Tagovi

„Crni Roha“ i kuda idu „divlje“ kune???

Kuna graf

Još sam 05 prosinca 2008 objavio ?lanak „GUVERNER COSMO ROHATINSKI“. Bit ?u bezobrazan pa ?u sam sebe citirati jednim jako prognosti?kim dijelom tog teksta:

Tako je ukrcao prodava?a, pa su krenuli u probnu vožnju gradom. Nakon duže vožnje, u kojoj je Cosmo strastveno uživao, prodava?, neki fin i savjestan ?ovjek, zabrinuo se kad se upalila lampica od goriva. No Cosmo je i u njemu probudio istu pustolovnu strast, pa su zajedno nastavili istraživati koliko može automobil stvarno prije?i voze?i na rezervi. I doista su daleko otišli, a mrak je ve? bio pao kad je negdje na otvorenoj pustoj autocesti automobil kona?no ostao bez goriva. Sretni Cosmo je samozadovoljno izišao iz kola, srda?no se pozdravio sa zaprepaštenim prodava?em - i nestao u mraku.

Ni ostatak ovog ve? davnog posta nije ispao manje prognosti?an, samo su se stvari još više pogoršale. I mene samoga pomalo frapira ?injenica da se u me?uvremenu stvarno doga?a ono što sam tada zabavnim alegorijama predvi?ao, mada su uloge ispale malo pomiješane (voza? i prodava? su zamijenili uloge): Naime, osam mjeseci poslije opsjenar (Sanader) je nestao s politi?ke scene u politi?ki mrak, a prodava? (Rohatinski) ostao je da bi ga danas progonili kao dežurnog krivca baš oni kojima je najviše usluge napravio.

Ni onda ni danas nisam bio protiv Rohatinskoga. Sami poslovi centralne državne banke su mi nepoznanica, a taj ?ovjek me osobno zadivljuje. No recesija i gospodarska kriza u Hrvatskoj, poja?ana nesposobnom Vladom (koja grebu?i po površini nastoji štititi strana?ke nasuprot javnim interesima), te afera Hypo banka se nad Hrvatskom nadvijaju kao zle kobi, su svojevrsni jaha?i apokalipse u Hrvata, ?ije apokalipti?ke znakove treba pokušati pro?itati. Nadzemni i podzemni obra?uni koji se ovih dana vode oko HNB (i nedodirljivog „cara“ Rohatinskog) imaju svoja skrivena zna?enja, pri ?emu se klju?nim pitanjem name?e da li monetarne vlasti doista vode neovisnu politiku, i koliko je politika uobli?ena kroz djelovanje HNB-a i Rohatinskog) zaista u interesu hrvatskog društva. Danas, kad ve? dobro uo?avamo da nam je voda iznad glave možemo brzo i jednostavno zaklju?iti – ništa u ovoj državi u vremenima od kada su se Sanader i HDZ vratili na vlast (od 2003 godine) nije bilo u dugoro?nom interesu hrvatskog naroda nego u kratkoro?nim interesima krugova mo?i, koji vladaju Hrvatskom ?ak od osamostaljenja (vladanje opozicijske koalicije ?ini se tek bezna?ajnom epizodom u kojoj su se ostvarivali isi ciljevi), a isto ponašanje se još agresivnije povratilo s HDZ-ovim ponovnim osvajanjem vlasti. Promijenili su se samo glumci, a HDZ je ostao isti.

Dakako da se osobno ne želim uklju?ivati, niti preporu?am nasjedanje na napade propalih HDZ-ovskih opsjenara na Rohatinskoga;
• konkretnije Mari?a i Šukera ( vidi „Jutarnji“ od 02.03.2010 ?lanak pod naslovom „Ho?e li Šuker otjerati Rohatinskog ),
• vjerojatno i cijele Vlade sa svim njenim „vitezovima ?oškastog stola“ ' (vidi „Jutarnji“ od 13.03.2010 – ?lanak pod naslovom „Ako Vlada stoji iza napada na HNB, suradnja je nemogu?a',),
• kojima se priklju?ila i Crkva (Vidi „Slobodna Dalmacija“ od 11.03.2010 ?lanak pod naslovom Guverner Hrvatske Narodne Banke na ‘meti’ urednika „Glasa koncila“ - Mikleni? napao Rohatinskog ),.

Poznata je stara narodna kletva – „Dabogda imao pa nemao“ - baš taj strah je vjerojatno prouzro?io agresivno uplitanje najviše politike u kakvu-takvu samostalnost oficijelne monetarne vlasti (HNB-a i Rohatinskog). Sve što se ?ini, ?ini se iz o?aja, koji dominira vladaju?im strukturama, a koji kroz cijelo ovo proteklo vrijeme nisu ništa drugo znali nego iz Hrvatske uzimati, a i danas, kad je novaca ponestalo, ništa inventivnije ne znaju u?initi nego da nastave uzimati. Takvi ne shva?aju da se ne može žeti ukoliko se ne sije. Zato su im antirecesijske mjere baš ovakve (hara?i i porezi na poreze) – uzmi gdje se god može, pa i pod cijenu da se uništava supstanca. U takvim pokvarenim mentalnim sklopovima se ništa inventivnije ne može roditi, osim potajne namjere da pomo?u inflacije i dalje opstaju na vlasti, pa makar isisali posljednje „ostatka ostataka“ hrvatskih resursa. Sada kad su potrošili sve što se moglo, jedino im preostaje srušiti „politiku ?vrste kune“. Zato se Šukeru, Mari?u, Jaci i Mikleni?u može vjerovati koliko i Danajcima - ni kad darove (nebeska i zemaljska obe?anja) nose.

Spomenutim postom sam još prije 14 mjeseci zagovarao razotkrivanje temelja u stvarnosti previše slabe monetarne samostalnosti HNB-a i Rohatinskoga. Ali ne radi sagledavanja odgovornosti HNB-a (i Rohatinskoga) nego radi suo?avanja s kontinuitetom grešnog sustava, s djelovanjem pokvarene, nedemokratske i antidemokratske vlasti, koja nije dozvoljavala da se ni slu?ajno dogodi bilo kakva stvarna samostalnost bilo kojeg segmenta politi?kog sustava kojem po normalnim demokratskim standardima pripada neovisnost – po?evši od Sabora (premreženog potkupljenim savjestima), preko kontroliranog pravosu?a (sve do nekompetentnog Ustavnog suda), i monetarne samostalnosti (tj. Narodne Banke). Svi ti klju?ni elementi sustava su još od uspostave hrvatske samostalnosti uvijek bili u funkciji zaštite interesa mo?nog uvoznog lobija. Eto baš takva politika je cijelu Hrvatsku okrenuo naglava?ke i kona?no ju strmoglavila u provaliju recesije i gospodarske krize. Zato treba biti svjestan da pohlepnoj hrvatskoj eliti svjetska kriza služi tek kao smokvin list, kojim bi prikrivali vlastita sramotna mjesta.

Da su HNB (i sam Guverner Rohatinski) zna?ajnim dijelom sudjelovali u ovom gnjilom i neproduktivnom projektu s navodnom „politikom stabilne kune“ (koja to nikada nije bila) pokazao sam u gore spomenutom postu ( Guverner Cosmo Rohatinski ) odgovaraju?im tablicama i grafikonima kretanja te?ajeva Euro:Kuna u osmogodišnjem razdoblju od 2000 do 2008.). Ništa se promijenilo nije ni nakon dvije godine, što dokazuje najnoviji grafi?ki prikaz (u po?etku ovog teksta) kao i tablica kretanja te?ajeva na dan 15. kolovoza kroz desetogodišnje razdoblje (garniran slikom popularnog Crnog Roka na magarcu - iz televizijske reklame za beži?ni Internet):

crni roha Šalu nastranu. U po?etku ovog teksta navedeni grafikon (napravljen na osnovu ovdje navedene tablice kretanja te?ajeva Eura (na dan 15.08. tj. datum u kojem je realno i simboli?ki komprimirana cjelogodišnja politika te?ajeva HNB-a – jer je to vrhunac turisti?ke“berbe“) upozorava da slabiji kurs Eura zna?i ja?u Kuna. Prate?i tako te?ajeve Eura kroz desetogodišnje razdoblje u Hrvatskoj kuna je realno rasla, što je monetarno neopravdano. Neopradano je s gledišta samog Eura, koji je sve ovo vrijeme godišnje gubio po par postotaka, a zadnju godinu dana se ozbiljno poljuljao (od kada su se u monetarnu katastrofu zaprpale Španjolska, Portugal i Gr?ka, koje su dio tzv. eurozone. To se u politici te?ajeva HNB-a uop?e ne primje?uje. Ni s gledišta kune je neshvatljivo, da kuna raste u gospodarstvu koje na doma?em i svjetskom tržištu gubi dah.

Sve to se iz HNB te?aja nažalost ne vidi. Ovakav monetarni apsurd u hrvatskom gospodarskom razvoju je sve ovo vrijeme proizvodio neracionalne disproporcije osiguravaju?i prednost masovnom uvozu s jedne, a slabe?i proizvodnju i smanjuju?i šanse izvozu s druge strane. Danas, je svima ve? jasno da jedino možemo zaklju?iti kako je upravo ovaj namjerno inducirani nesklad postao stvarnim razlogom svih hrvatskih problema u ovoj recesiji.

„Crni Roha“ zna mnoge tajne ove vlasti, ove gnjile, neproduktivne i zlonamjerne "elite", koja nas je svojom kratkovidnom pohlepom uvukla u goleme dugove, iz kojih ?e mnoge hrvatske generacije teško nalaziti izlaza (pod uvjetom sre?e da im državom upravljaju ljudi savjesniji od sadašnjih). Zato Rohatinskoga treba podržati u opiranju inflacijskim zahtjevima - jer dati ovakav osjetljiv instrument u ruke dokazano nesposobnim i nesavjesnim osobama može katastrofu samo poja?avati.

„Crni Roha“ zna i mnoge druge tajne. Zadužen za bankarski segment, svakako zna jako mnogo o "hrvatskim" bankama koje su postale filijale stranih banaka, i koje i u ovim sušnim vremenima jedine ostvaruju enormne zarade, i to naravno na ra?un hrvatskih gra?ana i hrvatskih tvrtki kojima plasiraju novac s kamatama i to pod uvjetima daleko nepovoljnijim nego što to ?ine njihove mati?ne ku?e u svojim mati?nim zemljama. Unato? nesre?ama kojima su Hrvatska i njeni gra?ani „usre?eni“, nema problema - hrvatski gra?ani „?e sve to pozlatiti“.

On tako?er zna jako mnogo i o Hypobanci, tom najve?em europskom bankarskom problemu - s najdubljim krojenima baš u Hrvatskoj, i koji je postao vrhunskim „kamenom smutnje“ proširenim do najviših vrhova hrvatske politike i politi?ara - jer je upravo kao svjedok pozvan svjedo?iti u Austriji. Baš me zanima što bi on o tome imao re?i, jer je hipertrofirano maligno tijelo Hypobanke bilo prodrlo u sve pore hrvatskog društva, što realno nije moglo proma?i pažljivom oku HNB-a.

Ali, najviše od najvišeg bi me interesiralo što bi HNB (i „Roha“ na njenom ?elu) trebali re?i za stvarno stanje hrvatskih dugova . Naime, nama se službeno govori da se to vrti negdje oko 45 milijardi Eura, što je otprilike ravno hrvatskom BDP-u (ili kad prevedemo na selja?ki jezik – sve što proizvedemo odlazi na dugove). Tu?a praksa (Gr?ka, Španjolska i Portugal) govori da se u posljednje vrijeme u svijetu bila uvriježila praksa službenih i neslužbenih bilanci. Tako je Gr?ka u vrijeme Karamanlisa (Sanaderovog „alterega“) kreirala jedne službene bilance, koje su se (njegovim padom, i dolaskom druge vlasti) umnogostru?ile. Baš bi me interesiralo koliko nam je Sanaderova Vlada (dobro znana kao lažljiva – a koju je Jaca samo naslijedila i nastavila istim konceptom) zaista namaknula dugova. Stanje hrvatskih vanjskih dugova, prema javnim priznanjima oko 45 milijardi eura je preveloki dug, mada i taj dug o?ajni Šuker može nešto pove?ati - ali ne previše jer nema vremena da ga udvostru?iti - budu?i da mu vrijeme istje?e. No, ozbiljno se bojim onoga što mi prijatelj, jedan ovdašnji sveu?ilišni profesor, nekidan u prolazu re?e: „Njima ne treba vjerovati jer je takvo lažljivo vrijeme došlo - kad nam kažu 25 milijardi treba ra?unati najmanje 50, a kad kažu 45 treba o?ekivati 90.

Slavit ?u našeg „Crnog Rohu“ do neba tek ako se uskoro, nakon promjene vlasti, pokaže da nam je stanje vanjskih dugova zaista samo tih 45 milijardi eura – jer ?e to ipak zna?iti da se kao Odisej uspio odhrvati sirenskom zovu nezajažljivih hrvatskih “gladuša“ i bjelosvjetskih kamatara ( koji su uspjeli upropastili bolje stoje?e države od „lijepe naše“).

Ovako zasada ga se, u skladu s katastrofalnim gospodarskim rezultatima može jedinoi doživljavati tek kao "dobrog slugu loših gospodara"!

Komentari

Sjever i Jug=socijalizam za

Sjever i Jug=socijalizam za malobrojnu političko ekonomsku elitu=dogovorna ekonomija zgrtanja bez milosti

http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/asia/china/6551417/China-hints...

Tečaj dogovaraju političari,njihove centralne banke,a u našem slučaju i Europska banka.Cijeli sistem globalizacije je preverzno postavljen.Živimo u vlastitoj laži već od 1995.godine i voljela bih da ništa ne znam o tome,voljela bih da sam prazni list.Najveći izgovor oko međunarodnih politika tečaja,"slabi",za prekobrojne i siromašnije,"jaki",za razvijene i beskrajno pohlepne povlaštene grupice, i globalizacije tj.slobodne trgovine je "dušebrižništvo" nad nerazvijenim dijelovima svijeta koje kao Sjever želi pomoći i razviti.Dušebrižništvo bi bilo kada bi se oslabili religijski utjecaji na široke mase koje svojim dogmatizmom podstiču nerazuman natalitet,rasne,nacionalne,vjerske i druge sukobe u svrhu osvajanja vlasti i ekonomskog prosperiteta za te iste male grupacije povlaštenih lažova.Trebalo bi urazumiti sve narode,a pogotovo narode Azije i Afrike ,pomoću svih vrsta medija da je bitna i najbitnija kontrola nataliteta u tim zemljama.Zemlja ne može prehraniti toliki broj ljudi.Raj nije na Nebu.Imamo samo Zemlju koja sve više liči Paklu.Dokle god bude gladnih,biti će i ucjenjenih i biti će i adezeonja i njima sličnih ucjenjivača.Zar ne vidite čime se Jaca hvali:ponosna sam jer smo uspjeli isplatiti dječiji doplatak i porodiljne naknade.To nije hvaljenje.To je ucjenjivanje.Jaca je preslika globalizacije,a mi nismo neovisna država ako znamo da je Rohatinski izjavio 2007. godine:"Stoiberov neprimjereni politički pritisak ću prijaviti institucijama EU".Nama su gazde G7..hehe... ovo G nije gay...hahaha

Tko je glasao

Poanta zaduzivanja u

Poanta zaduzivanja u inozemstvu je da se mozes zaduzivati jeftinije, tj. po nizoj kamati.

Kada bi hrvatska bila/ostala/postala zatvorena za strani kapital, onda bi se trziste kapitala sacinjavalo od domace ponude i potraznje.

U tom slucaju bi kamate bile mnogostruko vise nego sto postoje danas.

Cisto matematicki gledano, u nekim slucajevima bi kamata bila beskonacna!

:-)

Tko je glasao

Vidim da je jako prisutan

Vidim da je jako prisutan strah od devalvacije zbog one nesretne devizne klauzule. Međutim, ako je jedino legalno sredstvo plaćanja u RH naša hrvatska kuna, da li netko razmišlja da je ta devizna klauzula zapravo - nelegalna. I NEUSTAVA. Evo posla za monetarne i pravne stručnjake.

Tko je glasao

Kako bi to devizna klauzula

Kako bi to devizna klauzula bila nelegalna? Pa u ugovoru o kreditu može pisati da se kamata povećava za 1% ako Blanka Vlašić obori svjetski rekord. Može pisati bilo što što nije izričito zabranjeno zakonom. Nigdje ne piše da se plaća stranom valutom, već da se rate obračunavaju prema tečaju strane valute.

Čak i da se nekim zakonom takve odredbe ugovora stave van snage, mnogi ugovori o kreditu imaju varijabilnu kamatnu stopu, tako da banke opet mogu trošak radi promjene tečaja prebaciti na dužnika tako da jednostavno dignu kamate na već sklopljene kredite.

Ali to nije sve. Naša država se zadužila vani, u stranoj valuti. I mnoge firme. Tu nema pomoći.

Tko je glasao

@Daniel N. - Ja i postavljam

@Daniel N. - Ja i postavljam pitanje da li je NELEGALNO uvjetovati otplatu kredita sukladno trenutnom tečaju CHF ili EUR-a. To je de facto otplata u stranoj valuti a ne u HRK. A JEDINO sredstvo plaćanja u RH je samo HRK. To je ta moja osobna nedoumica. Bez obzira na jezične akrobacije Ministarstva financija koje tako nešto opravdavaju.

Tko je glasao

Da facto je, ali de jure

Da facto je, ali de jure nije. Tako je napisano da je zakonito. Ne brini, banke mogu platiti dobre pravnike da im slože tekstove ugovora.

A JEDINO sredstvo plaćanja u RH je samo HRK

To strogo uzevši nije točno. Recimo, na autocestama se može platiti i u eurima. To je izuzetak.

Ali pazi, rate se računaju u eurima, a plaća se u kunama. Dakle, PLAĆA se u KUNAMA.

Mogu oni i drugačije: svaka rata se izračunava iz osnovne i "koefcijenta revalorijacije". Koji je slučajno točno jednak tečaju eura...

Daj malo pogledaj oglasnik, pa pola cijena, auta, stanova, kuća, za prodaju i iznajmljivanje je u eurima. Sami ljudi žele eure jer ne vjeruju u domaću valutu.

I još nešto: mi smo vrlo mala ekonomija. To vrlo bitno. Mala količina kuna kruži svijetom i nitko ne trguje njima na Hrvatske (osim u bliskoj okolici).

Tko je glasao

Ako nema vjere u domaću

Ako nema vjere u domaću valutu, zapravo nema potražnje, a mi smo tržišna ekonomija ( još k tome - mala ), kako je moguće da tečaj te iste robe ( HRK ) stalno raste? A EUR-a, kojeg SVI traže - pada. Koja je to alkemija? Meni to nije jasno, priznajem.

Tko je glasao

"kako je moguće da tečaj

"kako je moguće da tečaj te iste robe ( HRK ) stalno raste?"
@Macy, djetinje je simpatično o novcu razmišljati kao 'robi', no to 'drži vodu' toliko dugo dok ti ga ne serviraju za večeru...

Tko je glasao

Stvar ponude i potražnje.

Stvar ponude i potražnje. EUR ipak ne traže svi, točnije, trenutno, NITKO... dok za kunom ima interesa, ali su i tu "kupci" pomalo izbirljivi.
Pogledati prosječne kamatne stope u zadnja dva tjedna:

http://www.trzistenovca.hr/

Tko je glasao

Oprosti krrrekani, nešto mi

Oprosti krrrekani, nešto mi nije jasno. Daniel tvrdi da NITKO ne traži HRK-e, već SAMO EUR-e ( zapravo NITKO ne vjeruje u HRK ). Svi koji nešto prodaju traže SAMO EUR-e ( tako tvrdi Daniel ). Zato sam ga i pitao da ako je to stvar ponude i potražnje, kako onda raste cijena HRK-a, a ne EUR-a? Moje skromno neznanje monetarne politike tek je sad temeljito pobrčkano. Uostalom, takvo nam je stanje i u državi. Hebeno pobrčkano.

Tko je glasao

Sad ni meni nije ništa

Sad ni meni nije ništa jasno. Ovo je zaista čudna situacija ako je Daniel u pravu, a dijelom je jer smo navodno visokoeurizirana zemlja, ne samo da trgujemo u eurima, već i štedimo (ca 80% oročene štednje je u €). Strani vlasnici kad si isplaćuju dividende sigurno van ne nose kune. Trgovci uvoznu robu sigurno ne plaćaju u kunama, a ne vjerujem ni da nam Rusi naftu i plin naplaćuju u kunama. I usprkos svemu tome, raste vrijednost kune.
Taj Rohatinski je očito neki čarobnjak.

Tko je glasao

Niste razmišljali da su

Niste razmišljali da su strani špekulanti pokupovali sve raspoložive kune upravo računajući na povećanu vrijednost kune u odnosu na dosadašnju(pogledom na euro).
To je jedino objašnjenje koje opravdava ovaj famozni nestanak hrvatske valute.
Tako to rade svjetski moćnici i pritom zgrću milijarde.
Osluškuju, promatraju i onda zgrabe punivši vreću,pa ju sklone na sigurno i čekaju povoljnu priliku da počnu prodavati.
Uspiju li prodati prikupljeni pljen,ista rabota uvjetuje uništavanje ekonomije zemlje čijom su valutom špekulirali.
Primjer Soros prema Britaniji,u kojem slučaju je ekonomija bila prejaka da bi bila skroz uništena, ali je sve rezultiralo padu vrijednosti funte i nekoliko milijardi zarade za Sorosa.
http://www.jutarnji.hr/britanska-funta-na-8-8-kuna/258027/
To je napravio i Grčkoj sa dopunom špekuliranja sa investicijskim fondovima.
Izgleda da se je treči antikrst pojavio, samo što on ratuje i porobljava ekonomijom.

Tko je glasao

Bingo! Samo što u našem

Bingo! Samo što u našem slučaju špekulanti nisu opskurni tipovi poput Sorosa već "naše" banke.
Sinoć sam malo pregledavao izvješća HNB-a pa mi je u oko upao slijedeći podatak.
Od 34 milijarde kuna oročenih depozita matičnih bankarskih kuća položenih u "našim" bankama samo 12 milijardi su oročili u Eurima dok ostatak u kunama. Čak nisu oročili ni uz valutnu klauzulu (samo manji dio od 1,5 milijardi kuna) već čisto u kunama.
Nasuprot bankama majkama, oročenja naših građana su gotovo 90% u Euru.
Razlozi su očiti, bankari idu za većim prinosom i ne boje se (jer znaju što rade), dok naši građani zbog straha od devalvacije štede u eurima.

Drugi interesantan podatak koji takodjer ima utjecaja na vrijednost kune je novčana masa (M1) koja je u odnosu na godinu dana prije, manja za ca 10 milijardi kuna.

Špekulacije poslovnih banaka tu ne staju jer se igraju tečajem kad god im odgovara pa tako naštimavaju najviše tečajeve u periodma kad na naplatu dolazi većina kreditnih anuiteta ( zadnji/prvi dan u mjesecu).

Zbog ovakvih i sličnih igrica ostvaruju ogromne prihode koje zovu pozitivne tečajne razlike.

Deru nas digod stignu, ne samo na kamatama na kojima ipak najviše.

A ni HNB tu nije nevin. Nikako da objave svoje poslovne rezultate za prošlu godinu i kolika im je dobit. U 2008. HNB je ostvario ca 3,5 milijardi kuna čiste DOBITI.
;)

Tko je glasao

ja bih jakooo rado pročitao

ja bih jakooo rado pročitao tvoj dnevnik na temu ekonomije, banaka, fiskalne politike...

pleaseeee

p.s. ovo gore je iznimno vrijedan komentar (barem meni)

Tko je glasao

Je, pa da me netko ubije

Je, pa da me netko ubije zbog toga :)))

Mrak, nije ovo nikakva mudrost već zaključci koji se sami od sebe nameću nakon iščitavanja HNB-ovih objava. Čak i sama HNB u svojim biltenima daje slične komentare. Ponekad i sam Rohatinski javno kritizira bankare kad se malo previše zaigraju ili ih čak i kažnjava. Da nije tako predan svom poslu bankari bi nas derali još više.

A glede dnevnika, možda jednog dana. Nekako mi je lakše očitovati se kroz komentare, a i nisam ti ja previše literaran tip. Bilo bi to suhoparno i s puno statistike i brojkica, a teško da bih nadmašio hdz-ekonomiju.
;)

Tko je glasao

može biti ali pazi, ovo

može biti ali pazi, ovo što si napisao je SULUDO važna obzervacija, o tome treba pisati

Tko je glasao

Nije li jedan od mogućih

Nije li jedan od mogućih razloga veliko smanjenje trgovinskog deficita ( uvoz je zbog krize u postocima i apsolutno opao puno više nego izvoz)? Ne znam jesu li drugi kanali odljeva deviza adekvatno porasli.

Potpuni odgovor bi vjerojatno dala detaljna analiza svih deviznih tokova u i iz zemlje.

The Observer

Tko je glasao

Meni se nažalost sada ipak

Meni se nažalost sada ipak više čini da je Rohatinski - alkemičar. A to Frederik cijelo vrijeme zapravo i pokušava objasniti.

Tko je glasao

Nas je problem sto smo se

Nas je problem sto smo se malo zaduzili, odnosno sto su troskovi tog zaduzivanja veci nego da smo se zaduzili bez ganjanja ovakve stabilnosti (za sto je Rohatinski i dobio nagradu).
Ta stabilnost nam znaci da cemo opaliti (u dno) puno kasnije, onda kad drugi vec budu polako hvatali oporavak.
Bolje bi bilo da smo se vise zaduzili, cak ne nuzno i vise, nego uz manju sigurnost, te da su i banke osjetile zrnce ove krize (na svojoj kozi) jos onda kad je dosao prvi val krize. Bilo bi bolje da smo dio problema (pa bi mozda koju stvar i kvalitetniej rijesili).
Ovako mi smo si ucinili medvjedu uslugu, uz masnu cijenu zastitili smo nase (strane) banke koje ce nam jos dugo i polako vaditi mast, a politika lud-zbunjenog nastaviti i dalje.
Madarska je pokupila 25 milijardi $ pomoci, Grcka (ne smiju ni reci koliko ce im upumpati premda za svoje domace javnosti glumataju zestinu),... i dok ce ti isti Madari kupiti INU (nerestrukturiranu) i gospodariti i danom i mrakom, mi cemo glumatati i zapomagati u ucmalosti i bezidejnosti.

Ustvari nista nije problem koliko smo samo problema zbog nepoznavanja situacije mi sami sposobni umisliti.

Ekonomija postoji i jedini joj je smisao ukoliko necega nedostaje ili ima u manjku ili neravonotezi pa ga ekonomijom treba uravnoteziti, a mi smo skloni neinteligentnim reakcijama odmah na tu prvu nedacu koju ekonomija kao paradigma podrazumjeva.
Mi smo npr u stanju petnaest godina kukati oko nerealnog tecaja, a uredno sutjeti o duplo jeftinojoj energiji koju imamo. Dakle sve ove godine smo bili nekonkurentniji zbog tecaja (ili je tako vecina mislila), a nikom nije palo na pamet pomisliti jesmo li mozda isto tako nerealno bili konkurentniji zbog duplo nizih cijena energenata.
Obicni ljudi su prihvacali to kukanje, a istodobno im je odgovaralo oboje: i precjenjena kuna, i polovicne cijene energenata,...

Tko je glasao

Bolje bi bilo da smo se

Bolje bi bilo da smo se vise zaduzili, cak ne nuzno i vise, nego uz manju sigurnost, te da su i banke osjetile zrnce ove krize (na svojoj kozi) jos onda kad je dosao prvi val krize.

PBZ trenutno reklamira na TV svoje stambene kredite za mlade uz smanjenu kamatnu stopu (za mizernih 0,25% kao i Zaba) i u toj reklami se hvale kako oni čitave dvije godine nisu dizali kamatne stope na stare kredite. ALI, Pbz prešućuje jednu bitnu stvar, a to je da su oni bili prva banka koja je već u listopadu 2007. (kada kod nas još nije bilo spomena o krizi (sjetimo se da Sanader bananu spominje krajem 2008)) digla kamatne stope na stambene kredite za čitav postotni poen ( za nenamjeneske kamata je skočila za više od 2%). Drugo dizanje kamatnih stopa uslijedilo je već u veljači 2008. takodjer odjednom za čitav postotni poen za stambene. To su dizanje pravdali globalnom finacijskom KRIZOM od koje kod nas još ni traga nije bilo što je rezultiralo ekstraprofitima i rastom dobiti banaka od 25%.
Toliko o tome kako bi banke krizu osjetile na svojoj koži.

Da Rohatinski prije toga nije ograničio rast plasmana i da nije zadržao visoku stopu obvezne pričuve (kojom je kasnije iz govana izvlačio Vladu), mi bi odavno bili u istim, ako ne i većim dubiozama od Mađara ili sada Grka. S jednom malom razlikom da mi nismo članica EU i da nama nebi nitko priskočio u pomoć osim možda MMF-a.
Najizgledniji scenarij u toj situaciji bio bi stampedo na štedne uloge što bi sigurno dovelo do potpunog kraha bankarskog sustava kojega ne bi spriječilo nikakvo vladino obećanje o sigurnosti štednih uloga. Tko bi u toj situaciji bio najveći gubitnik? Sigurno ne banke jer dvije trećine ukupne pasive čine depoziti hrvatskih građana i poduzeća koja posluju na hrvatskom tlu. Banke bi bankrotirale, depoziti (većina) bi bili izgubljeni, ali obveze zajmoprimaca bi ostale.
I to je "najljepša" stvar od svega jer bankrotom banke i dalje (kroz stečaj) redovno ubiru svoja potraživanja. Dugovanja prema banci ne bivaju brisana.
A najizvjesnije je da bi strani vlasnik kao insider svoj kapital uspio spasiti ( mnoge banke su dobar dio depozita obvezne i ostalih pičuva držale na računima svojih matičnih (ili njima bliskih) kuća, izvan Hrvatske).

S obzirom da do ovog najcrnjeg scenarija nije došlo i da smo uspješno prevladali prvi krizni udar zahvaljujući Rohatinskom i zajmoprimcima koji su stoički otrpjeli bezrazložno dizanje kamatnih stopa prije nego je kriza došla u Hrvatsku, na redu su banke kojima bi u ovoj situaciji bilo oportuno malo više relaksirati kamatne stope posebice prema građanima (poduzećima vidjeli smo u pomoć je priskočila Vlada) i smanjiti svoje marže pogotovo na "STARE" kredite.
Korist bi, siguran sam, bila višestrana i višestruka.

Tko je glasao

Pa ja sam već odavno

Pa ja sam već odavno napisao: sve naše vlade su beziznimno populističke valjda tamo od 1950-ih. A naročito od 1990.

Meni nije jasna nekonkurentnost zbog tečaja kad se većina sirovina uvozi, troškovi rada su mnogo niži nego u Zapadnoj Europi, energija je jeftinija... Gdje tu tečaj ulazi u igru?

Mislim da su glavni problem 'lake devize' koje dolaze od turizma i izvana, od naših ljudi koji tamo rade na bijelo i crno, kao i od kredita. Ako možeš lako doći do strane valute, zašto bi išao težim putem, nešto proizvodio i izvozio?

Tko je glasao

Meni nije jasna

Meni nije jasna nekonkurentnost zbog tečaja kad se većina sirovina uvozi, troškovi rada su mnogo niži nego u Zapadnoj Europi, energija je jeftinija... Gdje tu tečaj ulazi u igru?

Zato što za taj isti proizvod imaš npr Kinu (uzeti ću primjer te zemlje) gdje su nadnice znatno niže nego u Hrvatskoj. U isto vrijeme Kina je tržište koja može progutati puno samo po sebi i proizvesti još malo više (za neki izvoz) njima je jeftino i usputno a nama stvara velike porganizacisjke i strukutrarne probleme. Znači prednost Kine je ogromna. U Kini su niži porezi, svi , na dobit na plaću itd itd

Onda pogledaj dalje. Ti želiš nešto proizvoditi i treba ti neko mjesto. Kupiš zemlju 3-4 mjeseca ako imaš vezu. Papiri gotovi za 6 mjeseci (ako ti je veliki prijatelj onaj koji daje papier). Gradnja recimo godinu dana. I sad, sve si napravio i moraš još tražiti uporabnu dozvolu. I ako ti neka sitnica ne štima cijela investicija ti propada. A za to ti treba isto bar 6 mjeseci (u protivnnom ne možeš dobiti minimalne tehničke uvjete da bi uopće mogao proizvoditi). Znači 2.5 godine od kupovine zemlje do hale. I novaca juhuhu. Tebi je većina ideja danas potrošena za 6 mjeseci.

U Kini, želiš proizvoditi, našao si neki prostor. OK. Ajmo. Kada tvrtka ojača, onda gradi, traži ISO certifikate itd itd. A kod nas moraš maltene biti svjetski prvak u nekom segmentu da bi nešto pokrenuo. U Kini je "start up" stvarno "start up".

ovo ti slikovito samo pokazujem da vidiš da biti poduzetnik ovdje i u Kini nije isto. Tamo je maltene logično nešto proizvoditi (rješenje se samo nameće), ovdje je logično to izbjegavati. Parafiskalni nameti, cijena rada itd itd. Tečaj je samo "on top", cijela struktura je u Hrvatskoj nepovoljna i o njoj nitko nije promislio. Kada netko priča o tečaju da je previsok za proizvodnju to je jako površno gledanje jer cijela struktura naše ekonomije ne pomaže.

Da ti ne govorim da ako želiš npr proizvoditi kosilicu mi smo kao država prihvatili neke norme sigurnosti itd. Ukoliko želiš testirati taj proizvod u Hrvatskoj vjerovatno nemožeš i ali se priznaju ovako ili onako CE norme. Ako i nađep laboratorij koji ti to može testirati onda je to vjerovatno skupo i ne vrijedi nigdje nego u Hrvatskoj. Ako uoptrijebiš npr TUV laboratorij koji se nalazi u Kini vjerovatno te manje košta i svugdje je priznat. Hoću reći prihvatili smo kao država gomilu nekakvih normi kvalitete koje ne možemo sami ispuniti, nemamo uvjete ni znanja ni cijenu itd. Vjeruj mi da smisliš neki proizvod logički ti se nameće da ga u Hrvatskoj ne želiš proizvoditi. Ukoliko ti trebaju dobavljači sigurno ih nećeš naći ovdje (a nikada sam ne možeš sve praviti). Npr U Hrvatskoj su jedni Vukovarci napravili dosta solidnu proizvodnju PVC stolarije (masovno - možete ih kupiti u nekim velikim trgovinama). U Hrvatskoj za svoju proizvodnju ne mogu ni željezo kupiti.

Znači, ukoliko želiš proizvoditi kosilicu, moraš npr znati od toga koja je veličina fonta na natpisnoj pločici i od kojege je materijala ta natpisna pločica napravljena, što na njoj mora pisati. Moraš znati da svaki dio tvoje kosilice (ti ne kontroliraš cijeli proizvodni niz) nema npr teških metala (ROHS direktiva). Tvoji dobavljači moraju imati ateste za svaki dio koji ti isporučuju (od plastike itd). Moraš znati sve o pravilniku o sigurnosti strojeva. Moraš biti upoznat sa direktivama koje su tek u procesu stvaranja (kao i tvoja kosilica koju možda već stvaraš da ne zadovoljava neke direktive). Uglavnom moraš biti pravnik, strojar, baviti se materijalima, ekonomijom ,moraš imati uvid što se događa u EU (jer smo njihove propise prihvatili i prihvatiti ćemo one buduće) itd itd. Ukoliko si entuzijasta i želiš početi raditi koslice uz što niže troškove što će se dogoditi? A spomenuo sam ti samo mali dio onoga što znam o tome (mogao bih ovako satima). U najmanju ruku dva puta ćeš promisliti. A imaš kosilicu i Kini koja nije otperećena cijenom rada, parafiskalnim nametom, minimalnim tehničkim uvjetima za početak pa onda od infrastrukture doavljača koji se već riješili ono što ti tek trebaš početi rješavati. I to su riješili u trenutku kada su već bili prilično ojačali pa sui željeli raditi po normama koje vriejede npr u EU a prije toga se se šverciali godinama a njihova vlada ih je aktivno podržavala u tom švercu jer Kini je cilj ojačati proizvodnju a ne poštivati norme (samo ako moraju).

Mislim da su glavni problem 'lake devize' koje dolaze od turizma i izvana, od naših ljudi koji tamo rade na bijelo i crno, kao i od kredita. Ako možeš lako doći do strane valute, zašto bi išao težim putem, nešto proizvodio i izvozio?

Deviza od turizma je malo i teško ih je zaraditi. Prihodi su nam na razini nekoliko milijardi Eura. Samo jedan Walmart recimo ima recimo 300 milijardi dolara godišnje prihoda. Samo jedna kompanija. Ukoliko se budemo oslanjali na turizam jao si ga nama.

Tko je glasao

Međutim, ako je jedino

Međutim, ako je jedino legalno sredstvo plaćanja u RH naša hrvatska kuna,

A kaj bi ti, da se uvede totalni kaos i svako plača kak hoče i bira valutu s kojom če to radit. Ušli bumo u EU, a i € če biti naša valuta. No izgleda da je panika ulovila one koji čuvaju Euro u čarapama, a on gubi na vrijednosti.

Zabavno bu, i to kak. Grčka i neke druge članice su Euro doveli na rub provalije.

Tko je glasao

Dragi Skviki, daj malo

Dragi Skviki, daj malo pažljivije čitaj što pišem. Ja tvrdim da je po našim zakonima jedino platežno sredstvu u RH naša HRK i da su sva druga plaćanja ( u CHF ili EUR ) zapravo - nelegalna. Meni se to onako laički čini. pa tražim potvrdu ili negaciju ovih mojih razmišljanja. Ako može Island proglasiti lihvarske ( lopovske, razbojničke, nehumane, divljačke ... ) strane kredite nelegalnima, zašto to ne bi i mi.

Tko je glasao

Macy, Daleko od toga da

Macy,

Daleko od toga da zagovaram lihvarske kredite.

Jedna banka može samo tolko kredita dati, kolko je potkovana. Za svako veče davanje, mora i sama uzet novce tam gdje ih ima. Kak kod nas tih istih nema, je sve jasno gdje ih dobiju.

Jel bi ti dal nekom novce i čekal da ti isti izgube na vrijednosti. Osiguraš se sa onim kaj znaš da če zadržati vrijednost.

Zamisli da preko noči kuna devalvira 30 %. Kolki je gubitak banke. Svi govore da je tečaj kune nerealan, a to se zna.

Kaj misliš da to banke neznaju?

Tko je glasao

Ja da sam banka, i da svoje

Ja da sam banka, i da svoje poslovanje želim širiti ( nazovimo to ekspanzijom ili globalizmom) na zemlje nove demokracije ( na pr. Albaniju ), morao bih procijeniti SVE rizike ulaganja u takve zemlje. A ne samo osigurati basnoslovnu zaradu. Gdje je tu rizik poslovanja? Zahvaljujući NAŠIM zakonskim aktima, strane banke ( domaće su uvijek bile samoposluge političke elite ) osiguravaju sebi SAMO debelu zaradu, bez ikakvog rizika. Svojim dolaskom u RH, strane su banke MORALE ZNATI da je jedino zakonsko sredstvo plaćanja HRK, koja naravno uz to nosi i određene rizike. Što mislite zašto su se strane banke tako gramzljivo instalirale u RH? Zato što nigdje u svijetu ne postižu ovakove profite ( osim možda u Africi i Latinskoj Americi, ali ih tamo po potrebi spremno znaju i - otpisati ). Po meni, ako banke imaju interesa raditi u RH ( a očito je da imaju ) onda trebaju biti spremne podijeliti SVAKO DOBRO ali i SVAKO ZLO sa zemljom u koju dolaze. Sve drugo je - bezočni neokolonijalizam. To je uostalom na referendumu jasno i glasno rekao i Island. Ovakovo bezočno ponašanje stranih banaka ne bi bilo moguće bez bezočne pomoći ( za šaku Judinih škuda ) domaćih slugu. Što mislite kojih?

Tko je glasao

Macy, Ja ne osporavam to kaj

Macy,

Ja ne osporavam to kaj si napisal, no svako trguje onak kak mu to suprotna strana omogučava. Naši ljudi su gladni na ono kaj do nedugo nisu imali, a apetit se povečava sa mogučnostima.

Da se dobe veče oči nego se može progutat, se kod nas vidi na svakom koraku.

Tko je glasao

Točno Skviki, svako trguje

Točno Skviki, svako trguje onako kako mu druga strana ( RH ) omogućava. Svojim zakonskim propisima, koji bi MORALI biti u KORIST domaćeg pučanstva a ne na njegovu - ŠTETU. A da nam je i ghuzica malo previše i nekontrolirano zinula na luksuz - ima i toga jako puno. Međutim, banke su, poznavajući nas, ipak morale računati sa tim rizikom. Na koncu, sam kredit je ponekad veća glavobolja onome koji daje nego onome koji uzima.

Tko je glasao

Točno Skviki, svako trguje

Točno Skviki, svako trguje onako kako mu druga strana ( RH ) omogućava. Svojim zakonskim propisima, koji bi MORALI biti u KORIST domaćeg pučanstva a ne na njegovu - ŠTETU. A da nam je i ghuzica malo previše i nekontrolirano zinula na luksuz - ima i toga jako puno. Međutim, banke su, poznavajući nas, ipak morale računati sa tim rizikom. Na koncu, sam kredit je ponekad veća glavobolja onome koji daje nego onome koji uzima.

Tko je glasao

zanimljiv pristup . posudiš

zanimljiv pristup . posudiš novce, a onda kad dođe vrijeme za vratiti posuđeno ono postaje lopovsko, razbojničko, nehumano, divljačko. toliko o autorovom integritetu.

Tko je glasao

Dragi superhik, meni je

Dragi superhik, meni je kuća u Domovinskom ratu bila pod četničkom okupacijom i da bih mogao PONOVO barem djelomično dovesti je u kakvo-takvo stanje za normalan ( civilizacijski ) život morao sam se zadužiti. Naravno, niti jedna mi banka nije oprostila one ranije kredite sa kojima sam tu istu kuću svojevremeno već sagradio. A osiguranja od ratnih "dejstava"- nema. Od države sam po oslobođenju nepovratno dobio 20.000 HRK pomoći ( da se razumijemo - brutto ), za to kupio nešto malo cimenta, prozora i vrata i na to platio PDV jednako kao da sam kupovao skupocijeno krzno ili Porsche. Od mojih sugrađana i rodbine NITKO mi nije pomogao prenijeti ni dvije cigle na gradilište, a od svojih Hrvata ( fetivih i prekograničnih ) nisam dobio ni trunak sažaljenja. U isto vrijeme mi je poduzeće privatizirano ( ZNA SE kako i - kome ) i do danas još uvijek ne radi, a svi zaposleni smo izletjeli glavačke - na ulicu. E onda u taj zrakoprazni prostor ulijeću lešinari ( čitaj banke ) i čine svoj posao. Krvavi pir. Lopovski, razbojnički, nehumani i divljački. I za to, nažalost imaju čak i dubokog razumijevanja od onih mojih Hrvata koje sam maloprije naveo. I onih koji ponekad čitaju moja lamentiranja. Ako sam imalo ovim rasvijetlio svoj integritet bit će mi veliko zadovoljstvo ali i - nikakva korist. Ali, ne brinite se puno oko toga, oguglao sam ja na to ovih posljednjih dvadeset godina i na to se već odavno navikao. Čudila bi me samo suprotna reakcija.

Tko je glasao

Nije to pitanje, problem

Nije to pitanje, problem kojeg Macy pominje je da si uzeo kredit u kunama, vraćaš ih u kunama a banka si pridržava prao u slučaju da uzima takve kamate, a kad pada pretvara to u stranu monetu i uzima više. Mislim da Macy ima pravo - ako je kuna jedino nacionalno platežno sredstvo, onda amjesta tim klauzilama u ugovorima nema mjesta bez obzira na jezične bravure.

U praksi toga ima i pitanje je da li su devizne klauzule neustavne. jer i glavnica ni kamate takvim klauzulama ustvari nisu kune predmet kredita nego strana valuta. Krediti su samo trgovina novcem i ako nije dozvoljena u eurima druga trgovina ne bi smjela biti ni u novčaoj tgovini.

Osim toga ovdje se događa nešto neobično i neprihvatljivo - da domaće filijalale stranih banka imaju ovdje mogućnost dobavljanja kuna za niski kurs (7,2 za euro) a onda kune u inozemstvu plasira za 12 kuna euro (ovdje je netko rekao da se toliko mijenja), i može ostariti 5 kuna zarade po euru, takve mogate količine kuna vraća u vraća u Hrvatsku i mijenja u Eure po 7 kuna i tako dalje.

Ove smo operacije već gledali s dinarom prije i poslije raspada Juigoslavije - s time su se mnoge banke i poduzeća bavili. Ne vjerjem ako ovakva mogućnost postoji, da to netko i danas ne čini.

Tko je glasao

To je jedna od vecih

To je jedna od vecih bedastoca da su iskljucivo kune platno sredstvo. I ne, to nije ustavno pitanje, vec vise pitanje zakona o platnom prometu.

BTW je izracun kamata isto nakaradan, pa banke tu izvode svakakve kerefeke ne bi li dosle do efektivnog preracuna.

Diletanti nam kroje zakone, jos veci diletanti ih ne sprovode/nesprovode.

Te kune koje u banci dobijes imaju itekako svoju protuvrijednost u eurima.

Po toj logici naime ne bi bilo vanjskog duga, HALO!!!

Osim toga ovdje se događa nešto neobično i neprihvatljivo - da domaće filijalale stranih banka imaju ovdje mogućnost dobavljanja kuna za niski kurs (7,2 za euro) a onda kune u inozemstvu plasira za 12 kuna euro (ovdje je netko rekao da se toliko mijenja), i može ostariti 5 kuna zarade po euru, takve mogate količine kuna vraća u vraća u Hrvatsku i mijenja u Eure po 7 kuna i tako dalje.

Ove smo operacije već gledali s dinarom prije i poslije raspada Juigoslavije - s time su se mnoge banke i poduzeća bavili. Ne vjerjem ako ovakva mogućnost postoji, da to netko i danas ne čini.

Fredi, ovdje si ipak totalno zastranio. Po zakonu HNB nije dozvoljeno iznositi kune izvan drzave. Banke smiju samo svoje eurice repatriirati kroz isplatu dividendi svojim vlasnicima.

Skviki je dolje to napisao za 12 kuna ojro. Poengdje toga ima, ali tvrditi da banke to rade je cista bedastoca. Sigurno da postoje negdje visi troskovi i nepovoljniji tecaj, ali tome suprotstavljeni su neki troskovi.

Kuna je jedna od najmanjih i najnelikvidnijih valuta, tako da banke obicno imaju jako male iznose.

Govorim iz iskustva - razlike su zaista velike negdje 7,00 za prodajni i 7,40 za kupovni. za to jos uvijek imas neki pausalni trosak od 3-5-8 eura, tako ako ides mijenjati recimo 100 kuna mozes biti sretan da dobijes 6 do 8 €ura... I to ako imas srece...

Tko je glasao

@Macy, ako me sjećanje ne

@Macy, ako me sjećanje ne vara, po tom je pitanju davno traženo službeno mišljenje Ministarstva financija RH (tumačenje Zakona) i tada je definirana jezična 'formulacija' kojom ona mora biti izražena, a da ne bi bila nelegalna.

Tko je glasao

Fredi, ovdje si ipak totalno

Fredi, ovdje si ipak totalno zastranio. Po zakonu HNB nije dozvoljeno iznositi kune izvan drzave. Banke smiju samo svoje eurice repatriirati kroz isplatu dividendi svojim vlasnicima.

U tme i jest problem - ja ne vjerujem u pridržavanje zakona jer je to kod nas najtanja karika, zakona se malo tko drži. Banke nađu načina da to izigraju i nažalost to čine.

Iz iskstva samo neke stvari treba pogledati iz drugog iskustva.

Primjer prvi (naš)- Prije kolapsa Dubrovačke Banke Narodna Banka je dala nalog da se obvezne rezerve moraju držati u stranim Bankama, Barać je odlučio da to bude Hypobanka u Klagenfurtu, a onda mu je Hypobanka otvorila u odgovarajućem iznosu "kredite" s kojima je mešetario u Hrvatskoj. I napravio opće sranje koje je zaljuljalo monetarni sustav Hrvatske.

Primjer drugi (naš): Pašalić je dobio ogroman kredit od Hypobanke za svoje poduzetničke poduhvate u Austriji. Nikome nije bilo jasno kako se to moglo dogoditi jer svaka banka mora osigurati kredit. Dakle osiguraje kredita je moralo biti negdje u Austriji - t. uvezen je kapital (i vanjsko zaduženje) na sporedna vrata. Slično je bilo i sa Zagorcem.

Primjer treći (tuđi): Grčki problem je zaljujao monetarni sustav čitave EU jer je i njihova NB lagala, odnosno ne pridržavala se Zakona, ili nije ništa kontrolirala - a američke Banke su im davali kredite i kredite i kamataila h bez ikakvih obzira.

Istina oba ova hrvatska primjera su vezana za Hypobanku koja je danas pod istragama a s njima i Hrvatska, čak i Rohatinski (rekao sam) se poziva kao svjedok (vjerojatno s razlogom). Onaj Grčki primjer zasada se potiho istražuje ali se radilo o mnogo etabliranijim bankama od "klagenfurtske veš-mašine".

Oni stručnjaci koji u bankarstvu rade vjerojatno znaju mnogo suptilnije metode i postupke, a da su im pritom Zakoni i Ustav samo prigodne prepreke za preskakivanje. A u ovoj našoj državi smo nažalost naučili da su Zakoni najmanja garancija bilo čega. Čak i na najvišim razinama vlasti.

Tko je glasao

Mislim svaka firma se može

Mislim svaka firma se može zadužiti vani.

Tko je glasao

ne moraju u hrvatsku ni

ne moraju u hrvatsku ni dolazit

Sve to se iz HNB tečaja nažalost ne vidi. Ovakav monetarni apsurd u hrvatskom gospodarskom razvoju je sve ovo vrijeme proizvodio neracionalne disproporcije osiguravajući prednost masovnom uvozu s jedne, a slabeći proizvodnju i smanjujući šanse izvozu s druge strane. Danas, je svima već jasno da jedino možemo zaključiti kako je upravo ovaj namjerno inducirani nesklad postao stvarnim razlogom svih hrvatskih problema u ovoj recesiji.

predlažem malo logike
nije uvoz narastao zbog tečaja
uvoz se ne plaća u kunama nego u eurima
nije problem uvoza u tečaju kune
nego u višku novaca u rukama hrvatskih građana
naši građani imaju u rukama previše novaca
u odnosu na ono koliko realno zarađuju
i netko mora reći tu neugodnu istinu
trošimo ono što nismo zaradili
jer na to imamo moralno pravo
(partizani jer su se borili
ustaše jer su pobijeni
progresivni jer su progresivni
ovi drugi jer su patili
branitelji jer su branili
penzioneri jer su radili
mesić jer je sve to skupa)

izvoz se plaća u eurima
svi koji sad navodno ne mogu izvoziti jer je tečaj nepovoljan
svoju ipak na svjetskom tržištu robu prodaju u eurima
dakle potpuno je svejedno kakav je tečaj
nitko im ne brani da spuste cijenu u eurima
i onda poharaju svjetska tržišta

oni koji zastupaju teoriju inflacije
nemaju hrabrosti ljudima reći da primaju više nego što su zaradili
ajte ljudi u grčku
pa recite njemcima neka šalju novce
ne moraju u hrvatsku ni dolazit

luka

Tko je glasao

nego u višku novaca u

nego u višku novaca u rukama hrvatskih građana naši građani imaju u rukama previše novaca u odnosu na ono koliko realno zarađuju
Pitanje: odakle je taj novac? Uglavnom iz stranih kredita, iznajmljivanja soba na crno, rada vani. Prva od te tri stvari je dosta gadna.

Tko je glasao

Ovako za usporedbu

Ovako za usporedbu pogledajmo peko plota - "superstar" probijanja budžeta i proračunskih manjkova je Grčka, koja je zaljuljala cijelu eurozonu, i koja upravo donosi nove mjere za suzbijanje enormne krize. Banka magazin mi je upravo isporučila njeni Newsletter u moj inbox:

Prema mjerama vlade o smanjenju proračunskog deficita, sa četiri posto do kraja godine povećane su porezne stavke - za najniže sa 4,5 na pet posto, za srednje sa devet na 10 posto, i za uobičajene s 19 na 21 posto. Za otoke u Egejskom moru stavke su i dalje smanjene za 30 posto, odnosno iznose četiri, sedam i 15 posto.

A sad da vidimo - gdje smo to mi??

Tko je glasao

Naime, nama se službeno

Naime, nama se službeno govori da se to vrti negdje oko 45 milijardi Eura, ili kad prevedemo na seljački jezik – sve što proizvedemo odlazi na dugove

Ovo baš ne stoji. Prvo, ukupni dug je mnogo veći od rate koja dospjeva svake godine. Drugo, nisu svi koji sudjeluju u BDP-u zaduženi.

Evo, ja sam danas pojeo ručak. Mi smo ga proizveli. Dakle, nije "otišao na dugove".

Tko je glasao

Znaš zašto tvoj ručak

Znaš zašto tvoj ručak JOŠ NIJE otišao na dugove? Jer je Superhik Šuker USPJEŠNO ( hvale vrijedno!?) uzeo još par milijardi dolara kredita i sa njima "zakrpio" trenutni dug. I naravno, dodatno nas zadužio preko glave. Ali kada i ti izvori presuše, kada još usput, nakon INA-e, Plive i ostalog obiteljskog srebra, prodamo Dubrovnik, Brijune, zagrebačku katedralu i ćaćine gaće, onda ćeš i ti ( k'o i ja ) - zube na policu. Danas si se nekako izvukao a što - sutra?

Tko je glasao

Sutra ću aktivirati

Sutra ću aktivirati putovnicu, pa ćemo vidjeti kako će mi netko uzeti ručak da plati dug....

Tko je glasao

Jadranka Kosor nije

Jadranka Kosor nije naslijedila Sanaderovu lažljivu Vladu, ona je U KONTINUITETU bila njen drugi čovjek. Odnosno osoba koja je direktno i osobno sudjelovala, te ih zdušno branila, u svim marifetlucima koje su Sanader&co tako "stručno" obavili. I uz veliku pomoć "autoritativnog čovjeka iz sjene", koji je politikom NBH doveo do toga da se u RH više NIŠTA ne isplati proizvoditi. Evo slikovitog primjera: ako biste slučajno imali na raspolaganju dovoljno kapitala i htjeli se baviti unosnim poslovima oko zemnog plina, bi li radije investirali u VLASTITU PROIZVODNJU u istarskome podmorju ( gdje ga već eksploatiraju Talijani i nerijetko nam ga, našeg vlastitog, prodaju za velike novce ) ili bi se radije bavili UVOZOM RUSKOG PLINA? Svaki investitor uvijek prvo gleda vrijeme obrta uloženoga kapitala, pa kada dođe do zaključka da će uvozom KAD-TAD vratiti uloženi novac a vlastitom proizvodnjom NIKADA, onda izbor i nije neki veliki. U svemu ovome, dobri sluga loših gospodara ( NBH i Rohatinski ) ima veliku ulogu i do sada ju je odigrao - besprijekorno. Pa smo i došli tu - gdje jesmo. Unutrašnjih dugova se ni ne usuđujem spomenuti. A što se tiče vanjskih dugova, NE VJERUJEM ni ja u brojke koje nam servira ISTA ONA EKIPA ( tko još normalan vjeruje Šukeru?) koja nas je do ovdje i dovela. Ne bi se čudio, da i nas, kada netko pošten zbroji dva i dva ( što i gdje sve dugujemo ), ne potrefi - grčki sindrom. A onda bi se sve moglo i moralo - prašiti. Kako po Sanaderu, Šukeru, Jaci &comp, tako bome i po - Rohatinskom.

Tko je glasao

"Ni onda ni danas nisam bio

"Ni onda ni danas nisam bio protiv Rohatinskoga. Sami poslovi centralne državne banke su mi nepoznanica, a taj čovjek me osobno zadivljuje."

Previše subjektivnosti, kontradikcija i neznanja u dnevniku, a malo činjenica. Zato minus.

Tko je glasao

Hm, Previše

Hm,

Previše subjektivnosti, kontradikcija i neznanja u dnevniku, a malo činjenica.

Po običaju nisam uopće opterećen da li tko daje pozitivnu ili negativnu ocjenu - to je nešto osobno i ne ulazim u motive. Negativne ocjene nikada nisam davao, a sam vidim da me i Oštrić u tome slijedi.

Mi samo razmjenjujemo mišljenja i stavove i ništa više.

Tko je glasao

Znam, pročitao sam jednom

Znam, pročitao sam jednom takvu izjavu i poštujem istu. Jednostavno volim obrazložiti svoju odluku.

Koliko je korisno površno razglabati o politici HNB-a? Jasno mi je kad pričamo o nekim odnosima stranaka i političara za koje ne postoji previše analitičkih instrumenata, ali za HNB ima tako da... Uglavnom, želim samo opravdati svoj potez, a ne samo upisati minus bezveze. Čist račun, duga ljubav. I poštovanje.

Tko je glasao

Ne ro nije bio problem

Ne ro nije bio problem uopće i ne bih ni reagirao, ne tražim objašnjenja

Ali kad bi pažljivije pročitao tekst i komentare vidio bi da HNB nije ni bila prava tema teksta.

Tko je glasao
Tko je glasao

O tome bi se moglo reći

O tome bi se moglo reći ovo:

Mislim da je bitna pogreška mislita da HNB direktno određuje tečaj kune. HNB pokušava taj tečaj držati na istoj razini. Isto tako, uspoređivati tečaj na isti dan nije baš ispravno, tečaj pokazuje dnevne fluktuacije. Najbolje bi bilo uspoređivati prosječni tečaj za cijenu godinu.

Tko je glasao

kurs iz veljače kad je mali

kurs iz veljače kad je mali promet i onaj iz kolovoza kad je ogroman nemaju istu vrijednost niti povratni utjecaj. O tome je govorio spomenuti post "Cosmo Rohatinsku, u kojem se ukazalo na sveprisutni fenomen rasta kune, odnosno padanja eura u vrijeme turističke sezone što je destimuliralo turizam (jer su dobivali sve manje kuna), činilo turističko gospodarstvo sve nekonkurentnijim (uz ionako općenito precjenjeni tečaj kune) - i konačno rezultiralo manje s milijardu eura od turizma na kraju godine, i velikim gubicima po poduzećima.

Ovo što spominješ nisam gledao (valjda je izvor HNB) ali je to ustvari smokvin list koji prekriva golema prelijevanja vrijednosti ispod površine.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  2. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  4. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  5. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  6. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  7. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 95
  8. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  9. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  10. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  11. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  12. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  13. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  14. gospodari naši od aluzija komentara 0
  15. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  16. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  17. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  18. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  19. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  20. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  21. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  22. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  23. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  24. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  25. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0

Tko je online

  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 35

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron