Tagovi

Cvjetni trg: podsjećanje na prvi otpor uništavanju, 1995. godine

Portal index.hr objavio je jučer članak Gdje je nestala čarolija? Stara fotografija cvjetnog trga postala hit na facebooku. Fotografija prikazuje Cvjetni trg u Zagrebu, sa stablima javora koja su posječena 1995. godine. Tim povodom, vrijedi se prisjetiti da je prije velike građanske akcije za obranu Cvjetnog trga i Varšavske ulice 2007.-2012. bio organiziran masovni građanski prosvjed, protiv tog prvog "modernističkog" preuređenja, koje je uvelike devastiralo nekadašnji osobiti štimung.

U nastavku prenosim moj prikaz toga zbivanja, u radu objavljenom 2014..

Cvjetni trg nekad

Najvažnija akcija, koje je Zelena akcija pokrenula potaknuta žalbama koje su dolazile na Zeleni telefon, kao i medijskim napisima, bila je usmjerena za zaštitu Trga Petra Preradovića (Cvjetni trg). U proljeće 1995. započelo je preuređenje trga, koje je uvelike narušilo njegovu osobitu ambijentalnu vrijednost. »Najveća katastrofa dogodila se na Cvjetnom trgu«, zapisao je urbanist Mladen Škreblin, opisujući promašaje "hrvatske državotvorne arhitekture". Povod za prosvjed bila je namjera da se posjeku stabla javora, koja su se na trgu nalazila, jer su svojom bujnošću smetala "modernim" arhitektonskim zamislima. Više biologa i šumara potvrdilo je da je laž da su stabla bolesna. Akcija je bila organizirana skromno, kao i nekoliko prethodnih tih godina, koje su ostale na simboličkom nivou, ali je mobilizirala masovnu javnu podršku.

Aktivisti su 21. svibnja 1995. stabla omotali bijelim papirom i postavili štandove na kojima su dijelili letke i prikupljali potpise na peticiju protiv sječe. Reakcija građana bila je neočekivano snažna; čekali su u redovima da peticiju potpišu i ostavljali brojeve telefona za kontakt, spremni da i fizički brane omiljeni trg. Potpisivale su brojne poznate javne osobe, od znanstvenika do sudionica izbora za izbor Queen of Croatia. U jednom danu prikupljeno je 3.500 potpisa, a ukupno u tri dana 8.346. Već 23. svibnja komisija, koju su osnovali Gradsko poglavarstvo, Gradski zavod za zaštitu spomenika i poduzeće "Zrinjevac" donosi odluku da se projekt revidira projekt revidira i stabla sačuvaju, te da trebaju biti zaštićena za vrijeme radova.

Izgledalo je da je građanska inicijativa odnijela pobjedu. Iznenada dolazi do preokreta. Komisija je donijela odluku da su stabla javora ipak u lošem stanju i da ih treba srušiti, i rušenje je započelo doslovce tijekom noći, 20.-21. kolovoza 1995.. Sve je bilo gotovo prije nego što je itko mogao reagirati.

Postojao je socijalnopsihološki čimbenik, na koji su gradske vlasti s pravom računale: u atmosferi općenacionalnog oduševljenja nakon oslobodilačke operacije "Oluja", bilo je nemoguće organizirati prosvjed. Prekršeno obećanje prošlo je bez posljedica, ali je vjerovatno utjecalo na to da HDZ izgubi izbore za gradsku skupštinu 29. listopada 1995..[1]

Nažalost, čak i prosvjedi koji su započeli 2007. protiv plana definitivnog devastiranja trga, iako su trajali pet godina, ostali su tek "ad-hoc" događaj, koji nije rezultirao u trajnom jačanju ukorijenjenosti ekoloških i urbanokulturnih aktivističkih grupa u narodu i jačanjem građanske samosvijesti. Bilo je važno dok je trajalo, a onda je isčezlo bez traga. Kad su u svibnju 2013. održani lokalni izbori, to uopće nije bila tema koja se spominjala. Zašto je to tako, ne ulazim ovdje, iako ima i o tome u citiranom radu.

Pobjedila je logika kapitala, kojoj je novinar Jozo Renić u tjedniku Zagreb.hr, koji se dijelio besplatno i slavio delanje tadašnjeg i sadašnjeg gradonačelnika Zagreba, oduševljeno popratio riječima da je dobro da privatnici imaju i svoju vojsku. To sam bio prenio 3. studenoga 2010., a original više nije dostupan na Svemrežju.

Htjelo se promijeniti zagrebačku vizuru dobivanjem novog vrijednog prostora, širokog 24 i visokog 16 metara. Iznad svega toga, doduše, bit će spavaonice bogataša, 45 apartmana, Zagrebački kristali, a dolje pod zemljom njihove garaže i parkirna mjesta. Ta kombinacija privatnog i javnog prostora u današnje je vrijeme neminovna (...) Horvatinčićeva privatna vojska, njegovi zaštitari koji su ga čuvali na vrućem tlu Cvjetnog trga, pomalo simboliziraju neko novo vrijeme, neki novi poduzetnički otpor, kakav se nije mogao voditi šezdesetih ili sedamdesetih godina prošlog stoljeća

Isti duh, da demokracija znači slijediti Zlatno pravilo: "Tko ima zlato, određuje pravila!" (a tko ima novaca da plati, može imati i privatnu vojsku) i dalje neometano buja, pobjeđuje i vlada Hrvatskom. U ožujku 2014, kad je sve bilo gotovo, Denis Kuljiš je bijesno zapisao da su protiv demokracije "feudalci i revolucionari", što je oduševljeno prenio moj tadašnji fb prijatelj (kasnije me je otkantao) Davor Huić, slobodnotržišni fundamentalist, koji se danas fino uhljebio kao savjetnik aktualnog predsjednika hrvatske vlade. O tome sam pisao 26. ožujka 2014. u članku "Sloboda za ljude ili sloboda za novac?.

Ono što su Bandić i Horvatinčić učinili,KJTV je ruglo i negacija LIBERALNE pozicije - ako bi ona ipak trebala uključiti nešto više osim "sva prava svakom pojedincu koji može platit!". (...)

Samo nekoliko mjeseci nakon toga, dolazi jedan razvojnik (developer) i kaže gradonačelniku »Čuj kume, imam ti ja super ideju za to što Zagrebu treba: još jedan trgovački centar! Samo za to treba razoriti strukturu jednog bloka. Daj sredi da tvoji u Gradskoj skupštini to izglasaju.« I to je bilo provedeno, iako ne bez otpora. (...)

Smatrati da je takva vrsta i način utjecaja iz "građanskog društva" na javnu vlast (interes privatnika da zaradi lovu + crony veze) u redu, da je to "liberalno" i "demokratski", a ono što smo mi kao društveni pokret činili (interes desetina tisuća, koji su se na ovaj ili onaj način aktivirali + javno djelovanje) da je loše, vrsta je "liberalne pozicije" ("slobodarstva") koju ne mogu ni malo poštovati.

No eto, na kraju, narod to podržava i to želi. Građanski prosvjedi beznadežni su, kao što su u feudalizmu bili oni seljački. Privatne vojske pobjeđuju, a narod to prihvaća.

_______________________

1. Zoran Oštrić: "Ekološki pokret u Hrvatskoj 1990-ih (s pogledom iz 2013.)", http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=199463

Izvorno objavljeno na blogu "Ekološka ekonomija"

Komentari

stari cvjetni trg izgleda ko svinjac

stari cvjetni trg izgleda ko svinjac u nekom selu

Tko je glasao

bit je uništavanje maloga

malih ttrgova, maalih firmi, malih obrta, malih vrtova, malih samoodrživih zajednica. U EU početak toga, kapitulacije nad fašizmom i ttip-om počinje 1991 prešutnim odobravanjem agressije jna ujedinjene sa obostranom agresijom klerinacizma

podvaljuje se sve i svašta

puno toga iz "brige za okoliš"

recimo vjetroelektrane - 90% ih već treba sanacciju temelja
"energetska obnova kuča" i zgrada - uzrokuje već sada propadanje temelja i zidova jer je u većini slučajeva nestručno obavljena
voda, sjeme, obala, poljoprivredno zemljište - sve, sve je počelo sa ubijanjem gradova 1991, čiji je prirodni nastavak u "mirnodopskim" uvjetima kod nas počeo sa ovim trgom.

veliki nadgrobni spomenik Zagrebu je crna zgrada Hypo banke uz Cvjetno naselje

nek cvjeta tisuću cvjetova

Tko je glasao

recimo vjetroelektrane - 90%

recimo vjetroelektrane - 90% ih već treba sanacciju temelja
Nisam čuo za ovo, iako dnevno pratim problematiku. Izvor?

"energetska obnova kuča" i zgrada - uzrokuje već sada propadanje temelja i zidova jer je u većini slučajeva nestručno obavljena
Isto pitanje?

Tko je glasao

izvor: kolege iz struke koji na tome rade

stanje je otprilike ovako (kao sva ostala megaa uvaljivanja) ugovori se komplet isporuka sa projektima po sistemu "uzmi il ostavi", gazde naravno uzimaju - projektanti nostrificiraju projekte, iskustva su slaba ili nikakva, a sila golema. Koliko god armature se nasloži u temelje i proračuni u raznim towerima pokazali zadovoljstvo, ne uspjeva se dobro izvibrirati betom zbog šume željeza. Rezultat - drobi se temelj. Sanacija već imaš na cca 10% elektrana, za par godina, kad zamor materjala počne bit će ih još 20%, a za 7 vjerovatno 90%. Proguglaj, isti problem imaju u svim zemljama. Isporučitelji su tako dobro osigurani pravno i ugovorno, da nema šanse boriti se protiv njih. Ogroman sila je u jednoj jakoj polugi koju 2 m dubok temelj nikako ne može obuzdati. Dok beton ne stisne, kad se ubetonira stup imaš progibe u jednoj sekundi kada nema puno vjetra po 5 do 6 cm. I to je smijurija, sa druge strane od geodeta se traži apotekarska preciznost izmjere horizontale. Stvarno i za mene laika je ovo potpuno ludilo. To mogu misliti samo ovako: ako jedno stablo otprilike ima korjen kao što mu je i krošnja, tako to cca treba biti sa vjetroelektranama u najmanju ruku.

što se tiče energetske obnove, slično, vlastito iskustvo ide ovako: dvije pojaave uzrokuju propadanje temelja na starim kućama - u kontinentalnim gradovima to je jednim dijelom sol za posipavanje, ali u svima ostalima uzrok je naglo jako dobro zadihtane kuće koje ne uspjevaju više disati. Kondenzat poprilično toči gdje stigne, a ako netko kojim slučajem ostavi nekoliko dana zatvorene sve prozore kad se vrati dođe u upljesnivljen stan. Pogotovo za područje Dalmacije i Primorja su potpuno nesavladane smjernice kako sa niskoenergetskim kako sa pasivnim kućama. Sa druge strane, ono čega imamo na pretek, a to je sunčeva energija, ona se potpuno marginalizira. Velika većina inžinjera je izgurana iz sustava i dovedena hrpa novih "stručnjaka" sa 4 dana tečaje i plačenim tečajem, to su tzv certifikatori (evo recimo i ja, iako mi to 30 godina nije uopće bilo matično zanimanje)

Tko je glasao

@3103: Bez uvrede nadam se, ali ne vjerujem ti

U Europi je sagrađeno otprilike 100.000 vjetroturbina, u Kini 50.000 itd.. Grade se od početka 1980-ih, tako da nije točno da su "iskustva slaba ili nikakva". Neki rade preko 20 godina, a sada se svake godine značajan broj starijih demontira, jer im je prošlo 20 godina predviđenog trajanja (nekad nakon kraćeg perioda, jer se stare elektrane zamjenjuju novima bolje konstrukcije i većih snaga). Kompanije koje grade turbine obično sklapaju ugovore i za njihovo održavanje, te postoje posebni odjeli koji se time bave.

Da postoje nekakve zamašnije i skupe sanacije na 10% elektrana, dakle 10.000 u Europi, vidio bih već nešto o tome, jer svakodnevno guglam i pratim vijesti. U ta su postrojenja uloženo stotine milijardi dolara - stvarno misliš, da bi bilo moguće da su izvođači jednog dijela posla koji čini mali dio cijene toliko moćni da investitor »nema šanse boriti se protiv njih«? Investitori ulažu novac u gradnju elektrane, plaćaju naravno i održavanje i popravke. Oni su na tržištu, dobivaju doduše ugovorom garantiranu cijenu za isporučenu električnu energiju, po kilovatsatu - ali samo za isporučeno, a sva odgovornost za štete koje spriječe rad je na njima. I naravno svuda postoje službe koje brinu o zaštiti okoliša, koje ih nadgledaju (ubijanje ptica i šišmiša npr. - u nekim lsučajevima su poduzete dodatne mjere i propisana ograničenja u radu - neke turbine prestaju s radom u vrijeme parenja ptica).

Ovdje je jedna stranica na kojoj se navodi desetine stvarnih, preuveličanih i izmišljenih problema sa vjetroagregatima: Wind power problems, alleged problems and objections. To o čemu pričaš uopće se ne spominje.

Aha, evo malo guglanja mi je ipak izbacilo jedan dokument: Cracks in onshore wind power foundations : Causes and consequences. Studija koju je proveo jedan švedski institut, koji su zajednički osnovale preko 20 kompanija iz Švedske i drugih zemalja.

Zaista, problem postoji, ali ni približno u opsegu koji spominješ: There are many perfectly designed wind power turbine foundations, which are not cracked and fulfil all functional requirements. However, there are foundations that have been cracked in such a way that they do not fulfil the requirements with regard to service life and structural stability. (iz Summary, str. 6)

Problemi mogu nastati zbog grešaka u strukturalnom dizajnu (najčešće), materijalu ili izvedbi. Poglavlje 4, "Cracks and damages in foundations for onshore wind power turbines" daje detaljan pregled svih mogućih problema. Novodi se niz ranijih istraživanja. Problem je ozbiljan i treba mu posvetiti pažnju, ali nije drastičan kako si ti to prikazala. U zaključku pišu: Like any other reinforced concrete structures subjected to bending moment the spread footing foundations contain cracks. Although the cracks are unavoidable in these structures their size can be limited by means of careful detailing and design.«

Možda ima problema, kako kažeš, na 10% postrojenja, ali ne vidim osnovu za zaključke kako će se taj postotak znatno povećati - upravo suprotno.

Ne da mi se sad o ovoj drugoj temi koju spominješ. Siguran sam da je jednak slučaj pretjerivanja.

Tko je glasao

nije tako

ne čuje se jer su ovi ugovorno znalački svima začepili usta, tako da ećina čutke radi na sanacijama (ugolvorno priznaju sistemsku grešku tek iznad 30% do određenog vremena, recimo 5 ili 6 godina, poslije ističe garancija. A to je vrlo visoki postotak, jer do tih godina dođe do cca 20%

taj će se problem neminovno pojačati zbog poznatog gubitka svojstava betona koji je u vezi sa godinama znan kao zamor materijala

Tko je glasao

@3103:

Ovo su već teorije zavjere bez minimuma potkrijepe. Daj malo razmisli o onome što pišeš!

Ugovore za gradnju vjetroelektrana, koje se obično sastoje od desetak turbina, dobijaju razna poduzeća. Gradnja jednog agregata od recimo 1,5 MW snage košta oko 2,5 milijuna USD. Oni koji grade za razne poslove, recimo gradnju temelja, imaju ili svoje odjele ili za to sklapaju ugovre s drugim izvođačima, koji se i inače bave betoskim temeljima. Gradnja temelja je samo djelić ukupne cijene.

I sad ti tvrdiš da su graditelji temelja, koji kopaju zemlju i nalijevaju beton idr., neka mračna sila, koja nameće surove ugovore, koji im dozvoljavaju da zajebu u gradnji i ne snose odgovornost niti troškove?? Čak su toliko moćni, da su nekim sredstvima uspjeli da izvještaj, koji sam citirao, od instituta kojeg plaća 20-ak kompanija, bude falsificiran, da problem prikaže nevelikim?

I sve to baziraš na "rek'o mi jedan čo'ek"? Evo izazvala si me da guglam, jesam, našao sam jednu stručnu studiju o problemu, a ti ne navodiš ništa?

Neozbiljno.

Tko je glasao

nisu teorije zavjere nego ti slučajno držiš ljestve sranju

dok nama prodaju ovo, naravno da je već svima poznato i nešto drugo - čija je početna cijena ona kojom mi plaćama staro željezo,
http://www.upworthy.com/try-not-to-jiggle-while-watching-these-amazing-b...
podvaljivanje starudije po 10x većim cijenama, okupiranjem vrio vrijednih prostora
ne govorim da se radi o mračnim silama nego o vrlo uigranim sranjima
preko xy firme se verificira projekt, čak prođe i reviziju kod firme z (revizija ne ispituje da li se na gradilištu uz pomoć mikroskopa i pincete vibrira beton), onda isto xy firme ga uz neizbježnu uslugu pranja love ima izvođenje - ne zanima je što iskusni inžinjeri vele, mi smo zemlje u koje se uvaljuje smeće, tu ekipu boli đon. -stiže tehnologija sa armaturnim nacrtima direkt od proizvođača - sve minimalistički. Vjetrenjače ne drže vjetar na dulje staze. Rezultat: ja plaćam to sranje, ti i svi mi

Tko je glasao

OK, ti si tu odlupčija

OK, ti si tu odlupčija pobjesniti i prigliti stav: "baš me briga za činjenice, ja ZNAM da sam u pravu, a iskusni inženjeri su svi banda prodana ili neznalice". Case slosed.

Tko je glasao

Isti duh, da demokracija

Isti duh, da demokracija znači slijediti Zlatno pravilo: "Tko ima zlato, određuje pravila!" (a tko ima novaca da plati, može imati i privatnu vojsku) i dalje neometano buja, pobjeđuje i vlada Hrvatskom....samo bih trepćući okicama nevino, priupitao...a gdje to nije tako? U kojoj to zemlji svijeta?
...znam da to nije svugdje baš očito, ponegdje se ti "što imaju zlato" lijepo demokratski uvale u simbiozu s "građanskim aktivizmom", tove ga što svojim što javnim sredstvima pa to zgodno izgleda kada ti s novcem budu mecene
...i status quo može ići dalje, potvrđujući da uglavnom svi sudionici društvenih aktivnosti vide nas javnost kojoj se obraćaju kao masu retarda...
... ali, ipak, sadržaj je isti...
i, stvarno, gdje je to drugačije?
...i, kako bi to bilo da je to drugačije? da oni koji "imaju zlato" tu moć ne koriste, već da poslušno rade što aktivistima padne na pamet...jer, zna se, aktivizam je po definiciji ispravan, naravno, ako nije ono, sumnjičav i konzervativan..
...i nikako, baš nikako nemere bit´ infantilan
Iako, infantilnost je k´o sveta vodica, nemere štetit´ a pomaže samo tog trena onima koji mu vjeruju
ili...je li ta infantilnost neprihvaćanja realnosti da "ti što drže zlato" određuju pravila tek dimna zavjesa
...ili su to tek skupine kojima odgovara da javni eter bude prezagušen pseudodogađanjima i pseudoaktivizmom nebi li se sticao dojam da sustav nije obamro?
da se nešto dešava?
da je kreativnost raznih službenika za njihovog službovanja na vrhuncu?
da će nešto iz toga proisteći, samo strpljenja?
...i da u toj kakofoniji zvukova i poruka proguraju štogod im na pamet padne...
...naglasak na "zagušenje etera porukama"
...i kome ono koristi,
i ne, nije to poziv na gušenje želje za aktivnim djelovanjem,
već primjedba da se racionalno raspolaže snagom i temama, da se aktivnosti ne izrode u kontraproduktivne.

Tko je glasao

@indian:

Pa, razgovarao sam o ovakvim akcijama s raznim ljudima, iz Njemačke, SAD, Francuske, Nizozemske, pa i Turske , Kine, Brazila (Turska - trg Tahir!, u Kini ima građanskih akcija također, Brazil - kandidatkinja zeleni 20% na izborima za predsjednika države), i sasvim sigurno postoje značajne razlike.

Naravno, lako je to reći "ma svuda je isto". Nije.

Ja uostačom već četiri godine nemam nikakve volje za aktivno djelovanje. Kad mi se povremeno pobudi želja za (aktivističkim) radom, kako sam radio prethodnih 27 godina, sjednem i čekam da prođe. :-) Zato samo pišem priloge za buduće povjesničare. ;-)

Tko je glasao

Nikad na Cvjetnom trgu nije

Nikad na Cvjetnom trgu nije tolko živo bilo ko sada. Gledal sam onu masu (mladi i stari)ljudi koja sjedi i uživaju na proljetnom suncu.

Tko je glasao

ako ti fali šume i stabala Zorane

doseli se u moj kraj ;trokut H. Dubica- Sunja- Jasenovac, ili na Banijski trokut;
Glina -Dvor- Sisak, imaš šume kao u priči...

Baš ste mi fora vi Zeleni. Pobjegli sa sela u gradove a sad plaču za zelenilom, uzgajaju krastavce na balkonima i sl.

Jučer sam baš bio u Zgb, predjel Jarun- Trešnjevka na 3 adrese. Zagreb zaista obiluje zelenilom i to je lijepo.

sve dobro...

Tko je glasao

Skviki & drvo

Koje pizdarije pišete vas dvojica, to nije za povjerovati.

Dvojica arhitekata, stručnjaka za građanski otpor i urbanistiku navratili da nam daju svoje impresije o Zagrebu.

Jesu Vam se i fontane svidjele, jelda nitko nema takve?

Tko je glasao

Zaphod, Ti si stvarno debil,

Zaphod,

Ti si stvarno debil, ko spominje ikakve fontane, a stručnjaci su mjerodavni za ljude koji nemaju svoje mišljenje.

Tko je glasao

mjerodavnost...

.... a ti si mjerodavan za broj ljudi na Cvjetnom trgu i tvrdnje "nikad nije bilo više"?

Što trolaš čovjeku dnevnik sa svojim pizdarijama?

Tko je glasao

Stabla Jugoslaveni

U tom su kvartu sasjekli samo imena ulica nazvanih po zagrebačkim ilegalcima koje su pobili ustaše. Stabla još mjestimično odolijevaju, dok ne skužite da su to stabla Jugoslaveni.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

kamene spomenike

sve dobro...

Tko je glasao

Da ne cinkaju drvosjeka

Tko je glasao

od kad sam na ovom forumu @boltek

sve dobro...

Tko je glasao

Zlokracija

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Vaši naše porušiše

Tko je glasao

Kakav LIK, takav spomeNIK

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Na otrove za štakore staviti sliku čmara Tita

"Fašisti budućnosti sami će sebe nazivati antifašistima!!!" Mudra proročanstva prošlosti.

Tko je glasao

"to bi otprilike bila usporedba Tite i Pavelića."

sve dobro...

Tko je glasao

Katarza vam slijedi, očigledno

"Fašisti budućnosti sami će sebe nazivati antifašistima!!!" Mudra proročanstva prošlosti.

Tko je glasao

Hahaha, ne nadaj se

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Ne nadam se, znam!

"Fašisti budućnosti sami će sebe nazivati antifašistima!!!" Mudra proročanstva prošlosti.

Tko je glasao

danas kad se sve to zna...

Tko je glasao

evoluirao sam prijatelju, evoluirao

sve dobro...

Tko je glasao

I sveti Pavao je prešao na

Tko je glasao

jadni fašisti...

Tko je glasao

ZZP ti je imao najčvršću vezu s jugoslavijom,a ti sa ZZP-om!

Tko je glasao

Zapravo...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci