sličnih poziva po medijima nakon toga, sve samo od staraca koji mentalno još žive socijalizam, hladni rat i nesvrtane.
Već u prvoj rečenici je odgovor "u francuskoj 1970-tih", ali ne u Francuskoj 2008...

Najsmješnije je što 1990-tih kada se u hrvatskoj stvarala medijska podrška konceptu "prodaj strancu, naši su svi Kutle i nesposobni" su ovakvi poput Tadića bili najglasniji. Onda su negdje 2005 počeli mijenjati ploču i sad pričaju "ne treba davati strancu"...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Ovaj post bi se mogao

Ovaj post bi se mogao nazvati "Sjaj i bijeda hrvatskog turizma", a koliko smo konkurentni govori činjenica da Balaton (ili blatno jezero) zaradi više novca od nas;
Dodao bih i još par mitova; jest imamo čisto more, ali i to je mit, Jadran polako ali sigurno postaje sve zagađeniji, bum marina i tisuće brodova, chartera dovukao je desetke tisuća turista na najskrovitija mjesta Jadrana, gdje oni uredno izbacuju tone otpada. Sjedio sam prije par ljeta u marini Skradin, prekrasnom mjestu koje kombinira rijeku i more, i pored krcate marine je bio prazan restoran; brodovi su nakrcani (najčešće stranim namirnicama), dakle troše malo struje i vode, a izbacuju samo fekalije i otpad, a mi uberemo bijednu naknadu, ako je uberemo,tj. ako nije u pitanju crni čarter). 0 points.
Zabava je ovdje nula, tipa "brod ljepote" na kojem urliče trećerazredni band, četverazredne krivonoge tzv. manekenke, dođe u porat i svira se tzv. glazba, tj. mišung Olivera, Nine Badrić i Grdovića, što više ne prolazi niti u Kazahstanu. Ljeti dovesti na Poljud (ili Spaladium arenu - inače pravog hrvatskog esulskog imena) , ili na Hvar "AC-DC", Claptona, ili bolji Jazz band ravno je nepojmljivo za naše tzv. turističke neimare i planere. Zabava se u većini mjesta svodi na tzv. "Češki model", beskrajni krugovi po rivi, uz lizanje sladoleda, komad pizze i hop u sobu, sutra sunčanje do besvijesti, i mantra iznova. Ili trećerazredna diskoteka koju vodi lokalni ćelavac, kojemu je bitnija prodaja bijelog, žutog i "ljekovitog bilja" od zabave, u kojoj imate velike šanse iza 03 sata dobiti nož u rebra ili barem frakturu nosne kosti. 0 points
Što turisti imaju kupiti, recimo, na Stradunu koji je kao hrvatski turistički Olimp, imate kupiti Aqua blue ručnike, a ono malo kvalitetne robe je 3 puta skuplje od prodavaonica odakle je većina turista došla. Ako u međuvremenu preživite stampedo sa 86 cruisera koji poput morskih pasa stoje na pučini i čekaju desant na Grad.
Mit o "domaćoj" hrani, hm, kada im se u sred ljeta strušte u tanjure vagoni smrznute atlantske ribe prelivene sa trećerazrednim miješanim uljem, poslužene sa rajčicama i drugim povrćem polivanim sa Ciklonom B, začinjeno domaćim kineskim bijelim lukom, uz španjolske breskve i južnoafričko grožđe, i novozelandsku janjetinu i zaliveno sa nekom verzijom vodene otopine treće isplake grožđanog dropa, općepoznate u narodu pod nazivom domaće vino. Jedino je tu domaća voda iz česme kojom ste oprali ruke poslije nužde. 0 points.
Dovoljno za večeras,

Tko je glasao

Sjaj i bijeda hrvatskog

Sjaj i bijeda hrvatskog turizma", a koliko smo konkurentni govori činjenica da Balaton (ili blatno jezero) zaradi više novca od nas;
Dodao bih i još par mitova;

Ovo s Balatonom je stvarno mit kojega se koristi svako malo u raspravama vezanim uz turizam, pa da jednom za svagda raspravimo o tome i stvar izvedemo za čistac.

Ja ne znam koliko točno Balaton zaradi na turizmu, ali znam da Mađarska od turizma ima manji prihod od Hrvatske i to znatno manji.
Na to nam već ukazuje i rang lista svjetskog turističkog saveza (WTTC- World Travel&Tourism Council) prema kojoj smo mi u apsolutnom poretku na 44 mjestu, dok je Mađarska na 55. mjestu. U relativnom poredku u odnosu na nacionalne ekonomije Hrvatska je na 27 mjestu dok se Mađarska nalazi na 136. mjestu.
Tome u prilog govori i činjenica da udio turizma u Mađarskom BDP-u (ca 140 milijarda$ za 2008.) iznosi 6,3% (9,5 mlrd$ prema WTTC-u) dok udio torizma u našem BDP-u takodjer prema WTTC-u je 23,6% odnosno 14 mlrd$ mjereno metodom "Tourism Satellite Accounting (TSA) research" priznatom i od UN komisije za statistiku.

Zaključak je da nikako Balaton ne može imati viši prihod od Hrvatske, a obaška je što je Budimpešta Mađarskoj najveći izvor prihoda od turizma tijekom cijele godine, veći i bitniji od Balatona (onako odoka).

Ono čemu bi mi trebali težiti je povećati naš BDP industrijskim, dakle proizvodnim sektorima tako da udio od turizma padne na ca 10% BDP-a što je i svjetski prosjek, ali nikako na uštrb turizma kojega i dalje treba razvijati. jedno ne isključuje drugo.

Tko je glasao

Jesi li bio na Balatonu?

Jesi li bio na Balatonu? Tamo je apsolutno sve posvećeno turizmu, Siófok izgleda nevjerojatno, cijelo mjesto je posvećeno cjelonoćnom opijanju. Ima tu i dvoraca, nekih znamenitosti itd, ali je sve po sistemu štand/restoran/štand/restoran...

Duljina obale je preko 200 km, što nije uopće zanemarivo.

Tko je glasao

E jebiga, Siófok je za

E jebiga, Siófok je za Balaton kao Dubrovnik za naš dio Jadrana. Ostali gradovi uz obalu Balatona mu nisu ni do koljena, tako da ti tih 200 km ostatka ne znači baš previše.

Tko je glasao

Ali se meni osobno mnogo

Ali se meni osobno mnogo više sviđa Balatonfüred (bio sam skoro u svim mjestima). Htio sam reći da Balaton nije baš tako zanemariva lokva kako se nama čini. Neusporediv je s morem, tamo je to više fora na toplice i slično. Takav je i dio oko Keszthelyja, gdje su dvorac, toplice (Héviz), kupalište, itd.

Siófok bih prije usporedio s hm... onim dijelovima svakog primorskog mjesta gdje je šetnica sa "štandovima" s kineskom robom i slastičarnicama + beskonačno pivnica i jeftinih restorana. Makneš se od obale, kaos, grozno, kao najgori dio Dubrave ili Žitnjaka.

Mađari su tamo sve žrtvovali turizmu, mislim da mi to ne bi trebali, treba nešto ostati i očuvano.

Tko je glasao

Donekle se slažem. Ali

Donekle se slažem. Ali devastacija obale je direktno povezana s rodijačko plemenskim odnosima u Dražavi.
Turizam je ovakav kakav jest jer nikoga nije bilo briga da npr. novce iz pretpristupnih fondova ili onih kredita koji su se dizali van hrvatske uz velike kamate i još veče provizije na kajmanske otoke usmjeri na razvoj male privrede, obiteljskih domaćinstava. Obnašatelji vlasti svjesno uništavaju turizam iz razloga koji su bili i u uništavanju uglednih tvrtki pr. Pliva. Mi imamo itekako puno za ponuditi i s veseljem često otkrijem da ljudi uz velike napore održavaju svoja mala domaćinstva gdje nude i autohtonu ponudu hrane i njeguju i održavaju stare običaje, uređuju čitava etno sela. Cijeli svijet ima taj šugavi golf, i marine. Mi imamo raj na zemlji i vrijedne ljude. Povijest koja se zajedno s njegovanjem tradicije i naših proizvoda, starih zanata, naše hrvatske nacionalne kuhinje koja je toliko bogata da svaka regija itekako ima svoje specijalitete., i sve zajedno može dovesti turiste tijekom cijele godine.
Glupo je prozivati ponudu smrznute ribe i ne da mi se vama pametnim ljudima objašnjavati da je sve povezano s korumpiranim političkim elitama i rodijačko plemenskim odnosima. A pošto sam obišla cijeli svijet mogu vam reći da sam skupo i gadno uglavno i jela u svim turističkim zemljama. na preste ruke mogu navesti di sam bila zadovoljna.
Hrvati se samo moraju riješiti ovih šugavih političara iz prošlih nesvršenih vremena i okrenuti se svojoj mladosti i ljudima koji zbilja žele da i slijedećih tisuću godina budemu tu ali budni.

Tko je glasao

Giannina, nije mi namjera

Giannina, nije mi namjera širiti defetizam ili teorije da susjedova krava daje bolje mlijeko, činjenica je da na trulom Zapadu znaju opelješiti inteligentno, platiš 5€ ulaznicu ovdje,ondje, 3€ nekakvu taksu, onda malo drumarine, mostarine, pa opet 5€ u panoramski dalekozor, i.t.d. Ovdje se ne plaća ništa i plaća se sve; dođe 5 digića sa monster kamp-kućicama i parkira se gdje ga je volja, boravi, ostavi brdo smeća i adieu; ne znamo i nećemo naplatiti ono što bi se trebalo naplatiti, pa onda kad se dograbimo oderemo.
Sa druge strane, vjerojatno se u niti jednoj civiliziranoj zemlji ne može tako slobodno kretati kao ovdje, kome god padne na pamet može planinariti, kampirati u prirodi, grilati; na vrhovima planina u upisnim knjigama vrvi od stranaca, nigdje nema kvalitetnih planinarskih domova, a ono malo raspoloživih izgledaju kao medvjeđi brlozi (Paklenica, Mosor, a ni Zavižan nije ništa posebno; na Biokovu ima jedan premali, a oko drugog se vode imovinsko-pravni ratovi, za one koji ne znaju ovo sam snimio na par kilometara od mora u ožujku; a toga ima samo na Hawaima ili Novom Zelandu,
http://www.summitpost.org/images/original/183717.jpg
Što se tiče hrane, u jednom solidnom restoranu u jednom malom mjestu gost je bio Talijan koji je inače dealer ribe, pa je, čisto gonjen profesionalnom znatiželjom išao od stola do stola, pa je vlasniku rekao da je samo na jednom stolu "pesci di Adriatico", a na svim ostalim je bila "peschi di Atlantico", pa su mu donijeli hlapa iz Neuma...
Uzgajališta riba su veliki zagađivači okoliša, veliki gradovi na obali nemaju ekološke kanalizacijske ispuste, sa prečišćevačima,....itd, itd, mogao bih trubiti godinama, no za to nisam plaćen; postoje horde idiota po ministarstvima koji bi o tome trebali voditi brigu, a ne oštriti olovke za vrijeme radnog vremena, i koji misle da je za turizam dovoljno snimiti promocijski film i podijeliti par privjesaka sa natpisom "mala zemlja za veliki odmor" i slične tričarije, dakle da skratim, nije to "daj Mare p." već treba malo koristiti prostor između ušiju, što inače nije običaj onima koji bi trebali o tome odlučivati.

Tko je glasao

Mene su u Beču itekako

Mene su u Beču itekako opelješili. Ali sam nešto i doživio i vidio, sveukupno — jako zadovoljan. Usput, parkiranje je jeftinije nego u Zagrebu, a zna se naći i posve besplatno, uz sam Schönbrunn. Apsolutno je sve označeno, apsolutno se svi trude, svi suveniri su apsolutno preskupi, ali i sve suvenirnice rade nedjeljom. Ima i prospekata i audiovodiča na hrvatskom. Istina je da nemaju more, ali je bogami sve prepuno turista, uključujući toliko Arapa koliko nisam vidio u životu.

O njihovim planinama da i ne govorimo.

Tko je glasao

Samo dvije

Samo dvije primjedbe
Hrvatski restorani ne postoje jer je naziv " hrvatski" automatski privlačio UDBU i vlasnik je mogao očekivati egzekuciju sebe i čitave obitelji. Ovih 18. godina je malo da se ljudi odvaže a kako stoje stvari vrlo skoro će imati istu prijetnju kao i prije 90.-ih.
Obnašatelji vlasti u Hrvatskoj stalno spominju turizam kao stratešku granu hrvatske privrede. Tim istima je do Hrvatske kao do lanjskog snijega, tj osjećaju za nju isto što i oni agenti UDBE. Do privrede također jer su rasprodali sve turističke tvrtke, tisuće i tisuće hektara namjenili za gradnju apartmana koji će biti uglavnom tzv. time shearing. Stoga me zanima kako misle zadržati i kune u Hrvatskoj od tog turizma.
T.Tadić zna da npr. Orco-Sunčani Hvar duguje novac za turističku pristojbu svojih gostiju, komunalije itd itd. Dapače još mu se opraštaju ti dugovi i poklanja 15 miliona kuna iz državnog proračuna ( navodno posuđuje, a nisu ni tekuće dugove platili stoga zašto vjerovat da će vratiti).
Također je T.Tadić prijetio dok je bio u Saboru interpelcijom ( baš podsjeća ovaj strani izraz na felazio), energično tražio objavu tajnog ugovora o javno-privatnom partnerstvu ORCA i HFP tj. vlade, da bi onda zašutio kao riba.
Stoga pitam T.Tadića da li je istina da je dobio 200.000 eura da postane riba.
Bez obzira na ovaj riba status zašto smatra da je sad pogodno pričati bajke o tome kakav turizam treba biti kad je sve prodano i Hrvatska postoji samo na papiru a nam običnim smrtnicima ostaje da je nosimo u srcu , da sad ne citiram moju najdražu Kranjčevićevu pjesmu koja mi je stalno u mislima dok gledam ovaj besprizorni vampirski pir.
Sjedili ste u Saboru i niste učinili ništa osim što ste i vi odigrali jedan igrokaz koji je nama smrtnicima bar na trenutak dao nade da bi nas onda bacio u još gori očaj.

Tko je glasao

Ovo da turizam nije bolji od

Ovo da turizam nije bolji od neke industrije ne treba uopće komentirati. Ali koju industriju razvijati u malim primorskim mjestima? Silne tvornice ribljih konzervi su uglavnom propale. Ne znam točno zašto, ali treba spomenuti globalnu konkurenciju u kojoj je glavni faktor masovna proizvodnja brodova-tvornica.

Austrija ima dosta industrije, ali je turizam dobrodošao dodatak, pravi spas za zabačene planinske predjele.

O mitovima:

1. naravno da neće, najprije što većina ljudi živi u unutrašnjosti Hrvatske koja nema neke komparativne prednosti u odnosu na npr. Mađarsku
2. Nemam što dodati. Postotak izuzetno imućih turista (šeici i sl.) je zanemariv (iako se redovno izvještava o njima)
3. Jasno jer će u Hrvatskoj svatko kupiti prije Electrolux nego Končar frižider, a tržište je jednostavno premalo da se razvija industrija isključivo kao podrška turizmu. Nešto namještaja ipak proizvodimo, ali je kod opremanja najbitnija ipak cijena, a tu nismo najpovoljniji.
4. Boravišnu pristojbu bi trebalo ukinuti. Ionako se plaća porez na dobit.
5. Bio sam po zapadnoj Europi i stvarno nismo tako skupi. Možda su Tunis, Bugarska i Turska jeftiniji od nas, ali naš turizam je po nivou ponude ostao u 1980-im.
6. Naravno da ne, sjetimo se samo nestašica vode.
7. Tkogod je bio u Njemačkoj, naročito oko većih centara, se može samo nasmijati...
8. Kao i za sve ostalo, nešto ima smisla, nešto ne...
9. Kao i za sve ostalo, treba stvoriti ravnotežu i misliti na budućnost
10. Mislim da ovo ne treba ni komentirati

To sve stoji, ali je mnogima turizam ipak neki spas, ljudi iznajme sobu, naprave apartman na katu, zaposle se u hotelu (za sobaricu i sl. ne treba neka kvalifikacija), polože za turističkog vodiča i slično, pa se tako ekonomija krpa.

Naš problem je što nemamo bogzna što drugo, odnosno imali smo nešto ali sada više ne.

Tko je glasao

U ovo vrijeme velikih

U ovo vrijeme velikih očekivanja od turizma kao spasitelja države i njenog proračuna, smatram svojom dužnošću upozoriti da je prihod od turizma puno skromniji od uobičajene percepcije, da na turizmu puno više zarađuju stranci nego Hrvati, i da turizam, prema svim relevantnim pokazateljima, uopće ne utječe na značajnije smanjenje nezaposlenosti, niti potiče razvoj zemlje više nego neka kvalitetna industrija.

Sasvim je sigurno da bi znatniji podbačaj u turizmu imao nesagledive posljedice na ukupnu ekonomiju, a posljedično i na punjenje proračuna i to najviše kroz ubiranje PDV-a na vanpansionsku potrošnju.
Cca 7 mlrd€ prihoda od turizma što je zvanični (opipljivi) podatak čini 20%tni udio u hrvatskom BDP-u, dok nezvanično (uključujući sivu ekonomiju) ta se cifra penje i na 10 mlrd€, dakle blizu 30% ukupnog zvaničnog BDP-a, koji je opet kad se uključi ukupna siva ekonomija u lijepoj našoj viši za ca 16% .
Nesporno je da turizam kao grana koja dotiče gotovo sve sektore ekonomije ima multiplikativne efekte (nešto slično kao brodogradnja) koji se odražavaju na ukupnu gospodarsku aktivnost .
Tako WTTC (World Travel& Tourism Council) procjenjuje da je kod nas u tom segmentu 144 000 direktno zaposlenih dok indirektno ta cifra se penje na fantastičnih 313 000 , a ja ne-znam koja to još industrija u nas generira tolika radna mjesta.

Svakako da stoje ove primjedbe niže nabrojane i da se na tome treba raditi, ali mislim da nije dobro potcjenjivati ukupni značaj turizma što opet ne znači da mi ne trebamo razvijati i druge proizvodne industrijske grane jer prostora ima za sve, samo nas treba netko organizirati i natjerati da radimo.

http://www.wttc.org/bin/pdf/original_pdf_file/croatia.pdf

Tko je glasao

samo nas treba netko

samo nas treba netko organizirati i natjerati da radimo

Nikako mi nije jasno zašto ljudi ne bi htjeli raditi, ako se tako može dobro zaraditi i konačno lijepo živjeti.

Možda sam naivan?

Tko je glasao

Nisam mislio da ljudi ne

Nisam mislio da ljudi ne žele raditi jer najbolji primjer da Hrvati nisu neradnici je kad odu u neku uređenu i ORGANIZIRANU državu zapadne Europe, pa ih tada na sav glas hvale kao vrijedne i poštene radnike.
E sad zbog čega to mi nismo u stanju biti u vlastitoj državi je uprav stoga što je država neorganizirana i što svak radi šta hoće i koliko hoće, osim u firmama koje su prodane stranom vlasniku premda i tamo pokušavamo varati.
Imam osjećaj da mi iznad sebe moramo konstantno imati nekog tutora, neku višu silu koja ne pripada našem svijetu jer čim je netko naš, mi ga ondak ne slušamo. Ali kad nam nešto naredi npr. Švabo, e ondak se potrgamo da to što bolje napravimo.
;)

Tko je glasao

11. Sa 3 mjeseca sezone se

11. Sa 3 mjeseca sezone se ne moze imati vise od 1200 kuna placa, ako nije kvalitetan ( skup) turizam, a mi za takav nemamo:
a) znanja
b) love
dok oni koji to imaju nailaze na poblem broj 12.
12. ksenofobija i nacionalizam je ono sto ne treba turizmu

Tko je glasao

Gdje ti vidiš xenofobiju i

Gdje ti vidiš xenofobiju i nacionalizam? Hrvatska nema ni približno tolko nacionalista ko druge zemlje Evrope, a xenofobija je u drugim turističkim zemljama isto veča nego kod nas.

Naš naj veči problem je ne ljubaznost osoblja u restoranima. Bilo je tak za vrjeme jugoslavije i sad je samo malo bolje.

Svaka čast iznimkama, a to su prekrasni ljudi koji svoj posel ozbiljno shvačaju.

Tko je glasao

skviki, ksenofobija je u

skviki, ksenofobija je u prvom redu ideja da stranci ne smiju kod nas imati hotele i sl. a ne prema gostima.Tu je sve poznato: svi gosti koji plate i eventualno ne gnjave za racun su OK.
Problem je aktuelan tamo gdje se investitori-stranci pojave ( Dubrovnik, Hvar, Primosten, Crikvenica...).Istodobno imas sasvim dovoljan broj Hrvata koji imaju hotele u Njemackoj, Austriji, Bermudima, i ko zna gdje.

Tko je glasao

skviki, ksenofobija je u

skviki, ksenofobija je u prvom redu ideja da stranci ne smiju kod nas imati hotele i sl. a ne prema gostima.Tu je sve poznato: svi gosti koji plate i eventualno ne gnjave za racun su OK.

E, a još ako plate i pošalju samo ček i uopće se ne pojave i ne dođu, još su više ok!

Tko je glasao

Gdje ti vidiš xenofobiju i

Gdje ti vidiš xenofobiju i nacionalizam?

Paljenje srpske zastave za vrijeme svjetskog prvenstva primjer je par excellence za hrvatsku "gostoljubivost".

Tko je glasao

Paljenje srpske zastave za

Paljenje srpske zastave za vrijeme svjetskog prvenstva primjer je par excellence za hrvatsku "gostoljubivost".

Ma, sigurno.
I zato zaboravimo sve ono sto se dogadja ili se dogadjalo u Egiptu, Tunisu (Djerba), na Baliju... sto se dogadja na Sri Lanki... sve one otmice i ubojstva turista (terorizam), pa ipak ce rijetko koji zapadnoeuropljanin odustati od putovanja i boravka u tim zemljama.

Ali, naravno, cijeli svijet prati samo to koliko puta na dan se ljube i grle Srbi i Hrvati...

Tko je glasao

Ti zbilja imas izostren vid.

Ti zbilja imas izostren vid. To si uspio vidjeti, a nisi uspio da su Srbi gazili po hrvatskm zastavicama u Porecu, te s njima cipele brisali.

Tko je glasao

Tonči Tadić, odličan

Tonči Tadić,

odličan članak, problemski, afirmativan, sažet, na malo prostora sadržaji studija.

Citiram:
Hrvatska, na žalost, nema nikakve mehanizme za promoviranje domaćih proizvoda u turizmu, osim parolaških uoči izbora, a nitko se nije sjetio posegnuti za kreditiranjem turističkih tvrtki tako da kupuju jedino domaće proizvode.

Naravno, postavlja se pitanje zašto je tako - kako jeste?
Odgovor je jednostavan, tako je - kako jeste jer se "mudruje" (što valja razlikovati od stručnih priprema). Kao što sam već jednom kazao, korak u stvarnosti vredniji je, i važniji je od tisuću koraka "u papirima".
Predlažem da se "nađemo" na kavi, i da malo porazgovaramo. :)

Tko je glasao

Slažem se s tekstom. Htio

Slažem se s tekstom. Htio bih još dodati jedan detalj (glede "mita trećeg"), a taj je da čak i većina stručnjaka pogrešno definira turizam. Turizam, naime, ne donosi profit uslugama hrane i smještaja, već omogućava elegantan plasman domaćih prozvoda, pa i po cijenama koje ni približno nisu konkurentne na vanjskom tržištu - dakle, umjesto da izvozimo naš proizvod na strana tržišta, mogli bismo reći da to strano tržište dolazi k nama. Hrvatska ima nevjerojatan potencijal za ogromnu zaradu (proizvodnja hrane, tradicionalni obrti itd.), ali je isto tako nevjerojatno u kojoj mjeri taj potencijal leži neiskorišten...

Osvrnuo bih se i na "mit deveti". Prostorne planove bi trebala diktirati "priroda i društvo", a djelatnosti bi u prostoru trebale biti razmještene logično, primjerice kao flora i fauna na jednoj livadi ili na morskom dnu. Naši su prostorni planovi takvi (slažem se s autorom) da najveća opasnost leži u njihovom provođenju (to nema blage veze s održivim razvojem - zamislite život npr. u Dubrovniku kada bi svaka građevinska zona bila samo 50-ak posto izgrađena, aveć sada nedostaje mjesta za ljude - jer ljudi su manje važan faktor kod planiranja)...

Tko je glasao

Baš i nije tako

Baš i nije tako nevjerojatan, na žalost. Što ćeš ljudima prodavati od "tradicionalnih obrta"? Čipku? Svi tradicionalni obrti su radno intenzivni, dakle produktivnost je vrlo mala (zato se i zovu "tradicionalni"). Osim ako proizvodi nisu jako, jako skupi, ali to turisti onda neće kupiti.

Bilo bi zanimljivo usporediti Hrvatsku s Turskom i Španjolskom, što su napravile od turizma, i zašto su tamo gdje su.

Tko je glasao

S dužnim poštovanjem, ali

S dužnim poštovanjem, ali mislim da baš ne baratate s temom koju komentirate...

Tko je glasao

Možda, možda, ali kakvi su

Možda, možda, ali kakvi su to tradicionalni obrti?

U unutrašnjosti Hrvatske jedino što može imati veze je izrada nekih malih predmeta, čipke, suvenira, kišobrana, šešira i slično. Pa to i sada radimo. Na na obalnom području? Najviše ljudi se bavi ribarstvom kao obrtom... Pa sir, masline, pčele, opet čipka i slično. I to i sada radimo, i sada to prodajemo turistima. Možemo više, ali to nije ogromni potencijal.

Bio sam po zapadnoj Europi i nigdje nisam vidio u dućanu na polici hrvatsko maslinovo ulje. Samo iz Italije, Španjolske, Grčke...

A u Španjoskoj, naprimjer, postoje nasadi masline nevjerojatne veličine, plantaže i plantaže, na industrijskom nivou, valjda milijuni stabala. I ogromni turistički kapaciteti. I u Španjoskoj se ima stvarno što za vidjeti, Madrid je mnogo zanimljiviji od Zagreba, na primjer. Da ne spominjem zabavu za različite profile turista.

I opet Španjolska ima priličnu nezaposlenost, a standard je nešto niži nego u industrijski razvijenijim zemljama EU. Usprkos tome što su velik dio obale žrtvovali turizmu.

Tko je glasao

Opet ponavljam, bavite se s

Opet ponavljam, bavite se s nečim što ne poznajete... Možda je i to jedan od problema našeg turizma, što neki misle da se svakojaki "bajsovi" mogu baviti turizmom...

Tko je glasao

Ne bavim se već komentiram

Ne bavim se već komentiram koliko znam... Jedine moje veze s turizmom su iz kontakata s ljudima koji se time bave, osobno se bavim sasvim nečim drugim.

Ali zanima me: koje su to mogućnosti za "nevjerojatan potencijal za ogromnu zaradu (proizvodnja hrane, tradicionalni obrti itd.)". Evo, ako ste stručnjak, recite, objasnite meni. Sutra idem u Vrbovec, a za vikend u Zagorje objasniti ljudima kako, tamo se dosta ljudi koje znam bavi tradicionalnim obrtima, a i proizvodnjom hrane.

Tko je glasao

Problem i jest u tome što

Problem i jest u tome što Vam ljudi koji se time bave ne mogu dati odgovor. Odgovor možete dobiti tako da Vi sami budete turist. Nedavno sam bio u hotelu visoke kategorije kao gost i obratio pažnju na određene detalje. Ništa, ama baš ništa (od stolnjaka, tepiha, boje na zidovima, pribora za jelo, keramike, maslaca, čaja, žarulja, lustera, stolica...) nije bilo proizvdeno u Hrvatskoj!! Tko zarađuje od hrvatskog turizma? U svom Dubrovniku uđem u supermarket i obratim pažnju na turiste koji redom kupuju hranu - naravno 90% uvoznu (svatko iz svoje zemlje, najviše Talijani)... Tko zarađuje od hrvatskog turizma? U "najvećoj suvenirnici na svijetu" kupuju se gotovo isključivo suveniri "Made in China" dok istovremeno trgovine domaćim suvenirima preživljavaju najviše zahvaljujući političkim vezama... Tko zarađuje od hrvatskog turizma?

Spomenuli ste da u Španjolskoj nema našeg ulja: naravno da nema, jer nije konkurentno cijenom iako jest kvalitetom - zato se to ulje može prodati turistima koji dođu kod nas! Seoski turizam kod nas samo je u rijetkim slučajevima "pravi" agroturizam koji obuhvaća i proizvodnju autohtonih proizvoda - uglavnom su to samo izletišta za povremene "žderke". Netaknuta priroda i gastro-užici su ono što Hrvatsku može izdvojiti u odnosu na druge destinacije, a na postojeći se način mi ni po čemu ne razlikujemo od bilo koje zemlje masovnog turizma...

Pravi gost traži kvalitetu i spreman je platiti - ali je mi moramo i ponuditi!

Tko je glasao

Inače, što se tiče

Inače, što se tiče seoskog turizma, Lonjsko polje je dosta napredno, u smislu da ćete platiti lijepu cijenu za tanjur s narezanim špekom, sirom i vrhnjem. Potencijal je još dosta velik; jasno, ako dođe previše turista, sve će se uništiti.

Tko je glasao

Pa jasno da nije! Ako

Pa jasno da nije! Ako opremate hotelčić sa 10-15 soba, i razlika u cijeni noćne lampe je 10 kuna u korist strane, to je razlika 10 × 2 × 10-15 = 200-300 kuna. I tako sve po redu, a svatko želi imati što manje troškove. O tepisima, namještaju, da ne govorim!

Nije to samo u opremanju, družim se s građevinarima, kažu mi kako je upravo nevjerojatno da su apsolutno svi materijali iz uvoza, od žica, profila, željeza, stolarije, pločica itd. Dakle, već kad se gradi nešto (hotelčić, pansion ili nešto) stavljaju se u startu uvozni materijali, naš je rad.

Ista logika je i kada ljudi kupuju za sebe u samoposluzi. Pa i preko 50% hrane koju ja osobno kupujem je iz uvoza, a trudim se kupovati hrvatsko. Ali je hrvatska konzerva paradajza (rajčice, poma, je li) duplo skuplja od talijanske! Toga se nikako nećemo riješiti jer je jednostavno naš proizvod nekonkurentan, i neće biti konkurentan, ako ništa drugo zbog tehnologije i efekta obima (tj. stvari su jeftinije kad se proizvode u ogromnim količinama).

Zato sam i napisao da su naši proizvodi specijaliteti, moraju imati svoju cijenu, ali i turist mora znati za naš proizvod, a to znači treba ubaciti ogromnu lovu u marketing. Pogledajte na našoj TV koliko se oglašavaju strani proizvodi, od higijenskih uložaka do hrane za pse. Koliko se na talijanskoj ili češkoj televiziji oglašavaju hrvatski proizvodi? Otprilike nikad (možda malo Vegeta u Češkoj i Poljskoj). Ali oni imaju tehnologiju, njihove tvornice su se odavno isplatile, i sada je svaki proboj i povećanje proizvodnje čista zarada. Kad turist dođe u našu samoposlugu, on kupuje ono za što zna, na što je navikao...

Ali i logično je da hrvatski proizvod ne može biti uvijek najbolji, to bi značilo da smo bolji od svih drugih zemalja u svim aspektima, a to je nemoguće.

Tko je glasao

Opet ste s jedne strane u

Opet ste s jedne strane u pravu, a s druge ne. Istina je da je iz uvoza sve jeftinije, ali to je bitno za one koji od turizma žive (ustvari, ne žive od turizma nego od marže - razlika će odlepršati van Hrvatske). Ono što se zna nazvati "strategija razvoja turizma" treba obuhvatiti promjenu takvih trendova i to zajedno s općom strategijom gospodarskog razvitka RH (što nikako da se napravi, iako je generalni okvir relativno jednostavan).

A domaći proizvodi čak ne moraju biti "poznati", ne moraju biti čak ni kvalitetni u nekim slučajevima, ali moraju biti isplativi svima koji rade u turizmu ili uz turizam. Sami ste rekli da se vani (u što sam se i sâm uvjerio u Španjolskoj) nude gotovo isključivo domaći proizvodi - i svi ih kupuju iako ne znaju niti jesu li najbolji niti jesu li najjeftiniji...

Tko je glasao

Istina. Ali je to teško

Istina. Ali je to teško moguće, Hrvatska je mala zemlja, a nije brand. Svatko na svijetu je čuo za španjoske masline, kastanjete, flamenco, itd. Svatko je čuo za St. Patrick's Day, djetelinu, irsko pivo, whiskey itd. Svatko je čuo za Olimp, Atenu, Delfe, Ahileja, Olimpiju.

Hrvatska (još) nije brand, i zato je turistu svejedno da li dobije hrvatsko ili kinesko. Neki papir na kojem piše "strategija" to ne može promijeniti, treba postojati interes jakih igrača da se to promijeni. A to znači jaki hotelski lanci, jake firme koje plasiraju svoje proizvode itd.

Tko je glasao

Jaooooo, opet kažem da

Jaooooo, opet kažem da ništa ne razumijete...

Tko je glasao

MIT PETI HRVATSKA JE

MIT PETI
HRVATSKA JE PRESKUPA DESTINACIJA
- Zanimljivo je kako se ova priča pokrene svakog lipnja, kada po običaju dolazi do "lipanjske rupe"

ove godine je krenulo u ozujku.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Kud god se okreneš, u nas

Kud god se okreneš, u nas vlada mitologija. Slažem se s tekstom.

Tko je glasao

Ljudi moji, pa tko ima

Ljudi moji, pa tko ima vremena čitati ovako duge paskvile? Tonči predug ti je tekst i za natprosječnog korisnika Interneta, a nekmoli za prosječnog!

Tko je glasao

Hrvoje, ovo je kolaborativni

Hrvoje, ovo je kolaborativni blog, a ne facebook :-)

nemesis

nemesis

Tko je glasao

OK, ali će me to dovesti u

OK, ali će me to dovesti u situaciju da ću se morati potpuno isključiti iz rasprava za koje nisam skspert, a duže su od 2 kartice. Naime nemam toliko vremena za precizne analize, više me zanimaju strukturalno-sustavski problemi koji se mogu sagledavati prema jednostavnim funkcijskim modelima. Naime držim da su mikro i makrokozmos isprepletani, pa mi je kvalitetno "malo" iste vrijednosti kao kvalitetno "puno", ali se potonjim mogu baviti samo eksperti pojedinog područja.

Tko je glasao

Naime držim da su mikro i

Naime držim da su mikro i makrokozmos isprepletani, pa mi je kvalitetno "malo" iste vrijednosti kao kvalitetno "puno", ali se potonjim mogu baviti samo eksperti pojedinog područja.

Fair enough!

Na pollitika.com vodi se javna rasprava jednakih žena i muškaraca o stvarima koje u jednakoj mjeri dotiču naš mikro i makro svijet (ne kozmos, jer je ovo ipak kolaborativni blog o politici, dakle, o ljudskom svijetu). Tu ti se najviše cijene vrline kao što su otvorenost, intelektualno poštenje, sposobnost rasuđivanja i argumentacije, fer igra, poštovanje različitih stavova i sl. Mišljenje eksperata/ekspertica se cijeni, ali se ne poštuje, ako se kosi s javnim dobrom i vrijednostima zajednice. Ljudi biraju u kojim će raspravama sudjelovati i na kojoj razini. Jedno je sigurno, ljudima je svojstvena strast za razgovor, diskusiju, argumentiranje i javno iskazivanje svojih vrlina da bi se dobilo poštovanje drugih. Pollitika.com omogućava upravo to. Ako i ti dijeliš istu strast, dobrodošao!

nemesis

nemesis

Tko je glasao

A na koncu, konaca, to je

A na koncu, konaca, to je pitanje stila i metodike izlaganja. Ja bih recimo od tog članka napravio 3 posta s po tri mita, pa se onda rasprava ne bi ovako rasula na teško pratljive podsmjerove tj. mitove pojedinačno. Al što kažu naši stari; sto ljudi, sto ćudi, itd. pa sve do Amazonki..

Tko je glasao

Pohvale za odličan

Pohvale za odličan članak.

imam jednu primjedbu a to je mit treći.

Ja nemam dojam da netko tvrdi da se kroz turizam plasiraju domaći proizvodi već baš suprotno, to se ističe kao problem našeg turističkog sektora.

No rješenje tog problema se ne krije u turizmu već negdje drugdje. Turizam je uslužna djelatnost, a koji se proizvodi plasiraju ovisi o stanju na domaćem tržištu. Najčešće spominjani "potencijal" je domaći poljoprivredni proizvod no kako očekivati da će restorani i hoteli kupovati hrvatsko kad ni obični ljudi ne kupuju hrvatsko?

Kad naša hrana bude dominirala na domaćem tržištu dominirati će i na tanjurima gostiju. Isto vrijedi i za namještaj, elektroniku i ostatale materijale koji se koriste u turizmu.

Tko je glasao

Kako očekivati da se kupuje

Kako očekivati da se kupuje hrvatsko ako imaš pet proizvoda na tržištu, a jedan je hrvatski (npr. govorimo o majonezi, ili stroju za pranje rublja, ili bilo čemu)? U takvoj konkurenciji nema šanse da je opet i opet stalno hrvatski proizvod najbolji u omjeru kvaliteta/cijena. Ekonomska logika nalaže kupovinu najboljeg proizvoda koji često i nije hrvatski. I ja ponekad kupim hrvatsko radi patriotizma, ali što napraviti kad je na istoj polici sličnin proizvod iz uvoza 20% niže cijene?

I kakve to ima veze s teorijom komparativne prednosti? Koja je naša komparativna prednost osim obale (mislim da moram ovom posvetiti poseban članak)?

Tko je glasao

Ja nemam dojam da netko

Ja nemam dojam da netko tvrdi da se kroz turizam plasiraju domaći proizvodi već baš suprotno, to se ističe kao problem našeg turističkog sektora.

Tekst je iz 2006.g., a tada je više ljudi imalo dojam da se plasiraju domaći proizvodi nego danas. Nedavno je kod Svjetskog rukometnog prvenstva hrana dostavljana iz zagreba u Osijek, Poreč i druge gradove naravno u službi profita, a u turizam se plasiraju proizvodi po istom obrascu, ali iz uvoza.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Rizične izjave državnih dužnosnika, prva od rodjen komentara 0
  2. Ima li nade? od Weteran komentara 2
  3. Čermak - zločinac uz pokroviteljstvo Tuđmana od sjenka komentara 59
  4. Panika u Rusiji od Zlatno doba kap... komentara 18
  5. bogataš biti tko izbjegava? od aluzija komentara 0
  6. Rast 2015. = nastavak propadanja države od rodjen komentara 10
  7. Sirotinjo i Bogu si teška od boltek komentara 32
  8. stranački birači biraju predsjednika RH od aluzija komentara 0
  9. Rad lokalne samouprave od bosancero komentara 3
  10. Nekoliko 'pravih' pitanja predsjedničkim kandidatima, ali ne u stilu a'la ramljak od StarPil komentara 69
  11. Znanost: Ratnik i ubijanje – killology od bube komentara 36
  12. 1% od magarac komentara 30
  13. državni proračunci u krizi gospodarenja čovjekom i prirodom od aluzija komentara 0
  14. Ispovijed «neoliberalističkog» savjetnika na samrti* od rodjen komentara 3
  15. Ne poštivanje sudske presude pod pokroviteljstvom inspekcije od Mucke komentara 12
  16. Kako ih nije sram? od Weteran komentara 31
  17. Dr. sc. Franjo Tuđman / Veličanstven čovjek u strašnom vremenu od Laganini komentara 206
  18. SONJA SAMOKOVLIJA, i tamo gdje nema ljudi ostaje čovjek od Ljubo Ruben Weiss komentara 2
  19. Predizborna glupiranja kandidata od Weteran komentara 35
  20. Ugroženi Sr... Crnac usred gomile Rakarovih krvožednih Ku Klux Klanovaca od MKn komentara 65
  21. Deset smiješnih pitanja predsjedničkom kandidatu gđi Kolindi Grabar Kitarović od Laganini komentara 117
  22. čovjek je NJIMA višak ili otpad ili smeće od aluzija komentara 0
  23. Merkel i dvostruki standardi. od mario121 komentara 3
  24. Užasni EFZG i studentice od rodjen komentara 2
  25. "Križari" na ulicama Zagreba od Feniks komentara 186

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • 2573
  • COPRNJICA
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 12

Novi korisnici

  • ljubbica
  • mario121
  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...