Tagovi

Daleko je Skandinavija

Naši ljudi su nepopravljivi idealisti. Evo, Jutarnji je objavio (skra?eno) pismo g. Matasovi?a, profesora na Filozofskom fakultetu koji je rekao svoje (negativno) mišljenje o prosvjedima, potpisao se ispod njega, i sada ljudi koji se hrabro skrivaju iza nadimaka slobodno kritiziraju, recimo:

U Danskoj na primjer, ne samo da je studiranje besplatno vec svaki student dobiva ( bez obzira na materijalni status i ocjene ) stipendiju od drzave. I besplatno se skoluju i oni koji daju ispite u roku i oni koji studirajnje rastegnu i otegnu.

(komentar potpisan sa "zaranna")

Vratimo se malo unatrag. Recimo, u 1990. Ako se sje?ate, privatno poduzetništvo nije bilo na vrhu prioriteta promjena koje su se dešavale u Hrvatskoj. Ako se sje?ate, stranke su nicale kao gljive iza kiše (ina?e, ono što mi zovemo "gljiva" je zapravo privremeni rasplodni organ koji se pojavljuje nakon kiše, a pravo tijelo gljive je podzemno i vrlo dugovje?no). Ako se sje?ate, firme su po?ele polako odlaziti u ste?aj.

Ako se dobro sje?ate, HDZ se nije proslavio programom slobodnog poduzetništva, ve? izme?u ostalog letkom koji je prikazivao hrvatske "povijesne granice", gdje je mislim bio i dobar dio Ba?ke, Boka i Sandžak, te drugim op?enitim i dvosmislenim porukama. Za Sandžak, doduše nisam siguran. Kasnije je taj letak nestao i nije se spominjao, tek barjak na Romaniji, koji je postao mala zastavica.

Hrvati zapravo ve?inom žele socijalizam s hrvatskim predznakom. Možda ne svi, možda ne uvijek, ali stalno ostavljaju takav dojam. To je ono — nacionalno desno orijentirani (kao Hebrang, npr.), privrženici Crkve (da ne nabrajam), a s druge strane za socijalna prava i prava radnika. Zanimljivo da je ta formula za privla?enje najširih masa odavno otkrivena, tako da je Njema?ku naro?ito usre?ila nacionalno-socijalisti?ka radni?ka stranka. Evo, imate sve, i socijalu, i nacionalnu komponentu, i radnike. Naravno, iza toga se krilo nešto sasvim drugo.

Osnovni ekonomski zakoni uvijek pretpostavljaju neku ravnotežu, izme?u ponude i potražnje na primjer. Ali nitko ne govori gdje ?e se ta ravnoteža zaustaviti. Ipak je zdravorazumski da nikad ne?e biti jednak broj radnika i vlasnika tvornica. ?ak i da se bogatstvo preraspodijeli jednako na dvije skupine, uvijek ?e prosje?an radnik imati manje bogatstava od prosje?nog vlasnika. g. Marx je to jednostavno riješio izjedna?ivši radnike i vlasnike = neka radnici budu i vlasnici, ili bar država. Jedini problem je što s postoje?im vlasnicima, ali i to se riješilo bez previše pitanja. Sljede?i problem je što je taj sustav inherentno nekompetitivan, korumpiran i u kona?nici osu?en na propast. Za one koje misle druga?ije, neka pogledaju kako izgleda stvarnost za kineske radnike, u jednoj svakako socijalisti?koj zemlji.

Ali sve te realnosti objašnjavati prosje?nom ?ovjeku zna?i razbiti snove i iluzije. A jedan od snova i iluzija je "društvo i ekonomija skandinavskog tipa", "socijalizam skandinavskog tipa".

Pa istina iza tzv. socijalizma skandinavskog tipa je da te zemlje imaju veliku produktivnost, visoki nivo obrazovanja i tehnologije, kakav mi ne?emo dose?i još dugo. Lako je dijeliti ako imaš što. Treba ljudima re?i koliki su porezi u skandinavskim zemljama, koliko košta kutija cigareta, koliko košta boca votke. Treba re?i i da Švedska nije imala rat stotinu godina i više, a Hrvatska je imala dva vrlo razorna rata u 20. stolje?u.

Treba re?i i da je u Švedskoj (koja je tada obuhva?ala i Finsku) obavezno školovanje uvedeno 1686. (sic!) i da je do kraja 18. stolje?a pismenost (u smislu da znaju ?itati) ve? bila oko 100%. Kad je obavezno školovanje uvedeno u Hrvatskoj, nadam se da znate, pa o tome ne?emo ni raspravljati. (Kliknite na sliku za pove?anje...)

Uspore?ivati skandinavske zemlje i njihove resurse (Sjeverno More, Baltik, ogromne šume, nalazište nafte i plina, zemljište itd) i Hrvatsku i Jadran je pou?no i zapravo pomalo depresivno.

Zanimljivo da nitko nije uspore?ivao Hrvatsku sa sli?nijim zemljama (po veli?ini i BDP po glavi stanovnika) i tražio takav "socijalizam". Ima li Bugarska "socijalizam skandinavskog tipa"? Ma?arska? Neka latinoameri?ka zemlja?

Zanimljivo da nitko nije htio usporediti nas s nekim drugim primjerima — npr. s kapitalizmom japanskog tipa.

Tako se jednostavno Hrvatska uspore?uje s Danskom, kao da je mogu?e postati Danska preko no?i, jednostavno treba donijeti odgovaraju?e zakone. Ako je tako, nema problema: samo prepišimo danske zakone, kao što smo prepisali mnoge njema?ke! Je li nam država postala Njema?ka?

Kona?no, ako je stvar samo u organizaciji, zakonima itd, kako to nikad nije nikom drugom palo na pamet i pošlo za rukom? Zašto npr. Ukrajina, Paragvaj, Jordan ili Slova?ka ne postanu "kao Danska"? Hrvatska nije bila samostalna i slobodna, ali recimo Argentina je, pa što je postigla? Zašto nije "Danska"?

Stvarno, zašto je Skandinavija tako posebna? Zašto nitko ne spominje, recimo, Belgiju ili Nizozemsku? I to su dosta razvijene zemlje. No, jedan Nizozemac koji piše blog ("Croatian Crescent") o Hrvatskoj je primjetio neke zanimljive stvari (moje isticanje):

The core of the striking students study at the Faculty of Philosophy. Other than its name suggests, this faculty is the largest and most important faculty in the country and is a true monolith. You can study there everything from art history, Japanology, Turkish, psychology, sociology, linguistics to literature and archeology. There is so much to choose that 2 out of 3 students never make up their mind and leave higher eduction without finishing their studies. The rest, 1 out of 3, finishes on average after seven years.
An intolerable situation, you would say. But then you haven't met Croatian students yet. Instead of protesting against the chronic shortage of study materials, books, electronic journals and likewise, they protest against paying a small tuition fee and demand free education instead. With pathetic slogans like "Znanje nije roba" (Knowledge is not a commodity) and "Jedan svijet, jedna borba" (One world, one struggle) they try to shift the financial burden of their protracted studies to the rest of the Croatian population, which is not particularly wealthy. One should know that students pay only 16 euro per month for a room in a dorm (2 students per room), 70 cents for a dinner in the student restaurant (including a drink) and nothing for public transportation. Cinemas, theaters, museums and anything that is remotely connected to a student's life are available at reduced prices. Minister of Education Dragan Primorac offered free eduction for all students who successfully get a degree, but the students didn't go along. Everything should be "free" for "everybody".
There is no such a thing as a free lunch, said Milton Friedman, but as the students also protest against capitalism, privatization and liberalism, anything that makes economic sense will fall on deaf ears. Croatia, by the way, has preciously little of either capitalism, privatization or liberalism.

Izvor

Posljednja zabluda: kod nas ima dovoljno novaca za sve, ali se krade. Da, naravno, korupcije nema drugdje. Recimo, sigurno je nema u Italiji. Zato je vjerojatno talijanski standard toliko bolji od našeg... baš je lijepo živjeti u iluzijama...

Komentari

baš si lijepo upozorio na

baš si lijepo upozorio na to da treba ljude reducirati o porezima u skandinaviji.
hajde molim te, prosvijetli nas.
1. koliko je porezno opterećenje u švedskoj?
2. koliko je porezno opterećenje u hrvatskoj?
i molim te, zaista odgovori, jasnom i nedosmislenom brojkom.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Jednostavno. Za

Jednostavno. Za Švedsku:

PDV je 25% (s nekim popustima), kod nas je 23% (isto s popustima).
Na prihod fimi je 28%, kod nas 20%.
Davanja iz plaće su oko 48%, kod nas nešto niže (teško je usporediti, jer ovisi o iznosu plaće)

http://en.wikipedia.org/wiki/Taxation_in_Sweden

Šveđani plaćaju još dodatno trošarine na plin, struju, ugljen, itd. — što mi sve ne plaćamo.

http://www.skatteverket.se/download/18.61589f801118cb2b7b2800011960/493b...

Cijene cigareta:

http://www.the-tma.org.uk/page.aspx?page_id=35

Cijene cigareta u Švedskoj su više nego dvostruko veće nego u Sloveniji.

Švedska ima najveće trošarine na vino i alkohol u cijeloj EU.

Porez na nekretnine je 0.5% vrijednosti za stanove, 0.75% za kuće, s popustima za nove građevine.

Prevedeno na našu situaciju, imaš stan vrijedan 100 000€, godišnje ti je porez 500 €.

Evo još malo literature: http://books.google.hr/books?id=i5cr-2SpQSUC&printsec=frontcover&hl=en&s...

http://www.nationsencyclopedia.com/Europe/Sweden-TAXATION.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Taxation_in_Sweden

Tko je glasao

Hrvati zapravo većinom

Hrvati zapravo većinom žele socijalizam s hrvatskim predznakom.
Nažalost, velika većina Hrvata je daleko od tako zrelog stava.

Većina, budimo realni, želi ono, što i imamo: sustav baziran na "kumstvu" (korupcija, nepotizam, klijentelizam, klikaštvo...). Većina će se, čak i kad se pokrene s parolama općega dobra, ubrzo zadovoljiti nekim dogovorom s "kumovima" ispod žita, a neće inzistirati na društvenoj pravdi (Taman sam danas svjedočio jednom primjeru), čak niti općenitije na bilo kakvom NAČELNOM rješenju. Tako to stalno ide, treba zagalamiti i pokazati određenu snagu, da te zapaze kao čimbenika kojeg treba uvažiti, ali ne pretjerati u tome da ne izazoveš pretjeranu reakciju, a zatim se grupice lidera zatvaraju u salone i u tišini pregovaraju o posebnim interesima.

Studenti to dosad nisu učinili i to sve iskusne "igrače" izluđuje. :)

To je na engleskom "crony", postojalo je ranije u "samoupravnom socijalizmu" a postoji i danas, pa onda mnogi pogrešno zaključuju da se radi o "negativnom nasljeđu", komunističkom mentalitetu isl., međutim, i u kapitalizmu je to autohtona pojava - "crony capitalism", o čemu sam pisao u dnevniku Živimo u kapitalizmu - istinskom, kumovskom. Daleko je to od socijalizma! (Podaci o udjelu države u BDP isl. za ovu su ocjenu irelevantni. "Crony" su uvijek profitirali ponajviše upravo iz sprege privatnog i javnog sektora, bilo da se radilo o "baronima pljačkašima" prije sto godina kad je udio države u BDP bio ispod deset posto, bilo danas kad je čak i u SAD iznad 30%.)

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Kad se strogo

Kad se strogo promisli,
konzkvenca je da bi najbolje ipak bilo da je na kraju krajeva sve besplatno.

Tko je glasao

Dobro uoceno, danijel.

Dobro uoceno, danijel. Stalno usporedjivanje s drzava ciji BDP je 5 veci od hrvatskog je jeadn od glavnih hrvatskih problema. A onda dodjemo i do paradoksa da svi zele sve ('besplatno') od drzave, i istovremeno sto nize poreze.

Tko je glasao

koji su to "svi". koji "svi"

koji su to "svi". koji "svi" žele sve besplatno od države i istovremeno niže poreze.
pogledaj samo koliko je onih na politici što traže plaćanje studija i niže poreze.
i što je to "sve" besplatno od države.

Stalno usporedjivanje s drzava ciji BDP je 5 veci od hrvatskog je jeadn od glavnih hrvatskih problema

znači trebali bi se samo početi uspoređivati sa zemljama koje nemaju 5 puta veći bdp od nas i riješili smo jedan od glavnih hrvatskih problema.

ako je to tako onda se moramo nekako organizirati tu na pollitici i s ovim prijedlogom ići pred našu vladu.
počmemo li se uspoređivati sa kongom istog trena smo riješili većinu problema i počinjemo živjeti u zemlji blagostanja.

Tko je glasao

znači trebali bi se samo

znači trebali bi se samo početi uspoređivati sa zemljama koje nemaju 5 puta veći bdp od nas

Ne, trebali bismo se usporedjivati s zemljama s priblizno jednakim bdp-om. Recimo da ti imas placu od 4000 kuna. Tvoj brat ima placu od 25000 kuna. Ali ti zelis imati sve sto ima i tvoj brat. Istu odjecu, auto, odlaziti na ista mjesta. Naravno da je to nemoguce na neki duzi rok. Moguce je samo na neki kraci rok pomocu zaduzivanja. Ali dodje vrijeme kad kredit moras vratiti. I vratis se u realnost. A to je placa od 4000 kuna. Plus sada 2000 kuna kredita. Mozda onda shvatis da nijedna vlada ne moze isfinancirati zemlju blagostanja koju ti prizeljkujes.

Tko je glasao

Ne, trebali bismo se

Ne, trebali bismo se usporedjivati s zemljama s priblizno jednakim bdp-om. Recimo da ti imas placu od 4000 kuna. Tvoj brat ima placu od 25000 kuna. Ali ti zelis imati sve sto ima i tvoj brat. Istu odjecu, auto, odlaziti na ista mjesta. Naravno da je to nemoguce na neki duzi rok. Moguce je samo na neki kraci rok pomocu zaduzivanja. Ali dodje vrijeme kad kredit moras vratiti. I vratis se u realnost.

Ali čemu, kad nitko ne želi realnost? Kužiš? Zašto bi jedan Mate sa 4 000 bio realan, kad jedan Stjepan nije realan, kad jedan Ivo i Ivica nikada nisu realni, već našu stvarnost iskrivljavaju po svojim potrebama (političkim).

U principu, država je kao velika familija, ako glava familije, otac i majka kreiraju privide, ne možeš odrasti u realnim okvirima sadašnjice, pogotovo zato što te naganjaju u sve veću obmanu, repovi zaostali iz dugogodišnjih obmana.

Ja ponavljam bezuspješno da je velika većina Hrvata zlostavljana već jako dugo, a svi znamo kako se liječe takvi ljudi, suočavanjem i istinom, polako ali sigurno.

A to je placa od 4000 kuna. Plus sada 2000 kuna kredita. Mozda onda shvatis da nijedna vlada ne moze isfinancirati zemlju blagostanja koju ti prizeljkujes.

No Vlada i dalje nevoljko provodi reforme i dalje imamo opoziciju koja infantilno i neodgovorno nudi malo više od istog i krug je zatvoren.

A svima nam se već vrti u glavi....

Tko je glasao

Sto više poreze na imovinu,

Sto više poreze na imovinu, što manje ostale

Tko je glasao

Jedan svijet jedna borba je

Jedan svijet jedna borba je slogan svjetske zajedničke akcije studenata za besplatno školovanje na svim razinama.
Mi smo specifični kao i što je bilo koja druga zemlja koja ima svoju povijest i razloge zbog kojih je dospjela u neki stupanj razvoja. Ne možemo se uspoređivati niti sa zapadnim niti sa istočnim zemljama jer smo bili čvrsto negdje između.
Kod nas je tim više opravdan zahtjev za "besplatnim" školovanjem zbog ovoga što navodiš:
„Hrvati zapravo većinom žele socijalizam s hrvatskim predznakom“
Naime mi kontinuirano živimo u socijalizmu, ovaj put on je na desetoj potenciji od onoga što smo imali prije.
Potrošnja privatna na zajednički račun je enormna.
Prstom se upire eto na te studente koji sada hoće nama otuđiti naš novac za svoje probitke u životu, oni bi se školovali na naš račun. Pa nismo više u socijalizmu.
Stvar je potpuno obrnuta.
Dakle, dok se na ove upire prstom (recimo prošlo proljeće), što rade razne ekipe u hacu, podravki, hepu.....milijarde odlaze na višestruko prenapuhane investicije da bi se naš novac lijepo raspodjelio na račune raznih „doktora“ neovisno da li su školovani ili ne.
Investiranjem u stvarnu pamet baš to odlijevanje novca i korupcija su ugroženi.
Znanje nije roba, ono je preduvijet za bilo kakav rad i proizvidnju.
Baš u ovoj krizi koja je zahvatila svijet treba investirati u obrazovanje da se što prije izađe iz nje.
Skupo školovanje, pogotovo u našim uvjetima, nije garancija kvalitete nego obrnuto.
Naravno korupcije ima svugdje, ali je pitanje mjere.

Tko je glasao

Znanje nije roba, ono je

Znanje nije roba, ono je preduvijet za bilo kakav rad i proizvidnju.

Nažalost iako je to zvučno nije baš tako. Znanje je svakako neki resurs. Dobra knjiga može imati i dobru cijenu, ne zbog kvalitete papira i korica, već zbog sadržaja koji piše u njemu.

Preduvjeta ima još, a ja ne kažem da država ne mora osigurati preduvjete. Ali u tome treba odrediti prioritete i limite.

Recimo, imati smještaj, stan, kuću, je preduvjet za mnogo toga. Pa država ne osigurava stanove.

Opet, iz mog prošlog članka: postoje stručni tečajevi koji koštaju tisuće i desetke tisuća kuna. Zašto država ne sufinancira i njih? zašto država ne sufinancira privatne osnovne i srednje škole (tako je u mnogim zapadnim zemljama)?

Ako je osnovna škola preduvjet za sve, a vrtić i predškola preduvjet za školu (ne posve obavezan, doduše), zašto se plaća i do 700 kn mjesečno (ovisno o mjestu), što je preko 8000 kn godišnje, više od mnogih studija? Zašto nitko ne misli da predškolski odgoj nije roba?

Tko je glasao

Recimo, imati smještaj,

Recimo, imati smještaj, stan, kuću, je preduvjet za mnogo toga. Pa država ne osigurava stanove.
Mislim da su studenti za to da je sve besplatno - od vrtića na dalje.
Ovo sa stanovima nije off topic nego obrnuto. U yugi su se dijelili društveni stanovi koji nisu bili privatni a građeni iz stranih kredita....u novoj državi se zbog mira u kući otkupljuju prejeftino....nailazeća generacija nema nakon rata svojih stanova a napredak se trudi održati tim više što se borila za ovu državu....kupuju stanove (preskupe) koje se kao i nekada društveni, grade na zajednički račun (dakle od,opet, kredita i poreza).....preskupi novci kojima ih kupuju isti koji su ih i financirali. Paralelno smo država koja ima najviše privatnog vlasništva a najmanje stanova u vlasništvu gradova za najam. Prisiljavaju se mladi na kupnju, gomilaju se nepotrebno nekretnine (niko si i ništa ako nemaš dva stana i kuću na moru). Pravo je stanje da su novci ispumpani u napumpane nebuloze.
Tako da je država osigurala stanove ali na loš način po vlastite građane.
Drugi je problem kuda hrpe novca otiču – i od kupnje tih stanova i od gradnje cesta, bolnice, muzeja, wecea....Da ne otiču novci nemilice drugdje, da plaćaju ljudi najam gradskih stanova, da se legalizira sva divlja gradnja, da pametni i vrijedni koji cijene rad i novac završavaju visoke škole - ne bi bila ovlika količina prolupavanja kod nas.
Što se tiče skupih tečajeva - to je isto jedan modni dodatak uz privatizaciju školstva. Najbolje pokazuje da su najdragocjenije stvari besplatne (znam puno djece čiji su roditelji naplaćali razne tečajeve koji garantiraju upise na fakultet - pa ćorak). Naravno da treba postaviti crtu razgraničenja - ali ona može biti nešto drugo a ne samo početak i kraj osnovne i srednje škole.
Sebična kultura je kratkovidna i odnosi se ne samo na nas nego i na svijet - s jedne strane beskrajno nepotrebno bogaćanje pojedinaca uz prolupavanje većine a s druge vrlo nesigurna budućnost svih

Tko je glasao

Vratimo se malo unatrag.

Vratimo se malo unatrag. Recimo, u 1990. Ako se sjećate, privatno poduzetništvo nije bilo na vrhu prioriteta promjena koje su se dešavale u Hrvatskoj. Ako se sjećate, stranke su nicale kao gljive iza kiše (inače, ono što mi zovemo "gljiva" je zapravo privremeni rasplodni organ koji se pojavljuje nakon kiše, a pravo tijelo gljive je podzemno i vrlo dugovječno). Ako se sjećate, firme su počele polako odlaziti u stečaj.

Hrvatska je 1990 bila na pragu rata i do 1998 je bila u krvavom ratu.

Pojava velikog broja stranaka je bila karakteristična za sve exkomunističke države, pa tako i za Hrvatsku. S obzirom na diktatorski i zločinački sustav koji je branio odnosno kažnjavao zatvorom nekomunističke ideje i mišljenja, a ponekad i sa metkom u zatiljak, sasvim je razumljivo da je nastala devalvacija stranaka.

Ako se dobro sjećate, HDZ se nije proslavio programom slobodnog poduzetništva, već između ostalog letkom koji je prikazivao hrvatske "povijesne granice", gdje je mislim bio i dobar dio Bačke, Boka i Sandžak, te drugim općenitim i dvosmislenim porukama. Za Sandžak, doduše nisam siguran. Kasnije je taj letak nestao i nije se spominjao, tek barjak na Romaniji, koji je postao mala zastavica.

S obzirom da su jna i četnici planirali još jedan krvavi pir u Hrvatskoj, sasvim je opravdano bilo podsjetiti te zločince da je Hrvatska bila puno veća i puno snažnija prije zločinačke juge i njihove vladavine na svim nivoima. To se zove psihološki rat, a dan danas se jugići i velikosrbi poplaše kao kokoši kad ih se podsjeti na određena vremena. :)

Hrvatska politika u to vrijeme je bila vrlo pametna i udarala je tamo gdje neke boli, ali nije bila glupa da se ide boriti za granice NDH, jer ih se realno nije moglo ni ostvariti s obzirom koliko su se srbi nasilno i organizirano naselili i po Bosni i po Vojvodini, a i po Hrvatskoj.

Realno je bilo da prihvatimo republičke granice i sasvim je logično da se psihološki rat vodi dok to ima efekta, kad više nema, nema ni potrebe za njim.

Hrvati zapravo većinom žele socijalizam s hrvatskim predznakom. Možda ne svi, možda ne uvijek, ali stalno ostavljaju takav dojam. To je ono — nacionalno desno orijentirani (kao Hebrang, npr.), privrženici Crkve (da ne nabrajam), a s druge strane za socijalna prava i prava radnika. Zanimljivo da je ta formula za privlačenje najširih masa odavno otkrivena, tako da je Njemačku naročito usrećila nacionalno-socijalistička radnička stranka. Evo, imate sve, i socijalu, i nacionalnu komponentu, i radnike. Naravno, iza toga se krilo nešto sasvim drugo.

Bez obzira što pokušavaš realno sagledati neke devijacije u Hrvatskoj, primjetno je da uopće ne razumiješ Hrvate ni naše probleme.

Hrvatima je socijalizma dosta, nakusali smo se uravnilovke i idiotarija u svakom segmentu našeg društva, no postoji veliki problem u jugoslavenskoj "eliti" koja i dalje zatupljuje neobrazovan puk i koristi ga za svoje političke ciljeve. Veliki broj poteza Hrvatske politike je usmjeren na spriječavanje građanskog rata i nemira, kaosa na cesti, što bi i ti i "elita" sigurno jako voljeli.

Da iza HDZa i Hebranga se kriju beskičmenjaci koji nemaju hrabrosti voditi otvorenu Hrvatsku politiku isključivo naših interesa, već se podilazi svakoj šuši, jer je mir u ovoj državi, vrlo krhak.

Sramotno je što uspoređuješ Hebranga i HDZ, koji je dao srbima toliko toga što ne zaslužuju, sa nacistima. Na žalost nismo u poziciji opaliti malo nacional-socijalističke politike, ali bi ja iznimno uživala u tome, da se i ti i tebi slični spustite na zemlju, jer uživate nevjerovatne povlastice i oprošteno je zločinačko divljanje, pljačka od 45 i kontinuirano laganje i velikosrpska propaganda po svijetu.

No, doći će i Hrvatska vremena, ali ne kvazi Hrvata koji i dalje uz pomoć prijetnji i manipulacija iskorištavaju ovu državu i dalje je pljačkaju i ucjenjuju....

Moja baka je uvijek govorila strpljen-spašen i ja ću se strpiti jer vrijeme je na mojoj Hrvatskoj strani! :)

Tko je glasao

Hrvatska je 1990 bila na

Hrvatska je 1990 bila na pragu rata i do 1998 je bila u krvavom ratu.

Da, ali glavne crte u programima stranaka su nastale 1988-1989. Tada su sve stranke imale vrlo široke programe, od preustroja Jugoslavije, do samostalnosti, do demokratizacije, organizacije same Hrvatske itd. Ali poduzetništvo nije bilo visoko na listi prioriteta.

Veliki broj poteza Hrvatske politike je usmjeren na spriječavanje građanskog rata i nemira, kaosa na cesti, što bi i ti i "elita" sigurno jako voljeli.

U Hrvatskoj nema šanse za građanski rat. Da idealiziram hrvatsku politiku, rekao bih da oni rade pametno time što povlađujući mnogim skupinama, sprečavaju iseljavanje, posuđujući doslovno od naše djece. Budući da nisam tako naivan, znam da se radi o čistoj borbi za glasove.

Kaos na cesti je ono što bi elita sigurno najmanje voljela. Onaj tko je na vrhu, sigurno ne želi kaos, jer se u kaosu on vrlo brzo može naći na dnu, a netko drugi popeti na vrh.

Sramotno je što uspoređuješ Hebranga i HDZ, koji je dao srbima toliko toga što ne zaslužuju, sa nacistima.

Ne uspoređujem doslovno ih s nacistima. Rekao sam da se iza nacional-socijalizma "krilo nešto sasvim drugo". Uspoređujem miks nacionalističke i populističko-socijalističke retorike, kao sigurno privlačenje glasova u nesigurnim vremenima. Za vrijeme nacizma itekako je privatni kapital bio privilegiran, a naročito teška industrija. O nekakvim štrajkovima itd nisu mogli ni sanjati, to bi se riješilo po kratkom postupku.

ja iznimno uživala u tome, da se i ti i tebi slični spustite na zemlju, jer uživate nevjerovatne povlastice i oprošteno je zločinačko divljanje, pljačka od 45 i kontinuirano laganje i velikosrpska propaganda po svijetu.

Ja sam vrlo na zemlji. Što se tiče opraštanja, ja nisam za nikakav zaborav, a nisam u poziciji da predstavljam narod pa u njegovo ime opraštam. Ja mogu oprostiti samo nešto što je učinjeno direktno meni. Što se tiče pljačke od 1945, gdje si ti pročitala da ja to odobravam?

Što se tiče velikosrpske propagande, pa što ti očekuješ? Plan dijela srpske politike još od sredine 19. stoljeća je širenje države. Na čiji bi se račun mogli širiti? Na račun Albanaca, na račun Bugara (još odavno) na račun Mađara, na račun Hrvata i na račun Bosanaca koji nisu Srbi. Pa jasno da šire propagandu u tom smislu. Postoji tako i velikotalijanska propaganda, velikoslovenska (koja ipak ima manje ciljeve), velikougarska itd. Sve su to poznate stvari i konstante u politici. Pa to je konstanta povijesti, stalni pokušaji država da se na tuđi račun, osvajajući teritorij, prošire.

No, doći će i Hrvatska vremena, ali ne kvazi Hrvata koji i dalje uz pomoć prijetnji i manipulacija iskorištavaju ovu državu

Nitko, apsolutno nitko, te ne sprečava da osnuješ svoju stranku i promičeš svoje ciljeve. Ali nemoj misliti da ti određuješ tko je Hrvat, a tko nije — po kriteriju da li misli kao ti. U svakom narodu ima različitih pogleda...

Tko je glasao

Da, ali glavne crte u

Da, ali glavne crte u programima stranaka su nastale 1988-1989. Tada su sve stranke imale vrlo široke programe, od preustroja Jugoslavije, do samostalnosti, do demokratizacije, organizacije same Hrvatske itd. Ali poduzetništvo nije bilo visoko na listi prioriteta.

Da stvarno je čudno što se nije razmišljalo i planiralo malo poduzetništvo, dok su četnici i jna oštrili noževe i grijali tenkove.
Najviše na listi prioriteta je bilo PREŽIVJETI, no možda ti nisi imao takve brige 1990.

U Hrvatskoj nema šanse za građanski rat. Da idealiziram hrvatsku politiku, rekao bih da oni rade pametno time što povlađujući mnogim skupinama, sprečavaju iseljavanje, posuđujući doslovno od naše djece. Budući da nisam tako naivan, znam da se radi o čistoj borbi za glasove.

A meni se čini da si ti puno veći stručnjak za Srb i pravo srba na slavljenje svojih zločina, nego što si svjestan istinskog stanja u Hrvatskoj. A HDZ vodi ljigavu i besmislenu politiku nauštrb Hrvata i Hrvatske djece, koja se i dalje iseljavaju u velikim brojevima, za razliku od srba kojih je svakim danom sve više u Hrvatskoj, a koji masovno žive isključivo od proračuna.

Kaos na cesti je ono što bi elita sigurno najmanje voljela. Onaj tko je na vrhu, sigurno ne želi kaos, jer se u kaosu on vrlo brzo može naći na dnu, a netko drugi popeti na vrh.

Točno, mogli bi "ustašoidi" sjesti na vlast i onda bi povlastice i velikodušni proračun mogao presušiti za neke grupacije, toga se svi boje, ali eto u Hrvatskoj je mir i nema šanse za građanski rat.

Ne uspoređujem doslovno ih s nacistima. Rekao sam da se iza nacional-socijalizma "krilo nešto sasvim drugo". Uspoređujem miks nacionalističke i populističko-socijalističke retorike, kao sigurno privlačenje glasova u nesigurnim vremenima. Za vrijeme nacizma itekako je privatni kapital bio privilegiran, a naročito teška industrija. O nekakvim štrajkovima itd nisu mogli ni sanjati, to bi se riješilo po kratkom postupku.

Naravno da ne uspoređuješ doslovno, mislio si samo onako manipulatorski, bez ikakvih konkretnih argumenata.

Ja sam vrlo na zemlji. Što se tiče opraštanja, ja nisam za nikakav zaborav, a nisam u poziciji da predstavljam narod pa u njegovo ime opraštam. Ja mogu oprostiti samo nešto što je učinjeno direktno meni. Što se tiče pljačke od 1945, gdje si ti pročitala da ja to odobravam?

U Hrvatskoj postoji točno definirana politička struje koja NE OPRAŠTA i nije bitno je li tebi osobno nešto učinjeno, već su bitni interesi države koju zoveš svojom i u kojoj generacijama živiš, radiš, umireš za nju i želiš joj dobro. Meni je očigledno da ti svojim stavovima zagovaraš oprost četničkih zločina, ma koliko ti to zamatao u realnu politiku. No, to je tvoje pravo, kao što je i moje pravo da razotkrijem tvoje istinske, suštinske stavove.

Što se tiče velikosrpske propagande, pa što ti očekuješ? Plan dijela srpske politike još od sredine 19. stoljeća je širenje države. Na čiji bi se račun mogli širiti? Na račun Albanaca, na račun Bugara (još odavno) na račun Mađara, na račun Hrvata i na račun Bosanaca koji nisu Srbi. Pa jasno da šire propagandu u tom smislu. Postoji tako i velikotalijanska propaganda, velikoslovenska (koja ipak ima manje ciljeve), velikougarska itd. Sve su to poznate stvari i konstante u politici. Pa to je konstanta povijesti, stalni pokušaji država da se na tuđi račun, osvajajući teritorij, prošire.

No, nisam nigdje pročitala da se sprdaš sa velikosrpskim stremljenjima, dok se u dnevniku sprdaš sa velikoHrvatskim stremljenjima, zašto je to tako? Zašto je razumljivo da srbi i slovenci i bugari imaju legitimno pravo na agresorsko širenje, a Hrvati nemaju pravo na recimo širenje na granice NDH?

Ali nemoj misliti da ti određuješ tko je Hrvat, a tko nije — po kriteriju da li misli kao ti. U svakom narodu ima različitih pogleda...

Ustav i zakoni ove države određuju tko je Hrvat, no kao u svakoj državi (u Hrvatskoj posebno u velikim brojevima) postoje građani Hrvatske države, kojima je Hrvatska i njeni interesi na zadnjem mjestu i sutra bi prodali, dali, poklonili ili okupirali, za svoje osobne interese, kroz interese neke strane države.

To uopće nije pitanje mišljenja, već isključivo brojne populacije koja je kroz kojekakve prošle političke asocijacije smišljeno naseljena i vođena iz stranih zemalja planira uzeti što više Hrvatima, od materijalnih do duhovnih bogatstava.

Bez obzira na putovnicu ili mjesto rođenja, ja imam pravo raskrinkavati takva politička razmišljanja, zato što ja nemam rezervnu državu, kao što određeni broj ljudi ima....

Tko je glasao

Bravo c respond! babarogama

Bravo c respond!
babarogama nikako ne ide u glavu da bi Hrvatska već odavno bila Danska da nas nije 1918. zajahao vampir ''svi i svuda''.
No, valjda će se dragi Bog nakon svih pretrpljenih vampirizama i nama smilovati, valjda će se jednom smjeti i na hrvatskim fakultetima predavati hrvatska povijest, kršćanska filozofija, istinske vrijednosti poštenja, istine, pravde, valjda će jednom uskoro doći i to vrijeme da normalni, marljivi, štedljivi i etički odgojeni ljudi mogu normalno živjeti od svoga rada i od nacionalne akumulacije, bez vampira na aorti...
nadam se, c respond, nadam se. Strpljen-spašen.

Tko je glasao

Pa i ja sam istakao: Treba

Pa i ja sam istakao:

Treba reći i da Švedska nije imala rat stotinu godina i više, a Hrvatska je imala dva vrlo razorna rata u 20. stoljeću.

Tko je glasao

Hm, bila bi kao npr.

Hm, bila bi kao npr. Mađarska. Tamo nisu bili Srbi. A po svemu su bili vrlo slični nama.

Pa postoji cijeli fakultet koji se zove "Hrvatski studiji" gdje se upravo takve stvari uče, ako se ne varam.

A ovo drugo, da, bilo bi dobro da marljivi ljudi žive od svog rada, ali to ne mora biti iz objektivnih razloga. Shvati da marljivost i u idealnim uvjetima nije siguran uspjeh. Ništa nije sigurno u kapitalizmu, upravo ta konstantna nesigurnost muči ljude.

Tko je glasao

Joj, daj ateriraj. U

Joj, daj ateriraj. U Madžarskoj su bili Rusi. Svaki Cigo svoga konja fali.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci