Tagovi

Danak za franak

Nemam kredit. Jebiga. Osjećam se ko njuferica – džaba ti ako znaš koja stvar ide u koju stvar, bez prakse ništa. Džaba što razumjem kamatni račun, znam što je eks, pročitao sam uvjete pbz-a o promjeni kamatne stope – i dalje na pitanje 'sad mi rata duplo skuplja od prošle godine, jel mi moš ti to objasnit' odgovaram 'ne mogu'. Kad nemam kredit. Jebiga. Zasad sam siguran da stvar nije u uplatnici – držao je u rukama, stavljao na čelo, u svakom slučaju nije nimalo pomoglo da neke stvari postanu logičnije.

Ne znam, možda je ista stvar kao i sa seksom, neke kockice se jednostavno poslože i neke nejasne stvari (recimo koja je funkcija cica) postanu jasne. Pa bi mi onda možda bilo jasnije zašto se recimo udruga Franak ne zove udruga Libor ili Valutna klauzula, jerbo njihova tužba blage veze nema s frankom (odnosno ima jednake veze s frankom koliko i sa eurom, jenom i drahmom). Ono što ima veze s frankom je da je dužnike u švicarcima tečaj švicarca prema euru doveo u stvarno katastrofalan položaj. Doduše, i zemljotres obično određen dio stanovništva dovede u katastrofalan položaj, pa eto imamo zgodan pojam za to (katastrofa) a i mehanizme da fini i solidarni kakvi jesmo pomognemo unesrećenima. Interesantno, iz nekog razloga u tim mehanizmima se ne nalazi da recimo kad imamo sušu uvoznici hrane nadoknade štetu. (Usput, nekoliko puta dok sam ovo vrtio po glavi zadnjih par dana sam sam sebe ispitao da nisam slučajno sluga krupnog kapitala, s lampom u lice i ostalom scenografijom. Zaključak je bio da nisam, al sam se za svaki slučaj izbičevao, nikad ne znaš).
Da ne laprdamo napamet, evo zgodne slikice tečaja (linkić) iz koje je valjda više nego evidentno da se radi o katastrofi (bankotresu, pa onda frankotresu), kao i zgodnim momentima koji su mu prethodili. Ono sitno na dnu 'intervencija švicarske narodne banke' je da je švicarska narodna banka postavila donji limit na tečaj i izjavila da će ga braniti svim raspoloživim sredstvima – ono, najnormalnija stvar, pa to čuješ svaki dan. Fakat su mi nejasni argumenti da su HNB ili hrvatske banke na bilo koji način mogle ovo predvidjeti (osim možda gledanjem u grah). Da stvar bude smješnija, u tom slučaju je HNB kriv za veleizdaju (osim ako ne smatrate da banke mopu predvidjet nešto što HNB ne može) jer je propustio priliku da nam smanji inozemni dug.

Po n-ti put, proročanstvo kolege Rebela o ovdašnjem sukusu se obistinjava, a ono što me najviše boli u cijeloj priči je da, uz najbolju volju, gotovo ništa od tog sukusa ne mogu pripisati bankama. Banke u rh su samo glorifikovane šalteruše, koje rade kao posrednici između onih koji imaju lovu (u rh i van) i onih koji nemaju. Da su ovi s lovom finiji i pristojniji (i pristali bi na manju rentu) i banke bi bile mnogo pristojnije i manje bi se trudile iskrivit zakone. Dokle god banke imaju pravo na crnu kutiju iz koje ispucaju neki parametar (recimo kamatnu stopu), dotle su priče o konkurenciji samo priče. Mi imamo regulatora, koji je u biti opet crna kutija, čiji je posao da ispuca da/ne odgovor na pitanje 'rade li crne kutije u bankama kontra zakona'. Naš regulator se upravo sada pokazuje potpuno neodgovoran, ne zato što je dopustio kredite u švicarcima – izbor je bio između hoćeš li građane koji ne mogu dići kredit danas ili građane s rizičnim kreditom sutra, HNB je izabrao ovo drugo – već zato što sad kad su posljedice te odluke došle na naplatu, dotični uredno gleda u cipelice, po sistemu nemam ja veze s tim. Iz perspektive države, koja očito legislativno nema namjeru ni malo promjeniti situaciju s crnim kutijama (ko jebe građane i njihovo pravo da znaju da li se država zadužuje kod kartela ili ne), suđenje bankama se manje više svodi na to kako provalnika natjerati da vrati malo ukradenog, al da ga se ne osudi za provalu. Aj da budem fer, ni mnogo uređenije države ne mogu izać na kraj s netransparentnim poslovanjem bankarskog sektora. U svakom slučaju, dok se to ne promjeni, ideja da će banke platit za ovu katastrofu je totalni nonsens – platiće buduće generacije, al to nam je ionako nepresušan izvor financiranja. Sukus – govnjiv.

Udruzi Franak moram priznat brdo kredita (hehe) iz prostog razloga što ipak nešto rade, dok mi ostali vrtimo palčevima. Međutim, lagano ali sigurno se ti krediti ispucavaju. Za početak, jedna od stvari zbog kojih imamo državu je da učini nešto u slučajevima katastrofe, pa je meta, ako ćemo se praviti pošteniji nego što jesmo, omašena (tj. maltretiraš državu, a ona vidi što će s bankama). Udruga je ipak savršeno pročitala sukus države (koja ne namjerava ni prstom mrdnuti), kao i sukus ostatka rh (koji namjeravaju isto što i država), mada to nešto govori i o njihovom sukusu. Svi građani rh su uredno dobili besplatan brzi tečaj financijske pismenosti čiji ceh plaća 75000 dužnika u švicarcima, 'ko ih jebe' je svakako legitiman odgovor, baš u duhu sukusa hrvatskog. Kao i detalj da nam je čisto ok da naše školovanje plate buduće generacije (ima smisla, pa nismo ih za bezveze pravili).
Sam razlog tužbe je također omanut (aj još koji kredit), pa je sudac presudio za skroz desetu stvar. To stvarno nije moja ideja pravosuđa – ako mislite da je ovo ok, onda bi vam ista stvar trebala biti ok kad se vi nađete na optuženičkoj klupi. Odbačeni prijedlog (konverzija kredita u kune s kamatom za švicarce) nije ništa drugo nego pljuska svim dužnicima u eurima (ok, zemljotres nam srušio kuću, mi bi krov nad glavom, ali i bazen) – al ajde, ko radi taj i griješi, još koji kredit. Iz obrazloženja (barem onoliko koliko sam uspio dograbiti) je evidentno da sudac niti je zvirnuo u crne kutije bankarskog sektora, niti to namjerava, a sudeći po dijelovima (izvješće mmf-a iz 90tih, mila majko) nije to ni u stanju. Prijedlog nagodbe koju forsira nije ništa drugo nego mali hint bankama u rh da postoji cijena za bussiness as usual i da je sad vrijeme da se ta cijena plati – presuda je jednako hrabra kao i ona s prstom i rukovanjem, pa su se bankari našli blago šokirani, dok ih centrale nisu podsjetile da je njihov posao da budu krivi, jer se bussiness as usual na duge staze uvjek isplati.

Presuda, koja se ne može nazvati nikako drukčije nego populistička, je samo potvrda da je neodgovorno ponašanje i pravljenje tutlekom naša najcjenjenija vrlina. Kad vidiš izjave tipa 'nismo upozoreni da HNB brani tečaj kuna-euro, ali ne brani kuna-švicarac', čovjek se zapita da li bi nama riješenje možda bilo nekakve vozačke dozvole za uzimat kredit. Mislim, aj kad preskočiš ono najočitije, za početak ne možeš imati oba dva zajedno, a drugo, ideja da je branjenje tečaja nekakva ziherica je direktan put u ponavljanje ovakvih zabavica. I ne odnosi se to samo na dužnike u švicarcima, s tapete su zajedno s njihove skinuta i odgovornost ostatka rh, kao i države i HNB-a. Krive su naravno banke (al to im je i posao) i sad samo ostaje pitanje tko će platiti ceh. Ista ta neodgovornost i pravljenje tutlekom se masovno koristila 2007. kad su ameri pokušavali ustanoviti otkud im sad kriza. I ništa se nije promjenilo, kao što neće ni kod nas – banke će i dalje biti crne kutije, regulator će i dalje gledati u cipelice kad treba preuzet odgovornost, država će i dalje dopuštati ponašanje koje je i dosad dopuštala, mi ćemo se i dalje pravit blesavi, i dalje će se kamatna stopa mijenjati odlukom x koju možete pročitati u našoj centrali kad se osobno pojavite, i dalje ćete dobiti samo finalnu cifru izračuna i tako dalje, do sljedećeg puta. Jedini koji nisu skinuti s tapete su buduće generacije koje će dizati kredite po kamati bliže zateznoj i vraćati dugove države, koji bi se možda i bunili da mogu (pa zar nije bolje kad ne mogu). Ali uvjek je tako bilo da djeca plaćaju grijehe roditelja. Ko ih jebe.

Komentari

U boj za franak svoj

Kad odemo kod mehaničara i taj isti nam nešto preporuči za našeg ljubimca, npr. ulje, logično očekujemo da je to najbolje za našeg ljubimca, dakle i za nas. U suprotnom slučaju, kad se savjet istog pokaže krivim, logično ćemo ga smatrati prevarantom i šarlatanom bez obzira što bi upravo krivim uljem dotični si mogao namaknuti podosta dodatnog posla. Može se desiti i da ga tužimo za nastalu štetu i vrlo vjerojatno ćemo takav spor dobiti.

E, to što vrijedi za mehaničara ne vrijedi za svete bankarske krave koji se već pri samoj insinuaciji beskrajno vrijeđaju. Ma sve sami koncentrat poštenja i širokogrudnosti u usporedbi s kojima su sestre milosrdnice nezajažljive krvopije i vampiri.

Dotični financijski dobrotvori su stvorili cijeli jedan sustav u kojem vladaju pojmovi apsolutno nerazumljivi i obrazovanijim građanima i gdje u toj i takvoj kakofoniji je apsolutno nemoguće razumjeti u biti vrlo jednostavnu stvar: ako posudim x love na y vrijeme koliko moram vratiti? Vjerojatno je ovdje lakše otkriti tko je ubio Kennedy-ja nego od bankara saznati što ću sve morati platiti nakon što sam platio sve što sam mislio da moram platiti.

I što sad? Teško je reći jer je očito čitavim svijetom zavladao sustav nama dobro poznatog financijskog inženjeringa. Gotovo sve države, mnoge firme, a i građani su toliko zaduženi da dugove mogu vratiti samo ako podignu nove kredite što je u biti apsolutno besmisleno. Pogotovo je besmisleno ako znamo da se cijela priča temelji na novcu koji uopće ne postoji. Dakle veliki balon sapunice koji može postojati sve dokle vlada mišljenje da su stjenke tog balona sačinjene od čvrstog materijala.

Ono što je najgore od svega je da kad ti baloni popucaju će se naći dovoljna količina budala koji će krenuti braniti sustav u kojem su neki drugi imali nevjerojatne imovine isto kao što su uvijek kmetovi branili imovinu svojih kraljeva i careva i za tu tuđu imovinu redovito ginuli i vraćali se sakati u svoju bijedu.

E te budale su upravo glavni problem svega jer te budale uzimaju kredite, te budale se bore za svoje TV sapunice bili to kraljevi, predsjednici, pevaljke, vjerski idoli ili apstraktni pojmovi kao što je domovina. Zapravo te budale omogućuju da stvari idu kako idu i vrlo teško da će biti drukčije.

leddevet

Tko je glasao

dobro

govoriš da treba stat na kraj modusu operandi tih bankarskih vampirčina, a ne samo sanirat sranja koja redovno orkestriraju svojom beskrupuluznom i odvratnom rabotom.

u hnb-u sjede poltrončići koji rade kako im se kaže, prate globalne monetarne trendove reklo bi se, zato i dobijaju nagrade raznorazne nagrade dok se narodu dere koža. vujčić se već vidi u ecb-u na nekoj lukrativnoj poziciji regionalnog nečeg ili savjetnika za nešto, nema on vremena sekirat se oko pizdarija.

ne kaže se mukte daj čovjeku pištolj i može opljačkat banku, ali daj mu banku i može opljačkat svijet. svi znamo da je banka samo fensi lihvarska ustanova, ali ovaj odvratluk koji su prikazali s kreditima u švicarcima je naprosto spektakularno oduran. potpisali su ugovore s ljudima, nutkali im taj aranžman, a kad je tečaj odletio u nebo, umjesto da kažu - ok, sranje se desilo, u interesu je i jednoj i drugoj strani da ga što lakše prevladamo, NE, oni ga zakajlaju klijentima još i više rastom kamate koju naravno određuju po duhu svetom u svojim uredima. namjeste libor, dodaju još par nepoznatih faktora i udvostruče ti ratu. ko da im je žao što uredno plaćaš, ko da im nije u interesu da vratiš lovu.

odvratni su i treba ih gazit sa svih strana, unatoč kmečanju ekonomskih "stručnjaka", željka ivankovića i sličnih apologeta.

Tko je glasao

Ne razumijem

samo tu mazohističku crtu ljudi u udruzi "Franak",naime govorimo o broju od 75-100 tisuća
korisnika tog ultratoksičnog kreditnog koktela dakle posredno je pogođeno sigurno oko
300 tisuća ljudi jer ako većina prihoda obitelji odlazi na anuitete onda te ljude uzdržava
bliža i dalja rodbina.

Dakle pitanje je sljedeće zašto se svi ti ljudi umjesto da se natežu sa HR Pravosudjem koje
je plaćeno iz proračuna koji se puni zaduživanjem kod jedne od strana u postupku
(čitaj Banaka) jednostavno ne dogovore i jednog dana nacrtaju na Trgu ispred HNB-a ili Vlade ??.

Vjerujem da bi se odmah našlo političke volje da se stvari urede jer nažalost čini mi se da
politička volja potiče u RH jedino od straha za vlastito dupe.

R

Tko je glasao

pa

vjerovatno će bit prilike i za to nakon drugostupanjske presude.

Tko je glasao

piva uvjek u frizideru :)

piva uvjek u frizideru :)

Tko je glasao

Ovakav premijer

Ovo je premijer koji čuva svoje građane od zločina bankara i MMF-a
http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/91385-madarska-pozvala-mmf-da-ispraz...

Ovakav premijer je potreban RH!
Hrvatski Orban!

Tko je glasao

da, hrvatski slon u

da, hrvatski slon u staklarnici.

pojam diplomacije ocito shacas kao "zaletis se jako glavom u zid, pa ak ne ide, zaletis se jace".

Tko je glasao

Hrvatski, a ne tko zna čiji

Mađarski premijer štiti (mađarske) interese svoga naroda, a ovi drugi vode politiku na štetu interesa svojih naroda.

pojam diplomacije ocito shacas kao "zaletis se jako glavom u zid, pa ak ne ide, zaletis se jace".
Mađarski narod spreman je braniti svoje interese i za to im je potreban mađarski premijer.

RH je potreban hrvatski, jer
prodavanje CO, HPB, guranje HEP-a u propast, HAC-a u koncesiju, ne radi hrvatski premijer, već to radi briselski, regionalni, ili.... ma tko zna čiji!

Tko je glasao

jasta cero, ukidanje gotovo

jasta cero, ukidanje gotovo svih ovlasti ustavnog suda (trodiobe vlasti) je cist na korist madjarskog naroda...

tvoj mozak vanka diktature jednostavno ne fercera...

Tko je glasao

Za dobro naroda- "dolje" loši Ustavni sud Mađarske

Tko je glasao

evo i tebi malo s linka Nakon

Tko je glasao

Madzarski gradjani su

Tko je glasao

Nije Jobbik pozvan u Zagreb -već "Trio fantastikus"

Tko je glasao

daj petra molim te

Tko je glasao

Lopovi

Da ne bi bilo nesporazuma moje stajalište glasi da su nas tajkuni i političari u devedesetim opljačkali privatizacijom, a da su taj posao kasnije radile i još uvijek rade banke u sklopu više različitih "poslovnih operacija".

Ja sam jedan od žrtava franka ili bolje govoreći mog niskog samopouzdanja jer sam dopustio da me obitelj na takav kredit nagovori. Bez obzira na obiteljsko "pranje mozga" dobro sam gledao povijest tečaja franka pa sam bio rekao ajde može.

Moja računica je bila jednostavna:

Franak je oko 4.5

Povijesno gledajući on može doći do 5.3

Svi znamo do kuda je franak došao i što se tu može tako da ja to bankama ne zamjeram.

Bankama zamjeram što su mi digli kamatnu stopu za 50 % (pojednostavljeno govoreći) jer to je po meni bila čista pljačka koju se ne može objasniti niti JEDNIM ekonomskim razlogom.

Kredit sam otplatio, ali banke me po pitanju novih kredita mogu vidjeti samo da samo ako se totalno rastavim s pameću jer ih smatram većim kriminalcima od onih koji s oružjem u ruci opljačkaju banku (mišljenje dijeli i moja obitelj). Ovi drugi su puuno pošteniji od njih jer znaju da će za svoju pljačku snositi posljedice.

Postoji još dosta zakonitih bankovnih "prevara", ali ovdje govorimo o švicarcima pa je to dovoljno.

Tko je glasao

¨....trebao si pratiti euro i

¨....trebao si pratiti euro i njegovu snagu prema franku ili nekoj od azijskih valuta, valute BRIICA, ili zlatu. Franak kao takav nikuda nije otišao u nebo, niti baht niti real, niti zlato...to su € i US$ realno izgubili na kupovnoj moći i realnoj snazi. To te pripadajuće ekonomije već dugo pokazuju slabost...mnogi ostali su godinama na sve načine pokušavali umjetnim slabljenjem svojih valuta održavati svoju izvoznu kompetitivnost ali svejedno, 20-30% su jačale u odnosu na € i $.
To ti je isto kao da radiš i stvaraš i zarađuješ u jednom okolišu a zadužuješ se pod uvjetima uspješnijeg i konkurentnijeg. Ako je ikako moguće, druga strana treba biti što ravnopravnija u ugovornom odnosu. Novci država su samo ogledalo njihove ekonomske snage kao i mi pojedinci koji ih koristimo. Zato je uvijek pametnije svaku ugovornu transakciju imati u vrijednostima svog ekonomskog okoliša, € je najbliži našim mogućnostima...osim za špekulante kojima je to dnevni posao.

Tko je glasao

cijela ova epizoda sa

cijela ova epizoda sa frankom, odnosno valutnom klauzulom je uvod u slijedeću instancu priključenja Europskoj uniji - napuštanje kune i ulazak u euro zonu. Budući da se već sada vidi da će ulazak u euro zonu biti tretiran isto kao i prilključenje EU, tj bez racionalnih i argumentiranih pozicija, mislim da je sudbina valutne klauzule u Hrvatskoj unaprijed određena, i da će se obrana banaka temeljiti na pripremama za prelazak na euro, visokoj eurizaciji monetarnog sustava i neophodnosti zadržavnja valutne klauzule. Sve drugo je i za banke i za politiku prevelik rizik. Iz toga kuta gledano, čini mi se da pojedinačne tužbe franačkih dužnika protiv banaka nemaju prevelike šanse.

Tko je glasao

Iz toga <kuta gledano, čini

Iz toga <kuta gledano, čini mi se da pojedinačne tužbe franačkih dužnika protiv banaka nemaju prevelike šanse....mislim da je tako...ali, pojedinačne tužbe protiv odgovornih osoba poimence bi mogle dobro proći...u smislu, dokazivanja oštećenosti od bankarskih savjetnika u slučajevima gdje su izrijekom promjenili inicijalne namjere klijenta da koristi drugi "kreditni produkt"a to koristeći autoritet svojeg poslodavca i pozicije...
Formalno, banke su tu samo posredno odgovorne, ali, poslije par sudskih pozitivnih rješenja bi malo kome palo ubuduće na pamet da svoju osobnu rit i obraz podmetne u interesu CEOa i akcionara svoje banke...

Tko je glasao

predviđam ´vako argumentiranu raspravu...

...već vidim da će biti veselo.
...kad vele da se je tiskarna za Kune pokvarila, da joj je cinculator na frgazeru riknio i da neće biti novaca za pemzije ako ne uvedemo €, jer da ta štamparija još radi, he, he,

Tko je glasao

zato se Vujčić i drži ovako

zato se Vujčić i drži ovako "ta trane", on već sebe vidi kao člana boarda Europske centralne banke u Frankfurtu, kad se priključimo euro zoni. S time će sa sebe skinuti teret deviznih rezervi, i petljanja s domaćom bankarskom regulativom, a sjedit će u zaista elitnom krugu najmoćnije europske institucije.

Tko je glasao

Ne mere

Kuna se štampa u pouzdanim EU štamparijama ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Znam, ali sigurno baš taj

Znam, ali sigurno baš taj stroj ima cinculator na fegazeru....

Tko je glasao

kamata na novac

A zašto je kamata na chf bila niska? Jer je valuta bila - stablna. Kada je prestala biti stabilna (zbog enormnog ulaganja u nju), tečaj joj se počeo mijenjati. Valuti kojoj se tečaj mijenja - kamata raste. Prosto k'o pasulj :)

Nije banka imala milijarde chf-a u čarapi, pa da im je svejedno kolika je međubankarska kamata na chf. Da je tome bilo tako, mogli su lupiti fiksnu kamatu i na 30 godina - i opet bi zaradili. Međutim, banka ne posuđuje svoje novce, već tuđe. A na njih plaća kamatu, promjenjivu.

Tko je glasao

Logika?!

Aha, franku je porasla vrijednost, pa je postao sumnjiv i nesiguran - što je, normalno, uzrokovalo i porast kamate, kužim... :P

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

actually, euru je pala

actually, euru je pala vrijednost - trziste je smatralo da je euro problematicna valuta a ne franak. a mi zakaceni na problematicnu :)

u ugovorima je vrlo egzaktno odredjeno kada i koliko mogu ici kamate. jedini upitan dio je ono "moze, al ne mora". kad u ugovoru potpises da ces doci u zutoj kravati onda ces doci u zutoj kravati. samo paceri misle da se mogu izvuci na ociti prekrsaj ugovornih obveza. uvjek i samo muljas u sivilu (moze, al ne mora).

Tko je glasao

@zaphod

Ne pričati o onome što ne razumiješ jer ispadneš smješan.

Hrvatske banke varijabilni dio kamate vežu upravo uz Libor kojeg zbog korupcije napuštaju čak i oni koji su ga stvorili.

Od 1. srpnja očekuje nas drastičan rast kamata na postojeće kredite, banke ih vežu za Libor!

2008. godine banke su prodavale priču:

U banci ističu kako je do povećanja kamatnih stopa došlo uslijed kontinuiranog rasta referentnih stopa na novčanim tržištima, rasta marži na inozemnom tržištu te visokog regulatornog troška koji je posljedica mjera HNB-a kao i ograničenja rasta plasmana

U prevodu svi su krivi osim njih

Čisto za informaciju:

Najviši libor za Švicarac je 2007. godine bio 3.132 %
Najviši libor za Švicarac je 2012. godine bio 0.393 %

Koliko od žrtava franaka je dobilo kamatno smanjenje jer je Libor pao 90 % ??

Jednostavno banke su osim ostalog krive za stvaranje kartele kojim su upravljali cijenama na tržištu kako bi maksimalizirali profit.

Iz moje perpektive bankari su LOPOVI

Tko je glasao

lopovi lopovi

Kada se priča o osobnim pričama, uvijek dođe do momenta gdje jedna strana (ti) krene emotivno.

Jesi li mislio da su banke lopovi i u onim godinama kada si plaćao osjetno manji anuitet od svog susjeda koji je kupio stan identičan tvom, ali s kreditom u eurima?

p.s. Ako je istina da su banke lupale enormne ekstra-profite na švicarcima, kako to da nije uletila još neka strana banka na tržište, ponudila upola manje kamate na švicarce i preotela svim lopovskim bankama komitente?

@Izo je najbliži istini kada kaže da je riječ o - potresu. Potres pogodio Skopje. Jesmo li tužni? Jesmo. Puca li nam ona stvar? Puca. Poslat ćemo dekicu i to je to.

Ako ja sutra vežem svoj kredit uz rublje, hoćeš li me tješiti kad kamata podivlja? Nećeš. Ne kažem da ljudi moraju biti stručnjaci - ali kupnja stana je za 90% građana najveća investicija u životu. A koliko njih ode kod nekoga tko se u to razumije? Skoro nitko. Ali kad kupuju bregastu osovinu, onda nazovu 103 prijatelja i pričaju o tome mjesecima. I uspiju naći najpovoljniju. Dakle - malo edukacije također ne bi škodilo, nećeš valjda samo sebe izuzeti od krivnje?

Tko je glasao

@zaphod

Sada je na tebi red da ne govoriš emotivno nego da argumentirano objasniš kako je moguće da su kamatne rate na švicarac u svijetu padale, a kod nas rasle.

Za mene jedino logični ekonomski odgovor glasi da su se naše banke međusobno dogovorile.

Pazi ja sam dokazao da su u svijetu kamatne stope na franak padale u zadnjih 5 godina pa stoga ti trebaš dokazati da su kamatne stope na franak u Hrvatskoj ekonomski opravdano rasle.

Ostala mudrovanja nisu nikome zanimljiva pošto ona spadaju u ono što nazivam otvaranjem ustiju bez da se čuje glas, a ovde bi se to nazivalo zauzimanje prostora na pollitiki bez da se išta napiše.

ps.Bigulica ti je odgovorila na prvu činjeničnu neistinu

Tko je glasao

franak...

Rasle su kamate na već odobrene kredite iz razloga već pojašnjenih u tekstu. Rizičan zajmoprimac. Koliko ja znam, nijedna banka u RH više ne odobrava stambene kredite u švicarcima, sve koriste šifre tipa "EURIBOR + 5,40 p.p." i slično.

Tko je glasao

odgovoricu ti ja umjesto

odgovoricu ti ja umjesto zapa.

libor nije jedini parametar vezan uz promjenljivu kamatnu stopu (zaguglaj "uvjeti promjene kamatne stope" i procitaj). nemoj misliti da su te banke na bilo koji nacin prevarile u ovom egzaktnom dijelu (tocno se znaju sve brojkice, tocno se zna formula). samo paceri to rade, banke nisu paceri.

ono gdje su te moguce muljali su odluke (prodavanje muda pod bubrege zasto A a ne B), ali je sud odlucio da to nije zanimljiv dio za proucavat.

Tko je glasao

@kvarner ne napustaju.

@kvarner

ne napustaju. skandal s liborom je bio da su banke rekle da ce biti postene, a nisu. kad te netko pita koliki ti je, mozes lagat za par centimetara, al nemos za par metara.

libor se namjestao tu i tamo (na dnevnoj bazi), kad su banke u pitanju trebale nesto prodat/kupit. s nase tocke gledista nikakav efekt.

Tko je glasao

KAMATE koje se prve

KAMATE

koje se prve naplacuju..

Koliko je to ispravno? Meni se ne cini taj danas zakonski postupak ispravan, nije na koncu ni logican. Kamate nitko nije posudio, one su zarada Banke ili bilo kojeg vjerovnika..

Po toj mojoj logici, a cini mi se ispravnom, prvo treba vratiti posudeno, a tek nakon toga se onaj koji posuduje moze "omastiti"..

Problem pri takvoj "logici" je drzava i porezna uprava... koja takoder ne pristaje na povrat glavnice prvok, a kamata kasnije. Dapace, ona pribraja kta za zakasnjela placanja iz prosle godine (na neki obracunski datum) na glavnicu i onda na sve skupa opet zaracunava tekuce kamate.. Na taj nacin je posljednjih godina puno firmi propalo. Naprosto ne mogu nadoknaditi glavnicu jer kamata raste i raste i pribraja se na glavnicu i dug postaje neotplativ. Dakle, nema tu nikog od politicke uprave kao ni od novcarskih institucija koji bi kamate postavio na pravo mjesto, kao zaradu i kao cisti rizik, upravo ono sto one jesu.. profit novcanog (financijskog) poslovanja.

Na sto bi se Linic pobogu zalio kad ne bi bilo kamata koje su perpetum mobile svih dugovanja drzavi i nepresusan izvor razloga za zalbu i jadikovanje?

ps
banke su mila majka prema drzavi i njenom lihvarenju.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

kamatni racun ti je u

kamatni racun ti je u matematici odokativno gdje i kreativno racunovodstvo u knjigovodstvu :)

Tko je glasao

ZATEZNA KAMATA -KLANJANJE DRŽAVI

@Lunaprof - tretman države i njenih satelita prema dolje (jedinice lokalne samouprave i uprave, poduzeća u vlasništvu lokalnih zajednica,ustanove-korisnici državnog proračuna proračuna, javna poduzeća , najbolje se vidi u institutu "osoba javnog prava" s formalno najvišom dopuštenom zakonskom kamatom od 17 % (!?) ,pa tako imamo nonsens da ostalim privrednim subjektima tvrtke koja su financirana iz proračuna obračunavaju veću kamatu nego li ovi njima (a potonji ih faktički plaćaju).
Stopa ugovornih kamata kod privrednih subjekata je fiskna na godinu dana, a kod države i njenih proračunskih pilića samo na pola godine. Na eskontnu stopu HNB-a se za državu zatezna kamata uvećava za 8 %, a za ostale smrtnike 5 %. Pa sad neka netko priča o konkurentnosti ...

Tko je glasao

zarade..

pred par godina sam si razmisljala o tim drzavnim "bussinesima".. onomad kad je bila gomila javnih radova, posebno gradevinskih.. koji znace

- kupnju materijala
- radove, amortizaciju, place

pa tek nakon dovrsenja dijela situaciju koja se ovjerava ili ne u roku od 30 do 60 (a nekad, po potrebi budzeta i puuuuuno dulje) da bi se placala u ca. 120 (u normalnim vremenima) i 180 dana u nenormalnim vremenima..

sto u prijevodu znaci da je od ulaganja do naplate u najboljem slucaju ca. 150 dana..

eh sad.. zanemarimo troskove privatnih poslovnih subjekata u tom procesu i pogledajmo odnos drzave prema firmama..

svaki mjesec svi direktni porezi, pausali... davanja na i iz placa.. na koncu i PDV puno prije stvarnog placanja..

posto nije moguce imati 100% osigurana sredstva za takvo poslovanje iz rezerve za 6 mjeseci.. firmama je u stvari preostalo

- zaduziti se kod banaka uz najmanju kamatu od 10% ili kasniti sa placanjem drzavi po kamati od 17% i rizikom blokade, dakle gubitkom kreditnog reitinga.. ili naravno faktoring za 6% do 9%

kako god bilo to odugovlacenje u placanju uz uvjete placanja dalje drzavi, a bez "obrtnog" kapitala u iznosu van svakog smislenog poslovanja (osim financijskih) pojeo je svaku "normalnu" dobit na takvim poslovima..

posto se "lanac" srece prenosio sa glavnih na kooperante.. svi iz "vrha" su debelo "zaradili"

banke od velikih firmi koje su davale kratkotrajne pozajmice
drzava od malih poduzetnika na zateznim kamatama
faktorinzi (banke) od nekih

i to znaci 2x zarada na svakoj javnoj investiciji.. ili bolje receno gubitak onih koji su nesto proizvodili.. i ugovorili po normalnim cijenama..

po nekim podacima "palcem" koje sam si malkice kalkulirala neke 2008 ispalo je da je drzava svaku svoju investiciju fakticno platila manje ca. 15% jer je otprilike toliki bio povrat na zateznim kamatama... a s druge strane bili su si dobri i s bankama jer su generirali strasan izvor zarade i njima..

Kad cujem popis dugovanja i duznika od porezne uprave dode mi svaki put da se smijem.. jer on je upravo toliko realan koliko i ovaj perpetum mobile koji je nastao pod inicijativom drzave i njihovih investicija bez placanja.. u razumnom roku

isto vrijedi i za banke

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

jednakost drugih

Prvo - financijske piramide (iliti: ljudi su ponekad idioti) - tko se sjeća, zna o čemu pričam. Mnogi (i vrlo inteligentni ljudi) tih dana su počeli širiti priču o nevjerojatnoj stvari - Uložiš 100, a svaki mjesec dobijaš 30 na ime kamata. Pokazivali su oduševljeno i potvrde o isplati, prodavali stanove i automobile, čekali u redu da uplate svoje uloge. Trebalo je to vidjeti da bi se povjerovalo. Dobar je to bio biznis, trajao je cca šest mjeseci (dok se skupila široka baza) - a sve se reklamiralo u svim novinama, bez da je država mrdnula malim prstom. Onda je piramide nestalo, a država kasnije donijela zakon tko se smije baviti kojim financijskim poslom. No, ljudi su nešto naučili. Ne postoji posao koji nosi 30% mjesečno, čak ni 10% mjesečno.

Drugo - stabilnost neke valute (iliti: stup soli) - igrom slučaja sam i sam baš u to doba dizao stambeni kredit, digao sam ga u eurima. Neću reći da me bankarka tukla, ali je jedno 40 puta rekla "onaj u švicarcima bi vam bio povoljniji" i "svi to dižu". Na kraju me pitala zašto u eurima - pa sam pametno odgovorio da bih kod kredita od 20 godina rađe bio dužan u valuti u kojoj je i država dužna.

Rezime - ljudi imaju ljudsko ponašanje. U čemu je bila ogromna "kvaka 22", a nekako se sada zaboravlja. Krediti se dižu obično na 20-30 godina, pri čemu kamata u anuitetu predstavlja velik dio. Kod predaje kreditnog zahtjeva - postoji limitirajući faktor, a to je - visina trenutnog primanja. Uzme se vaša neto plaća, skine se nekakvih "1800 kn minimuma" i neopterećeni ostatak predstavlja visinu anuiteta do kojega možete ići. Naravno, anuitet značajno ovisi o kamati, vrlo se razlikuje kredit gdje je kamata 2% i 5% (na 20 godina). Dakle - mnogi su predali zahtjev za stambeni kredit, kompjuter bi prožvakao podatke i rekao "Odbijen, premala primanja". Onda bi osobna bankarka tužno gledala u to i rekla "Ali, kada bi uzeli u švicarcima...", bacila bi se na komp i kuckala i moćna mašina bi ispljunula "Onda može" I ljudi bi ozarena lica potpisali ugovor.

(Pritom ne treba zaboraviti da je upravo navala ovakvih odobrenih kredita napumpala cijenu kvadrata na tržištu do neviđenih razmjera, odjednom smo postali zemlja Dembelija i stanovi su se kupovali ne pitajući za cijenu.)

I tako dolazimo do shizofrene situacije - ljudi žele da država "brani njihovu (kreditnu) valutu". Država ne može obraniti ni vlastitu valutu (inače ne bi postojala inflacija), a kamoli tuđe valute, pogotovo ne država naše veličine. Dakle - tu su povici besmisleni, promašeni.

No - u čemu ova tužba ima smisla. Ima smisla u - potrošačkom, građanskom smislu. Svi znamo da će se banke ovako ili onako naplatiti, neće propasti. No banke su stvarno nešto propustile napraviti. Naime, kada uložiš toliko novaca u "švicarac kampanju" i privučeš toliko klijenata rubnih primanja (u smislu kreditne sposobnosti) - oni su TVOJI klijenti. Kada vidiš da se tečaj franka oteo kontroli, ti si u svojstvu dobrog gospodarstvenika DUŽAN (tj. to bi bio moderan, inteligentan postupak) na vrijeme ponuditi nekakvu slamku spasa - moratorij od šest mjeseci dok se tečaj ne stabilizira, mogućnost prebačaja kredita u eure, nešto osmo).

Po meni je udruga Franak upravo u tome uspjela - objasniti bankama da su oni partneri u ovom poslu i da su oni "stručna strana", a u normalnim društvima onaj "pametniji" brine da ti ne ubije kravu, nego da je muze, pa makar mužnja trajala nešto dulje. Banke su to kod nas odbile napraviti, u finom neokolonijalnom duhu, pa im se (barem to) sada vraća.

Tko je glasao

meni se ne cini ova presuda

meni se ne cini ova presuda losa za banke..

naime alternativa sa sveopcim stecajem duznika i padom vrijednosti svih kredita na nista (drazba) jos bi ih vise financijski pogodila..

sto se tice valutne klauzule, ne vidim nista sporno u tome. svatko je pri zdravoj svijesti na to pristao..

no sto se tice kamate, ima puno otvorenih pitanja... a to je jednostrano odredivanje visine kamata.. ne cini mi se to bas korektno.. jer naprosto banka nema nekih dodatnih kvalitetnih argumenata za povecanje kamata u sigurnoj valuti... nema inflacije da bi izgubili vrijednost glavnice iz cega slijedi da su oni povratili ulozeno i bez promjenjive kamate u najvise 1/2 otplatnog roka. svako ulaganje se u principu mora osigurati na nacin da je povrat glavnice siguran a ostalo se moze prepustiti slucaju.. u slucaju svicarca "laickim" razmisljanjem o ulaganju zakljucak bi bio da banke nemaju povecani vanjski rizik i nisu imale nikakav razlog povecavati kamate

problem je sto su si banke dale maha i na posudenim novcima krenule lihvariti.. tu se onda moze postaviti i opce pitanje.. Sto je to uopce kredit i tko je stvarno taj tko je dao novce? ovako kako stvari stoje sve zajedno izgleda kao lanac srece.. financijski inzenjering..

jer ako su banke uzele kredit sa promjenjivom kamatom pa mijenjale kamatu dalje da bi im zarada ostala ista, tko je taj tko rada opcu nelikvidnost i stecajeve? i kako je moguce da banke te silne pare s kojim akreditiraju u stvari nemaju pa svoj rizik prenose dalje? koliko je to legitimno? i tko je na koncu taj tko u ovom poslovanju uopce treba snositi odgovornost za svojevoljno potpisane sporazume i dogovore?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

promjenjiva kamata

I mene je baš to mučilo - u smislu "Ako su banke od nekoga posudile X franaka, naplaćuju posuđivanje (uz valutnu klauzulu) uz kamatu, zašto mijenjati kamatu?"

No, kako sam shvatio - očito razmišljam "pacerski". Taj novac X nikada i nije prebačen, sve se to radi na temelju "odobravanja i poravnavanja", tj. na principu protočnog bojlera.

Banka ti odobri sredstva, i tvoj kredit drži na "potraživanjima", dio drži u obveznoj pričuvi - očito se zapravo (valjda na dnevnoj bazi" plaćaju kamate prema centrali, koja se temelji na Liboru ili čemu već.

Ako zamislimo situaciju kao da građanin svaki dan u ponoć zapravo vrati kredit banci, a banka mu u 00:01 opet posudi taj iznos - situacija će biti jasnija, i zato kamata jest promjenjiva, a kad je franak podivljao, postao je nestabilna valuta, pa su banke panično dizale kamatu na postojeće kredite.

Dakle, to je drukčija situacija od onoga kada posuđuješ od frenda 1000 eura. 1000 si posudio, vrati za godinu 1050 i kvit smo. To su njegovi novci, i on očekuje minimalnu zaradu u apsolutnom iznosu i to je to. Ovdje banka stalno duguje nekom drugom, stalno izdvaja u pričuvu ili rezervira za loše - te je podložna promjenama i ona sama. Dakle - u pravu si - banke su "uzele kredit sa promjenjivom kamatom", takav novac su i plasirale i pokušavale održati svoju razinu zarade.

A tržište kaže - jučer je franak bio stabilan pa je libor 2%, danas je nestabilan pa je 4%.

Tko je glasao

Mozes li te navode o rastu

Mozes li te navode o rastu libora zbog "nestabilnosti" franka potvrditi ijednom konkretnom brojkom o kretanju libora?

Pisem na mobu pa ne mogu provjeriti, ali ako me sjecanje ne vara, libor je s krizom PAO na povijesno niske razine, kako bi se izbjegla lekcija iz velike depresije o krizi i visokim kamatama


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

ne mogu :)

A zašto ne mogu? Jer sam se ulovio da pričam gluposti - libor se kretao između 2 i 4% na chf, no stvarno je s početkom krize pao skoro na nulu (na čemu je i danas). Tako da je @Kvarner u tom dijelu apsolutno u pravu.

Međutim, nisam pričao totalne gluposti. Zašto? Zato jer se kamata ne sastoji samo od libora. A u čemu je kvaka 22?

Banke su kod kupnje na chf nudile nevjerojatne omjere "Procjena nekretnine : kredit" sve do 1:1 (kod eura je minimum bio 1 : 1,1). Dakle - dobio bi kredit u visini procjene nekretnine.

Pazi sad scenarija. Dobiješ 300.000 chf - kupiš stan od 200.000 eura (zbog pojednostavljenosti). Banka je zaštićena ovrhom na tvoju plaću (jaka stvar) + fiducij-hipoteka na nekretnini. Franak sljedeći mjesec sune nebu pod oblake. Banci si ti u tom trenutku i dalje dužan 300.000 chf, samo što to sada predstavlja - 250.000 eura. Banka zna, ako prestaneš plaćati kredit, čak i da uspije prodati nekretninu po punoj cijeni - da nije pokrivena. Padaš od statusa A na status C (tako je barem s kreditima za poduzetnike), i kamata ti automatski raste za 4%.

Ovo je naravno prilično "pederski", ali i razumljivo - ti za banku, ne svojom krivnjom, postaješ vrlo riskantan zajmoprimac, iako se kod tebe ništa nije promijenilo, budući osnovno osiguranje više ne pokriva kredit. Iako, po meni bi puno pametnije od banaka bilo da su se "pravile toše", naime - kad nekome digneš kamatu, otežao si mu otplatu. Ako dođe do stvarnog zastoja u otplati, banka je (šatro) dužna provesti novu procjenu nekretnine, izvršiti rezervaciju za rizični kredit, te promijeniti bilancu na novu vrijednost stana (nižu, a to mrze raditi).

Tko je glasao

E upravo ovaj scenarij i

E upravo ovaj scenarij i "poslovnu logiku" koju navodiš predstavljaju temelj za presudu protiv banaka.

Zašto? Zato jer su kreditima u francima valutnom riziku izloženi oboje - dužnici kroz više rate otplate, a banke kroz mogućnost gubitka zbog rasta vrijednosti potencijalno neotplaćenog kredita koji nije amortiziran vrijednošću nekretnine koja nije u francima. Potez koji su banke pritom napravile je pokrivanje svog dijela rizika kroz netransparentno povećanje marže. Upravo u tome sud utvrđuje nezakonitost kompletnog prebacivanja rizika na dužnika.

Ugrubo, presuda o francima se sastoji od dva dijela - dijela koji se tiče enormnog rasta franka, i dijela koji se odnosi na rast kamata. Ja osobno uopće ne sporim prvi dio. Kredit je u francima, i dužnik je njime preuzeo svoj dio valutnog rizika (ali i dalje smatram utuživim i nezakonitim praksu NAGOVARANJA na takve kredite, a koju si i sam u komentaru o vlastitom dizanju kredita potvrdio).

No drugi dio po kojemu banka kroz povećanje marže svoj dio valutnog rizika prebacuje na dužnika smatram nezakonitim i lopovskim. U tom smislu, smatram da je Linićev zakon apsolutno na pravom tragu (dok imho, presuda odlazi u drugi neodrživi ekstrem). Krediti su u EU transparetni, na način da se prilikom ugovaranja promjenjive kamatne stope ta stopa definira kao LIBOR + fiksna marža. Valutni rizik postoji, ali kako za potrošače tako i za banke, i nepravedno je (a kako presuda pokazuje i protuzakonito) promjenjivu kamatu koristiti kao način prebacivanja rizika sa banke na potrošača. Dokle god je to moguće, banke neće imati povratni mehanizam koji bi uspostavio ravnotežu u ponudi rizičnih kredita.

I na kraju, jedan od argumenata kojima su banke branile rast kamatne stope, usprkos padu libora, jest teza da na formiranje cijene novca utječe i kreditni rating drževe (odnosno cijena po kojoj se država zadužuje). Paralelno sa padom libora padao je i hrvatski rating, što je njima služilo kao argument za podizanje kamate. No čak i kada se taj argument banaka uvaži (a zapravo za to ne postoji razlog, jer se ponavljam, u EU krediti ugovaraju kao libor+marža i ne ovise o ratingu pojedine države, budući je EU otvoreno tržište) - ispada da su banke neopravdano podignule kamate: http://aleksandar-hatzivelkos.from.hr/svicarski-franak-kralj-herod-i-pon...


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

drugi dio

Gore sam napisao scenarij tj. tijek procesa kupnje stana u chf.

Ti si banka, ja sam kupac. Podigao si mi kamatu. OK, ja stenjem ali je vraćam. No, kako to tebi - ovog trenutka pomaže? Dao si mi novac, a osiguranje ti je - moja nekretnina. A moja nekretnina (ako ti prestanem plaćati) NE pokriva dani kredit. Dakle - preuzeo si rizik. Ja mogu prestati plaćati, mogu se baciti u Savu, nasljednici mogu reći da ne preuzimaju nasljedstvo (tada - ni dugove).

Dakle - postoji scenarij gdje banka dobiva nekretninu nazad (i ništa drugo), a ona joj pokriva cca 80% izdanog kredita (i to u onim danima kada je kvadrat vrijedio toliko koliko je vrijedio). Ako ga ne proda na brzinu (a ne želi jer time priznaje gubitak), već čega godinu-dvije (što su mnoge i napravile) - sada imaju nekretninu koja vrijedi jedva 50% izdanog kredita. Po meni - sasvim fini rizik (naravno, banka nije luda da zatraži reviziju procjene nekretnine koju je oduzela - jer bi im ovi iz mame-banke pljunuli u oko, već je mudro drži na svojim internetskim stranicama po punoj cijeni).

Ono što JEST sranje to je što ovo nije leasing kredit - dakle, nije tako jednostavno vratiti nekretninu i reći "fuj, neću, ne valja", kao kod strojeva, vozila i plovila. No, valjda će s razvojem bankarske ponude doći i do toga.

Tko je glasao

vidim neki šum u

vidim neki šum u komunikaciji.
daj da to rasčistimo.

prvo, pad vrijednosti nekretnine je rizik banke (a ne dužnika) kod hipotekarnog kredita u stranoj valuti. da / ne?

taj rizik banka ima pravo prebaciti na dužnika podizanjem marže. da / ne?

moj odgovor na prvo pitanje je da, a na drugo ne. (a ti su moji odgovori u skadu sa politikom u EU)


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

odšumimo

1. U RH se obično, uz fiducijarni prijenos vlasništva banka osigurava i bianco mjenicom "bez protesta" na ime nositelja kredita (+ supružnik obavezno). Tako da je, de facto, kompletan rizik - onaj od uzimatelja kredita.

2. Ovdje se (na početku krize) nije dogodio pad vrijednosti nekretnine, već rast franka u odnosu na euro, pa je kredit od 300k franaka (recimo cca 200k eura), preko noći postao kredit vrijedan 250k eura - a pokriven (nepromijenjenim) teretom na stan u iznosu 200k eura.

Dakle, po meni, ne prebacuje banka rizik pada vrijednosti, nego "bonitet zajmoprimca" - zbog nedostatne hipoteke u odnosu na zajam. Meni je jednom narasla kamata na (poduzetnički) kredit jer nisam redovito uplaćivao rate (iako sam plaćao sve pripadajuće zatezne kamate)

Dakle odgovori su 1. da (ali banka ima instrument "promjenjive kamate"), te 2. da (to i potpisuješ u ugovoru).

Tko je glasao

Tezu po kojoj pad vrijednosti

Tezu po kojoj pad vrijednosti nekretnine u valuti uz koju je vezan kredit tumačiš kao pad boniteta dužnika smatram vrlo problematičnom, između ostalog jer ti ni tumačenje nije dosljedno - zašto, i kako bi u realnom vremenu konstantno ocjenjivao bonitet dužnika samo kroz vrijednost hipoteke a ne i kontinuirano kroz vrojednost njegovih primanja? I jel bi na mjesečnoj razini tražio od dužnika da podnosi bonitetnu papirologiju? To jednostavno nije izvedivo, kada bi se tvoja teza dosljedno provodila. Ne, bonitet se dužnika stambenog kredita utvrđuje jednom. Kasnije npr promjene ili gubitak posla dužnika nisu problem banke. Ona s pravom očekuje povrat kroz ugovorene rate. Ista stvar je i s rastom anuiteta na ime tečaja - to je sve rizik dužnika.

No isto tako dužnika boli briga za nepokrivenost kredita hipotekom na ime promjene tečaja - to je bančin rizik (od kojeg se ona u Hr još debelo dodatno zaštitila kroz institute jamca i sudužnika, koji se aktiviraju prije nego li ovrha nad hipotekom).

No banke su i na tom području odlučile varati prelijevanjem svog rizika kroz neopravdan rast kamate na dužnika. To što takav kredit potpisuješ u Hr ga ne čini pravednim ni opravdanim (budući tu zajmopromci ni nemaju izbora). Takav kredit primjerice ne možeš potpisati u Sloveniji, već potpisuješ kredit libor+fiksna marža.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

neiskustvo

@Hatzi, ajmo ispočetka.

Ja sam direktor ili dobar zaposlenik neke privatne tvrtke. Tvrtka me plaća malo na bijelo malo na sivo. Dođem diši i kažem "stari, uskoro kupujem stan, može li pumpanje plaće?" Direktor podiže plaću na bijelo tri mjeseca, tvrtka predaje Rs obrasce gdje je meni plaća nevjerojatna - i s tim papirima idem u banku (uvijek traže prosjek primanja u zadnja tri mjeseca).

Banke nisu idioti. Prosjek primanja je više manje - pro forma. Ono što ih stvarno zanima jest - vrijednost nekretnine koju kupuješ. Ti možeš poludjeti - zapaliti sebe, svoju obitelj, nasljednike, banku zanima naplata kredita. Zbog toga vrlo dobro znaju kada im je nekretnina "skliznula" ispod vrijednosti kredita. I stoga uredno traže svaku godinu vinkuliranu policu osiguranja nekretnine (požar, poplava) u korist banke. Puca im ona stvar za tvoja primanja (dok uredno vraćaš kredit).

Dakle, točno je da dužnika (primatelja kredita) boli ona stvar jel' kredit pokriven hipotekom. No, jednako tako je taj isti primatelj potpisao ugovor s promjenjivom kamatom, a banci puca ona stvar za tvoja primanja - nju jedino brine, ako te zgazi vlak a nemaš nasljednike, hoće li ona prodajom stana namiriti tvoj kredit. Kada ocijeni da neće - podiže kamatu svima - ne bi li anulirala gubitke. I to je to.

Tko je glasao

Ček...

Želiš li reći da su banke podigle kredite zato jer je pala vrijednost kvadrata? Zašto onda samo onima sa švicarcima?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

bigi to je vrlo dobro

bigi to je vrlo dobro pitanje.

vidi, ako pri promjeni tecaja (uz sve sto su napisali zap i hatzi) banka zavrsi u potencijalnom minusu od puno para ak tvoj kredit crkne (jer dobiju nekretninu koja vrijedi manje), koja je poslovna logika da ti u biti dizes kamatu (na kojoj cak ni u ludilu nemos nadoknaditi ni kikiriki od tog gubitka u kratkom vremenskom roku), a pritom si podizes rizik da se taj gubitak i ostvari.

ima smisla da to naprave u trenutku panike (kad nemas pojma gdje ce tecaj, pa naplati svaku kunu koju mozes). naravno, nakon panike ustanove da ljudi u biti mogu podnjeti taj dodatni teret, sto im je ekstra lova. pritom su tu akciju napravili ne krsenjem brojkica u ugovoru (ko to misli fakat je naivan) vec dizanjem kad mogu, bez spustanja kad mogu. i to naravno opravdaju nekom odlukom tipa jupiter je u drugoj kuci (alkemijskim rijecnikom). takve odluke je tesko srusit na sudu (i bas zato se na njima mulja).

i sad kad su otkrile nacin kako da dodju do ekstra love, to koriste samo na svicarcima, jer su rizicni. bas fine banke, iskrivljuju zakon, al samo kad imaju realan problem. svakako.

Tko je glasao

da, upravo to @hatz kaze, kao

da, upravo to @hatz kaze, kao i @zap..

i logicno je. vrijednost kvadrata je u nekom trenutku za nase mozgove ostala ista, ali u eurima... no u svicarcima je "pala"..

naprosto zato sto sve racunamo u eurima, sto nam je to "gospodarsko" okruzenje u kojem zivimo i radimo i zbog toga se sve sto se na polju financija desava veze uz euro..

ako euro pada u odnosu na svicarac, a cijena u brojci ostaje ista... sasvim je jasno da je vrijednost kvadrata "pala" za svicarce ali ne i za eure..

to bi otprilike bila ta logika o kojoj decki pricaju
i jedan od "argumenata" banaka za podizanje kamate zbog "povecanog rizika" ili u praksi zbog kompenzacije tecaja kroz kamate..

kamata tome ne sluzi i tu je sudac u pravu. ako se daje valutna klauzula ona jednako obvezuje banku i primatelja, jednako im omogucava dobit ili gubitak zbog "lose" procjene.. taj rizik su banke preuzele i inicirale, trebalu su sa tim znati "zivjeti" bez izmisljanja nacina i razloga za "kompenzaciju" vrijednosti.. odnosno nisu smjele valutni rizik kroz kamate prebaciti na korisnika svog "proizvoda" (primatelja kredita)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Carica Milankica, ađutant Bero i caričina istražiteljska garda / Hrvatska policija grubo vrijeđa Republiku Srbiju od Laganini komentara 1
  2. Čovjek i političar od mario121 komentara 5
  3. Licence to kill od Feniks komentara 11
  4. Februarska revolucija od Zlatno doba kap... komentara 0
  5. Orepiću, predmet si ismijavanja neprijatelja Hrvatske / DORH se odmetnuo i suspendirao Kazneni zakon čl. 349. od Laganini komentara 9
  6. ŠEFovski rashod (bez obzira na prihod) od aluzija komentara 0
  7. Im Süd-Osten nichts Neues od Feniks komentara 6
  8. ŠEFovi programiraju ubrzati humane ciljeve od aluzija komentara 0
  9. Uputa za borbu protiv loših sudaca/1 od rodjen komentara 1
  10. Resident Evil: HAVC Afterlife od Laganini komentara 24
  11. NATO je preskup i suvišan u mirovanju od aluzija komentara 0
  12. ŠEF ministarstva Dobrović bi ministarstvo širio od aluzija komentara 0
  13. Tomislav Merčep je bio i ostao na pravoj strani, dok je veliki dio pravosuđa i politike u RH na pogrešnoj strani od ppetra komentara 32
  14. HND bizarni agitprop van svakog razuma i zakona / Novosti – Hrvatska nije vaša država od Laganini komentara 18
  15. Stranka PETICIJA od mAjAdrK1IO komentara 14
  16. Indijska vlada najavljuje da bi se do 2024. mogla potpuno okrenuti obnovljivima od Zoran Oštrić komentara 15
  17. ŠEFovi hoće drugima NE plaćeno umiranje od aluzija komentara 0
  18. Proročanstvo od petarbosni4 komentara 14
  19. "Zašto sam napustio ljevicu" od MKn komentara 23
  20. PSIHIJATRI I PACIJENTI od mAjAdrK1IO komentara 2
  21. budućnost bit će kasno SUTRA razumjeti od aluzija komentara 1
  22. Prava hoće, kune hoće, upravljati hoće, obaveze neće? "Predsjednice odjebite" piše čoban Vojković sa indexa od Laganini komentara 51
  23. Kreatori smrti i zločina od otpisani komentara 97
  24. O banalnosti zla / Bernardić: SDP-u je mjesto na proslavi genocida nad Hrvatima od Laganini komentara 7
  25. Hribar: Ne priznaje etiku, pravosuđe i sudove i osobito zakone RH, priznaje samo sud partije od Laganini komentara 11

Tko je online

  • Feniks
  • otpisani

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 42

Novi korisnici

  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199