Tagovi

Cemu sluzi uopce povijest?

Povijest u nasem slucaju izgleda sluzi samo kao dokaz da "iz nje nitko nikad nije nista naucio". Eto zakljucak sam stavio na pocetak,a argumentacija slijedi:
Kad se stvarala samostalna Hrvatska, negdje na pocetku 90-tih cesto se moglo cuti pateticnih govora o tome kako su nas oduvijek osvajali, pljackali i zlostavljali razni zavojevaci kroz povijest.Od Turaka, Talijana, Austrijanaca, Madjara, Srba i drugih.I da je tome dosao kraj.Jerbo smo sad svoji na svome.
Ali!
Na svome su konanco upravo ovi gore nabrojani.I to nasom voljom.Ako se shvati da se ne moze ostavariti samostalnost bez gospodarskog suvereniteta, onda smo mi sami izveli slijedece kontraverzne gospodarske "poduhvate":
Banke smo prodali talijanima. Ono sto je ostalo, uzeli su austrijanci, a malo i madjari koji kako se cini imaju namjeru preuzeti energetiku ( INA). Nijemcima smo po sugestijama Kinkela utopili telekomunikacije, a kako se ovih dana pise neke perjanice naseg instant poduzetnistva, lovu zaradjenu u Hrvatskoj misle investirati u bratske im Srbiju i Tursku.Te su mi privatne inicjjative samo indikativne, i nemam sto prigovoriti onima kojima je nacin i praksa poslovanja jedino kompatibilna sa Balkanom.Pogotovo ako su podmirili dugovanja prema domacim dobavljacima...
Ali cemu se rijesiti energetike i telekomunikacija, koje smo sami znali izgraditi, nije mi nikako jasno.
S obzirom na mizernu lovu koja nam je placena i za jedno i drugo + trendove razvoja telekomunikacija, te sasvim sigurno sve veci rast cijena energenata, izgleda mi da bi nas ti bivsi zavojevaci i u ona vremena radije isplatili na kakvoj rasprodaji, nego sto su morali ovdje slati vojske, organizirati novu vlast i poredak po njihovom ukusu i koristi.
I jos jedna gospodarska ludost kojom se neki slijepci cak i hvale: autoceste!
Mi smo naime uzeli silne kredite za gradnju niskoprofitabilnih auto-cesta, umjesto da smo raspisali koncesiju strancima za njihovu gradnju, a tim novcem ojacali , prosirili energetiku i telekomunikacije.Prodali smo elektricnu lokomotivu u pola cijene , da bi kupili parnu.A nadamo se dobroj i brzoj voznji naprijed.
.

Komentari

što bi zapravo značilo da

što bi zapravo značilo da je neka banka "naša"? valjda da neki "naši" trpaju lovu od kamata u svoje džepove. zaboli me.
iskreno, ono što je meni bitno je da mogu doći do usluge koju trebam, da ljudi rade, imaju od čega živjeti. a tko je vlasnik.... eh!
to me podsjeća na onog bisera koji je na predizbornom sučeljavanju na htv-u rekao nešto u stilu "možeš mislit kako će mađar restrukturirat neku našu tvornicu". eto šta bi čovjek trebao s nekim tko tako razmišlja? ako ju je mađar kupio, ono što treba je složiti ugovor koji će ga prislit da tvornicu restrukturira, a na kraju krajeva i njemu je u interesu da tvornica koju je kupio svojom lovom donosi novu lovu.
neshvatljivo mi je to da neki još uvijek misle da bi hrvat na čelu nekog poduzeća radio bolje od stranca eto zato što je to u njegovoj državi. ljudi moji, radite li vi dobro svoj posao iz patriotizma?!

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Za mene je povijest u

Za mene je povijest u politici isto kao i Newtonovi zakoni u fizici.
Dakle polazna točka.
Ja osobno mislim da su Hrvati najviše popušili u povjesti na Krbavskom polju kada su Turci potamanili kompletno hrvatsko plemstvo. Sve ostalo kasnije je lančana reakcija.
Dati strancima neku tvornicu po meni nije najveći grijeh pogotovo što su početni kapital za tu tvornicu dali očevi ili djedovi današnjih stranaca.
Npr. Uvijek možemo izgraditi novi hrvatski hotel pored starog kojeg smo morali prodati strancu
No prirodni resursi (zemlja,more,vode) su nešto sasvim drugo i po meni hrvati upravo na tom polju mogu stvoriti kapital tj.neovisnost.
Vrijeme je da novopečeni hrvatski kapitalistički skorojevići nauče kako stvoreni kapital zadržati i oploditi a narod zaposliti

Tko je glasao

Franjo Tuđman je 1988.god.

Franjo Tuđman je 1988.god. održao svoje prvo predavanje u Muenchenu. U crkvenoj dvorani Hrvatske katoličke misije.

Tko je glasao

neke perjanice naseg instant

neke perjanice naseg instant poduzetnistva, lovu zaradjenu u Hrvatskoj misle investirati u bratske im Srbiju i Tursku.

I jos jedna gospodarska ludost kojom se neki slijepci cak i hvale: autoceste!
Mi smo naime uzeli silne kredite za gradnju niskoprofitabilnih auto-cesta, umjesto da smo raspisali koncesiju strancima za njihovu gradnju, a tim novcem ojacali , prosirili energetiku i telekomunikacije.

Ovi djelovi pokazuju da povijest ipak nečem služi. Ako ne pametnije, iskustvo i kada ponavlja djeluje na ubrzavanje i slična dozrijevanja, pa smo za povjesne prilike i sa ponavljanjem sada prilično brzo ubrzali i već u zrelim trenucima ciklusa.

Ova perjanica poduzetništva je od neimaštine visoko startala šezdesetih, Ante Todorić je, nakon što su se on i njegov kolega i prijatelj Ivo Kuštrak vinuli na čelo hrvatske poljoprivrede, uzeo skrmnu ali najveću kuću tada negdje bogu iza leđa, na Pantovčaku prije Titove rezidencije. Sinovi su to pomakli uz očinsku pomoć, tako da se obitelj na pozciji Medvedgrada, valjda nadahnuta tim gradom, ograđuje od okoline Kulmerovih dvora. Kulmeri su nedavno izgubili pozicije, ali za razliku od Todorića je Luka Rajić to isto puno brže odvrtio i pametno se nastanio u Švicarskoj. Tako da se Todrići silnim uspjesima na istoku vjerojatno zakapaju, prilike za pretočiti nekoliko milijardi dolara iz RH za uspjehe na istoku se reduciraju, uz ostalo jer auto-ceste i razni uspjesi ne mogu stati, a na čelu HSS-a je umjesto građevinara stigao negrađevinar pa su ojačale i neke druge pozicije i sveopća formula "sve Todoriću" slabi.

Same auto-ceste i beskrajni ostali djelovi napretka se sa svoje strane također primiču zrelosti. Ide čak do toga da se postavljaju pitanja tko je zakonodavna, izvršna i sudbena vlast i da li netko nešto treba napraviti, tako da je nakon takvih revolucionarnih pomaka neizbježna i pojava pitanja u tkivu neupitnog - oko milijardi i raznog.

Svijet koji smo poznavali se ponavlja, ali na jedan spektakularno nepredvidiv način - krenule su nekontrolirane putanje i dodiri krugova. Nešto kao svemirska pomutnja.

Tko je glasao

Iz povijesti kako naše tako

Iz povijesti kako naše tako i drugih zemalja može se naučiti više stvari. Prvo, da stvaranje vlastite države na jamči automatski njezin boljitak i rješavanje svih problema. Zapravo, ono predstavlja psihološki dobru motivaciju koja daje više samopouzdanja da se ti problemi riješe. Država se ne stvara samo zato što je nema (ponekad čak ni zato), nego zato što ona trenutno postojeća ne valja, ne funkcionira i krši prava svih ili jednog dijela njezinih građana.
Drugo, vlastita vlada može svojoj zemlji činiti zlo kao i tuđa, osobito ako je diktatorska (ali nije uvjet). Tu je problem što zato što je percipiramo kao našu (što je istina u državnopravnom smislu), narod nema motivaciju da joj pruži otpor.
Treće, u omraženom socijalizmu su nas učili o neokolonijalizmu. To je kad bivši kolonizatori iskorištavaju svoje bivše kolonije, tako što im priznaju političku samostalnost, ali ih gospodarski iskorištavaju, stječući vlasništvo nad njihovim prirodnim i drugim nacionalnim bogatstvima, izvozeći jeftino sirovine, a skuplje prodajući gotove proizvode.
Samo strano vlasništvo nije problem, nije problem ni što su to sunarodnjaci bivših zavojevača, problem je što ne pazimo kome što i kako prodajemo i kako taj gazda upravlja tim vlasništvom, bio on "naš" ili "njihov" i kako vlada brine da nacionalni interesi, odnosno boljitak i standard građana ne budu ugroženi.

Lenon

Tko je glasao

Često se čuju primjedbe,

Često se čuju primjedbe, kako stranci kod nas rade nešto, što kod sebe "doma" ne bi niekad napravili. Naravno, kad bi kući odmah bili kažnjeni ili bi propali, dok kod nas još dobra zarade, a o kažnjavanju nema ni riječi.
Kad bi imali pravosuđe i ostale dijelove sustava koji efikasno kontroliraju poslovanje u Hrvata, ne bi bilo problema. Ovako, kad mi samo kršimo naše zakone, zašto očekivati od stranaca da ih poštivaju. Kad mi sami gledamo osobne, a ne društvene ili nacionalne interese, zašto bi stranci?

Tko je glasao

Onaj tko ne uci iz svoje

Onaj tko ne uci iz svoje povijesti prisiljen ju je ponavljati. Tako je to i sa nama.

Tko je glasao

Mogu biti malo zlocest pa

Mogu biti malo zlocest pa citirati Dr. Ante Pavelica, Poglavnik Hrvtske 1941 - 1945 god.

Covjek koji zaboravlja svoju proslost....... zalaze svoju sadasnjost..... i prodaje svoju buducnost!

Tek toliko....

Obrisan

Tko je glasao

Ne valja ni kad nas kupuju

Ne valja ni kad nas kupuju drugi, ali ni kad druge kupujemo mi. Nist ne valja posebno iz sigurne povijesne distance i zdrzene ideoloske klike koja omogucuje bezbrizno pljuckanje po svemu i svacemu, a bez ikakve veze sa stvarnoscu.

Tko je glasao

Vaš komentar nema

Vaš komentar nema argumenata. Ako vam nečiji komentar ne odgovara onda ste Vi taj koji pljucka po njemu bez argumenata i još se stavljate u ulogu suca. To vam je prilično jadna uloga.

Tko je glasao

Covjek u istom tekstu govori

Covjek u istom tekstu govori kako nije dobro da smo banke i ostalo prodali strancima, ali i da nije dobro kad eto npr Agrokor pokusava kupiti turski Migros.
Nista ne valja, sumrak svega. Katastrofa.
Pa evo i prigodan film http://youtube.com/watch?v=3Yfg9pRWfZM koji u najboljoj maniri njeguje sve to cemu se ja ostro protivim.

PS Ja sam siguran da je jedini izlaz da se jos vise oplete sa ovim samorazarajucim pogledom na svijet. Medutim problem je sto ovi koji to rade uvijek ostave nedovrsen posao pa nikako da se pronade izlaz - ako sam bio jasan

Tko je glasao

Covjek u istom tekstu

Covjek u istom tekstu govori kako nije dobro da smo banke i ostalo prodali strancima, ali i da nije dobro kad eto npr Agrokor pokusava kupiti turski Migros.

Ne, nije nikako dobro da smo banke, INA-u i HT prodali strancima! A pogotovo INA-u.Konkretno u toj Austriji je drzava jos uvijek solidan vlasnik u OMV-u, a isto tako i u njihovom Telecomu.S druge strane su u Madjarskoj svi politicari bili na straznjim nogama kad je MOL trebao biti preuzet od OMV-a.
Konkretno: INA i HT su postojali digo godina i dugo godina su bili velike tvrtke.Konkretno Hrvatska je u doba ex. Jugoslavije imala najveci broj telefonskih prikljucaka u odnosu ne samo na sve ostale republike, vec i sve drzave tzv. istocnog bloka.INA-a je ne samo preradjivala, vec i istrazivala naftu diljem svijeta zajedno sa najvecim svjetskim kompanijama.
Sad se samo pitam kako su 1990 ti ljudi zaboravili raditi te poslove?!
Da netko u svijetu ponudi dionicarima npr. Shella ideju prodaje kompanije i plan kojim bi se taj novac ulozio u ceste, mislim da bi ga odveli kolima hitne pomoci, obucenog u kosulju koja se kopca sa straznje strane.
A treba biti zaista vrlo duhovit pa u vremenu kad nafta rusi sve rekorde te krece prema 170$ do kraja godine prodati naftnu kompaniju.O prodaji telekomunikacija u dobu kad iste tek krecu iz unajprimitivnijeg posla ( klasicno telefoniranje i mobilna telefonija) prema slozenijim tehnologijama ( multimedija ) je pak zivo cudo od strategije.
Banke pogotovo nismo trebali prodati, a pogotovo kad su vec sanirane.To je uzasna glupost!
Agrokor nema veze sa tim kao privatna kompanija.Oni samo druga prica o mentalitetu "poslovanja".Jer nemaju sto traziti van balkanskih uvjeta poslovanja.Ne znam konkretno kako sad placaju dobavljace, ali nekad se znalo dogadjati da nekome nakon 6 mjeseci ponude u zamjenu za novac - secer?!
To se bas ne dogadja u ozbiljnim trzisnim uvjetima.Da ne kazem kako se blokira cijelo poslovanje i svi racuni tvrtki koje kasne sa placanjem.Stvar se zove jednostavno - nelikvidnost.
Osim toga za telekomunikacije i petrokemiju treba imati obrazovane ljude, dok se trgovina bazira na x zaposlenih sa 1 razredom srednje skole x 2000 kuna manje place od prosjeka i eto profita.
Ti ce ljudi u mirovinama svi biti socijalni slucajevi....

Tko je glasao

Nemam zamjerke na tekst, ali

Nemam zamjerke na tekst, ali je to repetitorij uobicajenih predrasuda koje dobrim dijelom stoje (jer nema pametnijeg do naroda), ali dobrim dijelom bas i ne. Ja sam zaduzen za posredovati ovo drugo.
Pa krenimo redom, ali kratko.

Banke
Imali smo banke gotovo 50 godina pa smo dosli gdje jesmo. Banka u Hrvatskoj ustvari nije i ne moze biti strana, koliko to mogu biti drugi oblici tvrtki i sl. Banke u Hrvatskoj su hrvatske banke ili ako je to ovako naglo tesko prihvatiti onda recimo hrvatske banke u stranom vlasnistvu. Specificnost je u tome da je bancin suverenitet iznimno ogranicen vrlo strogim pravilima HNBa, ali i drugim zakonima.
Cinjenica da drzava jamci za dio imovine i pravilnost poslovanja, nije samo pogodnost stranim vlasnicima jer drzava za uzvrat ima duboku ukljucenost u izravno poslovanje banke, a izdaje se i licenca za radi i sl.
Samo oni finiji oblici upravljanja eventualno bi mogli biti stetni za neke opce nacionalne interese, ali na tom nivou jos nismo (tek nakon ulaska u EU i dok se bankarstvo harmonizira sa EU i produ svi prilagodbeni rokovi). Pored toga mi imamo i konkurenciju stranaca, pa tako imamo talijanske, austrijske, njemacke i francuske vlasnike, tj ne prevladava samo jedan interes pa cak ako je i strani (zato je bio vazan ulazak SG u Splitsku banku, ali i sudbina Hypo grupe), a ni talijanske banke nisu talijanske vec vise austrijske i njemacke i ako su negdje davno izbrisane nacionalne granice onda su to u bankarstvu.
Na nasu nesrecu pocetna situacija je bila takva da je razbijanje voluntarizma o kojemu produhovljeno (prakticki kontinuirano bez obzira sto vise zahvaca gradevinski sektor) pise ap bilo puno dragocjenije nego sva potencijalna steta od stranog vlasnistva u nasim bankama.
Stranci su preoblikovali nas financijski sektor i rezultati toga su prilicno dobri jer su nase banke prilicno ugledne, a i narasle. U prosloj godini zabiljezili smo znacajnu dokapitalizaciju sto je upravo suprotan efekt famoznom izvlacenju novca.
S obzirom na izreceno slazem se sa vec izricanom tvrdnjom da su banke dobre ili lose, a ne domace ili strane, a mi imamo dobre banke.
Samo za kraj nagradna pitalica: gdje ima vise japanskih banaka u Tokyu ili Londonu?

PS Gdje je problem sa bankama, a koji se vrlo rijetko spominje. Problem je u tome sto su banke prodane iznimno jeftino, a u meduvremenu su ostvarile izniman porast vrijednosti. Problem je dakle sto smo bili spali na vrlo niske grane i sto su na rastu koji sada biljezimo i jos cemo biljeziti zaradili stranci. Dakle nasa tragicna nevolja naplacena je vrlo izdasno (lakse je i objasniti i neke druge stvari kako se upravlja nasim jadom i zasto). Ja sam racunao i taj porast je danas oko 10x (ako se racunaju cijene po kojima su banke prodavane i danas). Taj porast cak i nije toliko impresivan kao u nekim drugim sektorima koji se cesto izdvojeno uzimaju u javnosti (npr IGH 50tak puta ako me sjecanje na te racunice ne vara), ali je u slucaju banaka rijec o iznimno velikim sredstvima, a debelo osiguranima kako sam rekao (banke su sigurne koliko je sigurna drzava).

INA
Tesko se rastat od ovako prevaznog sektora. Cinjenica i fakat, definitivno!
INA i sada jos kako kopa i busi posvuda. Cak je ukljucena na nekim vrucim podrucjima gdje prvo ide puska i razminiranje pa onda busenje.
Medutim, INA je bila pred kolapsom izmucena politicko drustvenim angaziranjem do krajnjih granica kako bi se imao pouzdan cash flow, em socijalna komponenta. Krajem 90tih imali smo najjeftinije gorivo u okruzenju. Danas se tu vide repovi koji se mic po mic polako rjesavaju ili se bar vidi kako ce se rjesavati npr plin u zimskom periodu, benzina, zagadenja, globalno zagrijavanje...
Medutim, nerealna su naklapanja o nacionalnoj zastiti INE pred procesima koji se dogadaju. Pa ni danasnji MOL se ne moze oduprijeti, a kamoli INA sama. Rusi su se uvalili do daske (Srbi, Kosovo,...). To Rusi skupa sa OMVom i svim ostalim kupe za gotovinu, samo bi izbila panika pa nece. Oni cak i nece odmah vec zele da se sve prvo medusobno pospaja pa onda. INA je udruzivanjem sa MOLom cak dobila nesto mira i zaleda da se sredi u nekakvom buducem razdoblju i to je cisto pozitivno. tako ja to vidim.

PS Kritika INE. Bez obzira sto je pokrenuta i na neki nacin bacena s litice jos uvijek je jaka drzavna sapa koja se petlja na najgorem mogucem mjestu i koci em razvojne i restrukturirajuce procese em odugovlaci i rasteze sa povezanim drustvima kao sto je Petrokemija, HEP, brodograditelji (i oni trose strasno puno plina). To treba biti puno brze i energicnije sredeno i moje su nade velike.
A treba biti zaista vrlo duhovit pa u vremenu kad nafta rusi sve rekorde te krece prema 170$ do kraja godine prodati naftnu kompaniju u naftarstvu imamo dva tj tri glavna sektora. Up, down i mid -stream sektore i da sad ne duljim razlike su vrsti posla s naftom koji se obavljaju. Vecina su ciste cistacate trgovine naftom i cak se vrednuju kao trgovine, a ne kao proiyvodaci nafte. Dakle po jednoj cijeni kupe i po drugoj prodaju. Njima je manje vise nevayna cijena nafte, osim sto im utjece na promet, a to u datim uvjetima povecanja cijene znaci prije smanjenje nego povecanje prometa. Dakle za takav tip naftnih kompanija suprotno od onoga sto velis. Za upstream kompanije koje proizvode stvar je povoljna, ali oni vode skupe ratove i to ne moze biti svatko.

HT
Tu smo vec potrosili mrezne tinte i neugodno mi se ponavljat. Prodaja nego sta. Evo i Slovenci prodaju.

Agrokor
Ja se divim i sve cestitke Agrokoru. Od njega treba uciti i raditi tako po drugim sektorima.

PS Kritika. Problem Agorkora je incestualni odnos izmedu njegove dvije glavne djelatnosti proizvodnje i trgovine, te sto taj incest polako ali sigurno osvaja cijelu zemlju i sve sto je u njoj. To je najveci i najdublji problem Agrokora inace sve 5. Ja bih premda sam cisti amater u tome i ovo je cista spekulacija kao prvo volio da se razbije na te dvije komponente i da ima nesto vise Todorica (ne previse), ali i Todorica u drugim sektorima.

Tko je glasao

Mi smo u emigraciji često

Mi smo u emigraciji često razgovarali o budućnosti Hrvatske. Pa kad su 1988. počeli dolaziti k nama Tuđman i Gotovac razgovarali smo i s njima. Nitko nije bio u stanju predvidjeti ovako crni scenarij. Ništa nije ni ukazivalo na takvu mogućnost.

Tko je glasao

Koje god? 1988? Hmmmmm!

Koje god?

1988?

Hmmmmm! valjda mislite 1989 god. kada je Dr. F. Tudjman bio pozvan da se ukljuci u taj novi (do tada relativno tajanstven) pokret od strane osnivaca, medju kojima je bio npr. Anto Paradzik. Nije se previse spominjalo HDZ i imena sve do 1990 god. a pogotovo ne u inozemstvu di su cinkeri (tzv udbasi) bili mnogobrojni i jeftini! a taj pokret je tek kasnije tijekom 1990 god bio poznat nama u inozemstvu pod imenom HDZ.

(Cesto puta je taj novi pokret zvan NOVO PROLJECE medju nas Hrvate u inozemstvu, sve do kraja 1989 god. pa cak i do pocetka 1990 godine kada se cesto puta reklo novo HR. proljece.... HDZ!)

Jakob Matovinovic - Jaksa
Medju prvima koji je dao to sto ima ustedjevine (skupa sa tatom) za taj pokret!
Australiji 1989 god.
Za oltarom je prvi dao novac Velicasni Josip Kasic (Legenda Hrvta u Australiji).

Obrisan

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Lalovac "u ništa" od marival komentara 1
  2. Urbane rane moje varoši od Ljubo Ruben Weiss komentara 0
  3. Sramotne reakcije hrvatskih političara na Šešeljeve provokacije od vkrsnik komentara 0
  4. Hanžeković kao delegat sotone u Hrvatskoj od sjenka komentara 3
  5. Obama i Putin jesu li trgovci? od aluzija komentara 0
  6. Uputa za borbu protiv sredstava manipulacije čitatelja od rodjen komentara 7
  7. Hanibal ante portas & Velikosrpska fašistička propaganda od Laganini komentara 34
  8. Nije šija, nego vrat, nije Bešker, nego Feniks od MKn komentara 64
  9. Istina nalazi put i kroz njihove laži jer viri baš iz samih tih laži - Dan sjećanja 2014. od ppetra komentara 34
  10. Pismo investitora petogodišnjem unuku od rodjen komentara 2
  11. Ima se – platilo se! od Feniks komentara 24
  12. referendumsko internetsko upravljanje od aluzija komentara 2
  13. Vukovarsko znati i ne znati od Feniks komentara 36
  14. "Klemovi" anglosaksonski balvani u Savskoj od sjenka komentara 91
  15. Ekonomija i društvo budućnosti od petarbosni4 komentara 7
  16. Budale ili Peta kolona od Weteran komentara 178
  17. Optužba pojma, neistinito tumačenje, obmana i dezorjentiranost od rodjen komentara 0
  18. Financijske teskoce vode direktora u zatvor? od lunoprof komentara 21
  19. A tko pita male biznise i njihove radnike ? od provinciopolis a komentara 0
  20. Hitri Ustavni sud od StarPil komentara 5
  21. Lijevi kurs za Bliski istok od koča komentara 1
  22. NE vladajući hoće smijeniti vladajuće (osvježeno) od aluzija komentara 1
  23. Uputa za izbjegavanje vlastite oholosti i postizanja suradnje, veze, konstruktivnosti, služenja od rodjen komentara 10
  24. Josipović ne može, ne zna i nije htio od vkrsnik komentara 47
  25. Kapitulacija? od Feniks komentara 24

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • acinum
  • gledamokosebe
  • indian
  • janus
  • Laganini
  • sjenka

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 6
  • Gostiju: 27

Novi korisnici

  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...
  • BlackLily
  • Ness