Tagovi

Brkanje uzroka teškoća i teškoća

(Makroekonomska neravnoteža izraz koji ne odgovara stvarnosti)

Kazivanje g. Boškovića
Jutarnji list, 5.10.15. Ratko Bošković, Moje pitanje HDZ-u i SDP-u, kako mislite zaustaviti deflaciju
Stranke bi morale ponuditi rješenja za tri najkrupnije makroekonomske neravnoteže.
* premali udjel aktivno zaposlenih u odnosu na stanovnike u životnoj dobi za rad
* prevelika ulaganja stranaca u državi u odnosu na premala ulaganja hrvatskih rezidenata u inozemstvu
* prevelik rastući državni dug u kojem u učešću prevladavaju inozemni izvori financiranja.
(o.p. u odnosu na dodanu vrijednost koju stvara država.)

Analiza izraza i stavova g. Boškovića
Rješenja se traže za prilike ili za teškoće, a u kazivanju g. Boškovića je riječ o teškoćama.
Ako se ne otkloni uzrok teškoća, teškoće će se ponavljati.

Nestručni izraz « najkrupnije makroekonomske neravnoteže»
Sva tri pokazatelja su nastala kao posljedice javnih politika koje su oblikovale dosadašnje vlade. Dakle, niz brojnih i pogrešnih odluka vlada uz izostanak potrebnih odluka ukazuje da je zapravo riječ o teškoćama koje je izazvalo loše upravljanja vlada.
Uzrok teškoća je loša vlast, a ne privreda i poduzetnici pa ne može biti riječ o «ekonomskim» teškoćama.
Posljedice nisu samo financijske i organizacijske već i kulturološke, emotivne, zdravstvene – dakle riječ je o državnoj razini, a ne privredi-ako to g. Bošković koristi kao sinonim..
Neravnoteža je riječ iz stručnog riječnika fizičara, a «u ekonomiji» (ovaj put kao sinonim za znanost) je koriste «stručnjaci» ideolozi i oni koji je nepromišljeno usvoje.

Ispravan izraz koji je g. Bošković morao koristiti je «velike teškoće vlade u upravljanju državom».

Riječ «najkrupnije»
Najkrupnija teškoća koju su vlade stvorile je loš organizacijski sustav javnog sektora čiji su godišnji nepotrebni troškovi ogromni, a učinkovitost i kvaliteta rada niska i zbog kojeg država zaostaje, poduzetnicima je usporen prirast i razvoj, a građani siromaše.
Ta teškoća je uzrok ostalim teškoćama tkz. «makroekonomskim neravnotežama».

Stavovi g. Boškovića
* Premali udjel aktivno zaposlenih u odnosu na stanovnike u životnoj dobi za rad je oblikovan, time što zakoni nisu postavili odgovarajuće mehanizme zaštite mirovinskog fonda prije privatizacije i što je dio građana koji je trebao završiti na burzi rada i prekvalificirati se završio u mirovini. Slično se dogodilo i s povlaštenim i drugim umirovljenicima.
Vlast nesposobna da razvije javni sektor, opterećuje porezima građane i poduzetnike te time smanjuje prilika za otvaranje novih radnih mjesta i nova zapošljavanje, a radna mjesta u djelatnostima s malo dodane vrijednosti prisilno zatvara. Takova politika navodi ljude na odlazak na rad i život u inozemstvo. Politiku imigracije naravno nemamo.
Kakve veze ovi procesi imaju s privredom ili kako kaže g. Bošković «makroekonomijom»? Nikakve.

* Prevelika ulaganja stranaca u državi u odnosu premala ulaganja hrvatskih rezidenata u inozemstvu
Načelo ekonomike obujma (veličine obujma) ide u korist inozemnih investitora koji su višestruko veći i koji su pravno zaštićeniji od kriminala i korupcije vlasti te birokratskog nasila jer ih štite iz matičnih država i zato je ovaj pokazatelj loš i neće se popraviti.
Preveliki porezi i nedostatak podrške države poduzetnicima također pogoršava ovaj pokazatelj.
U korist inozemnim investitorima idu i tehnološke inovacije, jeftinija financijska sredstva, korištenje organizacijske infrastrukture u državama maticama pa i zato oni mogu biti jeftinije.i na domaćem tržištu. Time se domaći poduzetnici financijski iscrpljuju pa ne mogu steći sredstva za širenje na druga tržišta.
Naravno, ovi procesi imaju utjecaja i na smanjenje broja zaposlenih u državi jer se dio rada obavlja u zemlji matici inozemnih investitora ili tržištima koji osvajaju.

* Prevelik rastući državni dug u kojem u učešću prevladavaju inozemni izvori financiranja.
Neistina je da se država zadužuje zbog vraćanja kamata ili zbog novca koji nedostaje mirovinskom sustavu. Financijska i računovodstvena načela za organizacije su jasna - troškovi se prvo dodjeljuju (knjiže) na nepotrebne troškovima kojih ima više desetaka vrsta. To znači da se velik dio novog godišnjeg zaduživanja koristi za plaćanje loše organizacije javnog sektora. To je nepotrebno i štetno.

Finalna dijagnoza – ne postoji nešto što se zove makroekonomske neravnoteže
Subjekt koji je teškoće koje spominje g. Bošković kreirao nisu poduzetnici. Objekti kojima se teškoće mogu otkloniti nisu strategije poduzeća. Sredstva s kojima se teškoće mogu otkloniti nisu poduzeća.

Sve što g. Bošković vidi kao «neravnoteže», su zapravo posljedice teškoća javnog sektora.
Loša vlast (subjekt) koja neke javne politike nema. te ima djelomične i loše javne politike (objekt) pokušava s lošim organizacijama javnog sektora (sredstvom) nešto činiti, a pri tome vlasti nije jasno što treba činiti, jer ne razumije što su ciljevi, a kamo li da zna za njih oblikovati sredstva.

Česta glupost je: Mi (vlast) smo izvrsni, samo kad bi oni loši poduzetnici uplaćivali dovoljno u proračun. I dosta ljudi nasjedne.

Komentari

...u podtekstu izraza

...u podtekstu izraza «najkrupnije makroekonomske neravnoteže» lagano ide melodija ambijentalne glazbe koja se čuje po wellnessima i spa-ovima. Nema pravog teksta, već samo uhu ugodni tonovi...
...medijsko posredovanje misli to traži, da se zadovolji kriterij informiranja a da se informirani ne osjeti inkomodiran, ili nedajbože uznemiren,
...i traži to medijsko posredovanje misli da se ne zaboravi pogledati lijevo, pa desno, pa iznad sebe i da se kaže nešto što može ličiti na istinu, a neće ugroziti vazalni status mislioca u svim tim smjerovima
...jer bi nekoga gore, ili lijevo ili desno, ili u upravnom odboru nečega izraz "teškoća" mogao podsjetiti na neugodne zvuke izvan wellnesa & spa.
...i kao što je obični hamam preimenovan u wellness & spa, iz istih su razloga i pojmovi "teškoća" i "problem" pretrpjeli re-labeling u "makroekonomske neravnoteže".
Kao što je u hamamu, alias wellnessu, stagnacija i status quo poželjno stanje,
tako je i u javnom/medijskom diskursu, onom u kojem je važno zrelo pogledati lijevo, pa desno, pa iznad sebe i da se kaže nešto što može ličiti na istinu...važno ne praviti problem od teškoća i statusa quo. Ipak je jednostavnije preimenovati ih , izraza bar ima, i uvijek će biti...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci