Tagovi

Cirkus Moire

Hloverka Novak Srzi?, Dijana ?uljak Šelebaj, njezin suprug Vladimir Šelebaj, HTV-ova novinarka Ivana Šiki? te Irena Naki? Cirkveni, direktorica PR agencije Moire PR
NOVINARSKO PODUZETNIŠTVO ?EDO MIROLJUBIVE KOEGZISTENCIJE HTV-a I CENTARA DRUŠTVENO-POLITI?KE MO?I

Cirkus Moire

Dijana ?uljak Šelebaj Moire PRDijana ?uljak-Šelebaj (dio trojca PR agencije Moire) nije usamljen prisavski slu?aj kad se radi o sumnjama za poimanje novinarstva kao sredstva za paralelno ubiranje zarade i za višegodišnje lagodno življenje u interesnom konfliktu. Mnogo je takvih koji su prošli bez ikakvih istraga i sankcija: od Mili?a i Vlahova, preko Šiki?eve i Tomljenovi?a, do Novak-Srzi?eve i nesretnog Joze Kapovi?a na kojemu se slomilo, jer je dovoljno nebitan da se na njemu slomi

Piše Ivica ?iki? - Novi list
Na prisavski stup srama prvi je – zbog korupcijskih sumnji – pribijen Jozo Kapovi?, neko? HTV-ov saborski izvjestitelj, koji se prije dvije-tri godine uorta?io s Goranom Mili?em, pa je postao urednik i voditelj tjednog televizijskog magazina »Brisani prostor«, koji se, ina?e, više ne emitira i u kojemu se novinarstvo – neometano od HTV-ova vodstva – vješto ili manje vješto godinama tretiralo kao oblik uredni?kog malog poduzetništva. Kapovi? je suspendiran nakon što je Mirko Duspara, HSP-ov gradona?elnik Slavonskoga Broda, obznanio da je angažirao PR-agenciju Moire kako bi u medije plasirao storiju o vrlo vrijednom sporu u kojemu se Slavonski Brod predstavlja kao ošte?ena strana. Pri?u s takvim sadržajem agencija je uspjela plasirati u tjednik Globus i u »Brisani prostor« u kojemu je prilog na?inio Kapovi?. On je suspendiran po hitnom postupku, premda nije sasvim jasno što ta suspenzija prakti?no zna?i: niti više ima »Brisanog prostora«, niti Jozo Kapovi? išta ure?uje.
Ne?emo ovdje razglabati o teorijama kompliciranih odnosa izme?u propagandnih agencija s jedne, te novinara i medijskih ku?a s druge strane. Ne?emo ni o op?enitom deformiranju žurnalizma u smjeru ambalaže za slabo prikriveno oglašivanje i za plasman tzv. spinova. Ovdje ?emo o trajnožare?em kaosu koji ve? dugo trese prisavsku antinovinarsku utvrdu, kaosu u kojemu caruju interesni i politi?ki klanovi, u kojemu se na dnevnoj bazi sklapaju i razvrgavaju savezništva, u kojemu se gaze svi principi i vlada improvizacija te u kojemu nema autoriteta što bi obuzdao nabujale zvjezdane sujete koje u skrbi za o?uvanje svoga lica na ekranu ne prezaju ni od najlu?ih moralno-logi?kih akrobacija, ni od ?istog ekshibicionizma. Pritom se sve doga?a o trošku gra?ana koji HRT-u godišnje daju više od devetsto milijuna kuna na ime pretplate. Dodatnih pedesetak milijuna eura ubere se marketinškim poslovima.

ništa od istrage

U povodu iskrenosti Mirka Duspare promptno su se oglasili iz Državnog odvjetništva i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala: najavili su da ?e istražiti novinarsko poduzetništvo na Hrvatskoj televiziji, ali ve? je sad sasvim jasno da od te istrage ne?e biti ništa, izme?u ostalog i zato što nije jasno o kojem bi se kaznenom djelu radilo i zato što je prili?no izvjesno da je nemogu?e egzaktno dokazati kako je netko od nekoga primio novac za plasiranje odre?ene teme ili za ne?ije ugoš?avanje pred HTV-ovim kamerama. Dokaz bi moglo biti samo neo?ekivano pokajni?ko svjedo?enje jedne od dviju strana koje su bile uklju?ene u taj kupoprodajni odnos. Još ja?i argument u prilog tezi o paradnoj tužiteljskoj najavi istrage leži u slu?aju Dijane ?uljak-Šelebaj, koji se bez ikakvih efekata dugo razvla?i po novinskim stupcima i ladicama Državnoga odvjetništva koje ve? mjesecima provodi tzv. izvide, premda ne bi trebalo biti naro?ito komplicirano ustanoviti istinu.
Naravno da gospo?a ?uljak-Šelebaj nije usamljen prisavski slu?aj kad se radi o sumnjama za poimanje novinarstva kao sredstva za paralelno ubiranje zarade i za višegodišnje lagodno življenje u interesnom konfliktu. Mnogo je takvih koji su prošli bez ikakvih istraga i sankcija: od Gorana Mili?a i Petra Vlahova, preko Ivane Šiki? i ?ure Tomljenovi?a, do Hloverke Novak-Srzi? i nesretnog Joze Kapovi?a na kojemu se slomilo, jer je dovoljno nebitan da se na njemu slomi. Pri?a o Dijani ?uljak-Šelebaj, me?utim, najsnažnije je svjedo?anstvo o nedodirljivosti onih koji nisu nebitni i koji su tijekom godina ispleli ?vrste interesno-politi?ke mreže u kojima se koprcaju, ili su se koprcali, mnogi što bi trebali odlu?ivati o (profesionalnoj) sudbini vrlo utjecajne prisavske novinarke koja je karijeru utemeljila na ratnom huškanju protiv Bošnjaka. Sveop?a službena inertnost – koja je možda uvjetovana i, stvarnim ili iracionalnim, strahom od doti?ne gospo?e – omogu?ava Dijani ?uljak-Šelebaj da lakonski odbacuje sve novinarske sumnje o vlastitom profesionalnom poštenju, da se služi neistinama i poluistinama, da ukazuje na još strašnije nepoštenje onih koji joj navodno rade o glavi, da najavljuje tužbe protiv svih koji uzalud spominju njezino ime, da glumi zasi?enost promašenim i nedokazivim optužbama na njezin ra?un te da u javni optjecaj plasira najfantasti?nije teorije o planetarnim urotama protiv njezine persone.

slu?ajni pariški susret

Godine 2002. Dijana ?uljak bila je dijelom trija koji se kasnije pro?uo pod imenom Moire. Šefica i vlasnica, kao i danas, bila je Irena Naki?-Cirkveni, a tre?a partnerica bila je Ivana Š
iki?, HTV-ova novinarka koja je postala poznata kao glasnogovornica prve predsjedni?ke kampanje Stjepana Mesi?a. Dok su raznim tvrtkama pružale usluge propagiranja i marketinškog savjetovanja, ?uljkova i Šiki?eva bile su zaposlenice Informativnog programa Hrvatske televizije, što zna?i da su se istovremeno bavile i promidžbom ne?ijih poslovnih interesa i novinarstvom: za suspenzije i otkaze u tom slu?aju nije trebalo pozivati ni policiju, ni Državno odvjetništvo, ali tadašnji ravnatelj Mirko Gali? nije imao hrabrosti da se obra?una s novinarkama koje su imale jake politi?ke i podzemne zaštitnike. Sve je ostalo na kuloarskim pri?ama i indicijama kojima se ugla?eni Gali? nije htio baviti, kao što se nije htio baviti ni raširenim poslovima netransparentne kupovine programskih sadržaja, pogotovo onih što su stizali iz vanjske produkcije.
U kolu agencije Moire plesala je nekolicina HTV-ovih urednika i novinara, me?u kojima istaknuta mjesta pripadaju Goranu Mili?u i Hloverki Novak-Srzi?. Ova potonja, nekad urednica Otvorenog a danas glavna urednica Informativnog programa, nalazi se na fotografiji koja je u ?etvrtak objavljena na portalu Business.hr: fotografija je, navodno 2004., snimljena u Parizu, a na njoj vidimo vesela lica Dijane ?uljak-Šelebaj, Irene Naki?-Cirkveni, Hloverke Novak-Srzi?, Ivane Šiki? i Vladimira Šelebaja. Taj, od zaborava otrgnuti, pariški trenutak interesantan je, ponajprije, zbog nedavne izjave Irene Naki?-Cirkveni da Hloverku Novak-Srzi? poznaje tek površno. Zanimljiva su i objašnjenja fotografije. Gotovo svi akteri kazali su da se pariški susret dogodio sasvim slu?ajno. Gospo?a Naki? izjavila je da je u Pariz doputovala u društvu Ivane Šiki?, dok je Hloverka Novak-Srzi? rekla da je u francuski glavni grad stigla s Vladimirom Mami?em. Nije objašnjena nevjerojatna slu?ajnost susreta, jer je slu?ajnost, valjda, ionako neobjašnjiva.

core media., digitel multimedija....

E sad, Vladimir Mami? spona je za sljede?u poslovnu avanturu Dijane ?uljak i njezina muža Vladimira Šelebaja. Godine 2004., dakle one godine kad se dogodila slu?ajna pariška ve?era, sklopljen je ugovor o tajnom društvu, u kojemu se odvjetnik Vladimir Mami? pojavljuje kao osniva? i jedini ?lan producentske ku?e Core media, dok su Dijana ?uljak i Vladimir Šelebaj tajni suvlasnici te ku?e koja je, u godinama što su uslijedile, prodavala program i HTV-u, gdje je ?uljkova i tada bila zaposlena, i konkurentskoj Novoj TV. Tajni suvlasnici tvrdili su, naravno, da je ugovor falsifikatorska podvala i da mo?na novinarka nikad nije imala vlasni?ki udio u Core mediji, pa da i nije mogla biti ni u kakvom sukobu interesa. Državno odvjetništvo ve? mjesecima istražuje autenti?nost tog ugovora, premda je teško doku?iti zašto su potrebni mjeseci da se provede grafološko vješta?enje i da se utvrdi je li rije? o originalnim potpisima bra?nih drugova. U travnju prošle godine Core media prodana je tvrtki Digitel Multimedija, s tim da su Šelebaj i »ostali suvlasnici«, pored novca, dobili i 30 posto udjela u Digitelu koji je kasnije uspostavio poslovni aranžman s HTV-om. Kad su ugovori o prodaji prodrli u javnost, Šelebaj je brzinski degažiran iz Digitela.
Vladimir Šelebaj, osim toga, zamjenik je predsjednika Nadzornog odbora Hotela Vodice d.d., a društvo mu prave HTV-ov gospodarski urednik ?uro Tomljenovi? te Andrija Kevi? koji je, prema pouzdanim informacijama, suvlasnik re?enog hotelskog poduze?a i protiv kojeg je vo?en postupak zbog malverzacija u Mesoprometu i Salonacoopu. Kevi? je, ina?e, vrlo blizak s HSS-ovcem Antom Markovom: njih su dvojica, zapravo, bili glavni HSS-ovi arhitekti postizborne koalicije s HDZ-om, a Markovu je za dlaku izmaklo ministarsko mjesto. Za utjehu, postavljen je za direktora državnog JANAF-a.

dijana intacta

Tre?i ?lan ove grupacije zove se Smiljan Relji? i devedesetih je godina bio šef Službe za zaštitu ustavnoga poretka. Relji? o?ito mašta o povratku u državnu službu i na javnu scenu, a nekoliko njegovih nedavnih televizijskih nastupa – koji su u funkciji povratka – moglo bi se povezati s propagandnim uslugama Dijane ?uljak. Pored golemog utjecaja u HSS-u, Andrija Kevi? uvelike utje?e i na poteze HSLS-a.
Jozo Kapovi?, dakle, suspendiran je, a bili su suspendirani i kažnjavani i drugi novinari zbog manjih ili ve?ih profesionalnih nepodopština ili zbog ne?ijeg umišljaja o njihovim nepodopštinama. Putanja iz krajnosti u krajnost sad bi mogla dovesti do toga da se sankcionira i novinarsko druženje s PR-ovcima. Dijani ?uljak-Šelebaj, me?utim, do današnjega dana ni na koji na?in nije stavljeno do znanja da je dodirljiva. Glavna urednica Novak-Srzi?, unato? zahla?enju odnosa, ne?e udariti na nekadašnju prijateljicu i poslovnu partnericu, jer bi tako riskirala da je ova sa sobom povu?e u glib. Glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutli? svojedobno je, u privatnim razgovorima, tvrdio da ?e doti?noj uru?iti otkaz ?im mu budu dostavljeni dokumenti o njezinoj vlasni?koj povezanosti s Core medijom, no kad je dobio dokumente, okrenuo je plo?u: papiri su proslije?eni Državnom odvjetništvu, ruke su oprane i sad se ?eka o?ekivani ishod – da tužiteljstvo godinama istražuje i da na kraju zaklju?i kako u cijeloj pri?i nema ni?eg spornog. Sutli? se boji da bi odstranjivanje Hloverke Novak-Srzi? i Dijane ?uljak-Šelebaj otvorilo prostor za razmatranje njegove odgovornosti, jer je prvu vratio na HTV i dao joj visoku funkciju, a drugoj je tolerirao sve paralelne i mutne poslove.
To bi bio prevelik hazard za ?ovjeka koji je u dosadašnjem ravnateljskom mandatu pokazao interes samo za zadovoljavanje vlastitih hedonisti?kih poriva i za uspostavljanje televizije koja se ne?e zamjeriti nijednoj važnoj politi?koj osobi ili opciji: neka vlada unutrašnji nered i nerad, i neka se skandali proizvode na teku?oj traci, ali bitno je da se ne narušava poželjna politi?ka ravnoteža, kao glavno jamstvo ravnateljeva preživljavanja. Upravo stoga kazne ne?e biti namijenjene Dijani ?uljak i onima koji su joj sli?ni, nego rijetkima koji remete miroljubivu aktivnu koegzistenciju izme?u HTV-a i centara društveno-politi?ke mo?i. Sutli? je, naime, sve svjesniji da HDZ samo ?eka njegov krivi korak, a da se više ne može pouzdati u zaštitu onog koji je najzaslužniji za njegovo sjedanje u ?elnu prisavsku fotelju: sve je više signala da je Stipe Mesi? digao ruke od Sutli?a i da mu ne pada na pamet boriti se za njegov ostanak.

glavni junaci prisavske sapunice

Vanja Sutli?: Glavni ravnatelj HRT-a trudi se da se ne miješa u svoj posao. Njegov autoritet ravan je nuli, a jasno je i zašto: u novinarskoj karijeri uglavnom se isticao sivilom i nezamjeranjem, a u dosadašnjem ravnateljskom mandatu nije povukao nijedan potez iz kojeg bi bilo vidljivo da zna što ho?e i da ima ki?mu napraviti uistinu javnu televiziju koja ne?e služiti politici, e da bi ravnatelj bio spokojan.

Blago Markota: Ravnatelj Hrvatske televizije, koji je imenovan relativno nedavno, još se uvijek drži diskretno i trudi se da ne bude zapažen. Upu?eniji misle da se kloni mogu?nosti da kakvim gafom kompromitira šansu da usko?i u Sutli?evu stolicu kad ovome istekne politi?ki rok trajanja.

Domagoj Buri?: HTV-ov programski direktor bavi se isklju?ivo ideološkim pitanjima, to jest nastojanjima da se na toj televiziji u dovoljnoj mjeri nastave njegovati tekovine tu?manizma. Njegov je utjecaj proporcionalan koli?ini Sanaderova respekta prema Tu?manovoj politi?koj baštini: dakle, nije naro?ito impresivan, a i to malo utjecaja realizira u skladu sa željama supruge Jasne Ulaga-Buri?.

Hloverka Novak-Srzi?: Šefica Informativnog programa svim se silama trudi da se distancira od vlastite, dalje i bliže, prošlosti, ali od nekih se odnosa, zajedni?kih poslova i fotografija naprosto ne može pobje?i. Ne može se pobje?i ni od vlastitog karaktera koji Hloverku Novak-Srzi? uvijek vu?e prema udovoljavanju željama politi?kih mo?nika, pri ?emu stradavaju oni koji bi se, uz ostalo, malo bavili i novinarstvom.

Denis Latin: Od 2000. godine pa naovamo otvorio je na HTV-u prostor za mnoge teme o kojima se dotad u toj ku?i nije smjelo ni misliti, a brojne njegove kolege uvjerene su da se o tim temama ne bi smjelo razmišljati ni danas. To mu nitko ne može osporiti. No, problem s Latinom sadržan je u tome što ozbiljne i teške teme nije otvarao zbog vjere u njihovu važnost, nego zato da bi skrenuo pažnju na sebe. Uvjerenost u vlastitu veli?inu i povla?ivanje zahtjevima ega otjeralo ga je u bezbrojne nedosljednosti i pragmati?ne paktove koji su se ispostavili promašenima, što mu je oduzelo dobar dio vjerodostojnosti u borbi za novinarske slobode.

Dijana ?uljak-Šelebaj: U posljednje vrijeme po?inje pokazivati znakove nervoze, što je pouzdan znak da polako ali sigurno ostaje bez titule najmo?nije žene na HTV-u i bez statusa neformalne ideologinje Informativnog programa. Iz ormara svako malo ispadaju tajni ugovori i fotografije sa zaboravljenih druženja: bahatost se po?inje vra?ati u obliku na koji Dijana ?uljak nije ra?unala, pa se može o?ekivati nastavak rasta nervoze.

Goran Mili?: Povukao se iz uredni?kih krugova, ostavivši za sobom antologijske primjere (ne)prikrivenog oglašavanja i ismijavanja novinarstva. Ne?e mu se, me?utim, ništa dogoditi, jer on slovi za žurnalisti?kog genijalca kojemu su dozvoljene sitne ljudske slabosti, kao što je ona prema materijalnim dobrima. Jozo Kapovi? se prevario kad je pomislio da je samim ?inom ure?ivanja »Brisanog prostora« stekao i Mili?evu nedodirljivost.

Zoran Šprajc: Ovaj urednik i voditelj Dnevnika trenuta?no je – uz Latina i Stankovi?a – glavni proizvo?a? glavobolja kod Hloverke Novak-Srzi? i Vanje Sutli?a: oštroumni Šprajc ugrožava, naime, HTV-ovu politiku nezamjeranja, pa je izvjesno da ?e se poduzeti sve kako bi ga se što više utišalo. Hloverki i njezinim izvršiteljima posao donekle olakšava Šprajcova ljubav prema paralelnim aktivnostima što su nespojive s novinarstvom.

Dražen Maji?: On je prvi me?u izvršiteljima ideja Hloverke Novak-Srzi?. Prvi i najvatreniji, s tim da spomenuti superlativ po?esto podrazumijeva odsustvo obraza, logike i profesionalnih obzira. ?vrsto je prigrlio ku?nu praksu snishodljivosti spram mo?nih i ne bi bilo iznena?enje kad bi ostao na liniji i duže od pokroviteljice prema kojoj osje?a bezgrani?nu lojalnost iz zahvalnosti.

Aleksandar Stankovi?: Izborio se za status unutrašnjeg disidenta s pokri?em, kojem ne prijeti gotovo nikakva opasnost i koji stoga, s vremena na vrijeme, može dignuti glas protiv šefova i protiv atmosfere koja vlada Prisavljem. Pritom je dobro svjestan granice do koje se može i?i u održavanju bezrizi?nog disidentskog položaja i zasad pazi da tu granicu ne prije?e.

Objavljeno u Novom listu 13.12.2008.. Tekst odli?no prikazuje sve odnose na HTV-u pa ga prenosimo u cjelosti jer nije dostupan na drugi na?in:-(

http://www.bezcenzure.com
Cenzura je oglašavanje koje pla?aju vladaju?i

Komentari

Pohvale za internetsko

Pohvale za internetsko objavljivanje ovih spoznaja/informacija- kako sadržajno tako i za trud!

Iz danog nam opisa može se vrlo lako napraviti matrica postupanja po svim našim javnim i državnim tijelima/organizacijama/upravama.

Najbolje u svemu je da ukoliko itko u krim MUP-a, USKOKU-u, DORH-u ili obavještajno sigurnosnim agencijama želi učiniti išta po pitanju borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, a što nam je ozbiljna prepreka za ostvarivanje nacionalnog interesa (ulazak u zapadne euroatlanske sigurnosno gospodarstvene asocijacije- kobaščetina od koje me boli glava zbog njene same dužine i besmislenosti), imaju u ovom članku sedam (od mene identificiranih) točaka za pokretanje istrage.
Dakle, poruka rodijacima koji čitaju ovo na temelju njihova SOW (Scope of Work) :
"Smatram hrabrijim onog koji prevlada svoje želje, nego onoga koji pobijedi svoje neprijatelje; jer najteža bitka je nad sobom samim."

PS: i opet u ovoj priči se pojavljuje naša toplooka, vickasta, bradata i trenutno zaplašena osoba sa Pantovčaka. Di god digneš prljavu stinu eto rodijaka tamo.

--------
Crni

"Neki političari su duševni bolesnici pa od države prave ludnicu!"

Tko je glasao

Moire (mitologija) -

Moire Moire (mitologija) - boginje su sudbine, usuda, tri sestre suđenice, tri kćeri Zeusa i Temide ili Nikte, a neki izvori tvrde - Ananke. Njihov su pandan u rimskoj mitologiji Parke.

Grčka riječ μοῖρα značila je dio, a proširivanjem značenja počela je označivati dio sudbine ili života. Tako su Suđenice dobile svoje grčko ime - Mojre. Isprva su bile prikazivane kao jedna božica - Homer u Ilijadi govori o jednoj Mojri, a opet i o više njih. U Odiseji spominje Klothes, Kloto.

Opisivane su kao hladne, bezosjećajne, bezdušne i nemilosrdne. Često su prikazivane starim i oronulim ženama. Bez obzira na loš glas, bile su štovane kao boginje. Mladenke su im žrtvovale uvojke svoje kose i zaklinjale se u njihovo ime. Moguće je da su izvorno bile boginje rođenja.

Suđenice su držale nit života, a i bogovi su ih se bojali - delfijska proročica rekla je da je i Zeus pod njihovom moći. Protiv Mojra čovjek je bio nemoćan, a isto tako njima su podređeni bogovi, jer "i nad njima vlada sudbina". Suđenice su se pojavljivale prve tri noći djetetova života da bi odredile kakav će taj život biti. Imale su najveću moć u Helena.
• Klota
Klotho (grč. Κλωθώ = "predilica")
Započinje presti nit života, tj. određuje rođenje. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Nona.
• Laheza
Lahesis (grč. Λάχεσις = "raspoređivač")
Prede nit, tj. čuva život. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Decima
• Atropa
Atropos (grč. Ἄτροπος = "neumoljiv, neizbježan") ili Aisa
Kida nit, određuje smrt. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Morta.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci