Tagovi

Cvijetni prolaz – Cvijetni – rampa? - 2/5

OVAKO BI IZGLEDAO PROMET U TOM DIJELU GRADA AKO BI DOŠLO DO ELEMENTARNE NEPOGODE (izgradnje rampe i garaže), dakle Gundulićeva - Varšavska:

Zadnja izmjena GUPa bila je 2007me, onda idu tri dopune od kojih je zanimljiva druga dopuna od siječnja 2009 u koju ulazi famozna rampa (tek po toj izmjeni se i mogla izdati lokacijska za rampu – to je dozvola koja se izdala Gradu Zagrabu da se po njoj može dobiti građevinska dozvola po kojoj bi sada izvođač igh trebao početi sa radovima za naručioca Grad Zagreb (a to nismo mi, to su valjda neki drugi ljudi). Znači skupština je prihvatila izmjene.

Od kako su izmjene, paralelno idu napori Zelene akcije i Prava na Grad: objašnjenja, dizanje uzbune, prikupljanje potpisa, prosvjedi.....
Sakupe 54 000 potpisa, idu prosvjedi protiv rušenja memorijske kuće novinarstva – kuće Granitz i kuće u kojoj je živio Vidrić, prosvjedi sa jakim lupanjem i zviždanjem da gluha gradska vlast čuje nas koji smo im poklonili povjerenje – našu volju i želju a koja se potpuno podudara sa zdravom logikom – nećemo prometnu gužvu u centru i nećemo da nam se odgriza pješačka zona maleckog centra.

Pojedinci u vlasti pokazuje da velika većina dolazi iz malih sredina pa im je ovaj centar možda prevelik. Drugi, rođeni zagrepćani pokazuju jednu ili obje ove strane
1. svoju korumpiranost (umreženost u političke igre iz kojih i da hoće ne mogu van)
2. vlastitu pohlepu (ključni u odlučivanju i traže „dio kolača“)

Struka pokušava ići na ruku gradskoj vlasti i objašnjava svu neophodnost guranje garaže u pješačku zonu i neupitnu potrebu povezivanja Glazbenog Zavoda sa Cvijetnim a u produžetku sa Bogovićevom.
Nakon tog jakog potkrepljenja na javnoj raspravi – skupština prihvaća izmjene i dopušta time daljnji razvoj: lokacijsku dozvolu za rampu na dijelu k. č. 3025 k.o. Centar koja je jedinstvena čestica cijele Varšavske ulice, a po tom logično slijedi građevinska dozvola koja treba biti pravomoćna da bi radovi započeli.
Ali paralelno: ne razmatraju se žalbe stranki u postupku (tek sada navodno) a to su prvi susjedi a što je najvažnije ne uvažavaju se niti malo građani koji se služe tom ulicom kojima ona najviše pripada.
Vratimo se spletu dozvola i gupa:
Dakle, privatni investitor mijenja lokacijsku dozvolu na svojoj parceli jer ne može po dotadašnjem idejnom omogućiti prolaz na Gundulićevu (stomatološki faks jednostavno ne da svoje) Idejni projekt „Cvijetni prolaz“ zamjenjuje idejni projekt „Cvijetni“(bez prolaza). Da li je on dobio građevinsku ili ne uopće sada nije toliko bitno, jer u oba projekta postoji gigantska garaža za 400 automobila.
Time što prolaza više nema koji „povezuje“ Glazbeni Zavod sa Cvijetnim zapravo pada u vodu tema oko koje su se lomila koplja na javnim raspravama koje su prethodile izmjenama GUPa.
Grad Zgreb jednostavno može odustati od ovog zahvata. Sva objašnjenja oko pravnih fora su samo farsa i zapravo pojašnjenje nama da ništa od obećanjja što vlade što predsjednika u vezi neke nove pravde i nekog novog svjetla ili nulte stope na korupciju koja je izglasana od 01.01.2009.

Nakon tog datuma može se dakle istražiti korupcija i sprega prilikom donošenja druge izmjene GUPa – kome je ona išla ne ruku.
Šimonović koji je sinoć poslao interventnu policiju na 5x manju skupinu hrabrih junaka Varšavske ulice čiji je strašan otpor bio taj da su sjeli u bljuzgu i pokušali se ne dati odvesti – ne uljeva povjerenje da će i nakon tako zakazanog datuma borbe protiv korupcije (a nakon ere kojejamiojamio koja je svima je bjelodano jasna bila čista i blistava) uspješno uhvatiti u koštac sa stvarno uigranom zvijeri.

PROMET

najvažniji dio teksta

Gundulićeva ulica da bi servisirala promet prema garaži, iz garaže a i onaj dio saobraćaja koji tuda prolazi neovisno o garažama a to je ovaj kojega imamo sada u Gundulićevoj, treba imati barem tri trake, jedan dio će se preusmjeriti u dio Varšavske ulice a ispred osnovne škole. U glavnom imati ćemo situaciju vrlo sličnu onoj kod takođe nasilne Importane Galerije gdje Vlaška teško guta nailazeći promet iz Smičiklasove - to je bilo i prije izgradnje sulude garaže (koja po svemu ne zadovoljava osim osnovne prometne standarde)

Komentari

PROČELNIK ZA GRADITELJSTVO

PROČELNIK ZA GRADITELJSTVO DOKAZAO DA NEMA POJMA O OSNOVNIM ZAKONIMA O GRADNJI:

Raukar je u priopćenju priložila i dio Zakona o gradnji koji se odnosi na građevine za koje ne treba građevinska dozvola. I istina, u članku 56. stavci 1. stoji da građevna dozvola nije potrebna za 'gradnju pomoćne građevine (garaže, spremišta, drvarnice i sl.) razvijene građevinske (bruto) površine do 50 m2 i visine sljemena do četiri, koja se gradi na građevnoj čestici stambene zgrade ili obiteljske kuće za koju je izdana građevna dozvola'. No u ovom članku ne spominje se imaju li kulturna dobra, kao što je vila Raukar i Gamulina, poseban status.
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/55548/Ursa-Raukar-Nasa-garaza-nij...

Ako su dobili lokacijsku dozvolu, to znači da je Zavod za zaštitu spomenika dao suglasnost da se na njemu sagradi pomoćna građevina, što je u ovom slučaju najvažnija suglasnost.
Po Pravilniku o građevinama za koje građevinska dozvola nije potrebna za ovaj slučaj NIJE SE SMJELA IZDATI GRAĐEVINSKA DOZVOLA.

Tko je glasao

http://img716.imageshack.us/i

http://img716.imageshack.us/img716/3318/p212020801.jpg
(link za one koji nisu primjetili izmjenu u dnevniku)

Tko je glasao

Vratimo se ipak sa

Vratimo se ipak sa Šimonovića na Dropulićku, naime, ''zu Sache', jerbo tu imamo sada dvije odvojene svari: jedna je neprimjereno regiranje organa javnoga reda, tko ih je poslao, kojim pravom, i što organi zapravo štite, a druga je stvar moćna stoglava hidra sastavljena od Odluka, Rješenja, Dozvola, Papira, Pečata zelenih i drugih, Zapisnika, Pritužbi, Žalbi, Izjava i Datuma.
Svi koji su se i najmanje , ikada, našli u doticaju s ovom Stoglavom Hidrom, morali su uočiti golem trud koji odgovorni službenici tijela javne uprave ulažu, mnogi od njih već desetljećima, kako bi učinkovito svladali možebitne otpore i prigovore na provedbe pojedinih radnji koje su često na rubu bezakonja.
U konkretnom slučaju Varšavske, čuli ste, 'papiri'' su svi ''u redu'', sad nastupa kratki ping-pong, odnosno, povlačenje javnosti za nos, na relaciji Ministarstvo-Grad. Ministarstvo ''nije primilo nijednu pritužbu''. Moliiim? Halo? Pa Ministarstvo u toj fazi spora niti nije bilo naslovnik ''pritužbi'', naslovnik je ona institucija koja je ''dozvole'', ''suglasnosti'' itd, izdala i pečatirala...
A onda, udbaški, odbija urudžbirati žalbe, prema ''usmenom naputku'' šefa? To još u ovom slučaju ne znamo, ali ne bi me čudilo jer sam i sama doživjela odbijanje urudžbiranja kada je trebalo zaštititi moja materijalna prava. Samo bez pisanih tragova...
zar u ovoj zemlji doista svaka bakica iz npr. Varšavske mora imati u malom prstu Hidrine zakone, kako bi znala kada, kome, gdje, se obratiti u zaštitu svojih građanskih prava?
Zar profesor Kregar, upravni pravnik, propali gradonačelnik i zastupnik u Skupštini Grada, doista nije u stanju aplicirati svoja stručna znanja na konkretan slučaj, i iznijeti pred zastupnike mućke koje su ovdje posrijedi?
Zar odvjetnica Holdinga VŠO, predsjednička kandidatkinja na prošlim izborima, doista nema ništa reći o ovoj svinjariji pogodovanja privatniku nauštrb javnog interesa?
Zar ''struka'', koja je u tom komplotu potpisala dozvolu kopanja, nema svoje ime i prezime, uz to što je već odavno poznato da nema kičme?
Varšavska je doista prilika da se bar nešto malo tog mulja počne raščišćavati, nadam se, nadam se.

Tko je glasao

Oprosti na neupućenosti,

Oprosti na neupućenosti, VŠO je odvjetnica Holdinga?Radove izvodi IGH?
Sve potpisujem napisano ,svinjarija je izdati ikakve dozvole na javnoj površini, preizgrađenost je bila i još uvijek jeste, sve učinjeno za privatnog vlasnika- sve je to dio naše poznate Hobotnice sa ne 8 več 800 krakova -umreženost i kriminal- ali reakcija je protiv građana sa specijalcim, i to nije prvi puta, počelo je sa Galjufovom! Prestrašno, i stvarno mislim da je vrijeme da se krene, imamo pravo prozivati , jer svu tu "struku" plačamo!

Tko je glasao

Važno je znati sve podatke

Važno je znati sve podatke sa imenima- tko je izdao dozvole? Tko je dozvolio da javna površina postane privatna, koliko košta izlazak specijalaca i uništavanje "Trojanskog konja", tko to smije hapsiti građane jer brane svoj prostor, a puštati da se dešava krađa prostora........., treba se izači sa imenima aktera te Zagrebačke mučke, jer tko su prosvjednici znamo, svi smo se potpisali imenom i prezimenom i ima nas cca 55.000 mi se ne skrivamo i mamo pravo znati!

Tko je glasao

http://pollitika.com/upooooom

http://pollitika.com/upooooomooooc-kradu-nam-varsavsku#comment-203628
sva je zgoda da dođe nova PravDa, svjetlost i nulta stop tolerancije na korupciju

Tko je glasao

Šimonović koji je sinoć

Šimonović koji je sinoć poslao interventnu policiju na 5x manju skupinu hrabrih junaka Varšavske ulice čiji je strašan otpor bio taj da su sjeli u bljuzgu i pokušali se ne dati odvesti – ne uljeva povjerenje da će i nakon tako zakazanog datuma borbe protiv korupcije (a nakon ere kojejamiojamio koja je svima je bjelodano jasna bila čista i blistava) uspješno uhvatiti u koštac sa stvarno uigranom zvijeri.

Šimonoviću ne pakirati! Ako i kada slučaj bude zahtijevao reakciju Ministarstva pravosuđa, uvjerena sam da će biti ispravna. Ovaj njegov datum odnosi se na primjenu izmijenjenog ZKP-a (u skladu s načelom da se zakoni ne mogu primjenjivati retrogradno), a ne na zastaru kriminala u privatizaciji. Da za ta djela nema zastare i da se takva odredba zapiše u Ustav RH, dogovorile su se sve političke stranke.

Evo i priopćenja izabranog Predsjednika Josipovića povodom intervencije MUP-a:
http://www.zamirzine.net/spip.php?article8850 Interventna policija je u domeni MUP-a i ministra Karamarka. Radilo se o njihovoj "procjeni" da komunalnom redaru u pomoć pošalju specijalce. S obzirom da je "procjena" bila pogrešna, možemo raspravljati o tomu da li je pogreška stručne ili političke naravi. Meni se čini da se radilo o kombinaciji jednog i drugog elementa, kao i u većini takvih situacija, uostalom. U nedostatku tradicije pravne države tj. vladavine zakona (a ne ljudi), naši javni službenici po inerciji postupaju poslušnički - djeluju na naredbe "moćnika" ili "odozgora". Autoritet zakona ih zbunjuje, jer nisu navikli biti autonomni i nezavisni. Više vole kad im gazda kaže gdje da konja vežu.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

sjećam se kako je jedno

sjećam se kako je jedno dosta poznata osoba s ovog portala rekla kako je karamrako doveden da uguši svaku želju za prosvjedom. iz sveg srca sam se nadala kako se je ta osoba prevarila i kako će karamarko raditi svoj posao koliko može bez revelikog utjecaja politike. nažalost ja sam se prevarila, gore navedena osoba je imala pravo.
slanje interventne policije na mirne protestrante i to još u omjeru 3:1 govori samo da horvatinčić ne djeluje sam i da u njegovoj hoto grupi postoje veliki igrači. treba se pogledati sve ono što se događa oko horvatinčića i njegove hoto grupe - čovjek koji nije imao neku veliku financijsku podlogu - bivši policajac i vlasnik 'babilona' koji je propao nez da najednom, bez stručnosti, postaje građevinski poduzetnik. pod hitno se mijenjanju planovi urbanistički planovi, prenamjenjuju zemljišta na mjestima gdje on gradi objekte koji bi prije pasali u jedan američki grad nego u ove prostore. Ne treba ni govoriti o energiji koju će ti objekti trošiti po ljeti za hlađenje a po zimi za grijanje.

w

w. ;)

Tko je glasao
Tko je glasao

@45 Lines Pa meni je upravo

@45 Lines

Pa meni je upravo tvoje iskustvo s Karamarkom pokazalo o kakvom se liku radi. Pitanje je samo tko će ga stavit pod kontrolu (mislim na kontrolu zakona, da se razumijemo), ako je to uopće moguće.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Pa što onda pišeš da je

Pa što onda pišeš da je riječ o poslušniku. Njemu su vlast i moć udarili u glavu. On se za ovu situaciju pripremao, jedvao dočekao... I to nije sve! Za iste novce...

Sve što ste oduvijek željeli znati o swingingu politike, medija i tajnih službi.

Tko je glasao

Draga moja , bez uvrede, ali

Draga moja , bez uvrede, ali nisi u pravu.
Hapšenje u tri ure noću dvadesetak građana i te kako traži reakciju
ministra pravosuđa.
Nemsis zar ti stvarno misliš da je Karamarko na svoju ruku i napamet
poslao specialce na goloruki narod, i to u gluvo doba noći ???
Karamarko nije blesav čovik i znao je da u tri ure noću stvar može
poći po zlu i bio je spreman na to kao i oni koji su ga poslali.

Pitanje za prosječno intelegentnog hrvata:
Dali ste spremni za Karamarka na kućnom pragu ???

Tko je glasao

Nemojte biti smješni. Kaj

Nemojte biti smješni.
Kaj imaju tam nekakvi "zeleni" protestirati na mjestu gdje nema nimalo zelenila,pogotovo onda kada je jako zima i sve je zaleđeno?
samo su se mogli prehladiti i pogoršati svoje zdravstveno stanje.
Sigurno su ih pripadnici interventne, a nakon smještaja u toplom prostoru, domaćinski ponudili sa zelenim čajem. :)

Tko je glasao

Dobro je dok nije zeleno

Dobro je dok nije zeleno ispod oka.
;-)

p.s.
Nadam se da do tog zelenila ipak neće doć.

Tko je glasao

stomatološki faks

stomatološki faks jednostavno ne da svoje

Jedno sasvim sporedno pitanje u vezi s ovim:

Je li ovo sofisticirani oblik zastite javnog interesa i efektna sabotaza projekta Cvjetni prolaz, ili se radi o tvrdoglavom i iracionalnom zadrzavanju statusa-quo vise primjerenom 19. stoljecu (uz pretpostavku da bi prodaja zgrade znacila preseljenje u nove, i vremenu prikladnije prostore?

Napominjem da u osnovi podrzavam protest kao katalizator svijesti u sirim masama sto se zapravo dogadja, ali mi se cini dana valu javnog protesta pliva i previse usko-partikularnih interesa.

U ovom konkretnom slucaju, mislim da bi interes i Grada i Sveucilista (uz pretpostavku razumne financijske kompenzacije) trebao biti preseljenje na novu lokaciju (kampus?), a u sadasnji prostor/zgradu iskoristiti za sadrzaje primjerenije poslovno-trgovackom centru grada.

The Observer

Tko je glasao

Duplo

Duplo

The Observer

Tko je glasao

U ovom konkretnom slucaju,

U ovom konkretnom slucaju, mislim da bi interes i Grada i Sveucilista (uz pretpostavku razumne financijske kompenzacije) trebao biti preseljenje na novu lokaciju (kampus?), a u sadasnji prostor/zgradu iskoristiti za sadrzaje primjerenije poslovno-trgovackom centru grada.
To je pitanje na koje nije tako jednostavno odgovoriti.
Pretpostavljam da današnji prostori u Gundulićevoj nisu baš idealni i da bi tu suvremenija zgrada nesumnjivo bila bolje rješenje. Također možemo ustvrditi da bi nekakav poslovni sadržaj s dobrom financijskom snagom bio puno bolji za gradsku upravu kojoj je svaka lipa danas važna.

S druge strane, ako izbacimo fakultet i preselimo ga u "bogozaleđiju" kao što je kampus, idemo samo korak dalje u stvaranju mrtvih citiy-a kakvih imamo posvuda u svijetu. Npr. u centru Londona je vikendom gotovo nemoguće popiti i kavu jerbo ništa ne radi i osim zaštitara i turista-arhitekata nema tu nikoga. Takva koncepcija je nastala prvenstveno stihijski pod pritiskom kapitala i smatra se promašenom.

I još ne treba zaboraviti da u stomatološki faks hodočasti poprilična gomila pacijenata kojima je sigurno jednostavnije doprijeti do takve lokacije nego do kampusa na Bornogaju jednostavno jer svi putevi vode u centar grada i svi se tu najbolje snalaze.

Grad ipak prvenstveno treba služiti svojim građanima.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Pa tako su krenuli i sa

Pa tako su krenuli i sa novom bolnicom, i kaj sad ,osim brda ulupane love omamo i problem šta sa njom, hrpa je starog smeča čije i uklanjanje košta ko Svetog petra kajgana, ne izmještati usluge građanima iz grada, pa šta čemo iči za sve na periferiju i kad zub zaboli? Dajte se skoncentrirajte, ovo nije Amerika, i ne treba u svaku zgradu odmah šoping centar....gluposti iz uvoza, potrošački primitivizam nas ionako več preskupo košta

Tko je glasao

Neki dan je na TV bila

Neki dan je na TV bila reportaža o Parizu. Na slavnim Champs Elysees, danas je prijavljeno i stalno živi još samo 5 (pet) stanara. Sve ostalo postali su shoping centri, biznis centri, agencije, moguće i elitne javne kuće. Nestali su čak i oni famozni francuski restorani, bistroi i slične tradicionalne izmišljotine Francuza.

Svakog jutra čistoća odnosi tone ambalaže fast fooda koju konzumira masovni turizam. Tvrdoglavi su i beskućnici, oni valjda glume starosjedioce (trebalo bi ih plaćati kao turističku atrakciju:-)

Uostalom, ne treba ići dalje od Dubrovnika, tamo su se navodno sa Straduna iselili skoro svi Dubrovčani.

Jedino ne razumijem zašto turisti, osim onih s kruzera, još dolaze u takva mjesta????

Tko je glasao

Navika i obilježje su

Navika i obilježje su bit.
zapravo sami stanari ne jamče nešto što bi se nazvalo životom nekog dijela grada u smislu kako ga se ovdje (po navici) očekuje.
Ako usporedimo neke manje centre koji nisu turistički, recimo Čakovec ili Drniš....vidjet ćemo da je navika stanovništva bitna za centar i njegovu živost tijekom dana
Turizam je pak novovjeka pojava koja ovisi o različitim sadržajima. U gradovima u kojima se očekuje, a svi glavni gradovi država su očekivane turističke mete, obilježje (brand) toga grada daleko je najviše zaslužan za kvalitetu i isplativost te privredne grane (večina je zanimljiva po povijesti, neki po kulturnim događanjima, neki po casinima, neki po sexu i drogama.....itd). Prati ih sve ugostiteljstvo i trgovina - popratna pojava koja ne smije narušavati bitnu.
Dubrovnik i Pariz su neupitnog brenda i kao takvi nisu usporedivi sa Zagrebom
Zagreb tek treba jače poraditi na svom brendu na kojem se ozbiljno radilo ali je zaustavljen onog tužnog dana kada se Tuđman prošetao Medvedgradom.....
sada je logičan slijed ovo što se dešava i sa strukom i sa općim stanjem svijesti
potencijala za razvoj u tome smislu ima jako puno
ako se nastavi ova devastacija potpuno je uništen i čak nedostojan kao glavni grad

Tko je glasao

Pretpostavljam da današnji

Pretpostavljam da današnji prostori u Gundulićevoj nisu baš idealni i da bi tu suvremenija zgrada nesumnjivo bila bolje rješenje. Također možemo ustvrditi da bi nekakav poslovni sadržaj s dobrom financijskom snagom bio puno bolji za gradsku upravu kojoj je svaka lipa danas važna.

Ovo su osnovne premise u mojim tezama.

S druge strane, ako izbacimo fakultet i preselimo ga u "bogozaleđiju" kao što je kampus, idemo samo korak dalje u stvaranju mrtvih citiy-a kakvih imamo posvuda u svijetu. Npr. u centru Londona je vikendom gotovo nemoguće popiti i kavu jerbo ništa ne radi i osim zaštitara i turista-arhitekata nema tu nikoga. Takva koncepcija je nastala prvenstveno stihijski pod pritiskom kapitala i smatra se promašenom.

Nisam siguran da Stomatoloski Fakultet doprinosi zivosti grada u vecernjim satima i weekendima. U tome smislu nije razlicit od npr. sjedista neke banke, a neusporedivo losiji od nekog sadrzaja interesantnog za ljude koji dolaze u Zagreb izvana - npr. hotela. Slazem se da "monokultura" londonskog cityija nije model koji treba slijediti, ali za to ne vidim niti da postoji opasnost. Centar Zagreba je malen - sve je u pjesackom dometu i mjesavina poslovnih, kulturnih, zabavnih, ugostiteljskih i stambenih sadrzaja je bogata i raznolika. Ono u cemu ja ne vidim logiku je pod svaku cijenu zadrzavanje visokoskolskih ustanova koje nemaju nikakav simbiotski element s takvim miljeom (drugo su umjetnicke akademije i slicno), kada su sasvim jasne prednosti koncentracije sveucilisne infrastrukture na za to dodijeljenim lokacijama.

Osim toga, govoreci o konkretnoj lokaciji (kampus na Borongaju), nije to nikakva "bogozaledjija", osim u glavama onih koji bi najradje parkirali svoj auto na Trgu Bana Jelacica. U odnosu na gravitacijski radijus pacijenata koji posjecuju kliniku, takvo izmjestanje je marginalno i generalno dostupnost nije uopce slabija. Mozda bas obrtnuto.

Grad ipak prvenstveno treba služiti svojim građanima.

Slazem se, ali sto to zapravo znaci je stvar diskusije!

The Observer

Tko je glasao

Nisam siguran da

Nisam siguran da Stomatoloski Fakultet doprinosi zivosti grada u vecernjim satima i weekendima.
Možda da krenemo malo šire:
Zagreb je neku vrstu koncentracije fakulteta počeo slagati davno prije i to je današnja Lucićeva ulica gdje imamo filozofski, strojarski, brodograđevni i s druge strane Vukovarske FER, a ima tu i dio muzičke akademije negdje iza filozofskog. Tu je i Otvoreno sveučilište koje nudi gomilu dodatnih sadržaja i s polivalentnom dvoranom koja je danas u potpuno krivoj namjeni.

Sigurno bi bilo logično očekivati da se tu nastavilo dalje, no umjesto toga smo dobili s druge strane ulice nemuštu zgradu Ingre i Kordićeve nebodere. U ovoj priči su posebno problematični Kordićevi neboderi gdje je Bandićeva vlast stala na strani krupnog kapitala. Mislim da je po svim pokazateljima upravo to bilo sjajno mjesto na kojem je trebao izrasti neki fakultet, možda muzička akademija koju se danas gura u neprimjereni prostor zgrade Željpoha. No reaalnost je zapravo bila vrlo gruba i nikakav fakultet tu nije mogao konkurirati bezobzirnom kapitalu koji je logično išao za profitom.

To je upravo tipična matrica koja stvara citty-je kakav je spomenuti u Londonu, čista monokultura prostora koji se slažu po isključivom kriteriju imanja novaca.

I sad dalje, ako promišljamo grad, potrebno je odlučiti da li zaštititi sadržaje koji u takvoj borbi nemaju šanse. Da li je to stomatološki fakultet ili nešto drugo nesumnjivo je pitanje rasprave, ali u slučaju ako se neki od tih "šarenih" sadržaja izbacuje automatski gubimo i prisutnost određene dobne grupacije stanovništva, ili ju dobrano umanjujemo. Mislim da ne treba tumačiti da svaki takav jači sadržaj generira u svojoj okolini razne druge sadržaje koji servisiraju tu određenu populaciju i cijeli taj sustav sadržajne raznolikosti treba promatrati kao neku vrstu "ekološke ravnoteže".

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Sveučilišta su itekako

Sveučilišta su itekako generatori živosti i sadržaja. Osim nastave, ona nude i knjižnice, tribine, predstave, konferencije, studentska okupljanja. Sve se to na američkim i evropskim sveučilištima odvija tokom cijelog tjedna, uključujući vikende.

u SAD koje su valjda izmislile kampuse, (ili ih barem prenjele iz Engleske i "usavršile"), svaki grad ima i nekoliko urbanih kampusa. New York ima 4 velika sveučilišta na Manhattanu (Columbia, NYU, CUNY, New School) i još nekoliko manjih. Vikendom je oko njih podjednako živahno kao i tokom tjedna. Knjižnice i kompjuterski laboratoriji rade do ponoći, a tokom ispita i do 2 sata ujutro.

Tko je glasao

Ok. Slazem se da je to tako

Ok. Slazem se da je to tako na Manhattanu i u nekim europskim metropolama. Radi se o kompletnim kampusima od kojih svaki prostorno zahvaca podrucje koje odgovara dobrom dijelu zagrebackog donjeg grada, te sadrzi studentski smjestaj biblioteke, auditorije, parkove, itd. Ne zaboravi da je Columbia Univesity campus dvostruko udaljeniji od Times Square-a, nego sto je borongajski campus od Trga Bana Jelacica.

Ali, ne bih imao nista protiv (dapace) da se cijeli blok Cvjetni-Gunduliceva pretovori u kampus humanitarnih znanosti :) - neka vrsta latinske cetvrti koja zivi u 24/7 ritmu. Samo sto to nije financijski moguce.

Ali cime u tome smislu konkretno doprinosi Stomatoloski Fakultet, u aktualnoj konstelaciji? U vrijeme najvece prometne guzve, studenti putuju iz udaljenih domova, pacijenti klinike se guraju u strogi centar grada, a izvan radnog vremena vlada mrtvilo.

Sadasnje stanje relikt je jednog vremena kada je Zagreb bio mali provincijski grad, i kada je sve sto je imao trebalo biti u centru. Ali, to vrijeme je proslo, Zagreb je milijunski grad kojemu gravitira jos 500,000 ljudi na dvevnoj bazi i razvoj treba slijediti logiku velegrada (jasno pokusati izbjeci greske koje su drugi pocinili).

The Observer

Tko je glasao

Zagreb je milijunski grad

Zagreb je milijunski grad kojemu gravitira jos 500,000 ljudi na dvevnoj bazi i razvoj treba slijediti logiku velegrada (jasno pokusati izbjeci greske koje su drugi pocinili)

Ja vidim sistemsku grešku iz vremena socijalizma - urbanizam na bazi partijske direktive - i sistemsku grešku iz ovog vremena kumovskog kapitalizma - poništenje urbanizma pretvaranjem javnog prostora u mjesta potrošnje izoliranih pojedinaca u svrhu privatnog profiterstva. I dok je za ispravljanje prve greške trebalo desetljeća (da narastu stabla posađena u prekosavskim naseljima) i još ima posla na tomu, dotle ovo što se sada događa predstavlja destrukciju nečega što je nastajalo stoljećima i teško je zamisliti koje bi to vrijeme bilo potrebno da se ponište negativni efekti privatizacije javnog prostora.

Ono što pokušavam reći je da se očito neke greške ponavljaju, ali se čine i nove greške. Za mene je paradigma dobrog urbanizma anegdota koju sam čula u jednoj diskusiji o nelogično postavljenim stazama za pješake u novim naseljima. Netko je tada ispričao da u nekoj zemlji urbanisti prvo gledaju kojim putovima se ljudi služe kad nekamo idu pa tek onda uređuju te utabane staze. Drugim riječima, gledaju se i proučavaju potrebe ljudi, njihove navike i običaji s ciljem da se nađu urbanistička rješenja koja olakšavaju i stimuliraju komunikaciju, dakle društvenost grada. U tomu ja vidim svu logiku.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Nemesis, ovo dolje što

Nemesis, ovo dolje što citiram iz tvoga komentara nije uopće anegdota nego se to tako radilo u Njemačkoj.

"Ono što pokušavam reći je da se očito neke greške ponavljaju, ali se čine i nove greške. Za mene je paradigma dobrog urbanizma anegdota koju sam čula u jednoj diskusiji o nelogično postavljenim stazama za pješake u novim naseljima. Netko je tada ispričao da u nekoj zemlji urbanisti prvo gledaju kojim putovima se ljudi služe kad nekamo idu pa tek onda uređuju te utabane staze. Drugim riječima, gledaju se i proučavaju potrebe ljudi, njihove navike i običaji s ciljem da se nađu urbanistička rješenja koja olakšavaju i stimuliraju komunikaciju, dakle društvenost grada. U tomu ja vidim svu logiku."

Grdi

Tko je glasao

"Netko je tada ispričao da

"Netko je tada ispričao da u nekoj zemlji urbanisti prvo gledaju kojim putovima se ljudi služe kad nekamo idu pa tek onda uređuju te utabane staze" - to se je tako radilo i u svim novim naseljima i u Zagrebu, to su osnove parkovne arhitekture. To znaju svi, samo u ova luda vremena u jagmi za profitom i klanjanju Zlatnom teletu - autu, sve se podređuje potrošnji a ne ugodi, Cvjetni je nekada bio mjesto ugode...a sad sukoba, cijeli je grad izanaliziran kao mjesta na koje ljudi vole dolaziti ili bježe....to bi opet trebalo vratiti, i kao što netko reče, širiti pješačke zone, a ne dovlačiti taj čudesni pleh da zagađuje centar. Ne smije se intervenirati u centru da bi se olakšalo autu, več čovjeku i stanovniku!

Tko je glasao

Svako vrijeme nosi svoje

Svako vrijeme nosi svoje opasnosti, dobra i loša rješenja.

Opasnost sadašnjeg vremena, čije posljedice su već itekako vidljive na zagrebačkom urbanom tkivu, a prijeti da ga temeljito devastira, jest u ogromnom pritisku krupnog kapitala na najvrijednije lokacije i onog manje krupnog na sve zemljište što leži izmedju Medvednice i Turopolja , a da istovremeno nije promijenjen institucionalno-gospodarski odnos prema vrednovanju gradskog zemljišta kakav je vladao u doba socijalizma.

Tada jednostavno privatna gradnja na takvim lokacijama u strogom centru nije dolazila u obzir i najgore što se je moglo dogoditi su stručni gafovi u smislu pogrešnog smještanja pojedinih zgrada - interpolacija. Bilo je manjih ekscesa oko raznih ugostisteljskih objekata i slično, a uzurpacije su se uglavnom dogadjale u obliku preizgradjenosti privatnih parcela. Uz naravno, generalni problem nedostatnog održavanja objekata u podruštvljenom vlasništvu. Ispod površine, naravno da je bilo manipulacija sa stanovima na centralnim i elitnim lokacijama, ali sve to je za nekoliko redova veličine slabijeg intenziteta nego danas u kapitalistički osvještenom vremenu.

Ono što je ostalo iza socijalizma jest sistem da se vrijednosti koje proizlaze iz vrijednih urbarih lokacija (direktne i indirektne), nekada u sferi javnog i društvenog, a danas tvrdo privatnoj ili tzv. JPP, ne atrikuliraju niti približno koliko bi trebale kroz sistemska rješenja koja bi osiguravala pravedan i transparentan udio javnog interesa. Nekada to nije bilo važno, jer su i investitori i korisnici bili uglavnom "društveni". Ali u uvjetima privatnog vlasništva nad velikim dijelom gradskog zemljišta, to ne bi smjelo biti tako. Ranije sam opširno pisao na tu temu.

Posljedica toga je da pod skutima tzv. kumovskog kapitalizma, grad privlači neefikasan i nekvalitetan kapital, jer cijena ulaska u grad nije efikasnost i kvalitet, nego bliskost s političkim strukturama. Rezultat vidimo.

The Observer

Tko je glasao

Ono što je ostalo iza

Ono što je ostalo iza socijalizma jest sistem da se vrijednosti koje proizlaze iz vrijednih urbarih lokacija (direktne i indirektne), nekada u sferi javnog i društvenog, a danas tvrdo privatnoj ili tzv. JPP, ne atrikuliraju niti približno koliko bi trebale kroz sistemska rješenja koja bi osiguravala pravedan i transparentan udio javnog interesa.

Naglasila sam dio tvog komentara kojeg smatram krucijalnim. Dakle, radi se o sistemskim rješenjima. Od bivšeg sistema zadržali smo javnu raspravu, koja je u nekadašnjim uvjetima možda bila dostatan mehanizam, ali je danas to karikatura i sprdačina. Nakon svake takve "javne rasprave" u pravilu ostaju nezadovoljnici, ali ne zbog lošeg kompromisa, nego zbog niske razine uključivosti rasprave ili zbog ignoriranja iskazanih zahtjeva, interesa, pitanja itd. S druge strane, ako se dogovor postignut na javnoj raspravi može naknadno preinačiti, čak falsificirati ili poništiti, utjecajem privatnog interesa, onda je taj mehanizam puka forma.

Javnu raspravu treba zadržati, ali joj treba dati mjesto koje zaslužuje u prethodno sistemski definiranim uvjetima urbanističke politike. A to podrazumijeva sveobuhvatno definiran pojam javnog dobra i multidisciplinarni pristup rješavanju problema i kreiranju novih rješenja. Iako može djelovati kao cjepidlačenje, ali inzistiram na preciznosti izabranih pojmova jer u protivnom imamo nesporazume i šumove u komunikaciji. Ne može se govoriti o javnom interesu, ako prethodno nismo odredili što kao zajednica smatramo našim javnim dobrima. Tada imamo situaciju (kakva je sad s projektom "Cvjetni") da se razni akteri svađaju što je to javni interes i nema šanse da netko popusti.

Da ilustriram primjerom: javni interes je svakako stimulirati privatnu inicijativu u izgradnji, ali privatna incijativa ne može ugroziti zajedničko dobro, u ovom slučaju javni prostor komunikacije koju pruža ulica u pješačkoj zoni gradske jezgre. Dakle, javno dobro je iznad svakog, pa i javnog, interesa. Tek imajući to na umu možemo krenuti u kreiranje javnih politika, uključujući i onu oko naknade za zemljište koju si ti sjajno prezentirao. Naravno, imamo neka iskustva kad su kulturna dobra u pitanju, ali i tu je bilo svakakvih zloupotreba usprkos vrlo strogim zakonima iz tog područja. U svakom slučaju, takve diskusije u Hrvatskoj nisu niti započele i čeka nas puno posla.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Zakon o prostornom uređenju

Zakon o prostornom uređenju i gradnji obavezuje izrađivače prostorne planske dokumentacije, odnosno naručitelje takve dokumentacije, provedbu javne rasprave (tome su članci 85. do 94.).
Ono gdje je realni problem je da su te javne rasprave postale samo jedna obaveza koju se odrađuje i koja nema nikakvu težinu.

Zgodan primjer tomu je bila javna rasprava o Kordićevim neboderima na uglu Vukovarske i Lucićeve ulice. Za tu potrebu je bio izrađen detaljni plan koji je na javnoj raspravi bio oštro kritiziran. Čak su ga prozvali "hortikulturnim uređenjem" a ne planom koliko je bio kratkovidno složen i što su i sami izrađivači plana priznali. Jasno, plan je financirao Kordić i njemu je bilo u interesu isključivo dobivanje dozvole za željeni projekt, a kakve će daljnje reperkusije takav kućerak stvoriti na samo naselje je bilo apsolutno nevažno.

Dakle, rasprava je provedena, formalnost zadovoljena i otišli smo dalje. Naravno da je tu cijelu priču poklopio i najveći zagrebački urbanist dr. Bandić.

Istina je da jednostavno danas nije moguće zaustaviti prostorne zahvate kao što su ovi neboderi ili ono čudo pri Cvjetnom trgu, a mišljenje građana je apsolutno nebitna kategorija.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Ali, ne bih imao nista

Ali, ne bih imao nista protiv (dapace) da se cijeli blok Cvjetni-Gunduliceva pretovori u kampus humanitarnih znanosti :) - neka vrsta latinske cetvrti koja zivi u 24/7 ritmu. Samo sto to nije financijski moguce.

e, vidiš ovo je jedna odlična ideja i ne shvaćam zašto bi bila neizvediva. nemam pojma o građevinskom cjenovniku, ali 100 milijuna e, bi valjda bilo dosta :-)da netko misli ovaj grad na drugačiji, osim klijentelističko profiterski način, to bi bilo moguće. vać kao ideja potaklo bi potpuno drugačije razmišljanje o razvojnim prioritetima, o gradu, državi, znanosti - oko čega svi samo kukaju.

sadašnje stanje jeste relikt provincijalnog razmišljanja, ali još više, toga što nitko ne razmišlja o cjelini grada i ne stvara nova središta grada, što grad od +/- milijun stanovnika itekako treba. koliko god mi se Avenue Mall arhitektonski ne sviđa, toliko će stvaranje nekog sadržaja u Novom Zagrebu, prvog nakon Velesajma, pa makar on bio i puko komercijalni, konačno valjda promijeniti sliku Novog Zagreba. Mislim da je i MSU tamo dobro smješten.

no, međutim projekt Cvjetno, kojeg je Podrecca na već spomenutoj prezentaciji opisivao nekakvim zračno-vodenim, dakle maglenim po-mo metaforama (kristali, fluidi, loggie, piazzete, filigranska tkanja, inkorporirana voda, temporalnosti, lateralnosti, melankolija, kvaliteta novih tipologija urbanog života) možda sam po sebi neće biti estetski loša inkorporacija. šteta nanesena razvoju grada - zbog dodatnog pretvaranja Donjeg grada u šoping centar, zbog društvene segregacije, zbog privatizacije javnog prostora itd. vjerojatno će biti pogolema i nije doprinos onome na što i ti ukazuješ kao na glavni problem zg. urbanog razvoja. o interesno-klijentelističkom upravljanju gradom da i ne govorimo. to je uz ostalo i politički kriminal.

Tko je glasao

Meni u cijeloj priči nije

Meni u cijeloj priči nije jasno; zbog čega se gradi tako velika garaža,kada ni ove dosadašnje nisu popunjene onoliko koliki im je kapacitet?
Možda se gradi nekakvo privatno podzemno parkiralište tj.garaža(dostupna samo povlaštenim korisnicima) i u tome smisao javne površine gubi svoj značaj.
Osim ako parkiranje svima bude bilo besplatno i dostupno.
Tu treba vidjeti stvarnu namjenu prostora u GUP-u,i probati sve srušiti na sudu.

Tko je glasao

ne vjerujem da ti nije

ne vjerujem da ti nije jasno, ali evo. Podrecca, arhitekt, je svojedobno na jednoj od prezentacija projekta pred strogo kontroliranom javnošću (nije mogao ući svatko u onaj štakornjak od bivše, prve u ovom dijelu svijeta -kažu neiki, štamparije koju je HOTO otkupio i srušio) objašnjavao njegove ljepote u 3D formatu.

Garaže su tu stoga što kupci ovakvih stanova (diplomati, tajkuni, nogometni manageri, a valjda i pokoji EPH-ovac) ne mogu do svog auto hodati stotinjak metara, kad bi javna garaža, npr. bila ispod Srednjoškolskog igrališta, a oni parkiralište dobili u zakup. Oni su poslovni ljudi, koji nemaju vremena za šetnju središtem grada, oni moraju promptno odletjeti u Hong Kong, kad zatreba.

Gospođe, koje je Podrecca predstavio kao "mame" (nema šanse da u njegovoj vizuri postoje i uspješne poslovne žene) kad idu na plac (?!) isto moraju moći donijeti špeceraj ravno u stan, a ne ga tegliti punih 200-tinjak metara od tržnice do Cvjetnog.

Fakat sam se tada bila zabrinula hoće li u projekt ući i podzemni tunel od Dolca do Cvjetnog (komad gradskog podzemlja) kojim će se te gospođe voziti u svojim Bentlyjima na plac.

Uz sve ostalo, čuveni arhitekt je tom prigodom pokazao da baš i ne zna gdje je što u ovome gradu i kako on funkcionira.

Tko je glasao

O Podrecci bi se moglo

O Podrecci bi se moglo toliko toga napisati. On je iz zanimljivog arhitekta postao kucni arhitekt jako sumnjivih istocno-europskih gradonacelnika i 'kapitalista'. Nesto slicno kao i u Zagrebu se trebalo dogoditi i u centru Ljubljane (projekt Sumi), ali je kasnije stopirano. U Splitu je on projektirao obnovu djardina krajem devedestih. Iz jednog parka, punog zelenila u kojem je uvijek bilo puno ljudi koji su sjedili i druzili se je stvorio nekakvo mramorno cudo s dva stabla u kojem se vise nitko ni ne zaustavi. U Idriji i Mariboru gdje je projektirao obnovu glavnih trgova su ga gradjani skoro pa viilama istjerali. Zanam da je inzistirao da se u Mariboru ispred zgrade sveucilista ispila nekakva ogromna dvjestogodisnja bukva. Moram se malo pozanimati sto se kasnije s tim dogodilo.

Tko je glasao

Da, znalci tvrde da je on

Da, znalci tvrde da je on nekad bio odličan arhitekt koji "razumije grad". No, vjerojatno je u ovoj pomami za novim istočnoevropskim tržištima zaboravio na arhitekturu i gradove. Život provodi na aerodromima i u hotelima pa su mu se poremetile vizure:-)

Tko je glasao

Meni u cijeloj priči nije

Meni u cijeloj priči nije jasno; zbog čega se gradi tako velika garaža,kada ni ove dosadašnje nisu popunjene onoliko koliki im je kapacitet?He, he. Jedan potez pera i prva zona ima naplatu parkiranja 100kn/sat uz ograničenje na 1/2 sata. I eto punih privatnih garaža. "A pare same cure."

Tko je glasao

Je,je, baš ne bi reko' da

Je,je, baš ne bi reko' da je tak'.
Kako stvari stoje(pad prodaje novih vozila u hrvatskoj u iznosu od 60%)
Malo će naših građana parkirati na takvim mjestima.
Po EU standardima nećeš ni moći u užu gradsku zonu, ako ti negdje malo kapne ulja iz motora. To je ok, ali nije ok da nas se osiromašuje kako ne bi bilo gužve.
Prije bih rekao da je sve namjenjeno nekakvoj neoeliti ili zaslužnicima koji su se obogatili na račun ispaćenih i osiromašenih građana, a takvi povlašteni si jedino mogu priuštiti nova vozila.
U Lijepoj našoj se daju dozvole za raznorazne "urbane oaze", a za koje mi samo mislimo da su dostupne široj populaciji(primjerice stambeno naselje na prostoru Šmidhena kraj Samobora.
Probajte se raspitati za cijenu kvadrata stana na takvim prostorima.
Imaš osjećaj kao da je sve unaprijed rezervirano.
Koliko je tek teško zamisliti si mogućnost kupnje tih nekretnina.
Najveća je greška, a koja je dovela društvo na rub anarhije,upravo nepravedna preraspodjela vrijednosti.
Divljanje visokih provizija i dohodaka upravljačke strukture, a na drugu stranu preniski dohoci radnika zaposlenih u istim gospodarskim i svim drugim potencijalima.
I kaj će na kraju od svega imati?
Porazbijane i uništene megalomanske projekte u kojima će skupine beskućnika ložiti logorske vatrice, prepričavajući priče iz prošlosti;kako se davno na tim prostorima živjelo bez straha patnje i boli.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. NAŠA, vaša i njihova MRTVA djeca (otvoreno pismo Tami Rudan) od Ljubo Ruben Weiss komentara 0
  2. NAŠA, vaša i njihova MRTVA djeca (otvoreno pismo Tami Rudan) od Ljubo Ruben Weiss komentara 3
  3. Kako se gradonačelnica skoro spotaknula o zakon. od bosancero komentara 0
  4. MUP je kardinalno pogriješio glede lex Perković od sjenka komentara 35
  5. Slijedećih 50 godina - u svjetlu pogrešnih očekivanja iz 1960-ih od Zoran Oštrić komentara 22
  6. sistem za uništavanje Zemlje od aluzija komentara 0
  7. Raskol među "obiteljašima" zbog ekonomske filozofije? od Zoran Oštrić komentara 13
  8. VelikoSrpske laži hvataju korijen i u zraku-na letećim sjemenkama podvale i podmuklosti! od ppetra komentara 81
  9. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (2) od Ljubo Ruben Weiss komentara 33
  10. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (1) od Ljubo Ruben Weiss komentara 96
  11. autor izumitelj i radnik kopirant (osvježeno) od aluzija komentara 1
  12. Kad padnu maske poštenja od spvh komentara 10
  13. Tko ubija ljude u zadnjim zrakoplovnim nesrećama - slučajnost ili namjera !? od Busola komentara 46
  14. Drugi prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz " Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 51
  15. Ekskluzivno: upravo je u tijeku natječaj za najjeftiniju rukicu u gradskom vijeću grada Vukovara od StarPil komentara 8
  16. referendumska ilegala od aluzija komentara 0
  17. Prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz "Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 62
  18. BRICS ruši svjetski monopol dolara? od Zoran Oštrić komentara 12
  19. Preferencijalni glas - glas razuma od StarPil komentara 22
  20. Igre bez granica - Sve je dobro kad dobro završi od walpurga komentara 7
  21. Odluka o cetvrtku od bosancero komentara 3
  22. razumijevanje čovjeka sisavca razumitelja jučer-danas-sutra od aluzija komentara 0
  23. Od viška glava ne boli!? od Feniks komentara 13
  24. Moćnik broj 1 od boltek komentara 34
  25. Nije naš izbor "tržište ili socijalizam". Trebamo više jednog i više drugog, istovremeno od Zoran Oštrić komentara 17

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • Bigulica
  • Ljubo Ruben Weiss
  • pjastrela

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 9

Novi korisnici

  • data miner
  • greg0rynash
  • LisaRAlexander
  • tomislav prgić
  • lynnwilson