Crkva

Ned, 06/07/2008 - 00:23 — Arowan

Ok, priznajem, jesam ateist, gledam kritički na sve što se događa sa crkvom i puno stvari mi se ne sviđa, ali poštujem crkvu i vjernike. Siguran sam da oni koji se predstavljaju najvećim vjernicima su ustvari gori od većine ateista.
Danas me je, blago rečeno, šokirala informacija da je od prošlogodišnje proračunske zalihe 35% potrošeno na crkvene projekte. I to bi sve i mogao progutati da je naša država u super situaciji, bez ikakvih dugova, bez ikakvih problema. Ali nije, i mi se ponašamo kao najrazvijenija država na svijetu koja ima novaca na bacanje. I opet, možda bi nekako mogao sve to progutati da crkva nema nikakve prihode i da je u problemima. Ali jako sam siguran da ni to nije činjenica. Koliko znam, država itekakve novce daje crkvi, nažalost i moje novce. Crkva dobiva ogromne novce za raznorazna 'događanja' koja priređuje.
I šećer na kraju! Hrvatska je tim proračunskim zalihama sa 'samo' 35% pomogla i katoličke crkve u Bosni, Makedoniji i Rimu. RIMU! Ovo je valjda apsurd svih apsurda, ako u Rimu crkva nema novaca da pomogne sama sebi, onda zašto uopće i postoji.

Nećete vjerovati, ali stvarno nemam ništa posebno protiv crkve, odnosno ne bi imao da se drži onoga što je i navodno njoj najbitnije. Ako većina ljudi to voli i hoće, neka im je. Iako sam u manjini i znam da ne smijem vikati na sav glas da nema boga, kao što oni smiju tvrditi suprotno svakodnevno. I znam da bi imao itekakvih problema u životu da to vičem na sav glas. Možda, nadam se, ovdje to i smijem. Ali isto tako vjerujem da imam pravo dići svoj glas kada se radi o nepravdi i trošenju i mojih novaca. Da se oni daju, od države, onima kojima je teško i jedva preživljavaju, ne bi rekao ni riječ. Koliko znam, to je uloga koju sama crkva sebi daje. Ali nažalost, od njih nećemo ćuti ni jednu riječ protiv takvog rada naše voljene vlade. Niti jedan od glavnih ljudi u crkvi neće nikada reći, dosta nam daje država, dosta sami zarađujemo, učinite nešto za ovaj narod da bolje živi. Nikada. Siguran sam da se itekako dobro snalaze i sami, i da i sami dobiju i previše novaca od vjernika. Ali skoro nikada se neću složiti da se i moji novci, koje pošteno dajem državi, daju crkvi. Rekao sam skoro, samo zato jer crkva u svojoj suštini ima sve one nabitnije stvari koje čovječanstvu trebaju, ali se s tim stvarima ne bave.

Iako se ovim tekstom nisam htio zamjeriti nikome, bojim se da to neću uspjeti. Zato jer ne mogu prešutjeti da uz sve ove stvari koje me smetaju, najviše me smeta što ja samo sa činjenicom da ne vjerujem u boga i crkvu, ispadam manji čovjek od onih koji vjeruju. Ali, vjerujte mi, ja više od onih ljudi koji redovito idu u crkvu, i predstavljaju se kao savršeni vjernici, poštujem druge ljude, hoću svima sreću, dobro i pravdu, i tako i živim svaki dan. Neću, a nadam se da i nisam, nikad nikome napravio zlo i nepravdu. Za razliku od ljudi koji misle i/ili se predstavljaju kao savršeni vjernici, a ustvari rade raznorazna sranja (oprostite mi na izrazu) i nepravde, te sa nekoliko ocenaša i zdravomarija misle da će sve to popraviti, kao da ništa nije bilo. Nažalost, bojim se da je kod nas puno previše takvih ljudi :(

Arowan dnevnik
Dodaj novi komentar
25 Up Down
2871 čitanja

Komentari

Ned, 13/07/2008 - 14:41 — ap

Mali prilog raspravi - o

Mali prilog raspravi - o arhitekturi novih crkvi u Hrvatskoj
http://www.vjesnik.hr/pdf/2007%5C02%5C17%5C08A8.PDF
http://www.tportal.hr/kultura/izlozbe/page/2007/05/07/0233006.html
Obratiti pažnju na činjenicu da se najistaknutiji i najiskusniji arhitekti stvaralački izražavaju s najvećim troškovima, veleimperijalno, što je inače i općenita odlika negdje od sedamdesetih na ovamo, čisto si smeće ako si i malo ispod te svjetske imperijalne razine.

Zašto crkvene strukture ništa ne reagiraju niti kada njihovi vodeći liturgičari i teolozi ovako otvoreno kritiziraju tu praksu kao protivnu II Vatikanskom koncilu i duhu krćanstva? Zašto na ovo ne nastave reagirati arhitekti niti itko drugi?
Zato što je ista praksa mila i kao dobar dan većini snaga, pa kako rezati stablo na kojem se fino razvijaš i rasteš, gdje je takvo izobilje plodova za sve.

odgovori
0 Up Down

Sub, 12/07/2008 - 00:33 — Arowan

Možemo ovdje pisati tisuće

Možemo ovdje pisati tisuće komentara, ali ostaju neke činjenice.

Iako većina ovdje realno gleda na crkvu i njezino djelovanje, čak i kada dodamo onih nekoliko koji ju bezuvjetno brane, siguran sam da ćemo se složiti oko nekoliko stvari.

Svi želimo svima dobro, sreću, pravdu, ljubav, da imaju dovoljno za jesti (kao i naš omiljeni premijer)........ itd. itd.

Ali uvijek će, u očima vjernika, biti više vrijedni oni koji vjeruju u boga i isusa... Ali po čemu su manje vrijedni oni koji u to ne mogu vjerovati, i više od njih vjeruju da boga nema. I zamislite da slučajno ja imam para na bacanje, puno više od crkve. I da pokušam pokrenuti nešto protiv crkve. I da u tome naglašavam da želim i da ću napraviti sve što mogu da pomognem ljudima koliko god mogu. I da mi neće na prvom mjestu biti gradnja mojih hramova, slijepo vjerovanje u nešto što ne postoji. Da sam uporan, i da imam sredstava, što mislite koliko bi mi ostalo do kraja života? Nažalost jako malo. Ali ja ne želim nikome ništa loše, baš nikome, baš suprotno. Ali to nije dovoljno, ja ću tada, u najboljem slučaju, završiti na liječenju, kao što neki ovdje već i žele da odem.

odgovori
0 Up Down

Uto, 08/07/2008 - 22:23 — ap

Pod pojmom Crkva je kod nas

Pod pojmom Crkva je kod nas u prvom redu Katolička crkva, iako ima i drugih.

Igrom slučaja je velika podudarnost specifičnih odlika katoličke crkve i političkih i općih poslovanja, uz veliku razliku u duljini i mogućnostima promjene igre, što većinu bavljenja čini pomalo nepotrebnim. Katolička crkva je specifično:
- jedina univerzalna crkva od značajnijih, što joj je istovremeno složen problem i Bertrandu Russelu glavna vrlina, obzirom ne deficit univerzalnog;
- veoma važna specifičnost da zbog tradicije i dalje pouzdano prakticira sva vremena a ne suvremenost, što se više izvana bave tom crkvom sve više pa, kao i drugo, to mijenjati mogu samo imanentniji.

To u praktičnom znači da i dalje jedina može obavljati najteže i najdulje misije u svijetu, koje ni blizu nikakva konkurencija niti ne pokušava, do stupnja da ulazi u bilo kakve nepodopštine u sprezi sa vlastima i poslovanjima.

Kod nas, obzirom na sličnu zavidnu tradiciju raznog ostalog poslovanja, ta sličnost ide tečnije nego drugdje, u svim varijacijama, tako da su varijacije na temu lakše nego što to dominantno izgleda. Npr. peščenički socijaldemokrati, svih nacija i vjera, tečno znaju i dopunjuju se sa Katoličkom crkvom, a od njih uče i BiH političari raznih vrsta.

odgovori
0 Up Down

Pon, 07/07/2008 - 17:22 — Quinquaginta

Puko generaliziranje. Te

Puko generaliziranje. Te kroz laprdanje o trošenju proračunskih novaca i laži o šutnji crkve o današnjim problemima, zlurado vrijeđanje vjernika jer autor je bolji od svih njih. Jadno. -1

odgovori
0 Up Down

Pon, 07/07/2008 - 16:19 — Abies

ajmo ljudi, dosta više o

ajmo ljudi, dosta više o našoj dragoj Crkvi, komu ne paše neka se upiše ovdje... :)

odgovori
0 Up Down

Pon, 07/07/2008 - 19:06 — frederik

Slažem se ali uz napomenu

Slažem se ali uz napomenu da nikome nije dozvoljeno svoje grijehe skrivati iza Crkve kao apsolutne zamjene božanskog značaja. Crkva to nije, nikada nije bila i nikada neće biti, ona je u krajnjoj liniji ustanova koju su stvarali ljudi i koja je samim time podložna grijehu.

odgovori
0 Up Down

Pon, 07/07/2008 - 14:19 — goxic

Ja sam vjernik i nisam se

Ja sam vjernik i nisam se našao uopce uvrijeđen, vec naprotiv sa mnogo iznesenih stavova se slažem. U svom vjerničkom stažu sam se puno više susretao sa lošim stvarima koje su dolazile iz Crkve nego sa dobrim. Od toga da je moj svečenik imao najnovijeg Pasatta i Pajero terenca za pohoditi gorice, dok je pola općine bilo gladno, pa do toga da je drugi slao svim župljanima excell tablicu koliko je tko prošle godine pri blagoslovu dao za crkvu sa preporukom da je minimum 50 Kn po članu. Nadalje, Crkva svjesno, ignorirajuci aktualno stanje, tjera spolni odgoj iz skola (broj spolno prenosivih bolesti je u rapidnom porastu, prosjecno stupanje u spolne odnose je 17 godina, veci broj maloljetnickih trudnoca posljedicno i abortusa,.....) a kada sam ja u svojoj župi bio na bračnom tečaju, od 10 parova koji su ga pohađali, samo moja tadašnja djevojka (a današnja supruga) nije bila trudna. Toliko o Crkvi i njezinoj ulozi u društvu. Isto tako susreo sam nekolicinu predivnih svecenika čijih se riječi sjetim gotovo svakodnevno, ali na žalost ti su istinski pastiri vjere u manjini. Barem kada stavim na hrpu svo moje iskustvo sa Crkvom.

p.s. i za vrijeme tehničke vlade je darovano 70 mil. Kn crkvi a kao fol se nije moglo za obalnu stražu i provedbu ZERP-a....

odgovori
0 Up Down

Pon, 07/07/2008 - 14:11 — hrvoje štefan

Crkva je prije svega

Crkva je prije svega politička organizacija, koliko god mi šutjeli o tome ili formalno dokazivali da nije.

Ono što je po meni posebno znakovito jest povijesni odnos Crkve i kapitalizma.

U današnjem tzv. postmodernistickom kulturnom kontekstu katolicka Crkva u Europi prvenstveno se bavi politizacijom životnih stilova. Navodno se bori protiv etickog relativizma koji po njezinom misljenju znaci dovodjenje u pitanje samog prirodnog poretka i Bozje rijeci (valjda se to dvoje povezuje kroz odnos prirode i katolicke kulture). Dakle, usredotocena je na pitanja seksualnosti, prava zena (pobacaj),.., a u ovim nasim primitivnijim balkanskim inacicma i na politicko odrzavanje odnosa nacije i vjere..
Svoj politicki utjecaj ostvaruje iz povlastene pozicije izvan formalnog politickog sustava, iz tzv. civilnog društva. Zasto povlastene?! Zato jer se poziva na legitimitet i autoritet društvenih temelja politike u ime kojih govori (90% posto deklariranih katolickih vjernika), a da u isto vrijeme nikad nije politicki izlozena demokratskoj provjeri. Na taj nacin ostvaruje vrlo snazan utjecaj na sve formalne politicke aktere-stranke, koje se oportnisticki ne zele zamjeriti instituciji koja ima vrlo snazna organizacijska sredstva za politicko zagovaranje i usmjeravanje politicke volje, a da u isto vrijeme nikad nije jednoznacno predstavljena u formalnom politickom procesu...

No tema koja je po meni vrlo znakovita je odnos katolicke Crkve i kapitalizma. Naime, temeljne krscanske vrijednosti puno su blize socijalistickoj nego kapitalistickoj ideji. A katolicka crkva u Europi uvijek je bila naklonjena kapitalistickom poretku. Dobro, do Francuske revolucije bila je naklonjena kralju, ali s usponom buržoazije i kapitalizma snažno se priklonila novim svjetovnim gospodarima i novom poretku. Isto tako, za vrijeme drugog svijetskog rata u najmanju ruku bila je blagonaklona prema nacistickom i fasistickom korporativnom poretku.

Za vrijeme tzv. komunizma katolicka Crkva je protjerana na margine, što po meni samo dokazuje da je njezina misija oduvijek bila politička, a Partija nije mogla dozvoliti bilo kakvo dijeljenje politicke moci (naravno, ovo je krajnje pojednostavljena teza koja zahtjeva brojne nadopune).
Krscanske vrijednosti i socijalisticka ideja krajnje su suglasni ili bi trebali biti kada je rijec o ekonomskim temeljima drustva.
No katolicka Crkva u Europi nakonjena je kapitalistickom poretku koji proizvodi ucinke koji su upravo u suprotnosti sa krscanskim vrijednostima.
Na koji nacin mozemo shvatiti da je katolicka crkva u Europi naklonjena kapitalistickom poretku?! Pa ona nikad ne politizira temeljna ekonomska pitanja i aktivno se ne uplice u ekonomske odnose moci (naravno, uz iznmku kada je ona u pitanju), pod opravdanjem da ona nije politicka oragnizacija i da to nije njezina odgovornost. Tek licemjerno i isprazno deklarativno sa oltara upozorava na socijalne nejednakosti, iskljucenost i diskriminaciju, koju kao da proizvodi Sotona u svima nama, a ne kapitalisticki poredak. S druge strane to neuplitanje žestoko nadoknađuje politiziranjem životnih stilova..

U Hrvatskoj je Crkva svojom šutnjom odigrala presudnu ulogu u prelasku na predatorski kapitalizam i u pretvorbeno-privatizacijskom zlocinu. Umjesto da u tim trenucima bude najglasnija u prokazivanju ocigledne nepravde i otvoreno stane u zastitu obespravljenih radnika, ona je sve snage usredotocila na politicku misiju povezivanja nacije i vjere. A u toj ulozi bila je zapravo politicki vezana na vladajuci HDZ, koji je bio najodgovorniji za pretvorbeno-privatizacijski zlocin. Tek je Kuharic jednom nesto promrmljao o "grijehu struktura", pazeci da svakome ostavi slobodu da to interpretira kako pozeli..
Dakle, Crkva se i u Hrvata bavi prije svega politizacijom zivotnih stliova, a da ono sto je za ljude zivotno i perspektivno najvaznije ne tematizira, osim kroz isprazne apstrakcije sa oltara. Umjesto toga svojim primjerima pocesto i negira vrijedosti koje proklamira - skromnost, vaznost duhovnih umjesto fetišizma materjalnih vrijednosti - gradeci velebne palace tipa Vojni ordinarijat u Zg itd..

Ono gje po meni Crkva ispunjava svoju misiju jest Latinska Amerika, gdje se poznata Teologija oslobođenja zajedno s obespravljenima bori protiv ekonomskog imperjalizma i socijalnih nepravdi koje proizvodi. Tamo nema ispraznih apstrakcija sa oltara, tamo se svecenici i radnici zajedno aktivno bore za pravdu..Valjda se zato i katolicka centrala u Rimu zestoko obrusila na Teologiju oslobodjenja, jer je ova kao prekoracuje i negira misiju Crkve..

Osobno necu imati nista protiv katolicke Crkve u Hrvatskoj ako i kada budem vidio da se i ona aktivno ukljucuje u politizaciju ekonomskih pitanja kao temeljnog izvora najvecih drustvenih nepravdi.. To bi po meni bilo potpuno u skladu s njezinom misijom i krscanskom vrijednostima (ili sa militantnim univerzalizom kakvog je promovirao Sv. Pavle, utemeljitelj Crkve), a i sa politickim karakterom Crkve..

odgovori
0 Up Down

Sub, 12/07/2008 - 19:54 — luka

kakav je sustav po tvome

kakav je sustav po tvome mišljenju bio u hrvatskoj
prije nego što je došao predatorski kapitalizam?
hrvoje ti, frederik i hanhan
svaki na svoj način ali
zajedno
dokazujete nešto što je u suprotnosti sa očiglednim
svakodnevnim
provjerljivim
iskustvom

da je prije bilo bolje
da su promjene naškodile većini
da je većina nezadovoljna
da je ta većina na izborima izabrala oporbu
sdp i zorana milanovića

a ja živim u zemlji
u kojoj je izbore dobio sanader i hdz
gdje nema javnih prosvjeda zbog izbornih rezultata

ajmo čitat ap-a

odgovori
0 Up Down

Ned, 13/07/2008 - 03:44 — frederik

E moj Luka da ni tebe ja ne

E moj Luka

da ni tebe
ja ne bih nikad sazna šta ja mislim,
a sada san vidiš sazna,
uz tvoju pomoć
jer si mi dušu prosvitlija.

'Rvoje ja i 'An'an
smo jedno opasno društvo
a posebice oni 'An'an, mulac i terorista
koji je reka da ni normalno kade netko jedaput, pa dvaput,
pa triput bira
a šćeta da ne mere i još koji put,
jerbo demokraciji nigdi kraja nima, niti smide biti.

Sram nas bilo,
Ma ko je to samo izmislija??
Da se smide birat samo u jedan bot!
jerbo mi ne znamo
da je demokracija ki bukara do vrja puna vina
i nisi čovik ako ji barenko dvi, tri do dna ne potegneš
i unda u prančioku ka blaženik
u Sanaderu ka u Božjoj prikazi uživaš!

Jerbo ti je jedino on, i samo on omogućija
ka Božji pomazanik,
da jebeš demokraciju u kojoj se ne mere
barenko na dvi tri katrige sidit,

A šta ton prilikom zakon Božji i ljucki zaobiđeš
ma ko ji šiša kad su ovce!
I Bog i čovik!
Svi osin apeja.

odgovori
0 Up Down

Pon, 07/07/2008 - 19:55 — znatizeljni

Dajem 4 * zbog otvaranja

Dajem 4 * zbog otvaranja vrlo zanimljive (pod)teme, premda bih od autora meni vrlo dragih političkih analiza očekivao više kompetentnosti kad je u pitanju ekonomsko-političko djelovanje Crkve, osobito u Europi. No, očito si, zbog preokupacije nekim drugim temama, ovu pomalo zapustio.
Ipak, vrlo si dobro uočio da je Crkva, po svom nauku, puno bliža socijalističkoj, negoli kapitalističkoj ideji. Njena je, međutim, nesreća, upravo ovdje u Europi, da su socijalističke ideje u najvećoj mjeri (bile?) ujedno i protuteističke (nosim kapu sa tri roga, i borim se protiv Boga...), pa Crkva u njima nije mogla naći saveznika, nego tek nepomirljivoga neprijatelja. No, mnoge crkvene poruke, pa i u hrvatskoj danas, ipak poprilično "mirišu" na socijalizam, što naravno ne jamči da neće naići na vrlo žestoke kritike, pa i deklariranih "socijalista" (vidi primjer "neradne nedjelje"). Što se pak europskih okvira tiče, nije li upravo (po tebi "navodna") borba protiv etičkoga relativizma barem indirektno (premda ja smatram i direktno) uperena protiv "kapitalističkoga poretka" odnosno njegovog glavnog gorivog pogona - potrošačkoga društva.
Inače, kad bi malo aktivnije pratio istupe crkvenih velikodostojnika u Europi, počev od Vatikana, sigurno bi uočio česte (skoro svakodnevne) istupe protiv Kapitala kao novoga božanstva, pa ne bi ovako ovlaš zaključivao kako "ona (Crkva) nikad ne politizira temeljna ekonomska pitanja i aktivno se ne uplice u ekonomske odnose moci" (samo, za tu vrstu informiranja nipošto ti neće biti dovoljan domaći dnevni i tjedni tisak)

usredotocena je na pitanja seksualnosti, prava zena (pobacaj),..
Upravo je činjenica da se Crkva, kao jedna od rijetkih preostalih institucija, vrlo aktivno bavi navedenim i drugim bioetičkim pitanjma, po mome mišljenju glavni dokaz da Crkva nije prije svega politička institucija. Jer, bavljenje tim temama Crkvi u zapadnome svijetu ne donosi ama baš nikakvu korist ni popularnost - upravo suprotno. Samo bi se samoubilačka ili potpuno amaterska politička organizacija tako uporno bavila temama na kojima iz dana u dan "gubi glasove".
Pa zašto onda, pobogu, to rade?! Kad bi se malo dublje pozabavio tim pitanjem, siguran sam da bi došao do istoga zaključka kao i ja: zato što ne može pobjeći od nauka kojega je preuzela i osjeća obvezu prenijeti ga dalje. No, vremena baš i nisu takva da bi govor o uzvišenosti seksualnoga čina i dostojanstvu nerođenog ljudskog bića naišao na veće razumijevanje javnosti (evo, i ti temu pobačaja stavljaš isključivo u domenu ženskih prava, dok ga Crkva prije svega promatra kao borbu za prava nerođene djece, a ona joj na tome ne mogu niti zahvaliti, a kamoli ojačati njen utjecaj u društvu)

a u ovim nasim primitivnijim balkanskim inacicma i na politicko odrzavanje odnosa nacije i vjere.
To je uvjetovano prije svega povijesnim razlozima. Crkva u Italiji, ili Francuskoj i Njemačkoj, tom se temom već stoljećima bavi tek rubno. No, nije Crkva na ovim našim balkanskim prostorima birala okolnosti u kojima se "održavanje" nacionalnog osjećaja pokušalo, blago rečeno, "oslabiti".

a vrijeme drugog svijetskog rata u najmanju ruku bila je blagonaklona prema nacistickom i fasistickom korporativnom poretku.
Ova me je izjava toliko šokirala (ne zbog toga što je izrečena, nego od koga je izrečena) da s njom najradije ne bih ni polemizirao. Stoga te upućujem da, prije ovako optužujućih izjava, proučiš barem encikliku pape Pia XI iz 1937. godine Mit brennender Sorge, te proučiš broj ubijenih biskupa i svećenika (o vjernicima da i ne govorimo) pod nacističkm režimom u Europi, ma možda barem korigiraš svoj stav po tome pitanju.
Inače, bilo bi tu još potpitanja i "ispravljanja netočnih navoda", no ne bih želio previše privatizirati prostor ove rasprave.

odgovori
0 Up Down

Ned, 13/07/2008 - 09:38 — frederik

Arowan je precizno

Arowan je precizno rekao:
Siguran sam da oni koji se predstavljaju najvećim vjernicima su ustvari gori od većine ateista.

I to je velka istina - mnogo onih koji "vjeruju", a krše Božje i ljudske zakone ustvari su ateisti ili antoteisti jer se umjesto bogu (čovjeku) klanjaju zlatnom teletu.

Ono što se ovdje na baš takav "skriveno ateistički" način provlači kod svih onih koji (ovdje i u društvu) brane davanja iz državnog proračuna Crkvi nije u skladu s onim što je "bezbpožnik" Arowan rekao. On je upro kritički prst u trošenje proračunskih rezervi, kojima nije prioritet financiranje crkve (ovdje u BiH ili Rimu). Proračunske rezerve imaju svoj smisao, opravdanje pa i pravila za trošenje.

Budući da Crkva ima svoje planirane stalne potrebe koje ulazi u raspored proračuna, i ta sredstva dobija regularnim putem većinom bez prigovora javnosti, pravi odgovor na Arowanovo pitanje bi bio odgovor na pitanje što se to prošle godine u crkvi doista katastrofalno dogodilo, da je trebalo posegnuti za čak 35% sredstava namjenjenih rezervama za izvanredne okolnosti???

Dakle koje su se to izvanredne okolnosti dogodile prošle godine?? Nije bilo potresa, nije bilo poplava, nije bilo rata ni rušenja, Ili se ja ne sjećam!

Jedina redovita okolnost koja je na nekim razinama doživljena kao više nego izvanredna (jer su prognoze pokazivale nezgodan smijer) bili su - izbori!! Dobro se sjećam da su krajem godine pred izbore ogromna sredstva liferovana Crkvi iz državnih rezervi. Bez nekog suvislog objašnjenja!

Ako su ova sredstva bila usmjerena i trošena za izborni inženjering pod imenom pomoći Crkvi (a sjećamo se kako su se gomile ljudi i autobusa slievali iz susjedne države, te prelazili granice samo da bi glasovali u hrvatskim izbornim jedinicama, i ako je to trebao netko orgnaizirati jer košta, onda svi oni koji su u tome učestvovali i za to uzeli novac su ustvari - ateisti.

Tako opet Arowan ima pravo - to nije bio kršćanski, božanski nego ovozemaljski posao koji se zove politička korupcoija. U jednom mom članku posvećenom tome (iz serijala Institucionalne krize) upitao sam se što se događa u tim glavama kada u vrijeme izbora masovno krenu u takve izboprne migracije, koje su sve osim civilizacijskog ponašanja - i predstavljaju eklatantan primjer zloupotrebe i grijeha.

Globus koji je opisivao ovu pojavu (naša pisanja i Hanhanovu analizu) na naslovnicu podužeg članka o učinku 450.000 prekobrojnih glasača - kao ilustraciju stavili su upravo - časnu sestru na glasačkom mjestu.

Koliko je "velikih vjernika", te časnih otaca i sestara glasovalo dva puta, tamo gdje stanuju i tamo gdje su se nelegalnim putem upisali kao glasači. Da li su to "svete" ili ateističke glave! To su Pasdarani, čuvari revolucije, koji su spremni kršiti zakone da bi sačuvaliu Hrvatsko od Hrvata??

To se jednom mora promijeniti jer nikada nećemo postati građanska država i znati koga optužiti kad nam zaista katastrofalno krene , kao što je to sada.

odgovori
0 Up Down

Ned, 13/07/2008 - 12:33 — ap

To se jednom mora

To se jednom mora promijeniti jer nikada nećemo postati građanska država i znati koga optužiti kad nam zaista katastrofalno krene , kao što je to sada.
Pitanja građanskog odavno nisu ni u ovim krajevima nešto apstraktno, a u zahtjevnijim razdobljima kao sada ta pitanja dolaze još više od izražaja.

Iako su i svi djelovi i detalji važni, ipak su puno važnija minimalno cjelovitija pitanja jer:
- su kod nas baš dugo u stranu micani minimumi cjelovitog po područjima i u društveno-političkoj praksi u cjelini, ne slučajno nego iz veoma ozbiljnih razloga i ključno. Npr. do danas su sustavno u strani sklonjena pitanja zajedničkog hapanja sve zajedničke stambene imovine i stalnog izvlačenja ogromnih milijardi od toga i raznih povezanih investiranja (komunalna infrastruktura i razno), nešto svjetski rekordno i dimenzija koje su značajnije od raznih drugih velikih igri;
- osnova pravila minimalno ravnopravnih uvjeta, konkurencije, plaćanja i svega oko demokarcije je većini snaga ne samo zadnja rupa na svirali nego smo svjedoci višedesetljetnih bezočnih laži i muljanja do daske na otvorenoj sceni i od onih snaga koje se predstavljaju i doživlajavaju kao intelektulna, politička i moralna svijest i savjest, pa se ne radi uopće o nekom djelu nego o pitanju cjeline i minimuma među očekivano vodećim snagama društva:
- problemi društva su prvenstveno poslovno-financijski. Nitko nema ni blizu toliko novaca i ostalog pratiti već višedesetljetnu prolupalost društva, koju je već dovoljno evidentirala SFRJ premijerka Milka Planinc davne 1981.g., pogotovu u vezi sustavne agresije svih udruženih snaga na minimume. Odavno uopće nije težište problema suženo na SK, HDZ, SDP i druge vodeće partije i vlasti nego je osnova osvajanja, hapanja i agresije na minimume bar 10 x šira od toga, a uključuje veoma sustavno u sustavno agresivne pristojne i misleće snage. Uopće nije pretjerano tvrditi da je to razmjera a la maoistička kulturna revolucija i da je fundirano istih godina, samo tehnološki drukčije. I zadnji valovi nakon očekivanih promjena od siječnja 2000.g. su se odvijali po tom obrascu sedamdesetih, strašna navala na sve povezana sa beskrajnim milijardama, u kojoj navali su rijetki preživjeli pojedinci bili na udaru slično sedamdesetih kod nas i u Kini. Još nema vidljivih znakova svijesti oko toga. U izborima karjem 2003.g. su Andro Vlahušić i Račan, radi pariranja impresivnom Čačiću oko velikih znanja i sposbnosti u trošenju ogromnih milijardi, grozničavo tvrdili da imaju strašan program i u zdravstvu sa već pripremljenih 15 mlrd kuna projekata a odmah potom još bar toliko. Na prošlim izborima su se odvijala slična takmičenja. Što znači ide, samo je pitanje tko. Kao priznati referetni profesionalac od svih tih istih mogu samo reći da je nesvijest oko toga samo nastavilia rasti od sedamdesetih na ovamo te da je definitivno masovno prešla sve granice i otišla s onu stranu svega (a nema gang of four ni ičeg sličnog za uhvatiti, jer u tome sudjeluje cca 95 % divizija).

Tako da smo došli do zrelosti i sinteze dugog puta, u okviru čega su dovoljne minimalističke stari ali koje se, na žalost, bitno zahtjevnije od bilo kakvih ša i respektabilnih detalja. Na žalost su pitanja HDZ-a, izbornih inženjeringa, crkve, Hajduka i Dinama i muljanja u tome ... veoma sporedna pitanja i u minimalističkim pitanjima poslovanja. O puno zahtjevnijim, dubljim i puno skupljim troškovima i (ne)mogućnostima se radi. Veoma je povoljno što su se sve škole i svi cvjetovi imali prilike i imaju prilike iskazati, što su vični, pa im je svima pržaju jako dobre prilike za igru.
Da ne bi ostalo bez nagrade, evo nagradne igre - neka bilo tko nađe bilo gdje kakavi javni posao (može i bilo šta političko) realiziran cj

Slični tekstovi

Registrirajte se!!!

Prijava korisnika

Novi dnevnici

Popularni sadržaji

Današnji:

Upravo pročitano:

Crkva

Komentari