U Hrvatskoj postoji jedan broj svih brojeva: ispisan je na mnogim mjestima po gradu, obično kao "kupujemo 7.30 prodajemo 7.40" ili slično. Nalazi se u svim novinama, na brojnim internetskim portalima. Radi se naravno o tečaju kune prema euru.
Sama pojava tog broja ukazuje da postoji neka sudbonosna veza između kune i eura, između Hrvatske i EU. Što mislite, ima li u SAD mjenjačnica po ulicama, kupuju li tamo ljudi masovno eure i prodaju ih. Naravno, ne. SAD je velika ekonomija, a Hrvatska mala. Ne znam mogu li jače podcrtati tu razliku, mi ne kreiramo ponudu koja utječe na cijene na svjetskom tržištu, oni da.
Pratim tečaj marke, a kasnije eura otkad se sjećam. Uvijek je taj broj bio sudbonosan na neki meni neshvatljiv način dok sam bio dijete. Niti kasnije nisam sve shvaćao. I sada ne shvaćam sve. Vodio sam evidenciju tečaja, ali sam je negdje zagubio. Srećom, dobri ljudi u HNB su stavili na Internet dugogodišnje mjesečne prosjeke, kojima sam ja dodao par najnovijih datuma:
Prije 1994 je bila hiperinflacija, a mnogi se sjećaju HRD-ova i magičnog broja - četiri četvorke (da će država braniti 4444 HRD za DM, što je u sadašnjim valutama preko 8.70 kuna za euro!). To je zaustavilo inflaciju, i od tada je tečaj u ovim granicama.
Godinama mnogi tvrde: tečaj je previsok, kuna je prejaka, jaka kuna šteti Hrvatskoj. Uvijek mi je to zvučalo nekako šuplje: ako je tečaj "magični štapić", zašto ne mahnemo njime? Ako svi dobivaju, zašto su ljudi glupi? Zašto se kuna ne devalvira? Zašto nije 8, pa možda i 9 kuna za euro?
Prvo, tečaj je padao i rastao, ali mi se čini da privreda i nije bila baš super jaka u trenucima višeg tečaja.
Drugo, u poslijednjih par godina tečaj zapravo lagano pada.
Treće, odite u lokalni kafić, otvorite oglasnik, pogledajte ponudu nekretnina: sve cijene su u eurima, svi se dogovaraju u eurima. Kao da kune i nema...
Hajdemo pretpostaviti da od npr. sutra euro skoči na 10 kuna. Što bi se dogodilo?
Zajednički efekt 1. i 2. je da bi plaće bile realno manje. Dakle, uzeli ste novac građanima, a dali ste privredi. To je uvijek tako — ne možete stvoriti nešto od ničeg, nekom morate uzeti da bi drugom dali.
Ako se ukinu "valutne klauzule" silom zakona, bankama ostaju varijabilne kamatne stope. Većina zna da su krediti varijabilni i po iznosu (vezano za neku stranu valutu) ali i po kamati — banka može povisiti ratu vašeg kredita kada god poželi, npr. kad joj ponestane novaca.
I to je moguće zakonom poništiti, ali to je samo korak do podržavljenja banaka. Koje su u stranom vlasništvu. Nakon toga, možemo zaboraviti na nove kredite. Nitko vam neće dati lovu iz milosti: novac se posuđuje da bi se zaradilo. A naša država stalno ovisi o kreditima.
Efekt devalvacije je u našim uvjetima zapravo smanjenje plaća (i donekle cijena naših proizvoda, uključujući u turizmu), ali elegantno. Evo, plaće veće 5% (u kunama) a cijene veće 20%. Dakako, moguće je i ograničiti rast cijena, ili posve zamrznuti cijene. Ali onda zbogom trošarinama od goriva u državnom proračunu, koji je ionako pun rupa.
Postoji i suprotan trik: Zašto ne bi bilo samo 5 kuna za euro? Pa bi svima bilo lakše vratiti kredite, naš GDP raste (izražen u eurima/dolarima) i odjednom smo "bogata zemlja". Tako nešto se i događa u poslijednje vrijeme (do krize) pa su neki ulazili u "nužnu ludost" kupovine stana za više od 2000 €/m2. Ali ni to nije čarobni štapić, ma koliko lijepili "zvjezdicu više" na hotele da opravdamo porast cijena...
Nema čarobnog štapića. Uzeli smo 1000 zlatnika (cijela Hrvatska, je li) a moramo vratiti 1600 (nisu nam ih dali iz milosti, nego da zarade na nama!). U međuvremenu smo sve zlatnike potrošili, vratili smo samo manji dio. U zemlju ulazi manje zlatnika nego što nam treba za otplatu. Svi trikovi s našim internim bonovima za menzu nam ne mogu pomoći da pribavimo više zlatnika. Istina, netko je na posuđenim zlatnicima omastio brk, a netko ostao praznih džepova, ali sada je kasno. Istina, neki u Hrvatskoj imaju i čuvaju zlatnike, možda je dobra ideja da im ih uzmemo? Sjetimo se "stare devizne štednje"...
Sjetimo se i zabrane kupovina deviza, hiperinflacije, i ovog u našem susjedstvu:
To nisu bili magični štapići, to su bili očajnički potezi da se preživi.
Evo i posljednje vijesti:
Banke više ne vjeruju kuni. PBZ je posljednja među velikim bankama, u ožujku, obustavila odobravanje kredita u kunama. Drugi su to učinili prije.
Neovisni, ali ne i neutralni
Komentari
Mislim da si ti nešto jako
Mislim da si ti nešto jako jako krivo interpretirao. Naime Hrvatska nije ovisna o uvozu nego puno uvozi. Drugo, dobar dio potrošnje domaćinstava odlazi na hranu, za što imamo itekako dovoljno domaćih supstituta. Bez kave se može zar ne? A uz to zaboravio si spomenuti efekte devalvacije na turizam - zkatnu koku našeg društva koja bi uz devalvaciju postala zlatni kokošinjac.
No bez obzira bio za ili protiv devalvacije ono što mi jako fali u tvom blogu je alternativa, ako devalvacija po tebi nije rješenje što je?
Ne, Hrvatska je ovisna o
Ne, Hrvatska je ovisna o uvozu. Nisam ništa loše interpretirao. Svaka mala zemlja je ovisna o uvozu. Naš je problem što ništa ne izvozimo. Smanjivanje uvoza "na nulu" smo već vidjeli početkom 1980-ih, i vijesti na radiju da je "u neku trgovinu došlo ulje".
Da se bez kave "ne može", znaju mnogi. Kako se švercala kava iz Austrije i Italije...
Uz devalvaciju turizam ne bi postao zlatni kokošinjac. Nešto više turista i nešto niže cijene (i zarade po jednom noćenju) kad se pomnože — dobiješ otprilike isto, možda tek malo više. Imamo hotela koliko imamo, dakle turista ne može biti 10 puta više. A ne bi mogao zaustaviti rast cijena (u kunama) od energije do svega drugog (znaš da sve je vezano za benzin, ili za tečaj eura ili oboje).
A rast turizma bi vrlo malo koristio većini stanovništva, koji s turizmom nemaju previše veze, i koji bi se našli u mnogo težoj situaciji nego do sada (njihova plaća uglavnom vrijedi manje). Recimo, ZG holding se isto zadužio u eurima, jasno da bi sve moguće komunalije isto porasle (u kunama) a plaće bi trebale ostati iste!
Pritisak bi bio strahovit. Ljudi uglavnom štede u eurima, ne u kunama. Krediti su u eurima... Odakle bi banke isplatile kune za uložene eure ako rate kredita (izražene u kunama) ne bi porasle. Zamisli da neka banka ode u stečaj, pa država (no... agencija) mora isplatiti garantirane iznose (to se vjerojatno ne bi dogodilo, država bi ušla u strukturu vlasništva i otud bi se isplatilo).
Nema "druge mogućnosti osim devalvacije". Nema nikakvog jednostavnog rješenja.
Iako se izlažem riziku da
Iako se izlažem riziku da me se optuži za izdaju najstrožije čuvanje tajne kazališnog intendanta na funkciji premijera države, otkriti ću Sanaderovu zamisao da se nacionalizacijom hrvatskih banaka rješi kriza i recesija.
Nekako je to svima na pameti
Nekako je to svima na pameti :)) Ali i banke posluju na ekonomskim principima, neće se Sanader usrećiti... tj. nećemo ni mi...
Realan je tecaj oko 8,85
Realan je tecaj oko 8,85 kuna za 1 €. Ostalo je magla.Obzirom na dugotrajnu devastaciju hrvatske industrije ovakvim tecajem i ubrzanom gasenju izvoznih kapaciteta, mozda je cak realnije i 9,5 kuna za 1 €.
Zbog cega bi realan tecaj
Zbog cega bi realan tecaj bio 8.85?
UZDP-Tiaktiv
gale, ne mozes tecaj
gale, ne mozes tecaj odredjivati po zeljama.Recimo zazelis placu 5000€ i stavis tecaj kuna/€ 1:1
Jer kad bi pivo platio umjesto 12 kuna nekih 12 € bilo bi to prilicno skupo.Turizam bi naprosto umro a i kompletan izvoz.Poslije prve pizze od 80€ i kave od 12€ bi bili precrtani.
Drzava koja tek uspostavlja svoj monetarni sustav bi to trebala napraviti strucno i mudro.U nasem slucaju to znaci da se treba istraziti medjuodnos nasih buducih cijena i troskova proizvodnje za izvoz u odnosu na konkurenciju i pogotovo susjede.
Konkretno, ako nam je turizam koji na zalost traje 3 mjeseca dominantan element deviznog priljeva, onda treba tecaj uspostaviti u medjuodnosu sa istim u susjednoj Italiji.Moze sa paralelom cijene salice kave koja je tamo oko 1,2€.I to gledano usporedivo sa cijenama koje su na nasoj strani talijanske "cizme".Mudro je biti malko jeftiniji.Takodjer treba uracunati i jeftini zracni prijevoz discount prijevoznika pa nije ni Grcka za odbaciti kao primjer za usporedbu.Za 10 god. ce nam Albanija uzeti 30% turista koji ocekuju sunce / more.Sve drugo trazi silna ulaganja, a mi para nemamo dok strance ne podnosimo.
S druge strane Italije ( Ligurija i Sardinija ) su vece cijene jer im mi nismo konkurencija pa su oni jos uvijek tamo i kad su skuplji konkurentni skupljoj Azurnoj obali.
Osim toga ako je brodogradnja takodjer bitan element izvoza, onda je bitno da brod kad se vrijednost narudzbe prevede u $ ili € ne bude radi nekakvog uvoznog lobija 20% skuplji od Koreje ili drugih konkurenata.U suprotnom se dogadja da po1 brodu koji kosta 40 mil$, mi gubimo 4 mil$ umjesto da je pozitivan prihod 4 mil.$.Jasno da su i svi domaci kooperanti kod takvog posla hendikepirani tecajem.Isto vrijedi za namjestaj u izvozu iz Slavonije, Gorskog Kotara, pa do metalopreradjivacke industrije i drugog.
Tecaj kune od 4,4 za Dem je bio sasvim solidan, a kad se pomnozi sa 1,95 pri pretvaranju Dem u € onda je to tu negdje oko 8,8 kuna ( najmanje jer se nesto i oslabilo po pitanju nekonkurentnosti u odnosu na druge, pogotovo istocna Europa).
Ovaj bi tecaj u pravo vrijeme imao za posljedicu i nize cijene, pa to nema veze sa kupovnom moci.Nas se nekretninski balon generirao upravo na skupoj a nedostatnoj kolicinskoj gradnji, previsokim placama i visokim porezima.Tako je gradjeno manje stanova a sa uracunatom vecom marzom.
U krajnoj liniji su ti stanovi preskupi, a ljudi koji su dizali kredite da bi ih placali 2300€ i dalje moraju vracati kredite iako se recimo sasvim realno potpuno jednaki i novi stanovi na istim lokacijama sada ne mogu prodati ni po 1600€.To je samo jedan od primjera posljedica ovog stanja.
Najnoviji trend srozavanja tecaja u istocnoj Europi ima za posljedicu da rijetki potencijalni investitori odustaju i idu tamo, a neki od vec prisutnih spremaju se otici.
Zanimljivo, ja sam u
Zanimljivo, ja sam u Engleskoj plaćao pivo mnogo više kod nas, a sve je bilo puno turista. Jednom sam sjeo u Dubrovnik u "neki kafić" (poslije su mi objasnili...) i Žuju 0.5 platio 25 kn. I svi su plaćali i svima je bilo super.
Ako je 70% cijene broda materijal, 30% rad, onda je ili materijal preskup (a većina se uvozi, dakle ne može biti) ili je rad preskup. Ali nitko ne želi raditi za manje eura, ljudi će ići raditi u Italiju, odlaziti na brod, štogod. I sada je već situacija da se radnici teško nalaze.
Turizam na način kako je sada koncipiran nikako ne može biti motor Hrvatske, jednostavno nemamo što ponuditi za tu cijenu.
Gale, Vjerojatno jel je 7,43
Gale,
Vjerojatno jel je 7,43 ne realan. :-)))
Ovo ozbiljno pitam. Naime,
Ovo ozbiljno pitam. Naime, govori se kako se devalavacijom kune pogoduje izvoznicima. A taj dio mi bas nije jasan. Ako se nekome isplati izvoziti za 3 Eura, izvozit ce za 3 Eura. Ako neko moze uvaliti kruh za 10 kuna, uvalit ce kruh za 10 kuna.
Iliti, tecaj po sebi tu ne igra nikakvu znacajniju ulogu, koliko mogu primijetiti.
UZDP-Tiaktiv
Gale, Ne radi se tolko o
Gale,
Ne radi se tolko o izvozu. Mislim da bi se manje uvozilo jel bi uvoz poskupil i hrana bi se više kupovala kod domačeg proizvođača.
A taj dio mi bas nije
A taj dio mi bas nije jasan.
Ti si studirao farmaciju pa je to u redu, međutim nije ni Šukeru jasno, a vidimo da je trebao to znati:
http://www.efri.hr/admin/dokumenti/Upravljanje%20valutnim%20te%C4%8Dajev...
U dokumentu ne pise odgovor
U dokumentu ne pise odgovor na moje pitanje.
UZDP-Tiaktiv
ako netko izvozi i vani
ako netko izvozi i vani proda robu za 100 eura, pa vrati novce u hr (kako bi platio radnike, sirovine, energiju), velika mu je razlika da li ce za tih 100 eura dobiti 740 ili 900 kuna.
ili, ako te proizvodnja necega u hrvatskoj kosta x kuna, i onda to zelis prodati vani. tecaj ti odredjuje da li ces na proizvod staviti nizu ili visu cijenu (u eurima). a visa cijena (koja je rezultat nizeg tecaja) mozda nije konkurentna, i onda taj proizvod niti ne mozes prodati.
izvoznik zaradjuje u eurima, a trosi u kunama.
tecaj mu je bitan.
a onda u cijelu pricu ubaci i spread, tj razliku izmedju kupovnog i prodajnog tecaja na kojima banke jos pomuzu izvoznike (a koji je, kako sam cuo u hr inimno velik), pa ti izvozi...
Ne razumijem. Ti prodajes za
Ne razumijem. Ti prodajes za 3 Eura. A u Hrvatskoj to moze biti 5 ili 15 kuna, oisi o jacini valute. Ako je valuta jaka, onda je to 5 kuna, ali onda je i cijena kruha niza, nego ako je valuta slaba.
Iliti vrijednost je stvar unutarnjeg dogovora, ne vanjskog.
UZDP-Tiaktiv
Ako valuta oslabi cijena
Ako valuta oslabi cijena kruha će se podić otprilike za udio uvozne sirovine u tom kruhu. Dakle zbog slabljenja kune cijena nafte na domaćem tržištu će biti veća. Dakle porast kod robe sa pretežito domaćom komponentom će biti manji. Roba iz Kine će naravno biti skuplja zbog tečaja.
E sad o tome kako nešto pogoduje ili ne pogoduje izvozu i domaćoj ekonomiji ...
1) povećanje konkurentnosti proizvoda.
ono što ti kažeš "za 3 eura" uz devalvaciju može doći do toga da bude "za 2 eura" što znači da je taj proizvod postao konkurentniji. Kako za 2 eura?
Pa recimo da se radi o domaćem proizvodu u kojem inozemne sirovine imaju zanemarivi udio pa mu promjena tečaja neće puno podignuti cijenu tog proizvoda. Ako je trošak proizvodnje tog proizvoda zajedno sa trgovačkom maržom 22,5 kn uz tečaj 7,5KN = 1 EUR to ti je 3 EUR-a. No ako tečaj naraste na recimo 11,25 KN/1 EUR i uz nepormjenjene troškove to znači da se proizvod sada može izvoziti za 2EUR. ( iako je malo nerealno da će plaće ostati skroz iste ali zanemarimo to za sad)
I tako dok talijani i švabe prizvode za 3 mi izvozimo za 2 i bogatimo se ... no ovo je scenarij koji će se jako jako teško odvijati.
2) supstitucija uvoza
ono što je za nas daleko interesantnije pri promjeni tečaja je da će domaći proizvod na domaćem tržištu postati konkurentniji. Recimo sada "hrvatski" lanac supermarketa prodaje egipatsku salatu zato što ona uz cijenu od (bubam) 1EUR i tečaj 7,5 povoljija od domaće koja košta 8. Ako se promijeni tečaj na onih 11,25 onda je sad domaća salata daleko povoljnija ....
naravno, ovo gore je simplificiran prikaz koristi.
Ovo poskupljenje uvozne robe može biti i dvosjekli mač ovisno o tome koliko ovisimo o uvozu ( dakle o robama za koje nemamo supstituta). Recimo energija bi poskupila što je loše. Auti, mobiteli, plazme.... bi poskupile što je dobro. Brodogradnja bi bila mrvicu konkurentnija jer je za očekivat pad troška rada s obzirom na inozemno tržište ali ni to neće ludo pomoći brodogradnji. Rate kredita bi poskupile ... što je ili dobro ili loše ovisno o tvojoj poziciji u cijeloj priči.
Ako valuta oslabi cijena
Ako valuta oslabi cijena kruha će se podić otprilike za udio uvozne sirovine u tom kruhu. Dakle zbog slabljenja kune cijena nafte na domaćem tržištu će biti veća. Dakle porast kod robe sa pretežito domaćom komponentom će biti manji. Roba iz Kine će naravno biti skuplja zbog tečaja.
Zbog cega pekar ne bi tog trenutka digo i svoju cijenu rada, s obzirom da ne vidi smisao u tome da on jedini fasuje iz bilo kojeg razloga? Ima dobar kruh i zeli zaraditi paru na njemu. Pa sada kada je kuna devalvirala, mora on sam podici cijenu svojeg rada u odnosu na kunu.
Zbog cega pekar ne bi tako mislio? I na kraju krajeva, sta nije uobicajena stvar da devalavacijom skacu sve cijene, kako iz strane, tako i iz domace proizvodnje?
UZDP-Tiaktiv
Ovako postoji jedna bitna
Ovako postoji jedna bitna stvar koju treba razlikovati a to je rast realne i rast nomninalne cijene.
Pitaš zašto pekar nebi digao cijenu?
Zašto bi? Pekaru se u osnovi ne mijenja ništa naspram sadašnje situacije tako da tvoje pitanje ima isti odgovor kao i pitanje zašto sada pekar ne diže cijenu? Zato što u osnovi nema prostora za to, zato što postoji ravnoteža. Ista logika vrijedi za pekara prije i poslje devalvacije.
Na koji način pekar "fasuje"?
Devalvacija je mehanizam za povećanje konkurentnosti domaće ekonomije a ne mehanizam za korigiranje plaća i cijene rada. Ono što se devalvacijom mijenja je vanjska cijena rada a ne unutrašnja.
Tj trećemajac koji prima 3000kn prije devalvacije košta (7,5) 400 eur, a nakon devalvacije (11,5) 260 eur no u državi sve ostaje približno isto ( dakle korekcije zbog nafte i ostalih uvoznik proizvoda o kojima ovisimo)
Dakle nema rasta plaća, nema prostora za podizanje cijena, sve što raste je konkurentnost naspram inozemnih proizvoda.
sta nije uobicajena stvar da devalavacijom skacu sve cijene, kako iz strane, tako i iz domace proizvodnje?
Moguće, no intencija devalvacije je da se povećanjem konkurentnosti omogući prostor za gospodarski rast koji sa sobom povlaći rast cijena ali i rast plaća. Naravno devalvacija ne može biti jedina mjera. Ako se uz devalvaciju i dalje nastavi sa prekomjernim i neracionalnim trošenjem, neograničenim zaduživanjem itd efekti će jako brzo ispariti i imati ćemo opet istu situaciju jer nije kuna aprecirala sama od sebe
Zašto bi? Skuplji mu je
Zašto bi?
Skuplji mu je benzin, skuplje mu je skijanje u Austriji, skuplja mu je uvozna roba, skuplje mu je sve sto je iz uvoza. A kako smo potpuno ovisni o uvozu, mozemo reci da mu je skuplje vise manje sve.
Pa onda pekar s obzirom da ne zeli ugroziti svoj standard, digne i cijenu kruha. Sta to nije logicna stvar, pobogu?
Zato što u osnovi nema prostora za to, zato što postoji ravnoteža. Ista logika vrijedi za pekara prije i poslje devalvacije.
Bilo je prostora prije devalvacije, zasto ne bi i poslje devalvacije?
Tj trećemajac koji prima 3000kn prije devalvacije košta (7,5) 400 eur, a nakon devalvacije (11,5) 260 eur no u državi sve ostaje približno isto ( dakle korekcije zbog nafte i ostalih uvoznik proizvoda o kojima ovisimo)
Pobogu. Pola stvari na policama su iz uvoza. Energija nam je iz uvoza, krediti su iz uvoza, vise manje je sve iz uvoza. Kako to mislis da onda sve ostaje priblizno isto? Ali cak i da je stvar u samo par stvari, recimo u benzinu, zbog cega si pekar ne bi dozvolio da podigne malo cijenu kruha za svoj rad, kako bi mogao i dalje nesmetano tociti automobil?
Dakle nema rasta plaća, nema prostora za podizanje cijena, sve što raste je konkurentnost naspram inozemnih proizvoda.
Kako to mislis, nema rasta placa? Zbog cega place ne bi rasle? Sta nije rast placa ovisan o drugim faktorima, a to je razvijenost poduzetnistva i ponuda radnih mjesta, a ne devalvacije po sebi?
Moguće, no intencija devalvacije je da se povećanjem konkurentnosti omogući prostor za gospodarski rast koji sa sobom povlaći rast cijena ali i rast plaća.
OK. Tako nesto i ja vidim. Konkretno, stvar se onda svodi na cinjenicu da se ljudi zele rijesiti kuna, ubacuju ih u promet, kako bi sto manje vrijednosti izgubili. A kune postaju nepopularan oblik placanja s obzirom na rapidan gubitak vrijednosti.
I to je to. OK. Ima jos taj faktor koji navodis, a svodi sa ne psiholoski ucinak. A to je da je lakse devalvirati kunu 10%, nego reci ljudima da ce im place pasti za 10%. Ali sustinski govoreci, ne vidim smisao u tome.
UZDP-Tiaktiv
Pobogu. Pola stvari na
Pobogu. Pola stvari na policama su iz uvoza.
zato što su jeftiniji od istovrsne domaće robe. Jeftiniji su zato što je kuna skupa.
kada bi postojao način da kuna pojeftini ta strana rboa bi bila zamjenjena sa jeftinijom domaćom ....
način za "rušenje" kune je devalvacija, kužiš logiku.
PS. mi nismo ovisni o uvozu, možemo u većini stvari bez njega. Mi samo previše uvozimo - a tu se opet vraćamo na onu priču kako je inozemno jeftinije ...
gale što je pekaru uvozna
gale što je pekaru uvozna roba?
struja? koliki je udio uvoznog materijala - ono imamo mi dosta hidroelektrana, benzin OK to raste no koliki je to dio finalnog proizvoda? Pa najvažnije mu je brašno koje je domaće. Da cijena će se korigirati ali i plaće će se korigirati. Slažem se skijanje mu je skuplje - pa ćemo kupovati kod pekara koji ne skija :))
Fora je u sljedećem ... kroz godinu dana će ili kuna devalvirati ili će se srezati plaće. Devalvacija kune ne ide na ruku onima koji žive na kredit ali ide na ruku gospodarstu. Rezanje plaća pak ne ide nikome na ruku već oni koji su bili razumni i racionalni te nisu digli 50 kredita i speglali maksimume na karticama sad moraju popušiti da "jadni" dužnici nebi.
Naravno ta devalvacija će tada na žalost biti vatrogasna mjera protiv urušavanja ekonomije a ne poticaj za konkurentnost.
Eto ja osobno ne dugujem u eurima i mislim da je nepravedno da ja snosim teret mog susjeda koji "mora" kupiti novi auto svakih 5 godina iako si ga ne može priuštiti.
pa ćemo kupovati kod pekara
pa ćemo kupovati kod pekara koji ne skija :))
OK. Ali mozemo i danas paziti na razliku od jedne kune, bez obzira na devalvaciju valute. Iliti, to je stvar uspotave trzisne konkurentnosti po sebi. Devalvacija tu ne igra neku pretjeranu ulogu.
Fora je u sljedećem ... kroz godinu dana će ili kuna devalvirati ili će se srezati plaće. Devalvacija kune ne ide na ruku onima koji žive na kredit ali ide na ruku gospodarstu.
OK. Ali sta onda ne ide rusenje placa na ruku onima koji zive na kredit, s obzirom da je alternativa za njih puno pogubnija?
UZDP-Tiaktiv
Da to nije stvar štednje
Da to nije stvar štednje nego konkurentnosti. Konkurentnost domaće proizvodnje je takva kakva je i ako se želi napraviti nešto po tom planu mora se ili smanjiti cijena rada ili smanjiti tečaj. Tako da možemo ostati u istoj situaciji ili pokušati doć u bolju. A nešto se mora napraviti jer deficit stišće a nakon lokalnih će još žešće. Od nekud se trebaju vratiti dugovi a jedini način je da se nešto i zaradi. S obzirom na stanje možemo ili rušiti tečaj ili rušiti plaće.
Ali sta onda ne ide rusenje placa na ruku onima koji zive na kredit
njima ništa ne ide na ruku.
U slučaju devalvacije njima raste iznos kredita u kunama, dok oni koji ne duguju ostaju manje više na istom.
U slučaju rezanja plaća dužnici izdvajaju veći dio plaće za plaćanje kredita dok oni koji ne duguju imaju manju kupovnu moć.
Dakle ako je sada rata kredita 100 eur uz ovaj tečaj je 750kn i uz plaću od 5000kn to je 15% plaće. Uz devalvaciju na 10kn/eur rata iznosi 1000 kn odnosno 20% plaće. Za dužnike ništa povoljno ali usljed toga plaće najvjerojatnije neće padati i postoji dobra šansa da će se povećati gospodarska aktivnost usljed suptituiranja uvozne robe domaćom što uzrokuje gospodarski rast i što bi bio savršen impuls za izlazak iz recesije.
A ako rata ostane 750 kn a plaća se supusti na 3750kn to ti je opet porast udjela rate kredita sa 15 na 20%. Dakle osim što su dužnici na istom ostatak zaposlenih puši 1250kn plaće što znači manja potrošnja a manja potrošnja znači pad ekonomske aktivnosti a pad ekonomske aktivnosti je recesija, a izazivanje recesivnih kretanja usred recesije je nešto što ne želimo. Naravno može se tvrditi da će doći do supstituiranja izvoza zato jer će domaća proizvodnja pojeftiniti ali kao što sam drugdje objasnio devalvacija ima veći efekt na konkurentnost i daleko manje, ako upoće, utječe na pad kupovne moći.
Ali je i država dužna u
Ali je i država dužna u eurima :)))
Znaci, stvar se svodi na
Znaci, stvar se svodi na trik da ekipa ne stigne podici cijenu svoje usluge, odnosno ista bi stvar bila kada bi ekipa bila razumna i srezala cijenu svojeg rada?
Naravno, ostaje jos element pada vrijednosti kunske ustedjevine.
Pa me sada interesira. Kada bi Drzava rekla da oporezuje svu kunsku stenju sa 10 posto i kada bi ekipa spustile cijenu rada za 10 posto, jel bi ucinak bio isti kao da je jednostavno doslo do devalvacije kune za 10%?
Ili ima jos neki faktor?
UZDP-Tiaktiv
ne, ne svodi se na taj trik
ne, ne svodi se na taj trik nego na rast konkurentnosti privrede.
Vrijednost ušteđevine u kunama na domaćem tržištu će, kao i do sada, ovisiti o stopi inflacije a za očekivati je višu stopu inflacije. Vrijednost kune na deviznom tržištu će naravno past. ( To je devalvacija :) )
Kada bi Drzava rekla da oporezuje svu kunsku stenju sa 10 posto i kada bi ekipa spustile cijenu rada za 10 posto, jel bi ucinak bio isti kao da je jednostavno doslo do devalvacije kune za 10%?
Interesantna logika, ali ne.
Kod devalvacije na stranoj robi poskupljuje sve - i uložena energija i domaće sirovine i rad, dok bi ovime gore poskupio samo rad a trošak energije, sirovina nebi ni dotaknuo. Imajući u vidu da je strana roba konkurentnija ne samo zbog tečaja nego i zbog nižih troškova/veće produktivnosti izostavljanje ostalih troškova automatski smanjuje konačne efekte. Dakle smanjenjem cijene rada u Hrvatskoj domaća roba postaje konkurentnija samo za utjecaj rada na cijenu, dok devalvacijom roba postaje konkurentnija u odnosu na sve utjecaje. Uz to devalvacija ti daje mogućnost realnog rasta BDP-a dok bi u tvom primjeru svaki rast zapravo bio rast na teret plaća, dok bi kod devalvacije rast došao na temelju supstituiranja uvoznih proizvoda i povećanja obujma domaće proizvodnje.
Negativna strana devalvacije je pad vrijednosti domaće valute u međunarodnoj razmjeni pa tako i štednje u domaćoj valuti. U osnovi taj dio vrijednosti se gubi, dok se ovim oporezivanjem on samo redistribuira na državu. Kada bi to izbacio to bi bio plus za one koji se protive devalvaciji. No surova realnost je takva da kao što dugujemo u devizama tako i štedimo u devizama pa većina štedne mase kod devalvacije njom neće biti zatečena.
Ne mogu biti "svi utjecaji"
Ne mogu biti "svi utjecaji" kad je cijena goriva praktično identična cijeni u Sloveniji, koja ima euro. I kad se većina plina uvozi. I kad su svi krediti nominirani u eurima, a jedno od troškova je i povrat kredita dignutih za proizvodnju.
Daj malo poslušaj obične ljude, ako ti npr. majstor ide nešto napraviti (meni je jedan dao ponudu za podno grijanje) cijena je 100 eura. Njega nikakve kune uopće ne zanimaju. Ni banku, evo, PBZ je posljednja posve ukinula kredite u kunama.
Ono što će se dogoditi da će se sposobni još radije iseljavati, jer će biti još veća razlika u plaćama između Hrvatske i Zapada.
Ideja je da radnik i dalje
Ideja je da radnik i dalje radi za 4 tisuće kuna, koje su međutim sada tek 500 € (kad bi bilo 1:8). Dakle, bar je trošak za plaće manji (u eurima), pa firmama ostaje više love za marketing, povećanje proizvodnje, smanjivanje cijena i slično, dakle raste izvoz (pretpostavka je da imamo što prodati).
Dakle, ti prodaješ za 3 eura, ali nakon pada kune možeš priuštiti da spustiš cijenu na 2.8 eura i tvoja roba se odjednom počne prodavati puno bolje. To je samo prema vani, unutra moraš spustiti cijenu u eurima jer su svima pale plaće (u eurima). Ali i država mora sniziti svoju cijenu, dakle nema više Arena, a i autoceste nekako staju.
meni samo nije jasno od kuda
meni samo nije jasno od kuda tebi ideja da će plaće ostati iste?
Jer baš suprotno, bez dvalvacije kune plaće sigurno padaju uz zadržavanje iste razine cijena.
Sa devalvacijom daleko je vjerojatnije da plaće ostaju iste sa potencijalom za rast. U najgorem slučaju plaće će realno biti manje u kratkoročnom periodu do uspostavljanja nove ravnoteže, ali dugoročno...
Bit je da plaće neće
Bit je da plaće neće rasti, bar ne odmah. Ako rastu plaće i sve cijene, onda nisi ništa postigao. Jedino si uzeo onima koji imaju ušteđene kune, odnosno dao si onima koji imaju kredite/minuse u kunama. Dao si onima koji imaju ušteđevinu u eurima, oduzeo si onima koji imaju kredite u eurima.
Nekom moraš uzeti, kome?
Pazi, živiš u državi u kojoj je normalno da npr. i ja odem u Graz nešto obaviti, a da usput kupim držače za zavjese. Koje će i nakon devalvacije za 20-30% biti povoljniji u Ikei nego u dućanu ovdje. Oni su jednostavno produktivniji, tu nikakvi hokus-pokusi ne pomažu. Rad ovdje proizvodi manje, to je činjenica.
Stvar se znaci svodi na
Stvar se znaci svodi na snizenje placa? Ima li kakve veze zelja da se rjesava kuna s obzirom da im pada vrijednost?
UZDP-Tiaktiv
Mali problemčić je što
Mali problemčić je što mnogi štede u eurima i imaju eure doma. Onda su oni u boljoj poziciji od onih koji to nemaju. Čim se sumnja na nešto ovako, ljudi počnu kupovati eure, i kuna ide "sama" dolje (velika potražnja, je li).
A s eurima u bankama smo imali već jednom lijep trik: sve to lijepo država ljudima oduzme. Sada to neće napraviti, ali i to je moguće.
To je baš negdje oko 4444
To je baš negdje oko 4444 :))