Tagovi

Da li je moguć gospodarski rast RH?

Republika Hrvatska, u ekonomskom smislu, predstavlja malu otvorenu ekonomiju na koju su primijenjivi gotovo svi makroekonomski modeli. Svaki od modela razmatra gospodarstva u različitim uvjetima te nudi prijedloge i rješenja za većinu ekonomskih problema koji se mogu pojaviti. No u Hrvatskoj se već dugi niz godina ne može pronaći dobra ekonomska politika koja bi našem gospodarstvu dala polet i koja bi ga približila zapadnim, razvijenim zemljama s visokim stopama gospodarskog rasta (iako je situacija sada drukčija jer su zbog ekonomske krize i prerazvijenih financijskih tržišta upravo te zemlje zakoračile u recesiju).

Uz efikasnu centralnu banku potrebna je i fiskalna učinkovitost

Hrvatska narodna banka već godinama vodi konzistentnu i, po mom mišljenju, kvalitetnu, relativno restriktivnu monetarnu politiku koja se zasniva na održavanju stabilnosti domaće valute zbog velikog vanjskog duga te deviznih klauzula na kreditima, stabilne stope obvezne rezerve, koja se rijetko mijenja kako bi se udovoljilo bankama te koja kažnjava sve bankarske špekulacije kada pokušavaju utjecati na tečaj. O kvaliteti i ekfikasnosti monetarne politike u Hrvatskoj govore činjenice da je guverner Rohatinski dobio nagradu za najboljeg guvernera centralne banke od udruženja guvernera europskih nacionalnih banaka. Ali dobra monetarna politika, kao makroekonomski instrument, ne može riješiti probleme hrvatskog gospodarstva. Takvoj je politici potrebna podrška kvalitetne i promišljene fiskalne politike, koja je, po Keynesu najjači, ako ne i jedini pokretač gospodarskog razvoja neke zemlje. O samoj snazi fiskalne politike i istinitosti kejnezijanske teorije svjedoči slučaj Sjedinjenih Američkih Država, koje su se iz Velike depresije izvukle upravo promišljenom fiskalnom politikom.

U režimu fiksnog tečaja, kakav je u Hrvatskoj, najefikasnija je politika državne potrošnje, tj. fiskalna politika. Državna potrošnja ili javni sektor gospodarstva definira se kao trošenje države sa ciljem zadovoljenja javnih potreba, odnosno potreba od kojih svi građani imaju koristi. Država može trošiti na različite stvari, kao što su obrana, administracija, socijalna davanja, čime se potiče osobna potrošnja ,ali u ovom radu pod pojmom državne potrošnje podrazumijevam državne investicije u infrastrukturu, tehnologiju, ljudski kapital, kvalitetnije obrazovanje te modernizaciju, tj. kapitalne izdatke.
Većina ljudi smatra da povećanje državnih izdataka u dugom roku nije razborit potez jer to znači da se smanjuje štednja, a samim time i investicije na svakoj razini kapitala, što za posljedicu ima smanjenje potencijalnog outputa i razine kapitala. Ali se zaboravlja da državnu potrošnju možemo promatrati kroz dva aspekta: kao čiste izdatke i kao investicije. Ako država investira u infrastrukturu(ceste, željeznice, brodogradilišta), obrazovanje, znanost, koja nosi i razvoj tehnologije, tada su takvi državni izdaci vrlo efikasni i mogu potaknuti jaki gospodarski rast te pretvoriti jednu srednje razvijenu zemlju u visoko razvijenu zemlju, ako ne postoje neke zamke, što u Hrvatskoj više nije slučaj(rat je završio, a korupciju i mentalitet ljudi nisam uključio u ovaj rad).
Politika nultog deficita, nedostatak infrastrukturnih investicija, invetsicija u istraživanja i razvoj te loš sustav obrazovanja najveći su ekonomski problemi koji trenutačno drže Hrvatsku na mjestu i ne dopuštaju gospodarstvu da konvergira prema velikom gospodarskom rastu i visokim stopama per capita dohotka. Kao što sam izložio u raspravi, fiskalna politika državnih investicija definitivnio je najveći pokretač gospodarskog razvoja većine zemalja. Politika nultog deficita, tj. smanjivanje državnih izdataka može imati smisla samo ako država najviše troši na tekuće rashode, odnosno na rashode koji imaju učinak u samo jednoj godini, ali ukoliko se zaduživanje opravda ekonomski efikasnim kapitalnim investicijama, tada bi takva politikae u kombinaciji sa ovakvom monetarnom politikom potaknula gospodarski rast u Hrvatskoj. Zato je moj odgovor na pitanje u naslovu jasno: DA, ali ne s trenutačnom fiskalnom politikom.

Tagovi

Komentari

Politika nultog deficita

Politika nultog deficita drži Hrvatsku na mjestu?!? Pa tko je onda nabio toliki dug?!? Svake godine država ima deficit!

Ne radi se o tome, već o populizmu i kupovanju socijalnog mira dijeljenjem para koje onda odlaze van (kupovanjem uvoznih proizvoda). Pogledati samo npr. Argentinu...

Investicija je ipak bilo -- što je s autocestama, obnovom nakon rata, silnim radovima po Zagrebu?

Konvergencija prema visokom rastu -- na osnovu čega? Hrvatska izvozi poljoprivredne proizvode (šećer) i drvo. Kako tu ostvariti rast?

Rast je do sada bio uglavnom na osnovu potrošnje. Statistika pokazuje da se produktivnost rada zapravo stalno lagano smanjuje. Turizam? To je ipak tek jedan dio ekonomije, osim toga teško je nagovoriti Nijemce da dođu masovno u studenom, recimo.

Odgovor je da nema jednog rješenja za Hrvatsku, i da se moramo pomiriti da ne može svakom biti sve bolje i bolje — bit je da većini bude bolje. Srećom, ne bavim se poljoprivredom.

Nema nikakvog izlaza bez teškog rada i polaganog napretka. Ništa ne ide preko noći.

Fiskalna politika? Ili možemo povećati poreze ili ih smanjiti. Ili možemo promijeniti strukturu, ali to znači — uzimanje od građana i davanje poslodavcima, a to je nepopularno kod izbora! Država se može više i manje zaduživati, i to je sve!

Neka mi autor kaže za koji sektor bi smanjio porezne izdatke. Pa da vidimo koliko ljudi dobija novce preko tog izvora, pa onda koja je njihova politička moć...

Tko je glasao

Sve osim pada od cca 2% bi

Sve osim pada od cca 2% bi me jako iznenadilo.Samo nas MMF moze izvuci iz vlastitog diletantizma.Trzisna ekonomija dijeli sva gospodarstva, ma koja stranka u njima bila vladajuca, na razvijene i nerazvijene.Visokoproduktivne i neproduktivne.
Ostalo je sve besmisleno.
Mi smo taoci politike cuvanja glasova.A ti glasaci ce za uzvrat unistavati gospodarstvo pa imamo odmah 100.000 beskorisnih birokrata i bezbroj bezveznih tvrtki.Sa tim se ne moze naprijed.Kad smo se odlucili ukljuciti u globalnu ekonomiju da ne zavrsimo kao sjeverna Koreja sva druga pitanja osim pitanja profitabilnosti proizvodnje su cista i beskorisna demagogija.
Pri tom je jos laprdanje o socijali opasno, jer ovako crkavajuce gospodarstvo ne moze podnijeti ni sadasnje stope poreza i prireza, a kamo li da bi jos izdrzavalo brizljivo mazene beskorisnjakovice iz beskorisnih "radnih" mjesta.
Ako država investira u infrastrukturu(ceste, željeznice, brodogradilišta), obrazovanje, znanost, koja nosi i razvoj tehnologije, tada su takvi državni izdaci vrlo efikasni i mogu potaknuti jaki gospodarski rast te pretvoriti jednu srednje razvijenu zemlju u visoko razvijenu zemlju, ako ne postoje neke zamke, što u Hrvatskoj više nije slučaj(rat je završio, a korupciju i mentalitet ljudi nisam uključio u ovaj rad).

Drzavu treba naglavacke izbaciti iz gospodarstva!
Politicare treba scepati za usi i pozatvarati ako imaju 3 kune vise od prikazanog kroz prihode.I treba ih stalno drzati obveznim na uslugu glasacima koji ih placaju.
Sve koji spomenu povijest, partizane i ustase odmah sprovesti u zutim kosuljama koje se vezu iza ledja u Vrapce zakljucati i baciti kljuc u Savu.
Osim za teska ubojstva i ucestale kradje, uvesti za osudjenike javne radove, cupanje korova, ambrozije sadnju krompira i sl.
Sve ceste, autoputeve, brodogradilista i ostale bilijarde ulupane na kredit treba dati na koncesiju i ubirati rentu.Rentom treba podsticati kreditiranje izvoza i malog poduzetnistva.Odmah smanjiti PDV i porez na prihod, te devalvirati presmijesnu jaku kunu za 20% a druge godine za jos 10%.U roku 48h ukinuti 400 jedinica uprave.I kad se sve to uokviri u vrlo kratke i jasne zakone, mozda se izvucemo iz govana za 5-7 godina.
Pricamo gluposti o poljoprivredi, a uvozimo luk.Pricamo o stocarstvu, a uvozimo djetelinu.Jedina smo drzava u Europi koja nema dovoljno mlijeka.Ni krave nas ne vole pa ne daju mlijeko...Pricamo o turizmu a svi kenjaju u more i bacaju smece iza brda...Radimo rukometno prvenstvo, dovlacimo Rembrandta, a MSU nam se nalazi u skelama vec 4 godine.13 godina nakon rata imamo ratni PDV a Zagreb jos i famozni prirez od 18%
E pa dosta laprdanja!
Ovdje je socijala pitanje broj 53.
Pitanje broj 1. je :
Nije li konacno vrijeme da nakon 50 godina laprdanja odlucimo iskoraciti medju ozbiljne, konkurentne i uredjene drzave.Pritom treba otkaciti sve te koji su nametnuli isprazne sockomagitprop baljezgarije i doveli nas u stanje prosjacenja kredita po inozemstvu, bez kojih ne bi imali ni gace na stapu, a ne nekakvu nazovi - drzavu.

"Kad ti padne produktivnost 10%, onda stvar rijesi na najeftiniji nacin: otpusti 10% beskorisnih!"
Jack Welch

Tko je glasao

G-news, ne ulazeći ovom

G-news,

ne ulazeći ovom prigodom u, držim, bespredmetnu polemiku, želim kazati da je ovo jedan od najboljih komentara koje sam pročitao u posljednje vrijeme - vrlo duhovito i pronicljivo :):):)

Tko je glasao

dr.sc. Deskar u ovom kratkom

dr.sc. Deskar

u ovom kratkom članku oblikovanom u smislu poziva na razgovor, unio si kroz rečenice brojne različite sadržaje, ali u njima i određenja koja ne drže provjeru. Držim kako temeljno pitanje nije funkcija javne potrošnje u gospodarskom razvitku, što i inače nije nikomu dvojbeno, već je temeljno pitanje "nevidljivih" nositelja i "kreatora" gospodarskog razvitka.

Točno je da se s različitim ekonomskim modelima koji imaju danas uporište u čitavom "arsenalu" ekonometrijskih i drugih metoda, može simulirati gospodarski razvitak. Pritom, nikomu nije dvojbena uloga kreditno-monetarne politike. No, ti u prvi plan stavljaš fiskalnu politiku, što prevedeno znači realan sektor. Međutim, takozvanim aktivnim mjerama monetarno kreditne politike i mjerama fiskalne politike, ističem - u cjelini makroekonomskih mjera ekonomske politike (!) - moguće je "planirati" gospodarski razvitak, a što se i čini.
No, to nema "učinak" u Hrvatskoj. Zašto? Zar možebitno zbog toga što nemamo "obrazovane" ekonomiste, ekonometričare, matematičare itd. itd. itd.? Naravno da bi to bio netočan odgovor.

Bilo čija analiza stanja u određenom gospodarstvu i "perspektive razvitka", a osobito u takvom gospodarstvu kakvo je u Hrvatskoj, prije svega polazi od zatečenog stanja - a nakon toga se "širi" na tzv. makro-ekonomski okvir - u kojemu ono postoji i opstoji. Brojni hrvatski vrhunski makro ekonomisti (!) s akademskim i stručnim p o š t e nj e m (dakle, oni koji nisu "režimski ekonomisti") savršeno dobro znaju da "svi zajedno" mogu "stručno pjevati" sa svojim "modelima" i "projekcijama" ako gospodin Ivo Sanader, ili gospodin Milan Bandić zajedno s njihovim "jurišnicima hrvatstva", odnosno u potonjem primjeru zajedno sa "jurišnicima socijaldemokracije", ne samo da ne znaju - već i n e ć e nikakve "ekonomske modele". A pogotovo ne će takve "ekonomske modele" koji mogu dovesti u pitanje NJIHOV MAKRO EKONOMSKI OKVIR - A TO JE BITI U POLOŽAJU VLASTI NAD GOSPODARSTVOM.

Stoga na tvoje pitanje je li je moguć gospodarski rast REPUBLIKE HRVATSKE - odgovor glasi: NE TO NIJE MOGUĆE!

Postoje li rješenja? DA ! Javni odgovor predočen je u seriji ovdje objavljenih članaka pod nazivom PROTIV Milana - ZA slobodan Zagreb, i u nastavnim stručnim i političkim radovima. Jedan od njih je i nedavno objavljeni članak pod nazivom: 65 godina diktature. Nastavno će uslijediti i drugi radovi. Koje je njihovo temeljno obilježje? Njihovo temeljno obilježje je uvođenje traženoga i novoga kategorijalnog sustava, koji sada postoji nasuprot, i koji je, dapače - izravno konfrontiran s postojećim "svevladavajućim kategorijalnim sustavom" Ive Sanadera i Milana Bandića (zajedno s njihovim pratećim "ortacima").
ITEKAKO MI IMAMO, I ZNAMO RJEŠENJA !

Tko je glasao

Meni se svida i inspirtivan

Meni se svida i inspirtivan je naslov ovog dnevnika.
Rekao bih samo to da je rast samo jedan od parametara.
Kao podataka on je zgodan za statistike, dobar je i daje dosta dobru sliku stanja, medutim ima i svojih manjkavosti.
S obzirom da smo mlada i ne uhodana ekonomija, koja prolazi vrlo duboke reforme i ostalo nama rast moze biti psiholsoki i vrlo stetan podatak, ako se fokusira samo na njega. Ukratko ja bih npr mijenjao 2% rasta za dobru reformu brodogradnje, jos par % za zdravstvo, a eto mirovinski je vec napravljen. U tom smislu uopce se ne bih zamarao oko rasta kad bi znao da je ovo spomenuto zavrseno.

Da podsjetim, bivsa planska privreda je u petoljetkama (napose onim prvim) imala i navikla je na rast u dvocifrenim brojkama (50te godine), da bi se onda sokirala kada bi rast bio skromnih 8%, 5% i cak -5% 56.g. Tako su cak i ukidali neke petoljetke i umjesto njih imali zamjenske, rezervne planove godinu, za godinom, i kojekakvih natezanja i vozanja.

Danas, kada je sve to sa tim informacijama i racunalima nacickano jedno na drugom, podataka sa svih strana, ... ne treba zaboraviti misliti i na najelementarnije kao sto je struktura rasta, ali misliti i na druge cimbenike kao sto su reforme, izgradnja sustava i sl., stabilnost-odrzivost, izvedivost,... Budemo li previse insistirali na rastu mozda nam se i dogodi :-(

Tko je glasao

Kakva je to samo zbrka,

Kakva je to samo zbrka, izlisno je i govoriti. Pa Centralna banka je odgovorna za politiku tecaja. Kako je to dobra politika Centralne banke, a nije dobra politika tecaja?
Nagrada Rohatinskom pokazala je svu bijedu nase situacije na mentalnom planu. Svi koji su napadali politiku tecaja, malo su posutjeli, uhvatili predah, a podsjetimo se taj je klub prilicno velik. Medutim dezurni turbo folk kriticari napravili su jos interesantniju stvar. Oni su izdvojili odlicnog Rohatinskog od politike koju vodi. Mogu cak i istrpiti da jedan pojedinac dobije najvece moguce zasluge, ali ne mogu istrpiti da je sustav makar i malo dobar. Tako da se njegova nagrada gleda iskljucivo kao njegova osobna, a ne kao nagrada politici koju vodi.
Ako je dobra centralno bancna politika, onda je dobro barem jos nekoliko povezanih stvari ili eto u najmanju ruku nije onako kako se tvrdi. Ekipa je imala par turbulentnih godina koje su odradene upravo fantasticno. Od prodaje Plive, do zadnje prodaje Ine. Mozemo se slagati ili ne oko samih prodaja, ali tehnicki kako je sve izvedeno, upravo je za nagradu. Najjace je bilo ovo zadnje sa INOM. Tko je od obicnih gradana u to vrijeme uopce mislio na tecaj, financijsku stabilnost i sl., a trebalo je to sve odvrtiti.

Ono sto je meni najsumnjivije i cega se bojim je da je ova nagrada Rohatinskom bila kost za glodanje medu nama. Zapamtimo Rohatinski je simbolicki receno posljednje uporiste hrvatskog suvereniteta, napose s obzirom na vlasnicku strukturu financijske industrije. Vec smo oglusili na to da nas gaze i ponistavaju u korjenu, oprez uci da bi ovo mogla biti je jedna malo drugacija taktika, laskanje i ulizivanje, a motivi podjednaki.

Tko je glasao

Možemo na sekundu nabaciti

Možemo na sekundu nabaciti i koji brojček (za 2007.godinu):

Udio slovenskog proračuna u BDP PPP jest 33%). BDP per capita jest 28 tisuća USD.
Udio hrvatskog proračuna u BDP PPP jest 32%). BDP per capita jest 15,5 tisuća USD.
Češka ima znatno manje udjele (oko 28% BDP PPP).

Što će reći da dvostruko manja Slovenija izdvaja gotovo jednaki postotak za funkcioniranje države kao i Hrvatska, iako bi po samom "sukusu" zbog svoje veličine trebala izdvajati znatno više. Toliko o državnoj ekonomiji jedne Slovenije u odnosu na Hrvatsku.

Tko je glasao

Ne bi, jer ima veći BDP.

Ne bi, jer ima veći BDP. Jednostavno, Slovenija ima industrije koliko i Hrvatska u apsolutnom iznosu. I nema takav odnos zaposleni: umirovljenici.

Tko je glasao

Što će reći da dvostruko

Što će reći da dvostruko manja Slovenija izdvaja gotovo jednaki postotak za funkcioniranje države kao i Hrvatska, iako bi po samom "sukusu" zbog svoje veličine trebala izdvajati znatno više. Toliko o državnoj ekonomiji jedne Slovenije u odnosu na Hrvatsku.

Ne odredjuje dominantno "sukus" veličine neke države koliki dio BDPa odlazi u proračun (pogotovo ne kada se usporedjuju dvije male države), nego opredjeljenje za ovakvu ili onakvu organizaciju društva.

Mislim da usporedba ovih postotaka ne govori apsolutno ništa bez uvida u detalje kako se taj novac troši. Hrvatskih 32% ne bi bilo nužno previše kad bi država osigurala socijalnu sigurnost, dobro javno zdravstvo itd.

The Observer

Tko je glasao

Ne odredjuje dominantno

Ne odredjuje dominantno "sukus" veličine neke države koliki dio BDPa odlazi u proračun (pogotovo ne kada se usporedjuju dvije male države), nego opredjeljenje za ovakvu ili onakvu organizaciju društva.

Mislim da usporedba ovih postotaka ne govori apsolutno ništa bez uvida u detalje kako se taj novac troši. Hrvatskih 32% ne bi bilo nužno previše kad bi država osigurala socijalnu sigurnost, dobro javno zdravstvo itd.

Kao što si pročitao, cijenjeni doktor nije u analizi obuhatio korupciju. U ovakvoj situaciji je svaka kuna koja završi u proračunu nužno previše, jer je izuzeta iz tokova u kojima je korupcija manja (svi tokovi koji nemaju veze s državom).

Tko je glasao

U ovakvoj situaciji je svaka

U ovakvoj situaciji je svaka kuna koja završi u proračunu nužno previše, jer je izuzeta iz tokova u kojima je korupcija manja (svi tokovi koji nemaju veze s državom).

Hm, ovo je zanimljiv predložak za novu strategiju u borbi protiv korupcije! Po toj logici bi najbolje bilo ukinuti državu potpuno i riješili bi se (državne) korupcije!

U pravilu ne postoji apsolutno nikakva korelacija izmedju udjela proračuna u BDPu i nivoa korupcije u nekoj zemlji. Korupciju odredjuju neki sasvim drugi odnosi u društvu.

Ne vjerujem da bi smanjenje hrvatskog državnog proračuna samo po sebi smanjilo gubitke javnog novca zbog koruptivnog djelovanja političara i javnih službenika. Smanjenjem bi bili pogodjeni legitimni korisnici proračuna, a korupcija bi i dalje cvala.

The Observer

Tko je glasao

Hm, ovo je zanimljiv

Hm, ovo je zanimljiv predložak za novu strategiju u borbi protiv korupcije! Po toj logici bi najbolje bilo ukinuti državu potpuno i riješili bi se (državne) korupcije!

I o tome sam razmišljao.

U pravilu ne postoji apsolutno nikakva korelacija izmedju udjela proračuna u BDPu i nivoa korupcije u nekoj zemlji. Korupciju odredjuju neki sasvim drugi odnosi u društvu.

Ništa slično nisam tvrdio, ne znam kako si izvukao takav zaključak. Poanta je bila u tome da su državne institucije vrlo štetne za ovo društvo, štetnije nego što su to građani.

Ne vjerujem da bi smanjenje hrvatskog državnog proračuna samo po sebi smanjilo gubitke javnog novca zbog koruptivnog djelovanja političara i javnih službenika. Smanjenjem bi bili pogodjeni legitimni korisnici proračuna, a korupcija bi i dalje cvala.

Naravno da bi. Čisto zbog toga što bi imali manje novaca na koji polažu šape. 10% od 200 milijardi je više nego 10% od 150 milijardi.

Tko je glasao

I o tome sam razmišljao.

I o tome sam razmišljao.

I, do kakvog si zaključka došao? Meni se čini da bi u toj situaciji nestanak korupcije ostao u dubokoj sjeni nekih drugih problema u kojima bi se društvo našlo.

Ništa slično nisam tvrdio, ne znam kako si izvukao takav zaključak. Poanta je bila u tome da su državne institucije vrlo štetne za ovo društvo, štetnije nego što su to građani.

Pa nisi eksplicitno napisao, ali sama ideja da bi se smanjenjem proračuna (a time i njegovog udjela u BDPu) smanjila korupcija navodi na takav zaključak.

I nisu sve i samo državne institucije štetne za hrvatsko društvo. Nema nikakve garancije da bi smanjenje proračuna "pogodilo" samo taj štetni dio države.

Naravno da bi. Čisto zbog toga što bi imali manje novaca na koji polažu šape. 10% od 200 milijardi je više nego 10% od 150 milijardi.

Naravno da ne bi. 10% od 200 milijardi je otprilike isto kao 13.3% od 150 milijardi. Nitko nije baždaren na 10%.

The Observer

Tko je glasao

I, do kakvog si zaključka

I, do kakvog si zaključka došao? Meni se čini da bi u toj situaciji nestanak korupcije ostao u dubokoj sjeni nekih drugih problema u kojima bi se društvo našlo.

Vjerujem da ima država u svijetu za koje bi bilo bolje da uopće nemaju "institucije sistema", u prvom redu proračun. A možda bi se i neki drugi problemi riješili, npr. pitanje državnog terora nad građanima. Sve ima svoje za i protiv.

Naravno da ne bi. 10% od 200 milijardi je otprilike isto kao 13.3% od 150 milijardi. Nitko nije baždaren na 10%.

U redu, onda 19 milijardi. 100 % od 19 milijardi je opet manje od 10% od 200 milijardi. Tendencije u poslovnom upravljanju, koje bi trebale biti tendencije i u politici, streme k tome da se iz sustava automatizmom uklanjaju oni koji uzrokuju štetu. Ukoliko se priča ponavlja i s novim kadrovima, onda se reformira cijeli sustav.

Tko je glasao

Vjerujem da ima država u

Vjerujem da ima država u svijetu za koje bi bilo bolje da uopće nemaju "institucije sistema", u prvom redu proračun. A možda bi se i neki drugi problemi riješili, npr. pitanje državnog terora nad građanima.

Da, samo što onda više ne govorimo o državi, nego o čoporu.

Sve ima svoje za i protiv.

Slažem se.

U redu, onda 19 milijardi. 100 % od 19 milijardi je opet manje od 10% od 200 milijardi.

Točno izračunato. samo Što bi davno prije spuštanja proračuna na 19 mrld. nastao kaos u zemlji i nikad ne bismo saznali je li tvoja teorija funkcionira u praksi.

Tendencije u poslovnom upravljanju, koje bi trebale biti tendencije i u politici, streme k tome da se iz sustava automatizmom uklanjaju oni koji uzrokuju štetu. Ukoliko se priča ponavlja i s novim kadrovima, onda se reformira cijeli sustav.

Sve pet. Ali automatizam o kojem govoriš (smanjenje proračuna) je apsurdan kao metoda upravljanja koja bi trebala smanjiti korupciju. Npr. manje plaće liječnicima ili policajcima neće smanjiti sklonost (nekih) liječnika ili policajaca koruptivnoj praksi. Ako govorimo o visokoj korupciji, lijek je u radikalnoj reformi sustava - sama izmjena kadrova nikako nije dovoljna.

The Observer

Tko je glasao

Ako u demokraciji vlast

Ako u demokraciji vlast proizlazi iz naroda, a proizlazi, onda se radi o čoporu, bez obzira postoji li vlada ili ne. S tim da članovi čopora bez vlade rade ono što oni misle da treba, a članovi čopora s vladom ono što im kaže vođa čopora, koji je u našem slučaju nesposobni lažljivac.

Što se tiče smanjenja proračuna, evo jednog banalnog primjera:
Osoba X svaki mjesec plaća u HZZO 1500 kn, i time financira zdravstvenu zaštitu sebe, svoje obitelji i onih koji si navedeno ne mogu priuštiti. Od tih 1500 kn kroz sustav ispari min. 300 kn. Da isti, recimo plaća samo 500 kn kao solidarnost/porez za one koji si to ne mogu priuštiti, i da pritom nema zdravstveno osiguranje nego se sam brine za sebe i svoju obitelj s preostalih 1000 kn, dobro bi pazio na svaku kunu. Ok, usluga bi bila nešto skuplja, ali ako je korupcija opsega da nestane 300 od 1500 kn, ovakav sustav bi se itekako isplatio.
A HZZO bi imao u proračunu samo trećinu love, pa se ne bi moglo svaki mjesec "poplašiti" 300 kn, nego maksimalno 50 kn, jer bi se višak osjetio. Nisam bezveze napisao 10%.

Tko je glasao

S tim da članovi čopora

S tim da članovi čopora bez vlade rade ono što oni misle da treba, a članovi čopora s vladom ono što im kaže vođa čopora, ...

Slažem se da vodja čopora može biti loš i donositi loše odluke, a to znači da ga treba mijenjati, a ne ukinuti. Kad individualni članovi čopora rade ono što misle da treba, oni nastoje zadovoljiti svoje individualne interese. A zbir individualnih interesa nije niti blizu optimalnog cilja cijelog čopora.

Inače, tvoj model zapravo predstavlja minimalizaciju države na najnužniji dio, uz privatizaciju svega što se može privatizirati (u primjeru zdravstvo). Teoretski je točno da ukupni novčani tokovi i elementi koji ih definiraju (superiorna efikasnost privatnog sustava i manji nivo korupcije na pozitivnoj strani, a izuzimanje profita na negativnoj) u uvjetima minimalnog javnog sektora obećavaju veću vrijednost za novac, ali ne postoji nikakva garancija da se u praksi tako mora i dogoditi. Uzmi samo primjer privatizacije željeznica u UK.

Bojim se sa da bi slijed dogadjaja u takvom scenariju u hrvatskim uvjetima bio puno bliži onome u Latinskoj Americi nego u npr. Novom Zelandu, uz posljedičan katastrofalan nastavak klasne segregacije i dezintegracije društva. U svakom slučaju, proces ne bi daleko stigao prije nego bi onaj koji bi ga pokrenuo bio ovako ili onako pometen sa vlasti.

O minimalnoj državi sanjaju mnogi liberali dok su u oporbi, ali ako i dodju u priliku da nešto učine, rijetko to i ostvare (ako ikada), i to iz više razloga. Kako to ide u Skandinaviji (možda nije za usporedbu s Hrvatskom, ali ipak...), interesantno je pročitati na ovome linku:

http://www.prospect.org/cs/articles?article=centered_right

Poanta nije u veličini proračuna, nego u tome kako se on i na što troši. Treba raditi na tome da to trošenje bude što transparentnije, što efikasnije i usmjereno onamo gdje daje najveću korist društvu kao cjelini.

The Observer

Tko je glasao

Bet, isto kao i autor teme

Bet, isto kao i autor teme govoriš na teorijskoj razini, bez uvažavanja lokalnih prilika. Ni Britanija ni Skandinavija nemaju takvu razinu korupcije kao Hrvatska, i tamo zaista vrijedi prijepor treba li stvari privatizirati ili ne, jer je teško odrediti kolike su štete, a kolike koristi u jednoj ili drugoj opciji. Ne znam čime se baviš, ali vjerujem da nisi u "centru zbivanja", tj. da na svojoj koži nisi osjetio utjecaj korupcije od strane državnih institucija.

U Hrvatskoj postoji ogroman broj srednjih i velikih tvrtki koje nikad, ali baš nikad nisu dobile posao u privatnom sektoru, no odlično odrađuju posao za državu, dobro zarađuju, šire poslovanje i poslovni utjecaj. Za dobiti posao u privatnom sektoru jednostavno nisu sposobne, a nisu ni konkurentne. Još su uvijek zadržale način "poslovanja" iz komunizma, a preživljavanje im osiguravaju veze i poznanstva unutar javnog sektora koji posluje na sličan način. To jednostavno znači da građani ove države, porezni obveznici, dobijaju lošu i preplaćenu uslugu za ono što su platili, i to nije iznimka nego pravilo, za razliku od zemalja s niskom stopom korupcije gdje je to iznimka. Time se naš standard u odnosu na standard građana EU dodatno urušava, jer smo prisiljeni po dva ili tri puta plaćati istu stvar. Takvih stvari sam se nagledao itekako. Takve tvrtke na pravom tržištu ne bi izdržale ni tjedan dana, a ovdje uspješno posluju godinama, što znači da ovdje tržište nije pravo. Istovremeno tvrtke koje nemaju dobre veze s državom i javnim sektorom same sebe prisiljavaju na kvalitetan rad i poboljšanje poslovnih procesa konstantno, kako bi opstale na tržištu i zadržale konkurentnost. One za istu cijenu odrade tri puta bolji posao od onih prvih tvrtki. S takvima treba imati posla.

Zamjena korumpiranih pojedinaca ne bi dala nikakve rezulate, jer njih je sustav korumpirao, a ne oni njega. Došli bi drugi koji bi ubrzo postali takvi. Uzmi za primjer Igora Rađenovića. On je bio lud ili hrabar pa je pokušao ići do kraja. A koliko je onih koji su imali isto tako časne namjere, pa su pokleknuli na prvom ili drugom koraku, na prvoj prietnji, ucjeni ili mobingu? Tu zamjena kadrova ne rješava problem. Problem jednako sustav. A protiv problema se je jedino moguće boriti slabljenjem neprijatelja, tj. sustava, tj. oduzimanjem sredstava na kojima drži šape. To i jest poanta reformi koje nam nameće EU - privatizacija.

Tko je glasao

Ne, nisam “u centru

Ne, nisam “u centru zbivanja” i ne bavim se dnevno politikom, ali misim da me to ne diskvalificira za smislenu diskusiju o ovoj temi, kojom “prisiljavam” oponenta da podrži svoje teze argumentima koji drže vodu.

Može se tome prigovoriti da je to teoretski pristup (koji ne funkcionira) vs. tvog praktičnog pristupa koji uzima realne uslove u obzir. Ali, i tvoj praktični pristup (dosada) ne nudi argumente osim ”teoretske” linearne računice u prethodnim kometarima.

Jasno je meni sve o tome kako se dodjeljuju državni poslovi podobnim privatnim firmama. I potpuno mi je jasno kako funkcioniraju javna poduzeća u kojima se okreće veliki novac i na razne načine isisava. Zna se što se dogadja(lo) u procesima prodaje državne (zapravo javne) imovine.

Nema dileme da je sustav namjerno skrojen da omogući takvu štetočinsku praksu. Jer da nije, već bi nakon toliko godina vidjeli neke promjene na bolje, ali izgleda da se sve u tome smislu mijenja s lošega na gore. Uz to, imamo sustav nebuloznih privilegija koje uživaju političari i državni i lokalni dužnosnici, koji se ljubomorno čuva i brani svim sredstvima.

U Hrvatskoj neće biti ”sreće” dok se to radikalno ne promijeni. Jer, sve to djeluje zarazno na niže društvene razine, gdje se osobna korist i prosperitet redovito stavljaju ispred svega u obavljanju nekog javnog posla.

Hrvatska je po tome pitanju bolesna. A koji je tvoj ”lijek”? Privatizirati sva javna poduzeća? Zdravstvo? Školstvo? Željeznicu i šume? Elektroprivredu? Prodati sve što još postoji u državnom portfelju? Smanjiti politički aparat, kako na nivou države, tako i na lokalnoj razini? Dati javnu administraciju u koncesiju privatnicima?

Ja se s nečim od toga slažem, a s nečim baš i ne. Jer sama rasprodaja i privatizacija sigurno neće puno toga riješti. Iskustva pokazuju da privatizacija tradicionalno javnih djelatnosti ima u praksi ograničen potencijal. A stvoriti će se novi problemi u društvu koji se i ne mogu predvidjeti.

Umjesto toga, s nekoliko radikalnih poteza politički sustav treba početi tranformirati u nešto normalnije, počevši od osiguranja istinske neovisnosti sudstva, 100% transparentnosti javnih financija i javne nabave na svim nivoima, ukidanje apsurdnih privilegija, efikasan nadzor nad svim financijskim tokovima u državi, itd.

Nevjerojatno je da ne postoji način da se politička klasa prisili da konačno počne raditi u tome smjeru.

The Observer

Tko je glasao

Hrvatska je po tome pitanju

Hrvatska je po tome pitanju bolesna. A koji je tvoj ”lijek”? Privatizirati sva javna poduzeća? Zdravstvo? Školstvo? Željeznicu i šume? Elektroprivredu? Prodati sve što još postoji u državnom portfelju? Smanjiti politički aparat, kako na nivou države, tako i na lokalnoj razini? Dati javnu administraciju u koncesiju privatnicima?

Jednostavno: maksimalno smanjiti broj usluga koje pruža javni sektor, tj. smanjiti količinu novca koju kontrolira javni sektor. Neka ljudi sami plaćaju sebi zdravstvene usluge, usluge sigurnosti itd. Neka se udružuju i sami sebi vuku lokalnu plinsku mrežu, vodovodnu mrežu, kanalizaciju itd.

Umjesto toga, s nekoliko radikalnih poteza politički sustav treba početi tranformirati u nešto normalnije, počevši od osiguranja istinske neovisnosti sudstva, 100% transparentnosti javnih financija i javne nabave na svim nivoima, ukidanje apsurdnih privilegija, efikasan nadzor nad svim financijskim tokovima u državi, itd. Nevjerojatno je da ne postoji način da se politička klasa prisili da konačno počne raditi u tome smjeru.

Postoji način. To će učiniti MMF.

Tko je glasao

Nevjerojatno je da ne

Nevjerojatno je da ne postoji način da se politička klasa prisili da konačno počne raditi u tome smjeru.

Sustav samo upravljanja na zajednički/tuđi račun je jednostavno takav da u krizi, kao sada, još jače i šire mobilizira snage oko toga jer i kada propada tu uvijek nešto ima sve okolo se cijedi do daske. Sve što se napravi za 1 za 100 ili 100 x ojača taj sustav. To nije revolucionarnih nego eksplozivnih, nuklearnih razmjera.

Posve je normalno da i niži ešaloni, mali poduzetnici koji su kao tridesetpeti uvučeni i priključeni na državni šupak i sišu kažu - svo privatno poslovanje treba konačno likvidirati.

Tako smo veoma blizu kada će se sve rješiti, milimetri nas djele od toga - sve je zduženi sustav samo upravljanja a sve ostalo je nabkrotiralo i nema ga. Sve kroz ubrazne faze dovršetak revolocije, kontrarevolucija, tragikomedija i ono nakon toga.

U roku niti godinu dana sa svjetski povjesno rekordnih zarada (financije po 50 % više svake godine, nekretnine po 2.000 EUR/m2) u potpuni fjasko.

Tko je glasao

Na ovakav model zdravstva

Na ovakav model zdravstva bih odmah pristala, ali ne samo radi smanjenja korupcije (jer, teoretski je i ne treba biti), nego radi zdravlja samog.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Ako govorimo o visokoj

Ako govorimo o visokoj korupciji, lijek je u radikalnoj reformi sustava - sama izmjena kadrova nikako nije dovoljna.

Ako govorimo o Hrvatskoj (i drugim zemljama ex SFRJ), treba imati na umu da je sustav samo upravljanja na zajednički/tuđi račun toliko jednostavan i toliko revolucionaran da ga ni radiklana reforma ne može izmjeniti.

Jedino kontrarevolucija ali i to je pitanje može li ili ne, jer i nakon uspješne kontrarevolucije možda dođe do još jače obnove, obzirom da su svojstva sustava iznimna neodoljivost, jaka ovisnost ... a na što pada i većina stranih partnera i naših čim prijeđu granicu. Npr. sada, svijet stenje u krizi povjerenja a ovdje vlast i s njime povezane široke snage prisilno ubiru svaku kunu i pojačavaju plaće i svoju potrošnju, kao da su povjesno svjetsko idealna vremena za to.

Jednostavno, djevojka je neodoljivo i fatalno privlačna i zapravo je tragedija u više činova, npr. 5, jedino rješenje, pri čemu smo vjerojatno usred trećeg čina tragedije. Četvrti skori čin je repriza masovnog silovanja - u okviru prethodno spomenute idile vlast poziva a nove i nove snage samoinicijativno nadiru na zajednički/tuđi račun i zakuhavaju se aktivnosti negdje kao 1949., 1981. i 1991.g. i silovanje je pomalo krenulo ..., peti čin se također priprema.

Tko je glasao

Nadam se - kazna! Ja sam sve

Nadam se - kazna!

Ja sam sve više mišljenja da je nama krenut' prema pustinji...Al 'ko će povest?

Tko je glasao

Gadafi i drugi što

Gadafi i drugi što kontroliraju prilaze pravim pustinjama su lansirali "Odjeb" (TBF).

Po našim zapuštenim područjima i pustarama je slično.

Poljska, Slovačka, BiH i druge perspektivne zemlje su dobro upoznati i nešto ne zovu.

Tako da će procesi, bilo kakvi bili, morati odvijati unutar same imperije. To je zapravo već krenulo, nakon vječnosti tragači i senzori su se udostojili početi njušiti i vizirati šta se stvarno zbiva, tko šta radi i kao teku poslovanja. Još malo pa će i beskrajne turbo napredne snage početi bacati poglede i onda ...

Tko je glasao

slažem se da je moguće.

slažem se da je moguće. Jedan odličan profesor (nije s ekonomije:)) koji ima kvalitetne i velike projekte iza sebe pričao mi je kao studentu da Hrvatskoj samo treba plan. Da otkad je države Hrvatske da niti jedna vlada nije donijela plan. I još je rekao da ga nije strah jer da sa planom možemo razviti državu za 2-3 godine. Sada je pravo pitanje zašto nije donijet plan?

1) jer ne znamo? Sumnjam, znamo, a uvijek možeš zaposliti strance na par godina koji znaju...
2) jer nije vrijeme? nipošto
3) zašto onda?

Jedini odgovor je da ovakva situacija odgovara vladajućima. Da bi se država razvila plan mora pratiti i zdrava struktura u društvu, u gospodarstvu. A kako se u zdravoj strukturi može krasti, graditi ceste po 4 puta većoj cijeni i dvorane po 2x većoj cijeni?... U trenutnoj situaciji dok nas pune mržnjom prema slovencima, crvenima, ljudima druge vjere i spolnosti, ljudima koji nisu za ništa krivi ne možemo se razviti u pozitivnom smjeru. Ali zato oni mogu i dalje opstati na vlasti jer utjerati strah u narod nije teško, a ponuditi se kao jedino rješenje još i lakše. Jer si ti strah i stvorio...
Vladajućima je dobro, njihovoj djeci je dobro i njihovim obiteljima isto. A oni koji ih brane nije jasno da rade točno za što su programirani medijima i propagandom.
Održavaju stanje pružajući narodu minimum koji je potreban da ne izlaze na ulice. A zašto se mi s tim zadovoljavamo?
Ne znam... Možda je obrazovanje i nepoznavanje boljega krivo...

Tko je glasao

Plan je i te kako donijet.

Plan je i te kako donijet. Ako vas zanimaju detalji na stranicama vlada.hr imate "Strateški okvir za razvoj 2006-2013", a moja malenkost napisala je dnevnik na tu temu.

"Održavaju stanje pružajući narodu minimum koji je potreban da ne izlaze na ulice. A zašto se mi s tim zadovoljavamo?"

Mora da je građanima Hrvatske taj minimum u stvari minimalni minimum svih minimuma ( a jesam ga zakomplicirala) kad već nisu na ulicama.

Tko je glasao

Srdačan pozdrav, gospon

Srdačan pozdrav, gospon doktor.
Ja nemam što posebno dodati na ovu teorijsku raspru koja bi se mogla primijeniti na 95% država u svijetu, te na period od minus plus 85 godina. Samo jedna stvar, da pokušamo primijeniti hrvatsku zbilju:

Kao što sam izložio u raspravi, fiskalna politika državnih investicija definitivnio je najveći pokretač gospodarskog razvoja većine zemalja.

Ovo praktično znači da bi mi u Hrvatskoj trebali valjda sve što zaradimo dati Sanaderu, Šukeru, Polančecu i ekipi kako bi oni našu teško zarađenu lovu oplodili pametnim ulaganjima tipa četverotračna brza cesta Zadar (do BUDUĆE luke) - Ravni Kotari, koja po riječima ministra Kalmete "košta koliko košta", ili ulaganja u "pilote" Pelješkog mosta. Ili gradnju plinovoda do Dalmacije nazivnog promjera 700 mm, dok onaj od Pule do Karlovca ima 500 mm.

U situaciji da u Hrvatskoj ima ljudi koji se smrzavaju zbog nedostatka plina, i to u državi koja je po glavi stanovnika JEDAN OD NAJVEĆIH PROIZVOĐAČA PRIRODNOG PLINA U EUROPI, mi bi trebali imati povjerenja i dati Sanaderu i prijateljima sve što zaradimo.

Puno veće šanse za zaradu imamo ako se kladimo na pobjedu Lučkog Radnika vs. Real Madrid.

Dapače, vjerujem da bi više zaradili da svu lovu koju zaradimo jednostavno spalimo (možda bi nam netko platio da tu snimku stavimo na jubito) nego da je damo Sanaderu i prijateljima.

Tko je glasao

"U situaciji da u Hrvatskoj

"U situaciji da u Hrvatskoj ima ljudi koji se smrzavaju zbog nedostatka plina, i to u državi koja je po glavi stanovnika JEDAN OD NAJVEĆIH PROIZVOĐAČA PRIRODNOG PLINA U EUROPI, mi bi trebali imati povjerenja i dati Sanaderu i prijateljima sve što zaradimo."

Ovo nije kontra komentaru niti hvalospjev Vladi, jer nisam nikad u životu dala glas za HDZ ( što i nije tako čudno kad se zna da živim u Istri ), ali se ipak puno više smrzavaju ovi po EU nego mi u Hrvatskoj. Možda Sanader razmisli o gradnji kapaciteta za uskladištenje plina umjesto pelješkog mosta.

Tko je glasao

Je li? Koliko su objavili,

Je li?
Koliko su objavili, Hrvatska je u posljednje vrijeme interventno uvozila plin iz Njemačke, a nudila se i Italija.
Njemačka vlastitom proizvodnjom zadovoljava oko 18% svojih potreba. Italija 11%.
Mađarska je prije Hrvatske ukinula redukcije. Mađarska vlastitom proizvodnjom zadovoljava 18% vlastitih potreba.
U ostatku Europe je još lošija situacija. Velik broj zemalja uopće nema vlastitog prirodnog plina

Hrvatska vlastitom proizvodnjom pokriva bar 80% vlastitih potreba za plinom (procjena za 2008.), a još je na snazi peti i šesti stupanj redukcije, dok proizvodnja stoji.

Tko je glasao

Mi bi o plinu mogli

Mi bi o plinu mogli raspravljati jako dugo i iznositi malo ove, malo one argumente. Bili bi i ti i ja i u pravu i u krivu, pa smatram da ova diskusija nema neke svrhe (bolje napisat dnevnik o "plinskoj" situaciji). Možda su hrvati izvozili plin jer nisu očekivali da će Rusija baciti EU na koljena ( nekako mora dokazat da je velesila ), a znamo koliko se naša Vlada uzda u svemoguću EU. U nekim stvarima EU je svemoguća, ali ovo s plinom joj baš ne ide od ruke. Dat cu ti "za" da ne misliš da sam protiv tvojih tvrdnji.

Tko je glasao

Situacija s plinom je ovdje

Situacija s plinom je ovdje u kontekstu pobijanja stavova da država treba biti generator gospodarskog rasta, a ta ista država nije u stanju osigurati dovoljno plina za domaće potrebe, iako je Hrvatska jedan od najvećih proizvođača prirodnog plina po glavi stanovnika u Europi. Možda su izvozili plin, možda nisu očekivali da će Rusija napraviti ovo, možda nisu očekivali "hladnu" zimu...posao države je da takve stvari predvidi i osigura, posao države je da predvidi i energetsku i financijsku i gospodarsku i svaku drugu krizu i da osigura UNAPRIJED mogućnost provođenja kriznih mjera, a ne da naš život ovisi o meteorološkoj situaciji i socijalnoj situaciji u Ukrajini.

Nitko ne očekuje da bi Hrvatska trebala ostati pošteđena krize u slučaju svjetske krize zlata ili bakra jer mi smo to osuđeni uvoziti, ali kad se radi o plinu onda je ova situacija smiješna. Pa Hrvatska je trebala ZARADITI na plinskoj krizi, isto kao što je trebala ZARADITI i na porastu cijena hrane u svijetu u 2008. godini, a ne da nas oboje baci na koljena i uništi nam standard.

Tko je glasao

Situacija s plinom je ovdje

Situacija s plinom je ovdje u kontekstu pobijanja stavova da država treba biti generator gospodarskog rasta, a ta ista država nije u stanju osigurati dovoljno plina za domaće potrebe,

Hallo, mi nismo više u komunizmu gdje država vodi brigu o svemu.
Svako ima ugovor o isporuki plina za svoje potrebe i to sa jednom firmom.

To svaki mjesec plača i s tim ispunjava svoj dio ugovora.

Onaj ko mora taj plin isporučit je dužan sa svoje strane isto se držat podpisanog i osigurat isporuku i osigurat dovoljno tog istog.

Tko je glasao

Svako ima ugovor o isporuki

Svako ima ugovor o isporuki plina za svoje potrebe i to sa jednom firmom.
S kojom firmom? I čija je ta firma, odnosno tko je vlasnik?

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Ko je toöno vlasnik mi nije

Ko je toöno vlasnik mi nije poznato, no kaj to nije od INE.

Tko je glasao

INA nije vlasnik plina.

INA nije vlasnik plina. Vlasnik plina je država. Vlasnik svih mineralnih sirovina je država. INA je samo proizvođač koji je dobio koncesiju za proizvodnju.
Država je bila dužna osigurati dovoljno plina za potrebe Hrvatske, bilo iz vlastite proizvodnje ili iz uvoza, nebitno.

Tko je glasao

Kolko MOL ima udjela u INI?

Kolko MOL ima udjela u INI?

A ima i masa malih dioničara. Na jednoj strani se bunite da država pomaže, brodogradilišta jel su na gubitku, a sad se od nje zahtjeva da ulaže u dodatne spremnike za plin.

Tko je glasao

Imaš problema s

Imaš problema s čitanjem?
INA nije vlasnik plina. Vlasnik plina je država. Vlasnik svih mineralnih sirovina je država. Plin je strateški proizvod. Država je ta koja gospodari plinom, a ne INA ni bilo tko drugi. INA samo ima koncesiju na proizvodnju, tj. crpljenje iz zemlje, za određene količine u određenom periodu.

Spremište plina je strateški objekt, i po definiciji nije profitabilan, isto kao što nisu profitabilni ni nasipi, ni prosjeci kroz šumu, ni vojni aerodromi ni atomska skloništa.

Tko je glasao

Ako je INA onda je država

Ako je INA onda je država itekako odgovorna.
Uprava i Nadzorni odbor
Glavna skupština
Za svaku sjednicu Glavne skupštine Ine, Vlada Republike Hrvatske i strateški partner MOL imenuju svog predstavnika ili opunomoćenika.
Nadzorni odbor
Damir Polančec, predsjednik
Zoltán Áldott, zamjenik
Đuro Dečak
Ivan Šuker
Tomislav Ivić
László Geszti
Uprava
Tomislav Dragičević, predsjednik Uprave
Zalán Bács, dopredsjednik i izvršni direktor Poslovne funkcije financija
Mirko Zelić, član Uprave Segmenta djelatnosti istraživanje i proizvodnja nafte i plina
Josip Petrović, član Uprave i izvršni direktor Segmenta djelatnosti rafinerije i marketing
Niko Paulinović, član Uprave i izvršni direktor Segmenta djelatnosti trgovine na malo
Tomislav Thür, član Uprave i direktor Poslovne funkcije korporativnih procesa
Darko Markotić, član Uprave i direktor Poslovne funkcije korporativnih servisa

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

"Mađarska je prije Hrvatske

"Mađarska je prije Hrvatske ukinula redukcije. Mađarska vlastitom proizvodnjom zadovoljava 18% vlastitih potreba."

Oprosti HDZ-ekonomija, možda je zbog ovih imena gore mađarska prije ukinula redukcije ( Zoltan, Laszlo, Zalan ) uz blagoslov Polančeca, Šukera, Dečaka, Ivića ???

Tko je glasao

Ako im može biti malo

Ako im može biti malo opravdanje, nije predvidjela ni EU, a ja teško praštam HDZ-u. I opet smo na početku diskusije, zato se unaprijed slažem s onim što ćeš odgovoriti.

Tko je glasao

Možda su hrvati izvozili

Možda su hrvati izvozili plin jer nisu očekivali da će Rusija baciti EU na koljena ( nekako mora dokazat da je velesila ),

Još malo pa se bumo razgovarali, ko koga baca na koljena.

Ulje se nemre jest, a nova tehnologija je u ladicama.

Tko je glasao

Sve za pet, no most bi

Sve za pet, no most bi trebalo napravit.

Tko je glasao

Jesam i za most, samo malo

Jesam i za most, samo malo poslije. I za onaj od Makarske do Sumartina na Braču.

Tko je glasao

Država svake godine

Država svake godine sastavlja proračun koji se sastoji od državnih prihoda (poreza, doprinosa, pristrojbi, trošarina...) i rashoda koji se mogu podijeliti na tekuće izdatke i kapitalne izdatke.
To Vam govori da država svake godine, naravno, raspolaže s velikim svotama novaca koje onda troši u različite svrhe. Ja sam zagovornik opcije da novce koje ima, država prestane "bacati" u nepotrebne investicije, ručkove, prijeme, administracije i sl. Ovom sam raspravom htio reći da država postojeće prihode treba uložiti u kapitalne, promišljene, opravdane investicije koje bi pokrenule gospodarski rast. Treba uložiti u radnike, u specijalizacije, dodatno obrazovanje, razvoj tehnologije... U ljudski kapital, a ne da gradi neke mostove koji opet neće otvoriti nova radna mjesta već će te projekte izvoditi privatni iinvestitori i, najvjerojatnije, strani radnici.

Stoga, hdz-ekonomija, želim Vam samo reći da sam Vaše političke orijentacije i da se ne slažem s trenutačnom politikom hrvatske Vlade i njenih ministara te da nikako nisam za povećanje poreza ili nekih drugih elemenata koji bi dodatno punili državnu blagajnu, već sam za opciju da se novac, koji smo ionako već dali, napokon uloži u opravdane, ekonomski efikasne projekte od kojih bismo svi imali koristi

Tko je glasao

"Ja sam zagovornik opcije da

"Ja sam zagovornik opcije da novce koje ima, država prestane "bacati" u nepotrebne investicije, ručkove, prijeme, administracije i sl. Ovom sam raspravom htio reći da država postojeće prihode treba uložiti u kapitalne, promišljene, opravdane investicije koje bi pokrenule gospodarski rast."

RASHODI DRŽAVNOG PRORAČUNA
Reprezentacija - pozicija 3293

Državni proračun 2004 - 31.115.822,00 kn
Državni proračun 2005 - 38.039.827,00 kn
Državni proračun 2006 - 41.753.627,00 kn
Državni proračun 2007 - 48.109.890,00 kn
Državni proračun 2008 - 59.555.316,00 kn
Državni proračun 2009 - 52.065.850,00 kn ( izgleda da su odlučili "stegnuti remen"
i popit će dnevno 3 soka umjesto 4 po glavi )

Tko je glasao

Gospon doktor, vi ne možete

Gospon doktor, vi ne možete biti iste političke orijentacije kao ja, jer, pod jedan, ne znate koje sam ja političke orijentacije, a pod jedan i pol, ja uopće nemam političku orijentaciju osim one fundamentalne.
Sad ne razumijem...koji smo mi to dali novac, a koji bi država mogla u bilo što uložiti, kad tog novca više nema?

Ručkovi i prijemi nisu nužno nepotrebne investicije. Mene u inozemstvu uvijek dobro ugoste, a ide im u poslovnom smislu jako dobro, što znači da znaju što rade.

Jedini cilj jest da ONI prestanu odmah, iz ovih stopa, trošiti NAŠ novac. Da država zna pametno ulagati, onda bi i danas imali SSSR do Nagykanisze.

Tko je glasao

Uoceno je da Slovenija na

Uoceno je da Slovenija na raspolaganju ima duplo vise novaca nego mi za iste svrhe, a od nase drzave trazi se jos skromnije ponasanje. Nije li to malo kontradiktorno ili bi pri tom trazenju skromnosti trebalo ipak malo razmisliti sto se tocno trazi.
Prilicno je jednostavno traziti "skromnije ponasanje", tko uopce moze osporiti vrijednost takvo cega, nema do skromnosti, medutim treba imati na pameti da se to skromnost trazi u npr komparativnom smislu sa duplo manje raspolozivih novaca nego je to npr slucaj u Sloveniji.
PS Ako vlada od neke tamo slijedece godine vise ne bude morala izdvajati za direktne subvencije brodogradnji to bi moglo biti vrlo interesantno, a ima toga jos.

Tko je glasao

Isprika ako sam pogršno

Isprika ako sam pogršno shvatio, pomislio sam da ste protivnik trenutačne politike naše Vlade pa sam se svrstao na vašu stranu.

Novca sada više nema jer je proračun već donesen, ali govorio sam o budućim prihodima države koji bi se trebali pametno uložiti.

A SSSR i slične republike sigurno nisu propali iz ekonomskih razloga već zbog tiranije, ograničenja, prisilnog jednoumlja i sličnih razloga.

ako uzmete primjer Slovenije ili Češke, vidjet ćete da su se te zemlje isključivo efikasnim državnim projektima uspjele svrstati među razvijene ekonomije. Ulagale su u obrazovni sustav, ljudski kapital, poticali znanost i poduzetništvo i sl.

Tko je glasao

To što sam protivnik

To što sam protivnik politike naše Vlade ne znači da sam Vaš istomišljenik, budući da ste vi pobornik državne ekonomije, što se eto sad vidi i po vašoj tvrdnji da SSSR nije propao zbog ekonomskih razloga.

Što se tiče Slovenije i Češke, one su se svrstale među razvijene ekonomije ne zbog državnog trošenja novca, nego zbog stranog kapitala koji je privučen upravo postojanjem efikasne i JEFTINE države.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu od Zoran Oštrić komentara 1
  2. Prosvjed branitelja od Weteran komentara 6
  3. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 70
  4. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 15
  5. Tko gnoji hrvatski meinstream fašizmom od sjenka komentara 27
  6. Nevenka Topalušić, 100%tni HRVI i ostavke ministara F. Matića i A. Kotromanovića od ppetra komentara 30
  7. osvajači samoStalnosti RH od aluzija komentara 0
  8. Odletio Milanović. Na Krilima Kvarnera. od Papar komentara 0
  9. Delanec od pravednik vz komentara 22
  10. u povodu ratovanja daleko oko nas od aluzija komentara 0
  11. Dezinfekcija i čišćenje- za laži poraženih i frustriranih od ppetra komentara 73
  12. Bandić i "Bandići" od bosancero komentara 37
  13. Prijevremeni izbori za gradonačelnika u Zagrebu? od Zoran Oštrić komentara 39
  14. KURDI, žrtvovan narod? od Ljubo Ruben Weiss komentara 24
  15. Argumenati ZA i PROTIV preferencijalnog glasovanja od DEMOS komentara 15
  16. Pa promijenimo konačno taj ustav, … III od Feniks komentara 64
  17. Referendum kao odraz od lunoprof komentara 15
  18. SDP dopušta HDZ-u osvajanje RH od aluzija komentara 0
  19. Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji od vkrsnik komentara 59
  20. Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj od vkrsnik komentara 56
  21. živim okružen surogatima od aluzija komentara 0
  22. Kome će se prikloniti Srbija? od Weteran komentara 49
  23. Između dva referenduma od Zoran Oštrić komentara 35
  24. HNS i privatizacija autocesta od Weteran komentara 25
  25. Dolazi li nova zapadna ekonomska kriza ...? od Busola komentara 7

Preporučeni dnevnici

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 21

Novi korisnici

  • jeffrey
  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH
  • narko