Tagovi

Defetizam neće proći

A Napredak uhodanim putovima

A.1. Sumnje otklonjene. Na javnom bankarskom savjetovanju talijanska bankarka iz družine Unicredito, nama važnija, kaže da je još puno prostora za širenje, pokretač potrošnja stanovništva, samo slijedi razdoblje u kojem će na važnosti dobiti kvaliteta. To je logično, dug je manji od 10.000 EUR-a po glavi stanovnika, interni dugovi i slabosti ih ne zanimaju, u EU je to nekoliko puta više, obostrano povjerenje prilično uredno, zarade odlične. I država uživa povjerenje visokih financijskih krugova, udio državnog duga je smanjen i uredno se vraća, interno ih ne zanima.

A.2. Poneka ograničenja i tračci umora samo jačaju tako uhodan i dug napredak.
A.2.1. Ograničenja HNB za banke će se preliti u daljnje davljenje malih i srednjih tvrtki, što nema veze jer na takvu praksu manje iskusnih zemalja Evrope mi nismo nasjeli nikad.
A.2.2. Novo krilo napretka, cijela industrija, buja kroz razne nove skraćenice JPP, BOT, IT i razno a posebno kroz nova sveučilišta, njihove kampuse i sto čuda. Od silne žurbe i čvrstog opredjeljenja za napredak se ne stigne ništa drugo i napredak tu nesmetano ide.
A.2.3. Planiranje. Neki unose tračke defetizma da su novodonešeni planovi, rutinski kao niz desetljeća, planirali prostore razvoja i gradnji za 15 milijuna ljudi, previše. Na kongresu arhitektica i arhitekata (koliko kongresa) ministrica Marina Matulović Dropulić demantira da je došlo do povećanja građevinskog područja, čak da je malo smanjeno, da je problem samo u tome što su planovi malo slabije izrađeni, da bi na tome trebalo proraditi jer znanja ima. Planirana količina od čevrt milijuna hektara nema točne propisane ni iskustvene normative, pa se radi o prostoru od 10 do 20 milijuna ljudi. U propulzivnim sredinama, npr. povezani kvartovi Vrbani-Prečko-Špansko u Zagrebu gdje nema ni jedne klupe, igrališta i slično ili Trogir-Čiovo i Novalja, probijaju se sve granice. Iako izgleda puno, kritičari ne poznaju kontinuitet koji je već dugo sadržavao toga više, tako brojku od 20 milijuna možemo uzeti kao čvrstu i ne pretjeranu, zbilja je smanjeno.
A.2.4. Izvjesni ekonomist Grčić iznosi podatke da prihodi lokalnih proračuna općina i gradova iznose od 100 kn/čovjek do 10.000 kn/čovjek Zagreb. U 100 su i neke općine i gradovi na Jadranu, gdje se po džepovima kreće ogromna lova, od koje nikad nije ništa uloženo u lokalnu infrastrukturu, dok su u nekim drugim manje propulzivnim malim općinama sve isfinancirali sami dva puta, jednom kroz doprinose i poreze a drugi put iz džepa jer su bili dio većih djelova koji im nisu napravili ništa. U 10.000 kn/čovjek u Zagrebu nisu uključene impozantne nekretnine i ponešto drugo, što daje takve rezulate da ti dah stane. To znači da se napredak po lokalima odvija kao i dosad, veoma zanimljivo, raznoliko do daske.
A.2.5. Mali znakovi umora u beskrajnim igrama oko beskrajne imovine nisu uspjeli dovesti u pitanje tijek stvari, imovina ide dalje.

A.3. Ekonomski stratezi najvećih političkih stranaka na sučeljavanju 18.10.2007.g. u organizaciji nordijske i američke gospodarske komore te Britansko-hrvatske poslovne mreže su postigli visok stupanj suglasnosti oko toga što bi Hrvatska trebala učiniti kako bi privukla izravne strane investicije, ubrzala gospodarski rast i smanjila nezaposlenost. Damir Polančec (HDZ), Ljubo Jurčić (SDP), Radimir Čačić (HNS), Davor Štern (HSS/HSLS) te Marko Kolaković (HSP) suglasni su da je za brži gospodarski rat potrebno u potpunosti iskoristiti gospodarske potencijale, izgraditi infrastrukturu, decentralizirati državu, profesionalizirati državnu upravu. Čačić smatra da su stranke konačno uskladile ciljeve, samo je pitanje tko to može realizirati - "neki to mogu, a neki ne". Krug onih koji mogu asistirati Čačiću je malobrojan a onih koji su mogli bolje od Čačića, kojima je i on to morao priznati, je još malobrojniji, pa bi tako ogroman teret uspjeha morao pasti u čast samo malobrojnih. Dva su problema u vezi tih sitnica, nekoliko usklađenih točkica (gospodarski potencijali, infrastruktura, decentralizacija, državna uprava). Prvo, ti malobrojni nisu spremni ponijeti takvu čast i slavu, to je samo za one kojima to leži. Drugo, dok se čekalo takvo povjesno usklađenje strategija, što je također kontinuitet, razvilo se je i ono što slijedi pod B, nešto drugo.

A.4. Defetizam neće proći. U doba tzv. jednoumlja a i poslije, do sada, jedna od točki uspjeha, obično zadnja, bila je i jeste - suzbijanje defetizma. Obzirom da se to nalazi negdje kao zadnje, beskrajna praksa pažnje i bavljenja uspjesima je izvrnuta. To nešto zadnje, najmanje važno, je stvorilo naviku da defetizam buja a beskrajna praksa ga suzbija i uvijek suzbije. Da je to stavljeno na prvo mijesto, beskrajne prakse koju poznajemo ne bi bilo, defetizam ne bi toliko bujao i ne bi bilo beskrajnog suzbijanja. Zašto je to tako? U nedostatku razrađenijeg intrumentarija i skraćenja radi, uzmimo da je ta izvrnutost, puštanje korova da raste da bi ga uklanjao, a sve radi napretka, naša maoistička kulturna revolucija, u nekom drugom smjeru ali slične tehnologije, koji razvija samu sebe u vuče napredak do stupnja da protivnika nema. Npr. ni stare ni nove ideologije ni crkve i religije nisu protivnik takve kulturne revolucije. Iako su naznake oskudne, stvar nije šala, stalno smo oči u oči sa tom pojavom sa bezbroj izraza.

B Kontradikcije i paralele utabanog napretka

Napredak pod A zahtjeva iznimno snalaženje. Skoro sve svjetske igre na jednom mijestu, znatne promjene igre i ritma i sve drugo u dugim razdobljima toga omogućili su su veoma iznimno, raznoliko i zahtjevno snalaženje. A to i drugo iznimne paralele i kontradikcije.

B.1. Smetlišta Splita i Zagreba. Split gomila smeće na izvjesnoj lokaciji Karepovac. Onda je napredak došao do logične točke da se je netko sjetio da je najbolje formirati novo smetlište u opustjelom kršu u zaleđu, s kojeg su se i onako skoro svi spustili u Split. Daljnjim korakom pustoši u pustoj zemlji izabrana je Lećavica, pustopoljina sama. Međutim, ne samo modernisti i aktivisti, nego i nešto preživjelih staraca, čiji su potomci u Splitu, su se razumljivo čudili tome. Voziš beskrajne količine smeća, zatim ga obrađuješ i onda ga postaviš na krš odakle, i bez ispitivanja, logično dotiču rijeka Jadro i druge vode iz kojih se crpi pitka voda za Split i cijelo područje, sve otoke i drugo. Trošak se najmanje udvostručuje, smrad po cestama i beskrajno premetannje, vode uništavaju a napredak ide. No, ni to nije krajnji problem, svi su naučeni takvom napretku, pa i dodatno da bi bilo neke koristi od toga pa i da je ta pustoš područje napretka, turizma i sličnog. Problem je u dvojbama unutar istih, sada je pat pozcija unutar istih ljudi i istog napretka. U Zagrebu je ista logika ali složenija priča, u kojoj je najbitnije da je smetlište iznad najvećeg i uskoro jedinog nalazišta pitke vode, pri čemu je impresivni razvoj priče o tom napretku na svjetskoj razini, iznad razine Alan Forda, "Smisao života" Monthy Paytona pa i Gruntovčana.

B.2. Šta bi se moglo desiti? Najvjerojatnije će brzo odlučiti usputne geste nekih jačih igrača. Sada vodeći evropski kralj smeća, čovjek bez osnovne škole, voli navratiti u Hrvatsku, jednostavno mu se sviđa razno. Ako usput zakači pitanje splitskog smeća, lako bi se moglo desiti da stvar bude rješena za tren. Po Hrvatskoj već kao domaća posluje izvjesna svestrana tvrtka austrijsko-njemačka tvrtka Strabag, u kojoj je znatni udio kupio izvjesni Deripaska, srednjovječni poduzetnik iz Rusije. Iako se još uvijek drže prilično skromno pored hrvatskih divova i lokomotiva razvoja, i tako skromni su broj dva na našem tržištu a nikad ne znaš kad se i čisto uzgred može izmjeniti stvar.

B.3. Prethodno je uvod za nešto drugo. Ne samo u kampanji za izbore i ne samo gospodarstvo nego i drugim povodima, otvorene su neke rasprave o Zagrebu, Splitu ... pa i Hrvatskoj. I na rubovima rubova stvari se primjećuje da nitko ne zagovara ništa i nema konkretnog stava o rješenju stvari. Ima jako puno toga za ne i protiv, ali ni plaćene sustavne snage napretka, instititucije i udarni profiji, nitko ne zagovara ništa određeno ni globalno ni po djelovima. Karakterističan je Donji grad u Zagrebu, skor netaknut od pradavne monarhije, i puno priča se svodi na to da nitko nema ništa određeno, nakon toliko impresivnog stoljeća napretka. Ili, ako je istina, na rubovima rubova kao da je čelnik jedne političke stranke izjavio da bi najbolje bilo da se uredi takav kakav jest. Uzmimo da je to kontradikcija.

B.4. Utabani napredak ima i svoje paralele. Iz razumljivih strategijskih razloga se ovdje ne iznose, samo podsjetnik da ih uvijek ima i da ih je uvijek.

Epilog

Snalaženje ide dalje. Oklijevanja i milosti više nema. Smjernica za snalaženje u napretku nema, snalazi se kako tko zna i stigne.

Hrabre i iskusne hrvatske maoističke divizije napreduju. Jesenske idile prikrivaju njihove kretnje. Kao u pravim ratovima i poraću, pod idiličnim slikama i zatišjima puši i kuha. Već odavno su završena duga razdoblja titoističkih posrtanja i dekadencije, ekstremne liberalističke pijanke u kojima svi piju a nitko ne plaća. Maoizam odavno dominira i usklađuje se sa svijetom, ponekad cijedi do zadnjeg stanja svijesti a ponekad cvjeta stotinu cvjetova i stotinu se škola natječe. Ciklusi nisu u valovima nego se mješaju u isto vrijeme, odavno dotle da je jedan čovjek sedam različitih opcija i škola, tako da se (ne)svijesti nadigravaju kao u ligi za prvaka. Jedino što cara nema, ni pravog središta ni alternative, pa se hrvatski maoizam vodi kroz bezbroj osoba i njihove dodire sa svijetom. Skoro svaka osoba je istovremeno i neki mao i služba i grupa i jedinka i sve. Zbunjeni svijet misli da to kontrolira, pa kad vidi da to nije tako onda obnevidi, pjeni, misli dokle će nas takvi vozati i zbunjivati, samo interesi i inercija zacrtanih planova spašavaju od jačih lomova. Dok svijet tako pjeni, hrvatski maoizam je koncentiran na interne stvari, često kao pokvarena ploča, i ne da se zbuniti ničim. Onda se strani bankari opet zbroje i kažu kako kažu, da to ipak odgovara, i stvar ide dalje. Ponekih nedostataka ima, ali i to se da rješiti i rješava. A zarade najveće, raznovrsnost i izobilje svega kao nigdje. Samo malo podešavanja (štelanja) i ide se dalje.

Komentari

Vidi ovu tendencionalnost

Vidi ovu tendencionalnost http://www.nacional.hr/articles/view/37124/ .
Stalno se apostrofiraju kolicine dionica u posjedu npr Ministrice.
Tada kada je to stjecano kupovalo se po hodnicima za 200kn.
Netko tko bi odlazio u mirovinu mogao je na trosak tvrtek dobiti po cijelih 400kn.
Neki fizikalci su kupovali. Neki imaju i vise od zvucnih imena.
Ministrica je svoje mogla natuci za puno manje od 300.000kn jer je u najlosijem slucaju puno njih dobila badava kao i ostali zaposlenici. Znam slucajeve gdje su ovi koji su kao uz "otpremninu" prodali za tada nevjerojatnih 400kn sada toliko frustrirani da to ne mogu nikako prezaliti.

PS Gledano iz aviona mi smo doista podizgradeni. (i u prenesenom i stvarnom znacenju)

Tko je glasao

Sve stoji općenito ali ne

Sve stoji općenito ali ne važi za ovdje.

Ovo je državni institut, najveći, gomilan da usiše sve u sebe. Prvo je uopće sporno da se to privatizira, jer se dio ovlaštenja i poslova drži kao državni monopol i jer takvi instituti nisu nigdje privatizirani osim u Hrvatskoj, kao da privatiziraš zavode za javno zdravstvo i još toga u zdravstvu što ima monopole na razno u ime države. Nadalje, ne privatizira se kao ostale tvrtke, nego Đukan, Marina MD, Jure Radić i drugi naprave svoje grupice i oni upištu te dionice, a sve krug i tada i sada na bitnim državnim funkcijama, opet kao da su tada Kostović, Granić i razni privatizirali neke jedine djelove zdravstva.

Nadalje, zajedno s ostalima sve to djeluje i posluje, mimo zakona uzima poslove (vidi profesor Radnić), u krugu iz svih stranki a na svim državnim pozicijama, kao Čačić POS, da sami sebi djele poslove, i one koje institut ne bi smio raditi, pa je sve skupa nešto što svijet nije vidio, ko Čačić - isti ljudi sami sebi djele poslove, sami sebe nadziru, ne poštivaju nikakve zakone na najvećim javnim poslovima i još otvorenije od bilo kakve mafije poručuju da im nitko ništa ne može niti može zaobići.

A slabi su na 2 načina:
1. Da ih netko jednog dana pročešlja, sve je nezakonito i ovaj ključni krug dioničara je neminovno organizacija koja se je udružila u te svrhe i provela to. Pri tome će biti bitno da su Đukan, Marina MD i drugi već osobe sa više ozbiljnih krivičnih procesa, iz doba SRH;
2. Čim im se uvede inače obvezna zakonska konkurencija su gotovi, jer ne mogu konkurirati niti za jedan posao, nesposobni su za to.

Ne vidim drugog načina osima da će se to jednog dana sve slomiti, toga nema nigdje. To nikome drugdje i ne pada na pamet.

To nema veze sa ostalim pretvorbama. Sjećam se pretvorbe DIONE. Neka grupa iz trvtke obznanila da kupuje dionice, htjeli oni do većine, zavidna avojska malih trgovaca javno i nejavno poludila na njih, kud će oni, te praktički bez novaca hrpimice prenijela dionice Kutli i njegovimaa, samo da ne uzmu njihovi poznati iz tvrtke, čisti jal.

Tko je glasao

Dijelom s pravom, dijelom ne

Dijelom s pravom, dijelom ne koncentriras se uglavnom na infrastrukturne stvari. Zaboravljas posve identican princip defetizma koji nece proci na gomili drugih podrucja, a napose jos od vremena petoljetki i planskog upravljanja tisucama tih cvjetova revolucije. To je jedna sveukupnost s kojom smo usli, u, ha, recimo novo razdoblje u kojemu se novi defetizam trazio i polako nalazi. Nekako se hvataju konci i tu je gradevinarstvo i to sa infrastrukturom samo dio sveukupnosti u usponu.
Dakle, kolega fenomenalno, ali i ovo.

PS Nadalje, da defetizam ne prolazi vidi se i na sirem planu nego je nas uski. Vidi pod Rusija, Kina, ... gladne iskusne hijene zapadne prakticki samo usmjeravaju proces i prikrpili su se smrtno na sve izvore.

Tko je glasao

Pazi sa ulaganjima da to ne

Pazi sa ulaganjima da to ne bude kao sa prijašnjim petoljetkama i sličnim, niti defetizam može proći niti se napredak može i treba zaustavljati niti itko može zaustaviti valove. A kod nas su valovi ubičajeni ritam.

I sada kada praši kao nikad, 1.000 EUR/m2 stana ili nečeg drigog se zarašuje i bez kapitala, znanja, rizika i ikakve moći, pojačava se kuknjava, izbjegavanje, defetizam bi za tren buknuo da nije suzbijanja.

Kako partije i sve drugo praši u nove pobjede, po inerciji skrećem pažnju da defetizma lako ojača, ako ništa drugo a ono da se lakše hrvem s tim - kažem samo jesam upozorio, ovaj kaže nisi, ja kažem izvoli, završena priča. Inače to traje obično dugo.

Tko je glasao

O jos kako sam shvatio, samo

O jos kako sam shvatio, samo da se jos uspijem posve izvuci. Samo suti o mojem pritajenom defetizmu jer bi mogao postati val. No prava car je bas u toj kresti i to te bas dijeli od vrlo velikog uspjeha i velikog pada. To je ta igra zivaca koju stalno napominjem da je i spoznajno dragocjena. Hvala u svakom slucaju na vrlo zivopisnim opisima, i de facto realnim upozorenjima.

Tko je glasao

Damir Polančec (HDZ),

Damir Polančec (HDZ), Ljubo Jurčić (SDP), Radimir Čačić (HNS), Davor Štern (HSS/HSLS) te Marko Kolaković (HSP) suglasni su da je za brži gospodarski rat potrebno u potpunosti iskoristiti gospodarske potencijale, izgraditi infrastrukturu, decentralizirati državu, profesionalizirati državnu upravu.

Pa cuj, ta se prica ponavlja od 1990. i jos uvijek dobro prolazi.To sto je pricaju jednoglasno sve ove navodno razlicite stranke nije nikome ozbiljnom zacudjujuce.Stvar je vrlo jednostavna. Ako imas neki mamac na koji ti som odlicno grize, ti onda i dalje lovis tim istim mamcem.Zasto traziti drugi, kad je i takav sasvim dobar?
Za somove naravno...

Tko je glasao

I prije 1990.g. se je non

I prije 1990.g. se je non stop trubilo slično - ekonomska stabilizacija, poboljšanje uvjeta poslovanja, raznomjerniji razvitak svih krajeva, rat birokraciji na svakom kongresu. Bezbroj etapa je prošlo u tom znaku. Onsajder Šuvar je pred smrt reako da nisu bili u stanju rješiti ni banalne stvari a gdje bi neke ozbiljne. Ali, ti navlačiš na defetizam a to neće proći, napredak ide dalje i samo je pitanje nijansi tko će bolje odigrati koju dionicu u napretku koji uključuje sve bez ostatka.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Zloupotreba filozofske diskusije u političke svrhe od Zoran Oštrić komentara 0
  2. Hladni rat IStoka i Zapada - prva žrtva Ukrajina od Busola komentara 17
  3. Kako se čudila pura dreku od gale komentara 16
  4. Izađite na izbore - ne cmizdrite, da nemate za koga glasat! od Zoran Oštrić komentara 28
  5. Reci, slobodno od CikaVelja komentara 1
  6. Direktor C I A –e došao tražiti svoju djecu u Ukrajini od sjenka komentara 5
  7. I meni je žao od magarac komentara 20
  8. Never Never Land od Kvarner komentara 35
  9. stega bye bye od 2573 komentara 32
  10. "Tudjmanovi 200 obitelji" nemaju veze s Tudjmanom od JPeratovic komentara 130
  11. Kako sam dobio rat protiv hrvatskih banaka od krrrrekani komentara 52
  12. papir novac i papir wc od adfilantrop komentara 0
  13. Vlada bojkotira raspisivanje referenduma o ćirilici od vkrsnik komentara 6
  14. Dvostruki vic od petarbosni4 komentara 12
  15. Veritas vincit od Rebel komentara 49
  16. KAKO SPOJITI SLOMLJENO? (MORBIDAN NAROD) - Spektakularni cirkus od crni biser komentara 19
  17. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (II) od Ljubo Ruben Weiss komentara 21
  18. Od Poncija do Pilata ili o mom djedu Petru i njegovu pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-djedu Franji od krrrrekani komentara 50
  19. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (I) od Ljubo Ruben Weiss komentara 27
  20. Psihopatsko ponašanje hrvatske političke "elite". od krrrrekani komentara 9
  21. Dida in the house od Rebel komentara 71
  22. Što je čovjek koji mrzi svoj narod i radi protiv njegovog interesa, a narod ga u dobroj vjeri izabrao za svog predstavnika? od krrrrekani komentara 31
  23. Teorija I Praksa Samosvjesnog Samo-upravljača od indian komentara 39
  24. Živimo ispod svojih mogućnosti od magarac komentara 58
  25. Anti Socijalni Personalni Defekt (ASPD) od adfilantrop komentara 0

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • Bigulica
  • janus
  • Ljubo Ruben Weiss
  • vladimirar
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 28

Novi korisnici

  • andela117
  • juditaana
  • Stop Frontin'
  • keepin' it real
  • asdf