Tagovi

Deset godina EURO-a

Danas je prošlo točno deset godina od utemeljenja EURO-a - zajedničke valute zemalja članica Europske Monetarne Unije – Eurozone, popularno nazvane “Euroland”. Točnije, na Novu Godinu 1999., mnoge “stare” europske valute – njemačka marka, talijanska lira, francuski franak, španjolska pezeta i druge, prestale su postojati kao samostalne valute, fiksirajući medjusobne tečaje razmjene, čime je dostignuta točka s koje nema povratka u procesu stvaranja zajedničke europske valute. To je uslijedilo nekolio mjeseci nakon osnivanja Europske Centralne Banke (ECB), a tri godine kasnije puštene su u opticaj i EURO novčanice i kovanice.

Ekonomski komentatori se uglavnom slažu da EURO-u treba uputiti srdačne rodjendanske čestitke, jer Europska Monetarna Unija (EMU), čiji je EURO najvažniji element, na svoj 10. rodjendan predstavlja jedinstven uspjeh.

Vrijednost zajedničke europske valute pokazuje se u punom svijetlu u vezi s tekućom financijskom krizom, jer je omogućila zemljama EMU-e da se krizi suprostave koliko-toliko jedinstveno. Treba se podsjetiti da su ranije europske zemlje boreći se s krizama pribjegavale medjusobnim devalvacijima kako bi osigurale svoje partikularne nacionalne interese. To je dovodilo do inflacije, porasta cijena, slabljenja konkurentnosti i gubitka radnih mjesta.

Aktualna kriza je duboka i ozbiljna, ali EMU je, barem do sad, osigurao relativnu stabilnost u europskom gospodarstvu., točnije rečeno u Eurolandu. Nasuprot njima, efekti financijske krize su daleko izraženiji u zemljama izvan EMU-e. Npr. razlika u osnovnoj kamatnoj stopi EURO-a i danske krune (DKK) na povijesno je rekordno visokom nivou; švedska kruna (SKR) izgubila je veliki dio svoje vrijednosti čime je opala kupovna moće švedskih gradjana, britansko gospodarstvo je u slobodnom padu. Čak i u Norveškoj, koja ima ogromne valutne rezerve, došlo je do markatnog pada vrijednosti nacionalne valute norveške krune.

Pokojni Milton Friedman, ekonomski guru Thatcherizma, u osvit pojave EURO-a rekao je da je nemoguće prognozirati hoće li EURO biti uspjeh ili fijasko sve dok se ne bude našao u uvjetima ozbiljne recesije. Strahovanja da će pritisci na ECB-u iz različitih nacionalnih ekonomija oslabiti EURO, prijeteći da ga sruše, za sada su se pokazala neutemeljenima.

Razvoj dogadjaja u tekućoj financijskoj krizi, koja se pomalo pretvara u recesiju, pokazuje suprotno. Umjesto kolapsa EURO-a, zemlje koje su ranije odbacile jedinstvenu valutu, ozbiljno preispituju svoju poziciju (npr. Danska, Švedska, Island, koji čak i i nije član EU, a sve glasnije i UK). Težina argumenata koji su govorili protiv učlanjenja (po pitanjima konvergencije kamatnih stopa, utjecaj na financijske usluge, potreba fleksibilnosti tržišta, efekta na rast, stabilnosti, zaposlenosti i investicija), danas je radikalno umanjena i potpuno demantirana razvojem dogadjaja.

Osim stabilnosti, EURO je na području “Eurolanda” značajno doprinijeo općem porastu blagostanja u zemljama koje obuhvaća, postignutim kroz veće slobode kretanja resursa preko nacionalnih granica. Obim trgovine medju zemljama članicama EMU-e porastao je 5-10%, što je dovelo do povećanja konkurencije proizvodjača, na korist potrošača u vidu nižih cijena. Nasuprot općem uvjerenju, cijene su u godini uvodjenja EURO-a doživjele veći prosječan rast u nekim zemljama izvan EMU-e, nego u “Eurolandu”.

Za čestitati je i sve veći značaj “Eurolanda” u svjetskim razmjerima kao mjesta koordinacije ne samo financijske politike nego i stavova o energetskoj politici, pitanja konkuretnosti i slično. U kratkom vremenu, EURO je postao jedna od svjetskih rezervnih valuta, paralelno s američkim dolarom, ako ne i ugrožavajući njegov primat. Danas je masa gotovog novca u opticaju veća u EUR nego u američkim dolarima.

Ipak, prava turbulencija tek predstoji. EURO će se suočiti s najtežim testom u slijedećih bekoliko mjeseci, u kojima će doći do značajne diverzifikacije u ekonomskim uvjetima i ekonomskoj politici u 16 zemalja članica Eurolanda, koje se suočavaju s globalnom recesijom, možda najgorom u posljednjih 70 godina.

Najmanje šest zemalja – Grčka, Irska, Španjolsk, Belgija, Portugal i Italija – gomilaju neodržive nove “planine” privatnog i javnog duga. Do sada su one bile zaštićene snagom EURO-a, jer nemaju valstitu valutu koja bi propala (kao npr. Island). Ali, one će se suočiti s povećanim teškoćama i troškovima da pronadju kupce za državne dugove. Grčka već mora ponuditi 2% više kamatne stope nego npr. Njemačka, dok je ta razlika prije izbijanja krize bila samo 0.2%.

U povijesti nema presedana za tako velike razlike u “cijeni” istovrsnog duga unutar područja neke jedistvene valute.
Zapravo, ne postoji presedan u ekonomskoj povijesti gdje je tako mnogo različitih ekonomija bez zajedničke vlade ili uistinu zajedničke ekonomske politike koristi jednu zajedničku valutu. To se ocrtava u relativo slabom “paketu” od 200 mlrd. EUR namjenjenom financijskim ustanovama unutar EMU-e, što je u odnosu na BDP tri puta manje od američkog plana spašavanja. Razlog za tu slabu reakciju je u činjenici da se razlike medju zemljama mogu opisati kao razlike izmedju mrava i cvrčka iz La Fontainove basne.

Euroskeptičarska predvidjanja da će takva situacija dovesti do kolapsa EURO-a za sad su se pokazala pogrešnima. Slijedećih šest mjeseci će pokazati jesu li potpuno pogriješili.

A što može Hrvatsku očekivati u u čitavoj toj igri? O stanju hrvatskoj ekonomiji i na Pollitici su napisane tone teksta, manje-više turobno opisujući perspektivu neposredne budućnosti.

Nepobitna je činjenica da je hrvatski dug - privatni i javni, nepodnošljivo visok. Struktura privrede je izrazito nepovoljna, uz apsolutnu dominaciju usluga (turizam i trgovina) i hipertrofirani gradjeviski sektor. U uvjetima svjetske recesije, prvi će se na udaru naći (ili već jesu) upravo ti sektori. Državnim proračunom programirani rast BDP-a potpuno je nerealan, tako da će se neminovni manjak moratiu nadoknadjivati novim kreditima. Ali, vrijeme jeftinog novca za reprogramiranje dugova je nepovratno prošlo, i u konkurenciji s drugim dužnicima za ono malo kapitala koji će se ponuditi, svako daljnje zaduživanje ili reprogramiranje biti će jako skupo - ako ga uopće i bude.

Vežite pojaseve, očekuje se tvrdo slijetanje!

Izvori:
The Independent (UK): Ten years on, Europe's single currency is vindicated (31. prosinca 2008.)
Politiken (DK): Tillykke med euroen (1. siječnja 2009)

Tagovi

Komentari

Tacno je jedno svo bogastvo

Tacno je jedno svo bogastvo zapada se prepolovilo na racun EURA , ja licno nevidim da je euro dobar. kad bi se sad pitali svi zapadnjaci (ne politicari jer njima je upala kasika u med) oni bi najradije vratili svoje valute i to rado.

Tko je glasao

Tacno je jedno svo bogastvo

Tacno je jedno svo bogastvo zapada se prepolovilo na racun EURA

Na temelju čego to tvrdiš?

Od uvodjenja EURO-a, tečaj EURO-a u odnosu na US$ i mnoge druge valute drastično se je promjenio u korist EURO-a. Malo je vjerojatno da bi se to dogodilo s pojedinačnim europskim valutama, da su ostale.

To doista otežava europski izvoz, ali su zato mnogi proizvodi koje Europa kupuje u Svijetu, znatno jeftiniji - prije svega nafta i plin, koji s eobračunavaju isključivo u dolarima.

U čitavom razdoblju od uvodjenja EURO-a na području "eurolanda" inflacija je bila pod strogom kontrolom.

U svim zemljama "eurolanda" zabilježen je privredni rast - negdje vie a negdje manje, ali u prosjeku su sve zemlje bogatije nego što su bile ranije.

Tako da govoriti o nekakvom prepolovljenju bogatstva nema veze sa istinom.

Druga je stvar što je došlo do preraspodjele bogastva na račun nekih slojeva, ali to je već druga priča.

The Observer

Tko je glasao

Tako da govoriti o nekakvom

Tako da govoriti o nekakvom prepolovljenju bogatstva nema veze sa istinom.

Druga je stvar što je došlo do preraspodjele bogastva na račun nekih slojeva, ali to je već druga priča.

Kad pročitam te dve rečenice i moje napisano da je radnik popušil, onda se pitam: zbog čega ja nisam po tvome bil u pravu.

Tko je glasao

Skviki, ja pokušavam

Skviki, ja pokušavam argumentirati da EURO nije razlogom lošeg položaja Njemačkih radnika, u svakom slučaju ne dominantan razlog. Točno da je Njemačka, uključujući se u EMU, podjelivši dio svoje ekonomske snage sa slabijim zemljama, podnijela relativno najveći teret uvodjenja EURO-a. Isto tako, moguće je da je najveći dio toga tereta prebačen na ledja radnika.

Ali, stvarni razlozi njemačkih ekonomskih problema ( koji se jasno, najviše osjete kod najslabijih u društvu - umirovljenika i radnika) su puno dublji, i to je razumnom politikom dobrim dijelom prebrodjeno.

A što se tiče priče o poduplavanju cijena nakon uvodjenja EURO-a, nešto mi nije jasno. To bi se moralo odraziti na podacima o inflaciji, ali u tome razdoblju je inflacija u Njemačkoj bila relativno niska: 1999- 0.6%, 2000 - 1.6%, 2001 - 2.5%, 2002 - 1.3%. kako je onda moguće da su svi osnovni artikli poskupili 100%?

The Observer

Tko je glasao

Bat, Probal bum na

Bat,

Probal bum na jadnostavan način:

Jedan krastavac je koštal u prosjeku 0,8 DM, nakon uvođenja € je koštal 1,2 tog istog.

Četkice za alternator su koštale 16 DM, nakon uvoda € je cjena bila 21 tog istog.

Jedna potvrda koju je izdala činovnica na opčini je koštala 10 DM, poslje uvađanja € se za tu istu treba izdvojit 10 tog istog.

Kak je bjela tehnika postala jeftina, a roba koja je počela masovno dolazit iz Kine je više nego jeftina.

Za jedan dan boravka u bolnici se je trebalo izdvojit 10 DM i to maximalno 14 dana u godini, nakon uvađanja € se treba izdvojit 10 tog istog i 28 dana u godini.

Svako nek za sebe računa.

Tko je glasao

bet i skviki su oboje u

bet i skviki su oboje u pravu, ali bet je ipak - mnogo više, točnije rečeno u potpunosti.
Naime, vrijednost valute ne može odrediti država već to određuje gospodarstvo i odnosi ponude i potražnje, a što se uočava po vrijednosti valute na burzi. S uvođenjem eura najveći problem je bio transformacija "vrjednosti u nacionalnom gospodarstvu" na vrijednost eura. Za očekivati je da svatko zaradi, pa je jedan krastavac, koji je prije koštao 0,8 DEM, nakon uvođenja eura koštao 1,2 eura itd.
To nas u Hrvatskoj također čeka - potpuno nepripremljene jer se Sanaderu "fućka" za sve to, a oporbi isto tako!
Naime, proces usaglašavanja nacionalnih vrijednosti s "europskim" vrijednostima, a u ovom primjeru s valutom ! - je postupan. Njemačka je najviše platila ali kao najveće i najmoćnije gospodarstvo - najviše je i dobila. Po svemu sudeći program socijalne potpore, a koji je postojao u Njemačkoj upravo i za zaštitu ugroženog dijela građana od takvih udara (skok vrijednosti 1 krastavca itd.) - a što Hrvatska ne će imati !!! - utjecao je na ono što je poznato, a to je da je Njemačka "utonula" u "socijalizam" (po jednima), odnosno da je Njemačka "utonula" u "nerad" (po drugima) itd. itd.itd.
Naime, kada se uvode konkretni primjeri tada se početna pitanja vrlo šire.

Tko je glasao

a kak se određuje

a kak se određuje vrijednost kune?

inače, pljačka je pljačka, ma kako ju zapakirali.. činjenica jest da njemačkome narodu niti EU niti euro ništa dobroga donijeli nisu.. nekima jesu, naravno.. netko uvijek zaradi, u tome i jest bit..

onda će krivac biti globalizacija, jeftina radna snaga drugdje, financijska kriza blablablabla, sve te neizbježne prirodne zakonitosti..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

žeš:"Naime, vrijednost

žeš:"Naime, vrijednost valute ne može odrediti država već to određuje gospodarstvo i odnosi ponude i potražnje..."

je li tako i s kinom? možda ona naštimavanjem vrijenosti svoje valute određuje onos ponude i potražnje.
a dolar? zar se muljanjem s kamatama i jeftinim novcem nije određivalo odnos ponude i potražnje?
kakav bi bio odnos ponude i potražnje da nije bilo jeftinog novca? kakva bi bila ponuda i potražnja automobila, kuća....

Tko je glasao

Malo bi nas dalje odvelo

Malo bi nas dalje odvelo obrazloženje ovoga što sam predočio. Naravno da i Rusija može određivati samostalno vrijednost rublje kao što to i Kina može činiti sa svojim juanom, međutim to nije tržišna vrijednost nacionalne valute već je to njezina politička vrijednost. A itekako netko stvarno plaća političku vrijednost nacionalne valute. Tko? Stanovništvo odnosno "narod" koji je s razlogom "zahvalan" takvim svojim političarima :)
Dakako, moguće je "muljanje", i to nije dvojbeno. Naravno, bilo tko da to čini mora platiti na kraju "ceh". Sa zakonima ekonomije se ne može "muljati".
Ponudu i potražnju ne određuje jeftini novac ... itd.

Tko je glasao

Odvedite nas onda dalje g.

Odvedite nas onda dalje g. Gracin, ovo što ste dosada napisali se čini jako naivno.. kakve su to dvije vrijednosti? postoji samo jedna. tada je to ili fer tržišna ili je nefer tržišna, zar ne? ali tržišna je uvijek..

možda ima i koji forex trader ovdje pa da se uključi :)?

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Euro je totalna pušiona za

Euro je totalna pušiona za sve članice unije.. Za koga je dobar nikad nije do kraja razjašnjeno. Njemcima se bogatstvo prepolovilo uvođenjem eura.. te pare nisu nestale, samo su promijenile ruke..
općenito:
Već su čitave knjige napisane o dugoročnoj neodrživosti bilo kojeg financijskog sustava zasnovanog na dugu, kamatama i konstantnoj inflaciji..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Euro je totalna pušiona za

Euro je totalna pušiona za sve članice unije.. Za koga je dobar nikad nije do kraja razjašnjeno. Njemcima se bogatstvo prepolovilo uvođenjem eura.. te pare nisu nestale, samo su promijenile ruke..

Da, ovo su uobičajene floskule o EURO-u koje su u opticaju.

Na koji su to način članice unije popušile s EURO-om?

To što je došlo do preraspodjele bogatstva medju stanovništvom (u smislu povećanja socijalnih razlika i uništenja dobrog dijela srednje klase) u otprilike istom razdoblju od uvodjenja EURO-a, nema veze sa samim EURO-om, već s prihvaćanjem neo-liberalizma kao vodeće ideologije u tradicionalno socijaldemokratskoj Europi. Istina je da je i EURO jedan od mehanizama koji su potpomogli pohod neo-liberalizma na europskom prostoru, ali daleko od toga se EURO kao zajednička valuta može optužiti za njegove posljedice.

Upravo suprotno, kao što je i u dnevniku napisano, EURO je (kroz zajedništvo zemalja članica) djelovao pozitivno kao element stabilnosti, što je posebno vidljivo sada u aktualnoj krizi i dolazećoj recesiji.

The Observer

Tko je glasao

ako je nešto floskula, onda

ako je nešto floskula, onda je to dobrobit koju navodno donosi EU i euro! Floskule su općeprihvaćene i citirane, a ovo što sam ja rekao svi znaju, ali malo tko govori..

normalno, nije euro jedini razlog.. dosta leži i u samom maršu EU na njemačke resurse, demografiji isl.

Informiraj se malo, čovječe, prije nego uđeš u diskusiju. Ja ZNAM da je sve poskupilo preko noći, jer poznajem ljude iz EU.. ai jako se dobro sjećam cijena automobila koji su sa 20 000 maraka "pali" na 17-18 000 eura.

Neoliberalizam u Europi? šta je to neoliberalizam? Ono što je po tvom krivom shvaćanju neoliberalizma u Europi moguće okarakterizirati kao takvo se u manjoj mjeri može odnositi na nove članice Unije.. Stara EU je bila i ostala socijalistička, a jednima i drugima je zajedničko rast totalitarizma...

Osobno bih nazvao sve istim imenom: kriminal

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Informiraj se malo,

Informiraj se malo, čovječe, prije nego uđeš u diskusiju. Ja ZNAM da je sve poskupilo preko noći, jer poznajem ljude iz EU.. ai jako se dobro sjećam cijena automobila koji su sa 20 000 maraka "pali" na 17-18 000 eura.

Ja živim u EU (doduše ne u eurozoni, ali u zemlji čija je valuta čvrsto vezana uz EURO), i ne pišem o tome što sam čuo od drugih.

Neke stvari jesu poskupjele (dobrim dijelom i zbog lova u mutnom prilikom promjene novčanica), ali su troškovi života
tek neznatno porasli, što izražavaju niske stope inflacije tih godina sve do 2008.

Auti o kojima govoriš nisu isti auti i prodaju se u oštroj konkurenciji s japancima i koreancima, pa mi nije jasno kako su to mogli samo tako dići cijene za 70-80%.

Neoliberalizam u Europi? šta je to neoliberalizam? Ono što je po tvom krivom shvaćanju neoliberalizma u Europi moguće okarakterizirati kao takvo se u manjoj mjeri može odnositi na nove članice Unije.. Stara EU je bila i ostala socijalistička, a jednima i drugima je zajedničko rast totalitarizma...

Kad je moje shvaćanje neoliberalizma krivo, molim te poduči me što je to zapravo.

Europska društva su utemeljena na višedesetljetnoj finoj ravnoteži liberalnih i socijaldemokratskih ideja. Pod pritiskom globalizacije i na krilima globalne konjunkture i konzumerizma, popustile su kočnice i neoliberalizam je na velika vrata ušao u Europu. Ispravno kažeš da je u u novim članicama Unije apsolutno dominantan, aloi je i u većini "starih" članica duboko je potisnuo socijalne ideje u defanzivu. Naravno da je lice neoliberalizma umivenije u "staroj" Europi nego u tzv. novim ekonomijama, ali to ne znači da nije prisutan.

"Stara" Europa još uvijek je, rekao bih srećom, dobrano socijalistička, i ako nešto u njoj raste to je populizam.

The Observer

Tko je glasao

evo kad me već vučeš za

evo kad me već vučeš za jezik, neoliberalizam vjerojatno znači različite stvari različitim ljudima.. definicija nije ni bitna, jer ljudi uzmu neoriječ kao što je neoliberalizam i onda tom jednom riječju pokušavaju opisati složene društvene pojave.. tako da takve pojmove općenito ne volim, jer osim što su prilično apstraktne su i nepotpune i snižavaju nivo rasprave.. i kad se ljudi počnu nabacivati pojmovima globalizacija, neoliberalizam, konjunktura (šta to znači globalna konjunktura?, jel to neka prirodna zakonitost?) socijalizam, socijaldemokratski, neoklasični blablablabla, rasprava gubi smisao jer su to sve riječi koje nemaju neko čvrsto značenje, vuku se izvan originalnog konteksta i misaoni proces ograničavati na te riječi je ograničavajuće i neproduktivno.. a rasprava se svodi na pretencioznu kašu cool kvaziintelektualnih izraza..

zato evo konkretno:

Živio sam i ja u EUROZONI (ako je to neki argument). Moj je primjer uvođenja eura u Njemačku. Znam zilion%da sam u pravu, pa da se ti i postaviš na glavu.. Valjda znaju ljudi koji su tamo živjeli čitav život. Pa makar cijene i nisu otišle gore u tvojoj tajnovitoj državi kojoj se ime ne smije znati.. a kojoj je valuta vezana uz euro (valjda je još od prije uvođenja eura bila vezana za euro?).

Stopa inflacije se može računati na razne načine, što se i radi.. a može se neki skok cijene i preskočiti.. recimo primjerice rast cijena nekretnina nije inflacija nego ekonomski rast?!! moš mislit.

Što se tiče automobila nisi u pravu. Poskupili su jednako talijanski, njemački, koliko i japanski i korejski auti.. ergo, NOVAC je izgubio vrijednost.. ergo oni koji su novac (DM) imali, izgubili su kupovnu moć. Sjećam se ko jučer da sam i na hrvatskoj televiziji gledao cijene fiat punta u markama i za koji mjesec u eurima i definitivno nije bio odnos 1:2.

U novim članicama Unije prisutan je KRIMINAL i diktat jačega, kao i u starima. To se manifestira na razne načine u raznim državama, pa se krivnja može svaljivati na ovu ili onu ideologiju, no to je promašena rasprava..

p.s. šta populizam isključuje totalitarizam? uglavnom idu ruku pod ruku

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

to da Debe malo "floskulira"

to da Debe malo "floskulira" iznošenjem pojednostavljenih "zaključaka" je definitivno istina, ali kad ti kažeš ovo:

To što je došlo do preraspodjele bogatstva medju stanovništvom (u smislu povećanja socijalnih razlika i uništenja dobrog dijela srednje klase) u otprilike istom razdoblju od uvodjenja EURO-a, nema veze sa samim EURO-om, već s prihvaćanjem neo-liberalizma kao vodeće ideologije u tradicionalno socijaldemokratskoj Europi. Istina je da je i EURO jedan od mehanizama koji su potpomogli pohod neo-liberalizma na europskom prostoru

čini mi se da i ti malo ulaziš u "floskuliranje" :-)))

Kakav neoliberalizam u Evropi, kakvi bakrači! Pa Evropa je čisti socijalizam, o čemu mi pričamo :-)

Srednja klasa u Evropi je "uništena" jerbo danas, kad dolaze Kinezi i Indijci, više nije dovoljno imati srednju školi da bi živio ko bubreg u loju - SIMPLE AS THAT! A teleći Evropljani i dalje misle da će ih spasiti "socijalističko i egalitarističko" obrazovanje :-)

Tko je glasao

Razvoj dogadjaja u

Razvoj dogadjaja u posljednjih 10-15 godina nedvojbeno potvrdjuje da je neoliberalizam itekako uznapredovao u Europi. Pogledaj samo koliko je danas socijaldemokratskih vlada u Europi, a koliko ih je bilo prije. I one koje jesu socijaldemokratske, vodile su i vode itekako liberalnu politiku (npr. Blairov Labour). Rezultat toga procesa na socijalnu strukturu Europe je markantan pomak u smjeru američkog stanja, kroz npr.:

- izraženiju socijalnu stratifikaciju (npr. izraženu kroz rastući Gini-koeficijent)
- nagradjivanje managera miljiunskim bonusima, što je ranije bilo strano u europskom poslovnom modelu
- dominacija kratkoročnih špekulativnih ulaganja, što je i u Europi izazvalo eksplozivni porast cijena nekretnina i enormnu zaduženost,
- trend smanjivanja socijalnih prava,
- itd.

Sve to ne znači da Europa danas (hvala Bogu) nije više socijalna nego USA, niti da je neo-liberalizam upropastio Europu, jer u uvjetima globalizacije on je predstavljao najjednostavniji (možda i jedini) odgovor za održanje pozicije u borbi s azijskim tigrovima koje spominješ.

Moja je teza samo to da nije EURO "kriv" da je došlo do osiromašenja nekih slojeva gradjana u Europi, kako se tvrdi u nekim komentarima. Do toga je došlo zbog šireg konteksta razvoja u svjetskoj ekonomiji, koji nije mimoišao Europu.

The Observer

Tko je glasao

Na koji su to način

Na koji su to način članice unije popušile s EURO-om?

Koji put se stvarno pitam: Gdje naši ljudi žive i kolko su imali pojma o situaciji pojedinih država prije uvođenja €.

Naj veči dobitnik je bila velika Britanija ( makar nije uvela taj isti ), a naj veči gubitnik Njemački radnik.

Tko je glasao

Skviki, hajde ti nama

Skviki, hajde ti nama objasni kako je to uvodjenje EURO-a unazadilo situaciju u Njemačkoj. I zašto i kako je V. Britanija profitirala?

Slažem se da je Njemačka, kao najjača ekonomija u Europi, vjerojatno osjetila prednosti zajedničke valute u manjoj mjeri nego ostale članice, ali ukupno gledano, sigurno je da EURO nije razlogom njemačkih ekonomskih problema. Dugoročno gledano, pozitivni efekti EURO-a će biti sve izraženiji.

I, pratiš li što se dešava sa britanskom funtom ovih dana?

The Observer

Tko je glasao

Pad britanske funte je

Pad britanske funte je povukel iz cjele Evrope kupce koji tam hrliju.

Ja znam kakve su cjene bile prije uvođenja € u Njemačkoj i znam kakve su bile drugi dan nakon uvađanja.

Skoro sve što čovjek treba svaki dan je poskupjelo automatski naj manje duplo.

Popušil je radnik i penzioner.

Tko je glasao

Nepobitna je činjenica da

Nepobitna je činjenica da je hrvatski dug - privatni i javni, nepodnošljivo visok. Struktura privrede je izrazito nepovoljna, uz apsolutnu dominaciju usluga (turizam i trgovina) i hipertrofirani gradjevinski sektor. U uvjetima svjetske recesije, prvi će se na udaru naći (ili već jesu) upravo ti sektori. Državnim proračunom programirani rast BDP-a potpuno je nerealan, tako da će se neminovni manjak morati nadoknadjivati novim kreditima.

Kulturna revolucija diše ovako:

- nikakva kriza ne može biti takva da bi dovela u pitanje perspektive tih sektora, te dodatno sektora politike, državnog aparata sa državnim poduzećima, kulture, visokog obrazovanja i zdravstva. Sve je stvar cirkulacije, cirkularne ekonomije, te dogovora.

- sada je čak pripremljen veliki skok u većini tih sektora, naročito u vezi sveze i glede nekretnina i imovine, kao čvrste poveznice svih sastavnica napretka, uključujući novac koji jest i nije imovina.

- čvršće su to draži i neodoljivosti da bi ih u pitanje dovela kakva kriza. Kriza će se odraziti, ali će beskrajne divizije prekrcane plijenom (nekretninama, cashom, aparatima i paragrafima i zapovijedima napretka te raznom drugom kramom) prije tonuti u živom blatu nego bilo šta ispustiti iz ruke, iz trbuha te naročito iz mozga. Što je maršal dozvolio neće i ne može stornirati general a još manje niže šuše.

Kontrarevolucija je odavno uočila svoje šanse te sada već otvoreno koristi tu krizu povjerenja. Naročito je prodoran minimalizam. Rulja si dozvoljava sve i svašta, već otvoreno dovodi u pitanje samu revoluciju i razne nužnosti nužnosti koje nisu nužne, čak i same paragrafe, zapovijedi, kamate na kamate, sejmene ...

Tko je glasao

Kako god stvar postavili,

Kako god stvar postavili, cirkulacija i sve to moguće je samo u uvjetima rastućih novčanih tokova, pa se svi mogu namiriti - neki obilno, a neki do donje granice izdržljivosti pa šute i trpe. I dok je tako, nekako ide. Kad se dotok novca uspori počinje neminovno škripanje.

A novac ne može nastati iz ničega - treba ga stvoriti prodajom proizvoda i usluga. To nam baš i ne ide, a izgledi da se to radikalno popravi u kratkom vremenu su minimalni. Prije će biti da će se epohalnim uspjehom smatrati ako se približimo do sada ostvarivanom. Nasuprot oduševljenju europskih turista hrvatskom obalom od prije nekoliko godina koje je udahnulo optimizam u turizam, sve je više prigovora skupoći (s obzirom na kvalitet usluge) i osrednjosti ponude. Bojim se da će prošlogodišnji turistički gubitaši već u ovoj sezoni dobiti brojno društvo.

Ili, to stvaranje prebaciti u nasljedstvo budućim, pametnijim i sposobnijim generacijama dodatnim zaduživanjem. Dosad je to bila standardna praksa, pa će sigurno i dalje, u otežanim uvjetima, to sigurno biti glavni adut za prevladavanje novčane suše. Samo, kada se ministar financija bude hvalio iznudjenim novim ili reprogramiranim kreditom, treba ga pitati za koju ga je to cijenu "kupio".

Potrebni novac može se namaći i prodajom svega i svačega strancima (do gaća pa i dalje). U tome smo šampioni, iako negdje u pozadini kopka nezgodna činjenica da se jedna stvar, za razliku od poljoprivrednog ili industrijskog proizvoda može prodati samo jednom, i da INA, HŽ, HŠ, jadranska obala, itd. jednom kada budu prodani neće više nikada doprinositi snazi i stabilnosti Hrvatske na isti način kao što su to činili dok su bili (ili još uvijek jesu) u nacionalnom vlasništvu.

Naravno, može se novac i natiskati. Trošak je neznatan - nešto papira i tiskarske boje. Ali, svi znaju da ni to nije pravo rješenje. Tiskanje novca izazvalo bi nekontroliranu inflaciju i pad vrijednosti kune u odnosu na sada "slabi" EURO i njegove satelite, čime bi se u uvjetima visoke zaduženosti gradjana s "deviznom klauzulom" socijalna kula od karata opasno naherila.

Koju će kombinaciju ovih mogućnosti Vlada izabrati, teško je prognozirati. Najvjerojatnije se čini da će se nastaviti sizifovsko guranje sve većeg tereta duga, kamata, trgovinskog deficita, itd. uz kratkoročne vatrogasne mjere, nešto u stilu pišanja u gaće po ledenoj buri.

The Observer

Tko je glasao

Kako god stvar postavili,

Kako god stvar postavili, cirkulacija i sve to moguće je samo u uvjetima rastućih novčanih tokova, pa se svi mogu namiriti - neki obilno, a neki do donje granice izdržljivosti pa šute i trpe. I dok je tako, nekako ide. Kad se dotok novca uspori počinje neminovno škripanje. A novac ne može nastati iz ničega - treba ga stvoriti prodajom proizvoda i usluga. To nam baš i ne ide, a izgledi da se to radikalno popravi u kratkom vremenu su minimalni. Prije će biti da će se epohalnim uspjehom smatrati ako se približimo do sada ostvarivanom.

Koristiti ću tvoj komentar za konkretne naznake od našoj nehotičnoh višedesetljetnoj kulturnoj revoluciji i njezinim najsvježijim potezima nakon krize povjerenja, pri čemu je teža za prikaz kontrarevolucionarna praksa, pa ću to izbjeći ili će neizravno osjetiti.

Revolucija nije opterećena nikavim pitanjima od kuda novci, samo je koncentrirana na njih i njihovo oslobađanje iz okova. Sada je maksimalna opterećenost snaga na djelove pojave Sanadera i nešto malo Bandića i to je sve.

A novca naravno ima. Najbolje je na apstraktnoj kulturi. I dalje smo tip top evropski, svi do zanje šuše znaju izvući neku lovu dok se istovremeno sve drugo nema finanacira tako da i kada se nešto odobri u stvari trebaš sam platiti. ZBK je nakon 25 godina dobio odobrenu vlastitu produkciju ali sa 20.000 kuna, dok za start treba bar 40.000 kuna, te dodatno još nije i neće biti plaćeni elementarni troškovi Dancima, Italijanim i drugima na bivšoj evropskoj manifestaciji koja je 3x plaćena, sve su maznuli naši prijatelji, kolege, šljakeri i dužnosnici, tako da nije bilo dovoljno i nikada nije ni kada mi pola financiramo iz vlastitog džepa. Obzirom da se tako rad ravno 40 godina i postpuno čvrsto i dosljedno, nije za očekivati niti 1 mm promjena. Tako je u svemu.

Nasuprot oduševljenju europskih turista hrvatskom obalom od prije nekoliko godina koje je udahnulo optimizam u turizam, sve je više prigovora skupoći (s obzirom na kvalitet usluge) i osrednjosti ponude. Bojim se da će prošlogodišnji turistički gubitaši već u ovoj sezoni dobiti brojno društvo

Osamdesetih sam niz sezona radio s turizmom u takvim i još gorima uvjetima. Svi su savršeno istrenirani. Radeći najrespektabilinije poslove za njih sa najviše uspjeha sam pola plaće potrošio za troškove telefona, pića i sličnog u njihovim restoranima, hotelima ... Ne samo da nitko nije potrošio ni kavu za poslove ranga 2 složena turistička naselja, jedina 2 od 3 složene investicije, nego se nitko nigdje nije ni potpisao ni na šta, ntiko 20 godina nije izgubio vrijeme pogledati nešto od tehničke i druge dokumenatcije, nitko nije platio niti 1 dinar i 1 kuna za znanje i rad zannjem oko toga.

Ili, to stvaranje prebaciti u nasljedstvo budućim, pametnijim i sposobnijim generacijama dodatnim zaduživanjem. Dosad je to bila standardna praksa, pa će sigurno i dalje, u otežanim uvjetima, to sigurno biti glavni adut za prevladavanje novčane suše.

Baš to.

I ne samo to. Poptuno harmonično i sa 100 % za su donešeni paketi raznim malih mjera koji zajdno i usklađeno sa EU čine podlogu za veliki skok rasprodaje nekretnina, energetike i svega od 1.2.2009.g. i dalje.

Samo, kada se ministar financija bude hvalio iznudjenim novim ili reprogramiranim kreditom, treba ga pitati za koju ga je to cijenu "kupio"

Sadašnji ministra finacija je porezni knjigovođa i to kova pravi sejmen (turski haračlija). Država kamatari sa 15 % i na svemu gdje je sama uzročnik kašnjenja plaćanja 1 godinu i više. Portezi i nameti su stalno ratni i stalno pomalo rastu novim nametima (npr. vodni doprinos, stotine paraporeza ..), ali obzirom da je praksa da sama država i avangarda na tome zarađuju dok 1/2 društva gubi i dave se, i oštećene snage su za jer djelom rade i šansu vide u što više novaca državi, Gradu Zagrebu. Najnormalnija "filozofija" i praksa, i sada jača, da i početni korisnik zarada od države, onaj koji je 35. u lancu uvlačenja u šupak i transmisije esktra profita, kaže da treba likvidirati sva privatna poslovanja i tržište i sve država. To potpuno odgovara logici i stvarnosti i jača (pa konačno jača i ostatke ostataka tržišta, vide da je gotova ako ne jačaju normallno poslovanje međusobno i što manje davati državi).

Koju će kombinaciju ovih mogućnosti Vlada izabrati, teško je prognozirati. Najvjerojatnije se čini da će se nastaviti sizifovsko guranje sve većeg tereta duga, kamata, trgovinskog deficita, itd. uz kratkoročne vatrogasne mjere, nešto u stilu pišanja u gaće po ledenoj buri.

Paradoks je u tome što Vlada ne mora ništa. Nije ni 1982.g., ni 1991.g., ni 1988.g. Kod nas je izvrnuto. Baskrajne snage su Vlada i u ovakvim vremenima se mobiliziraju i rade za Vladu. Obrazovani ljevičar, protivnik ovakvog kapitalizma, će razumno to razmatrati za 4 godine, kada još osigura, a do tada treba bacati mreže na tu omrznut vlast i izvući kakav milijun. I sve snage tako, kritika služi za pojačano ribarenje, ni jedna opcija u zadnjih 40 godina ne dozvoljava ni u privatnim opuštenim razgovorima ni asptraktni neideologijski razgovor o društvenim poslovanjima. Nimlao slučajno, sve opcije su u vezi toga jedn čvrsta i homegena kulturno-revolucionarna pojava i nehotice poptuno logično - ide i zarađuje se dulje i bolje nego ikada, donji ešalon je izvukao stan, nešto love i razne participacije te s tim u vezi nije društveni proleterijat nego takođe neka vrsta elite, a tzv. obrazovani u stupnju 80 % bolje nego srednja i visoka srednja klasa po truloj i nevičnoj Evropi, dok su niže vrijednosti tome slabije adaptirane snage i sve što se po karakteru porocesa nađe u takvim ulogama (odličan liječnik, inženjer, referent u upravi pa i KV radnik i svi koji su izloženi masi i složenijim procesima su najebali, podvrgnuti stalnim masovnim silovanjima, redaljkama razne nužnosti nužnosti koja nije nužna ali ne može stati, na jednom takvom se reda non stop po 500 nadzornika i siledžija).

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Zašto političari toliko zaziru od preferencijalnog glasanja? od spvh komentara 3
  2. Josipovićeva stoka sitnog zuba. od Papar komentara 11
  3. MOLovanje od Feniks komentara 0
  4. Karamarkova Kolinda razočarala... od aluzija komentara 3
  5. Zašto se Josipović, Karamarko, Milanović i Zelić znoje kao svinje? od StarPil komentara 8
  6. Kako Europa po treći puta gubi nevinost od Molotov komentara 12
  7. Skoti izgubili državnost i državu od aluzija komentara 0
  8. A tko nas štiti? od Weteran komentara 17
  9. Škotski referendum , a zašto izbjegavate teme koje su važne i znakovite...? od Busola komentara 19
  10. Moratorij na zdrav razum od MKn komentara 34
  11. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 28
  12. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  13. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  14. USA planetarni poredak jest u krizi od aluzija komentara 0
  15. Propagandne laži od Kvarner komentara 15
  16. Uvijek se trudi pozdraviti i manje ogovoraj (isprika zlata vrijedi ili ne…) ! od Busola komentara 1
  17. KADA LJUDSKA PROKLETOST POSTANE PREVELIKA … ! od Busola komentara 43
  18. Mali traktat o Ustavu RH i etici od spvh komentara 13
  19. panSlavizam tko je zabranio? od aluzija komentara 5
  20. GMO OMG od z00ey komentara 35
  21. Valcer s Mefistom od Atomos komentara 302
  22. rat za eutanaziju Rusije i €U-ropske unije od aluzija komentara 0
  23. Lupeži i ološ u Saboru od spvh komentara 18
  24. Odnos "mi" i "Oni", gdje je posve jasno tko smo "mi" ali tko su "Oni" ? od lunoprof komentara 64
  25. Najveći "uspjeh" detuđmanizacije: ograničavanje slobode govora od MKn komentara 66

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • Bigulica
  • miris
  • rupert
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 4
  • Gostiju: 30

Novi korisnici

  • caye
  • mislavru
  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha