Tagovi

Brojevi za gospodu Plenkovića, Petrova i Bernardića 8 - 20 - 10

Oko osam milijardi
Može li suma nepotrebnih godišnjih gubitaka javnog sektora biti oko osam milijardi kuna?
Ovisi s kojim znanjem procjenjujete organizaciju javnog sektora.
Osam milijardi nepotrebnih gubitaka nastaje samo s osnova rada i to:
* nepotrebnih radnih mjesta
* te rada manjeg od prosječno mogućih standarda rada uz razinu tehnike i tehnologije koja se nalazi na tržištu u proteklih pet godina.

Samo jedan zavod ima oko 300 milijuna kuna nepotrebnih troškova, a ima i na Internetu izložen "program razvoja" sa obiljem strateških grešaka i "zaboravljenog", toliko pogrešnog da to mora jako zabavljati analitičare raznih stranih agencija i rušiti ugled o nama.

Oko dvadeset milijardi
Može li suma nepotrebnih godišnjih gubitaka javnog sektora s osnova loših javnih politika, javnih sustava, primjerice sustava javne nabave ili izbora kadrova za rukovoditelje te loših i nerazvijenih metoda iznositi dvadesetak milijardi? Naravno.
Istraživanjem se može dokazati, a moglo bi se tvrditi i da je to minimalna procjena.
Sjetimo se samo brojnih promjena zakona, nekih i više desetaka puta. I većinom nepotreban i loš rad. I većinom sadašnji zakoni su štetni ili imaju vrlo loše ocjene.
A koliku štetu tek čine poduzetnicima, građanima čak i marljivim zaposlenicima javnog sektora.

Organizacija javnog sektora direktno utječe na organizaciju privrede. Sva dobra rješenja pomažu privredi, a loša odmažu. Višak ljudi u javnom sektoru zatvara odnosno onemogućava nastanak radnih mjesta u privatnom sektoru. Loše rješenje u javnom sektoru znači više rada u privatnom i smanjenje njegove konkurentnosti.

Do velikih upravljačkih i organizacijski zaostajanja javnog sektora dolazi u razdoblju kada država prodaje svoju imovinu i zadužuje se pa to još više izobličuje organizaciju javnog sektora i činjenje šteta građanima i poduzetnicima. To je naš slučaj.

Najmanje deset milijardi kuna
Može li suma nepotrebnih godišnjih gubitaka koje imaju građani i privatna privreda zbog javnog sektora s osnova loših zakona, akata, načina rada, korupcije, sukoba interesa (što je pogrešan i naivan pojam za kriminalno djelo prekoračenja nadležnosti i ovlasti) iznositi desetak milijardi kuna godišnje? Naravno.

Upravlja li se državom, čini se ne ?
Kad automobil izlijeće s ceste to više nije proces upravljanja automobilom već proces uništavanja automobila.
Postojanje vlade i njen rad ne znači da ona upravlja državom i da ju razvija, ona državu može i uništavati ili malo ili više uništavati, a malo ili više razvijati.
Postoji metoda koja to može utvrditi i ona ocjenjuje bilance stanja imovine svih pravnih subjekata po godinama te ostale specifične indikatore djelovanja aktera javnog i privatnog sektora.

U činjenju šteta prednjače vlada s lošim javnim politikama (koje pogrešno naziva strategijama) zakonima, i odsustvom analiza šteta. Tu je i pravosuđe koje lošim radom uzrokuje ogromne štete blokirajući razvoj poduzetnika i građana zbog dugih rokova, nanoseći im prevelike i nepotrebne troškove te onemogućavajući likvidnost.
Državna sveučilišta koje imaju više desetaka postotaka nepotrebnih troškova.
A onda redom sve institucije od mirovinskog, zdravstvenog,....

Zašto analiza šteta pojedinih državnih djelatnosti i organizacija nema? Pa to su upravljačke analize i sastavni dio redovnog godišnjeg rada. Kako onda uopće bez njih vlada može upravljati i donositi odluke? Može, ali samo loše ili nedovoljno dobre odluke.

Najmanje četrdesetak milijardi štete državi poduzetnicima i građanima u odnosu na okolnosti i prilike vlast čini sama. Bez štete kriminala, korupcije, sukoba interesa,.. Bez lošeg upravljanja privrednim i drugim tokovima s inozemstvom.
U deset godina više od jednog godišnjeg državnog proračuna.

Malo i krhko tijelo neizgrađene i pogrešno oblikovane države gubi previše životne krvi – resursa i prilika da bi sačuvalo vrijedno hrvatsko naslijeđe za svoje građane.

Tekst objašnjava:
* proces nedovoljnog razvoja države i povećanja životnog i javnog standarda do sada
* loše upravljanje državom i javnim sektorom koje slijedi bez i malo naznaka da će se stanje znatno popraviti (Nemojmo zaboraviti brojne promjene od 1990.-e, pogoršanja, pogreške, gluposti i tek malo dobrih razvojnih koraka, a realni BDP kao i oko 1980.-e)
* strateški elementi teškoće države koje vlade trebaju riješiti, a koje su jedini mogući način oporavka i razvoja države
* zašto loše živimo unatoč razvoju tehnike i tehnologije te uvođenja "demokracije i kapitalizma".

Objašnjenje o brojevima
Procjena može biti napravljena na temelju potpuno određene metode/metoda i kombinacijom
određenih metoda i subjektivnim jednostavnim računanjem.
Slijedeće procjene brojaka su dijelom subjektivne s težnjom minimalnih procjena.
Primjerice izostanak strategije ili loša strategija smanjuju učinkovitost i rezultate organizacije najmanje za 10%. Ili polugotov IS (automatizacija uredskog rada i upravljanja) najmanje smanjuje učinkovitost organizacije za 10%.

Isticanje stope rasta BDP kao važnog indikatora razvoja i bolje budućnosti države je glupo jer na BDP djeluju brojne varijable, interne i eksterne, te on nije mjera za mjerenje organizacijske sposobnosti i konkurentne sposobnosti države.
Konkurentna sposobnost države može padati, a BDP rasti.

Nikad nisam pročitao ili čuo da su «vrli stručnjaci koji se motaju u i oko vlade» govorili o teškoći "smanjivanja poreza na dohodak poduzeća i banaka koja nastaje zbog organizacijskog razvoja». Primjerice, kad građani plaćaju sami on-line, oni rade posao prijašnjih zaposlenika banaka koje su banke otpustile. Za taj rad nitko više ne plaća porez na dohodak. Kako to?
I koliko to iskrivljava svrhu poreznog sustava, a što se kasnije prenosi na sve državne djelatnosti i građane?

Koliko takovih, smanjenja ili nestajanja porezne osnovice ima? Velik broj.
Koliko "skrivenih" događanja ima, a koja oduzimaju novac proračunu? Velik broj.
Koliko ima ostalih vrsta izuzimanja novca iz proračuna, a za koje "vrli stručnjaci" i ne znaju da postoje? Ili ne žele znati ili javnosti kazati. Velik broj.

Komentari

najkrvavije

Meni ti je od svih tih izvještaja najkrvaviji bio onaj o našoj poljoprivredi koji smo bili poslali u Europskoj komisiji. U njemu su pisala tri potpuno različita podatka o broj hektara poljoprivrednog zemljišta koje se obrađuje.

Na to smo se svi mogli samo smijati ili plakati. Ja sam odabrao smijanje. Lakše je, bolje je, a pobogu i zdravije je

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  2. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 0
  4. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 89
  5. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  6. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  7. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  8. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  9. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  10. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  11. gospodari naši od aluzija komentara 0
  12. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  13. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  14. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  15. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  16. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  17. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  18. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  19. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  20. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  21. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  22. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0
  23. Porez na nekretnine u RH je agresija mainstream političara-na daljinski iz EU, na hrvatske građane i RH od ppetra komentara 13
  24. Sloboda je tu! A gdje smo mi? od boltek komentara 9
  25. enciklopedija ažuriranja (nacrt) od aluzija komentara 0

Tko je online

  • boltek

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 41

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron