Tagovi

Brojevi za gospodu Plenkovića, Petrova i Bernardića 8 - 20 - 10

Oko osam milijardi
Može li suma nepotrebnih godišnjih gubitaka javnog sektora biti oko osam milijardi kuna?
Ovisi s kojim znanjem procjenjujete organizaciju javnog sektora.
Osam milijardi nepotrebnih gubitaka nastaje samo s osnova rada i to:
* nepotrebnih radnih mjesta
* te rada manjeg od prosječno mogućih standarda rada uz razinu tehnike i tehnologije koja se nalazi na tržištu u proteklih pet godina.

Samo jedan zavod ima oko 300 milijuna kuna nepotrebnih troškova, a ima i na Internetu izložen "program razvoja" sa obiljem strateških grešaka i "zaboravljenog", toliko pogrešnog da to mora jako zabavljati analitičare raznih stranih agencija i rušiti ugled o nama.

Oko dvadeset milijardi
Može li suma nepotrebnih godišnjih gubitaka javnog sektora s osnova loših javnih politika, javnih sustava, primjerice sustava javne nabave ili izbora kadrova za rukovoditelje te loših i nerazvijenih metoda iznositi dvadesetak milijardi? Naravno.
Istraživanjem se može dokazati, a moglo bi se tvrditi i da je to minimalna procjena.
Sjetimo se samo brojnih promjena zakona, nekih i više desetaka puta. I većinom nepotreban i loš rad. I većinom sadašnji zakoni su štetni ili imaju vrlo loše ocjene.
A koliku štetu tek čine poduzetnicima, građanima čak i marljivim zaposlenicima javnog sektora.

Organizacija javnog sektora direktno utječe na organizaciju privrede. Sva dobra rješenja pomažu privredi, a loša odmažu. Višak ljudi u javnom sektoru zatvara odnosno onemogućava nastanak radnih mjesta u privatnom sektoru. Loše rješenje u javnom sektoru znači više rada u privatnom i smanjenje njegove konkurentnosti.

Do velikih upravljačkih i organizacijski zaostajanja javnog sektora dolazi u razdoblju kada država prodaje svoju imovinu i zadužuje se pa to još više izobličuje organizaciju javnog sektora i činjenje šteta građanima i poduzetnicima. To je naš slučaj.

Najmanje deset milijardi kuna
Može li suma nepotrebnih godišnjih gubitaka koje imaju građani i privatna privreda zbog javnog sektora s osnova loših zakona, akata, načina rada, korupcije, sukoba interesa (što je pogrešan i naivan pojam za kriminalno djelo prekoračenja nadležnosti i ovlasti) iznositi desetak milijardi kuna godišnje? Naravno.

Upravlja li se državom, čini se ne ?
Kad automobil izlijeće s ceste to više nije proces upravljanja automobilom već proces uništavanja automobila.
Postojanje vlade i njen rad ne znači da ona upravlja državom i da ju razvija, ona državu može i uništavati ili malo ili više uništavati, a malo ili više razvijati.
Postoji metoda koja to može utvrditi i ona ocjenjuje bilance stanja imovine svih pravnih subjekata po godinama te ostale specifične indikatore djelovanja aktera javnog i privatnog sektora.

U činjenju šteta prednjače vlada s lošim javnim politikama (koje pogrešno naziva strategijama) zakonima, i odsustvom analiza šteta. Tu je i pravosuđe koje lošim radom uzrokuje ogromne štete blokirajući razvoj poduzetnika i građana zbog dugih rokova, nanoseći im prevelike i nepotrebne troškove te onemogućavajući likvidnost.
Državna sveučilišta koje imaju više desetaka postotaka nepotrebnih troškova.
A onda redom sve institucije od mirovinskog, zdravstvenog,....

Zašto analiza šteta pojedinih državnih djelatnosti i organizacija nema? Pa to su upravljačke analize i sastavni dio redovnog godišnjeg rada. Kako onda uopće bez njih vlada može upravljati i donositi odluke? Može, ali samo loše ili nedovoljno dobre odluke.

Najmanje četrdesetak milijardi štete državi poduzetnicima i građanima u odnosu na okolnosti i prilike vlast čini sama. Bez štete kriminala, korupcije, sukoba interesa,.. Bez lošeg upravljanja privrednim i drugim tokovima s inozemstvom.
U deset godina više od jednog godišnjeg državnog proračuna.

Malo i krhko tijelo neizgrađene i pogrešno oblikovane države gubi previše životne krvi – resursa i prilika da bi sačuvalo vrijedno hrvatsko naslijeđe za svoje građane.

Tekst objašnjava:
* proces nedovoljnog razvoja države i povećanja životnog i javnog standarda do sada
* loše upravljanje državom i javnim sektorom koje slijedi bez i malo naznaka da će se stanje znatno popraviti (Nemojmo zaboraviti brojne promjene od 1990.-e, pogoršanja, pogreške, gluposti i tek malo dobrih razvojnih koraka, a realni BDP kao i oko 1980.-e)
* strateški elementi teškoće države koje vlade trebaju riješiti, a koje su jedini mogući način oporavka i razvoja države
* zašto loše živimo unatoč razvoju tehnike i tehnologije te uvođenja "demokracije i kapitalizma".

Objašnjenje o brojevima
Procjena može biti napravljena na temelju potpuno određene metode/metoda i kombinacijom
određenih metoda i subjektivnim jednostavnim računanjem.
Slijedeće procjene brojaka su dijelom subjektivne s težnjom minimalnih procjena.
Primjerice izostanak strategije ili loša strategija smanjuju učinkovitost i rezultate organizacije najmanje za 10%. Ili polugotov IS (automatizacija uredskog rada i upravljanja) najmanje smanjuje učinkovitost organizacije za 10%.

Isticanje stope rasta BDP kao važnog indikatora razvoja i bolje budućnosti države je glupo jer na BDP djeluju brojne varijable, interne i eksterne, te on nije mjera za mjerenje organizacijske sposobnosti i konkurentne sposobnosti države.
Konkurentna sposobnost države može padati, a BDP rasti.

Nikad nisam pročitao ili čuo da su «vrli stručnjaci koji se motaju u i oko vlade» govorili o teškoći "smanjivanja poreza na dohodak poduzeća i banaka koja nastaje zbog organizacijskog razvoja». Primjerice, kad građani plaćaju sami on-line, oni rade posao prijašnjih zaposlenika banaka koje su banke otpustile. Za taj rad nitko više ne plaća porez na dohodak. Kako to?
I koliko to iskrivljava svrhu poreznog sustava, a što se kasnije prenosi na sve državne djelatnosti i građane?

Koliko takovih, smanjenja ili nestajanja porezne osnovice ima? Velik broj.
Koliko "skrivenih" događanja ima, a koja oduzimaju novac proračunu? Velik broj.
Koliko ima ostalih vrsta izuzimanja novca iz proračuna, a za koje "vrli stručnjaci" i ne znaju da postoje? Ili ne žele znati ili javnosti kazati. Velik broj.

Komentari

najkrvavije

Meni ti je od svih tih izvještaja najkrvaviji bio onaj o našoj poljoprivredi koji smo bili poslali u Europskoj komisiji. U njemu su pisala tri potpuno različita podatka o broj hektara poljoprivrednog zemljišta koje se obrađuje.

Na to smo se svi mogli samo smijati ili plakati. Ja sam odabrao smijanje. Lakše je, bolje je, a pobogu i zdravije je

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci