Tagovi

Bravo Škegro!

Nakon odgledanog gostovanja Škegre u Nedjeljom u 2 ostao sam ugodno iznenađen dozom žustre, ali oštre argumentacije i rasprave. Da bi bolje razumjeli o čemu je riječ morate pogledati emisiju, jer je nemam namjeru čitavu prepričavati već komentirati.

Ja nisam svjestan, pa me slobodno ispravite, ali mislim da se do sada nije progovorilo na ovaj način o nekim temama i grupacijama ljudi vezanim za recentniju ekonomsku povijest Hrvatske. Bilo je dosta toga “bez dlake na jeziku”. Žustrije i ozbiljnije je krenulo nakon priloga o povijesti ekonomskih kriza u Hrvatskoj.

Stanković usitinu jest loš ekonomist, ali to mu ne treba uzeti za zlo, već iz toga uzeti nešto i naučiti. Ekonomija je važna. I prevažna da bi se ostavila paušalnim, političkim i pseudo-ekonomskim interpretacijama. Posebno me se dojmilo da je Škegro bez previše ustručavanja ukazao na još neke “loše ekonomiste” (figurirane u prilogu) i njihove bedastoće bez obzira koliko su to respektabilni akademici i osobe iz javnog života. Čak nije ni toliko bitno da li su ili koliko loši ekonomisti, već koliko se u suštini ekonomska tema i ekonomsko pitanje, politički interpretira. Kako je Škegro rekao “… opet politika.” Sve je nabubreno politikom, parolama te jeftinim ideološkim zveketanjem se pokušava diskreditirati politika i povijest koja se netkome nije svidjela; a struka ostaje po strani, razvodnjena do granice neefikasnosti za vođenje ekonomske politike i nevažnosti za javno mišljenje. Taj sentiment je jasno izrazila i Katarina Ott u jučerašnjem novom Osvrtu IJFa.

Tako je posebno zanimljivo kako se Škegro obrušio na Slavka Kulića, tj. na često citiranje njega kao nekakvog relevantnog, modernog ekonomista što on svakako nije, te sa svojim ideološki zamagljenim umom nema što kvalitetnog za doprinjeti diskusiji o privatizaciji ili nekoj sličnoj temi. To se moglo vidjeti i neki dan u Otvorenom, a ovakva potvrda Škegre je dobrodošla. Ako se netko blesavo i omalovažavajuće odnosi prema nekoj temi i osobama-stručnjacima, zašto ne uzvratiti istim oružjem. Ja sam uvijek držao da je Kulić klaun jer uistinu ne znam za što je kompetentan ili relevantan osim za bedastoće. Problem je da se takve individue paradiraju po medijima kao nekakvi stručnjaci i nedaj bože da se nešto loše o njima kaže.

Nadalje, na istoj liniji da i ja budem bez dlake na jeziku, što me iritira kod gosp. Jurčića, u prilogu jedini ekonomist kojeg se neprekidno paradira po medijima, je da sa pozadinom i znanjem akademskog ekonomista njegova objašnjenja i komentari svode na površne, političke izjave i promocije, bez imalo više stručnosti koja bi u ideali mogla nešto prosvjetliti javnosti.

Tako, kao da se Jurčić koristi samo titulom i zvanjem, ali ne i znanjem. Zato ga nisam mogao smisliti kao Premjera ili bilo kojeg “funkcionara” Vlade i utoliko se budalaštine u njegovim izjavama javljaju i više nego je potrebno ili za očekivati. Pošto je Jurčić javna, politička individua, saborski zastupnik, očekivalo bi se više, a ne manje, njegove stručnosti u diskusijama i komentarima. Kao što Škegro kaže, o ozbiljnim ekonomskim stvarima bi trebali govoriti ozbiljni, moderno obrazovani, ekonomisti. Jurčić bi trebao figurirati kao jedan i tako diskutirati, ali uvijek, po mom mišljenju, stavlja političke interese i poene ispred stručnih.

Škegro se raspričao i o PDVu. Njegove ideje i objašnjenja vezano uz PDV i poreznu politiku su sve na mjestu. PDV je pametan način oporezivanja i valjda do sada već znamo, što sam ja napisao par puta ili što je čak i IJF pisao, oporezivanje potrošnje je daleko poželjnije od oporezivanja prihoda, plaća, kapitalne dobiti, dobiti, imovine. Prednost Hrvatskog poreznog sustava jest da se oslanja na oporezivanje potrošnje, a ipak ne toliko prihoda. Znači, Škegro, kao i jučer Katarina Ott iz IJF, dobro kaže da ukoliko treba povećati prihode proračuna, ili nadoknaditi manjak zbog manjih doprinosa što je Škegro uzeo kao razlog, to treba doći iz povećanje PDVa, ne uvođenje nekih selektivnih poreza ili značajnijim mjenjanjem poreznog sustava. To je neupitno.

Ali ja ipak imam problem sa time. Država se jednostavno nije pokazala kao dovoljno razborit korisnik novca poreznih obveznika. Priču već svi znamo. Netransparentnost potrošnje je jedan problem, IJF je o tome dosta pisao i pričao. Vrlo neefikasna državna potrošnja na ili neučinkovite programe ili nereformirane programe ili općenito državna potrošnja koja nije potrebna. Neučinkovita potrošanje se kreće od javne nabave (natječaji, kao za Škegrov primjer telefonskih usluga) do golemih programa zdravstvenog sistema koji se godinama crvene ili pak povećavanje ovih i onih prava. Tu je i čitava priča o nekorisnim subvencijama sa milijardama kuna za posrnule industrije i kupovanje socijalnog mira. Nisam siguran koliko se potrošačkog viška dobiva plaćanjem te cijene socijalnog mira. Ili pak nedostatak jačih zahvata u reformu lokalne samouprave koja ovisi o prihodima iz centralne države. Postoji određena doza razumjevanja da se troši novac poreznih obveznika, ali je ona vrlo mala, a javni glas zaštite interesa poreznih obveznika je nepostojeći. Tako moj problem je, zašto “njima političarima” davati više “našeg” novca kad su i ovako neefikasni, nezasitni i nedovoljno pažljivi u potrošnji i ovog prihoda koji imaju, te su tromi i nedovoljno angažirani u zaštiti interesa poreznih obveznika. To podrazumjeva ne samo preveliku potrošnju, već i preslabe rezultate i kvalitetu javnih usluga za potrošeni novac.

Porezni sustav baziran na oporezivanju potrošnje kroz PDV je efikasan i pametan, pa zar ne bi reciprocitetno i državna potrošnja trebala biti pametna i efikasna? Ako znamo da kako bi se dobila jedna kuna poreznog prihoda, treba oporezivati više od jedne kune i ako se visina porezne stope definira na rashodovnoj strani, onda neka Vlada prvo dovede svoju kuću u red, a zatim pita za više prihoda. Ne može naopako.

Privatizacija je bila posebna tema razgovora. Naravno Škegro je, za one koji ne znaju, napisao odličan rad “Kako je privatizacija spasila Hrvatsku” i bez obzira da li se slažete, rad morate pročitati. Privatizacija je vjerojatno najprominentnija tema oko koje se stvara najviše paušalnih ocjena, emocionalno nabijenih argumenata, neslaganja i budalaština. Prvo, Stanaković je pokazao emocionalno nabijene argumente i pseudo-ekonomiju. Da, neke činjenice su točne, ali su i dalje samo to, činjenice. Najlakše je reći da je 400 ili 500 tisuća ljudi ostalo bez posla zbog privatizacije ili nakon privatizacije ili nakon što je Škegro posao Ministar, i postići će se željeni efekt kod javnosti. Ali u ekonomiji to tako ne ide. Zašto i kako je izgubilo posao je daleko složenije pitanje. Primjerice, da li bi svi ti radnici posao izgubili i bez prisustva pretvorbe i privatizacije? Svi uzimaju zdravo za gotovo da “naravno ne bi”, ali to je pogrešno. Uzročno-posljedična veza nije uvijek čista kao dan, a mora se ustanoviti, te samo postojanje korelacije, koliko god ona visoka bila ne znači i postojanje uzročno posljedične veze. Ja sam jučer izašao iz kuće i počela je padati kiša. I što sad? Odgovor onih koji vjeruju jednostavnim, paušalnim objašnjenjima uzročno-posljedične veze sa privatizacijom je da bi trebao prestati izlaziti iz kuće.

Stanković se služio manipulacijom brojeva kako bi izvukao reakciju gosta. Dobro. No, problem je da javnost iz toga, a ne iz stručnih radova, isčitava zaključke i uzročno-posljedične veze oko procesa i ishoda privatizacije. Evo što je Škegro napisao u svom radu iz 2007.

“A što su na sve ovo rekli domaći nezavisni ekonomisti? Što pokazuju njihova znanstvena istraživanja? Nažalost, njihov glas se gotovo i ne čuje. Ozbiljnih empirijskih, na brojkama zasnovanih znanstvenih istraživanja koja bi uzimala u obzir i mjerila pojedinačne doprinose svih bitnih čimbenika za vrijeme procesa privatizacije jednostavno nema. Stoga ih treba napraviti. Tek tada će rasprave o bivšim i budućim privatizacijama imati smisla, tek tada, kada izađu iz sfere nabacivanja blatom za postizanje političkih poena.”

Paradoksalno je da je privatizacija navodno tako važna i zastupljena tema, da se nju krivi za ovo i za ono i da se nju koristi za razne političke obračune (zastare, gonjenja, itd.), a da jasnih, zanimljivih, emiprijskih ekonomskih radova koji makar potiču složenije razumjevanje istine oko posljedica i uzročnih veza privatizacije u Hrvatskoj u biti nema. Revizija ne spada u tu kategoriju jer je ona samo klasifikacija svih natječaja itd. Zašto ih nema je isto toliko zanimljiv fenomen kao i sama privatizacija. Mislim da se neki razlozi mogu tražiti i u tome da bi se tokom stručnih istraživanja počeli razotkrivati i rušiti neki stari mitovi koji se proteži još iz stare Juge te bi neke neugodne istine počele izlaziti na vidjelo.

Drugo, Jurčićeva “budalaština” oko privatizacije i proizvodnje. To je Jurčićev stari argument kako je privatizacija loše provedena jer se poduzeća nisu kupovala radi proizvodnje. Škegro je izvrsno (!) istaknuo - “što te briga zašto on kupuje” ako je ponuđena najviša cijena na transparentnom natječaju. Cilj natječaja kod privatizacije, kao i kod svih drugih dan danas, je dobiti najvišu ponudu i prodati (ili obrnuto, najnižu cijenu i kupiti). Ako su ispoštivani uvjeti natječaja, njegova svrha je postignuta. Što se događa nakon toga, što vlasnik radi sa svojom imovinom se nas više ne tiče. Ako u uvijete natječaja uključimo takve neke zahtjeve da se proizvodnja mora nastaviti i svi radnici zadržati, natječaji neće uspijeti i postići svoj cilj! Ako je vlasnik odlučio srušiti tvornicu elektronike i posaditi banane to je njegovo pravo i ima razloga za to. No Jurčićev argument je veća besmislica i bez toga i pokazuje kako unatoč svojoj stručnosti Jurčić bi rađe postizao političke golove. Za njega je problem da je netko kupio po nižim cjenama, da bi prodao po višim i kao tu nije bilo ničeg dobrog. Znači arbitraža koja je stotinama godina već prisutna u svijetu, bi u Hrvatskoj trebala biti preokrenuta. Kupi skupo da bi prodao jeftino ili jednostavno budi u neprestanom gubitku ali samo da si kupio skupo od države. Jer tako bi nešto bolje postigli? Tako bi postigli da vlasnik kupi “radi proizvodnje”?

Post mi se odužio, pa se neću sada ovdje osvrnuti na treći dio rasprave o privatizaciji - privatizacija banaka. Poseban post ću o tome.

Zamjerka Škegru je samo u onom djelu razgovora oko problema mirovinskog sustava i stupova. Previše se koncentrirao na promjenama u porezu, a premalo na pravom i uistinu jedinom riješenju tog problema. Promjene u poreznom sustavu - smanjenje doprinosa za mirovinsko i povećanje PDVa - je samo popratna mjera koja bi nas trebala prenjeti preko neminovnog razdoblja manjih kombiniranih mirovina za određenu skupinu nadolazećih umirovljenika. Pravo riješenje leži samo u povećanju outputa, pa je stoga povećanje produktivnosti radnika/osiguranika imperativ svake Vlada, sadašnje i buduće. Veća produktivnost radnika znači i veći output koji se može djeliti. Reorganizacija poreznog tereta je samo djeljenje tog outputa. Već sam pisao o tome, pa ću tu stati i završiti.

Komentari

Politicki pamflet Politicki

Politicki pamflet

Politicki pamflet bivseg ministra nema nikakovog ekonomskog pokrica, ne iznosi nikakove brojke i uzaludan je pokusaj rehabilitacije pljackacko-zlocinacke skupine kojoj je Skegro pripadao. Sasvim je na mjestu poziv da se o privatizaciji razgovara objektivno sa povjesne distance, ali i u okviru krivicnog prava ukoliko je to potrebno, kako i zasluga za unaprijedjenje ekonomije ukoliko se tako nesto pokaze. Medjutim, Skegro izlazi sa pamfletom u kojemu ne postoji nikakav egzemplar o tome kako je zaboga privatizacija koristila Hrvatskoj. Zasto? Pa zato sto iznosenje bilo kakovog podatka je bezpredmetno, a narocito ako se pocne govoriti o usporedbi sa drugim zemljama.

Na kraju krajeva, ukoliko podataka ima (tj. ukoliko nisu do sada svi redom unisteni), objektivna ekonomska diskusija je dobrodosla. Kao i aplikacija kriicnog zakonika.

Tko je glasao

Ma daj. Skegro je reko da

Ma daj.

Skegro je reko da je privatizacija bila stvar koja je izvukla Hrvatsku. Skegro je sada po zadatku Sanadera podrezivao krila Mudrinicu.

Tek sada govori o mogucnosti kresanja troskova kroz prebacivanje mobilne telefonije na najpovoljnije operatere. Jako pametan covjek. Toliko pametan da tesko da NIJE u potpunosti upoznat kako je ovaj proces iskljucivo povezan sa korupcijom i privatnim interesima.

Jos jedan detalj o MMFu. Mislim, WTF? Jeli mu poznat koncept lihvarenja i kamatarenja? Pametan je covjek. Sigurno je upoznat.

Cisti politicki radnik, zastupnik istih interesa koji su i unistili Hrvatsku.

Sveukupno, reci da je Skegro furo ista drugo osim apologetike kriminalnog vodjenja hrvatske politike, ciji je on jedan od najistaknutijih protagonista. Bio, a izgleda i ostao.

Da. Imao je par lijepih tuseva, no ti tusevi i potreba za njima je upravo utemeljena na politici ciji je on bio vrlo istaknut protagonist. Tako se moze pitati samo, gdje je bio kada je imao utjecaj promijeniti losu politiku koja nam se sada obija o glavu?

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Naši stari znaju reći, tko

Naši stari znaju reći, tko o čemu , kurva o poštenju. Ne znam što je Sanaderu bilo da priča o menadžerskim plaćama i vezanju istih za rezultate firme. Isto tako možemo pričati o rezultatima Škegre, Valentića, Crikvenca, pa i današnjih janjičara. Samo što su oni vodili i vode ekonomiju ove firme. Posrnule. Hrvatske. Rezultati????

Put za pakao je popločen dobrim namjerama...

Tko je glasao

ja mislim da je škegro

ja mislim da je škegro jedan od najodgovornijih za situaciju u kojoj se danas nalazimo

naime, on je bio ministar financija u trenutku kada se uveo PDV i kada je državni budžet rebalansom dignut za ako se ne varam 50% jer su se pogrešno procijenili prihodi od uvođenja PDVa

da se tada taj novonastali novac umjesto u novu potrošnju preusmjerio u smajenje poreznih opterećenja na cijenu rada, tada bi danas imali daleko bolji odnos cijene rada i bili bi kao zemlja puno konkurentniji (a da na kažem da bi se smanjenjem tog poreza preko noći digla plaća svima koji su u tom času bili zaposleni i digla potrošnja kao krajnji efekt)

šteta, to je bila povijesna prilika

Tko je glasao

uffffffffffff to s cijenom

uffffffffffff to s cijenom rada mi poprilično diže tlak.

kad spomenem radnike u tekstilnoj ili u nekoj od nama "nepotrebnih" industrija onda dobijem propovijedi o tome kako mi ne možemo biti zemlja jeftinog rada, radnointenzivnih industrija bla, bla, bla.....
a kad se priča o našoj konkurentnosti onda počmu priče, uglavnom tih istih ljudi, kako moramo pojeftiniti cjenu rada, ali gospodo mi ne želimo i ne možemo biti zemlja jeftinog rada, sami ste to rekli, konkurentnost tražite na drugim mjestima ili bar budite dosljedni i držite se jedne priče.

Tko je glasao

tako ćeš razmišljati sve

tako ćeš razmišljati sve dok budeš sit. Ako je čovjek gladan možda i niža plaća ne izgleda tako loše...

Uostalom cijenu rada ne čini samo ono što dobiješ na žiro račun nego i neke druge komponente na koje je komentar mraka bio upućen.

Tko je glasao

to što si napisao u prvoj

to što si napisao u prvoj je rečenici je rečenica kojom se vode izrabljivači radnika, dok god postoji strah od gladi ljudi će pristajati na bilo kakve uvjete.

uostalom ja dobro znam da u cijenu rada ide više od neto plaće, ali znam da bi mogli ljudi ponekad biti i dosljedni.
a ne ovako, isti ljudi traže i pojeftinjenje rada i smatraju da Hrvatska nije zemlja jeftinog rada. oni su protiv subvencioniranja i zato da država subvencimonia privredu (brodogradnja/ drugi stup, kamate stambenih kredita).
oni smataju da se država mora prestati petljati u gospodarstvo i da država treba pomoći gospodarstvu (znači petljati se).

Tko je glasao

Nije bitno koliko rad košta

Nije bitno koliko rad košta nego što taj radnik napravi za to vrijeme.

Nitko neće investirati u Hrvatsku ako neće zaraditi na tome, dakle radnik mora isplatiti proizvod i još cijelu investiciju. A investicije su kod nas skupe i plaće relativno velike (u odnosu na Rumunjsku, npr.) pa bi taj radnik morao biti iznimno produktivan. Iznimna produktivnost znači uglavnom automatiziranu proizvodnju s vrlo malo radnika.

Da ne govorimo da je ponuda poslova ograničena, a ljudi spremnih za posao, i vlada spremnih na privlačenje investitora mnogo, pogotovo na Istoku (sve do Kine).

Sve je stvar balansa: je li nezaposlenost veliki problem ili ne? Ako jest, onda treba smisliti neku shemu da se ljudi zaposle, pa bolje je raditi i za neku plaćicu nego ne dobivati ništa ili neku crkavicu oz HZZ.

Tko je glasao

Stanković usitinu jest loš

Stanković usitinu jest loš ekonomist, ali to mu ne treba uzeti za zlo, već iz toga uzeti nešto i naučiti.

Tako je!
Treba napokon naučiti kako čovjek ne treba biti diplomirani kriminolog da bi shvatio kako mu je džepar ukrao navčanik, kako ne treba biti postolar da bi shvatio da ga žuljaju cipele. Analogija uistinu ima bezbroj.

Škegrin elitistički stav o tome kako o ekonomiji mogu raspravljati samo ekonomisti služi tek kao dimna zavjesa, alat za omalovažavanje kritike i kritičara. Ja vama ukrao novčanik? - snebivat će se tako džepar - Otkud vam takva ideja? Zar ste vi kriminolog?
Kad se obratiš šusteru s reklamacijom kako te žuljaju cipele on će te samo pitati kod kojeg si meštra učio postolarstvo? Niste majstor postolar? Pa kak onda znate da vas žuljaju cipele? Znate kaj, dosta je bilo da se ekonomisti, vodoinstalateri i studenti žale da ih žulja. Kaj oni znaju o cipelama?

Država se jednostavno nije pokazala kao dovoljno razborit korisnik novca poreznih obveznika.

Tako je!
Što bi se trudili uspostaviti pravnu državu, gdje će se novcem upravljati transparentno i bez korupcije? Zato treba rasprodati svu državnu (našu) imovinu kako ne bi nerazborito koristili (naš) novac poreznih obveznika.

Prvo, Stanaković je pokazao emocionalno nabijene argumente i pseudo-ekonomiju. Da, neke činjenice su točne, ali su i dalje samo to, činjenice. Najlakše je reći da je 400 ili 500 tisuća ljudi ostalo bez posla...

Stanković se služio manipulacijom brojeva kako bi izvukao reakciju gosta.

Drugo, Jurčićeva “budalaština” oko privatizacije i proizvodnje.

Tako je!
Sad će nama Škegro mudro, znalački i argumentirano objasniti u čemu griješe ovi laici i vješto razbiti njihove (i naše) zablude glede privatizacije. Počujmo:

Škegro je izvrsno (!) istaknuo - “što te briga zašto on kupuje” ako je ponuđena najviša cijena na transparentnom natječaju.

Bravo! "Šta te briga!" Izvrsna misao, tako znalačka, moderna, stručna! Tako (barem u Hrvatskoj) diplomirano ekonomska!

Kome do sada nije bilo jasno, ko je do sada naivno vjerovao kako se radi o pljački, kome su do sada "manipulacijom brojeva emocionalno nabijali argumente", sad je napokon objašnjeno.

"Šta te briga!"

Tko je glasao

Tako je! Treba napokon

Tako je!
Treba napokon naučiti kako čovjek ne treba biti diplomirani kriminolog da bi shvatio kako mu je džepar ukrao navčanik, kako ne treba biti postolar da bi shvatio da ga žuljaju cipele. Analogija uistinu ima bezbroj.

e hebi ga.. kad bi išao nešto operirati u bolnicu da li bi volio da ti operaciju obavi neki pacijent sa istim problemom ili možda postolar ili recimo doktor koji se možda školovao za to?

Škegrin stav nije elitistički već realan ali je problem što ga je on prvi pogazio. Naime, višak novca u proračunu o kojem je govorio Mrak nije usmjerio u gospodarstvo (što bi svaki dobar ekonomista učinio) več u potrošnju povodeći se političkim razlozima..

Tko je glasao

Stanković usitinu jest loš

Stanković usitinu jest loš ekonomist, ali to mu ne treba uzeti za zlo, već iz toga uzeti nešto i naučiti.

Stanković je loš novinar i nikakav ekonomista - i treba mu to uzeti za zlo. Kao i tisuće drugih u Hrvatskoj, ali što je tipično za nas svi se smatraju pozvanima pričati o ekonomiji i pametovati.. Ali ustvari područje razumiju NULA.
Na sreću, za npr medicinu nema takvih "stručnjaka po rođenju" pa ne slušamo svaki dan savjete s tisuću strana kako je trbalo skaleplom raditi ovako, a ne ovako i prepisati lijek A ne B.

Ovo je još jedan primjer gdje se vidi sva bijeda hrvatskog novinarstva i novinarstva teza. Kakti uspješni novinar se briefira u mainstream žutilu i pokušava voditi diskusiju s ozbiljnim čovjekom i to jednostavno nema smisla jer je žalosno i smješno.

Kad se samo sjetimo koliko budala je tvrdilo da će PDV uništiti ekonomiju i razapinjali Škegru.. Ajme...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

bijesni...opet si se krivo

bijesni...opet si se krivo odrazio, naime... Škegro je ozbiljno pokvaren čovjek koji prodaje samo floskule!
Za razliku od njega, dr. Ljubo Jurčić je ugledni ekonomski stručnjak i van Hrvatske, te pravi gospodin u svakom pogledu!

Tko je glasao

Stanković stalno pokušava

Stanković stalno pokušava manipulirati, svaki put se sjetim razgovora s prof. Paarom, gdje je napravio klasičnu zamjenu teza. Stalno traži neke kontroverze i sukobe, želi održati gledanost, to mu je mnogo bitnije od ozbiljnosti i kvalitete.

Tko je glasao

mladiću počinješ sve

mladiću počinješ sve više trkeljati. posao stankovića je da provocira i da izvuče na čistinu određene stavove sugovornika. još jedna emisija tipa misli 21. stoljeća nikome ne treba. osim državotvornim hrvatima po profesiji.

Tko je glasao

Ha, ha, ha... Ne čudim se

Ha, ha, ha...
Ne čudim se tvojoj izjavi, to je shvaćanje novinarstva kako ga vide hrvati kroz pojam "sloboda medija"...A pojima nemaju ustvari što bi to trebalo biti jer su neuki, zatucani i uspješno ih već 60 godina kroz medije pretvaraju u ovce...

E moj redinn, jadan si ti ako smatraš da je Stanković kvalitetan novinar i da hrvatsko novinarstvo ima nekog smisla.
Ne možeš biti novinar od značaja ako ti je izvor Nacional ili 24 sata. Dobro je Škegro rekao bokseru Stankoviću...

Jurčić je super jer je SDP, Škegro je kriminalac jer je HDZ.
To je koncept kojim se ovdje diskutira o pojedincima... Veseli me ako to vas veseli

A što je Jurčić napravio da bi dokazao da to što priča može i provesti - ništa?
Što je Škegro napravio - poduža je lista...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Ne čudim se tvojoj izjavi,

Ne čudim se tvojoj izjavi, to je shvaćanje novinarstva kako ga vide hrvati kroz pojam "sloboda medija"...

ne čudim se ja ni tvojim izjavama i proseravanjima kojima smo izloženi skoro pa svakodnevno - jer zapravo nemaš pojma kako ja npr. vidim novinarstvo a još manje znaš što za mene znači sloboda medija, ali si svejedno uzimaš pravo da sudiš.

A pojima nemaju ustvari što bi to trebalo biti jer su neuki, zatucani i uspješno ih već 60 godina kroz medije pretvaraju u ovce...

s obzirom da medije kontroliraju tvoji prijatelji i kolege iz HDZ unatrag 20 godina možemo zaključiti da uspješno provode projekt neukosti i zatucanosti hrvata.

E moj redinn, jadan si ti ako smatraš da je Stanković kvalitetan novinar i da hrvatsko novinarstvo ima nekog smisla.

uopće stankovića ne smatram kvalitetnim novinarom a još manje da hrvatsko novinarstvo ima bilo kakvog smisla - to sam u nekoliko navrata izjavio ovdje na pollitici. a da sam jadan - pa vjerojatno da, jadan sam kad vidim u kakvoj državi i društvu živim.

Ne možeš biti novinar od značaja ako ti je izvor Nacional ili 24 sata. Dobro je Škegro rekao bokseru Stankoviću...

kao što sam rekao gore stanje u medijima je otprilike preslika stanja u državi - što je osoba veći beskičmenjak, ulizica, nesposobnjaković, moralna nula to mu je veći "društveni ugled" i veća mu je šansa da završi na nekakvoj uglednoj funkciji ili na uredničkom mjestu. za to, nemoj se ljutiti, iako jadan nisam ja kriv nego onaj koji kreira politiku zadnjih 20 godina ( ok, i onu prije, ali imali smo fucking 20 godina da to popravimo)!!!

Jurčić je super jer je SDP, Škegro je kriminalac jer je HDZ.

priznajem da imam više simpatija za sdp nego za hdz, no nisam od onih koji bespogovorno i bez argumenata zagovaraju određene stavove. u konkretnom slučaju moj je stav da jurčić još nije imao šansu odraditi bilo što pa tako nemamo mogućnost egzaktno utvrditi da li to što priča drži vodu ili ne, dok je škegro bio prilično aktivan dosta dugo vremena i o posljedicama njegovih odluka možemo raspravljati. no to nije tema pa neću o tome iznositi mišljenje.

Tko je glasao

bijesni...preporučam ti da

bijesni...preporučam ti da pročitaš jubi-tubi,
Pjerino Bebić na uzbunu trubi!!!

Tko je glasao

Juniore, neću reći apriori

Juniore, neću reći apriori da nisi u pravu.

Budi tako dobar pa predloži po svom mjerilu nekog dobrog...ma što dobrog, NAJBOLJEG novinara koji bi argumentirano, novinarski, objektivno, nimalo žuto, prokomentirao ovaj grafikon.

PS Juniore, nikako da odgovoriš jesi li pitao svog prijatelja Polančeca o tome što je radio u periodu 1992-95, a sve vezano uz činjenicu da ti prozivaš sugovornike da su se bahatili po Zagrebu, dok ste vi hadezeovci uključujući i tebe, kako ti kažeš, "ubijali Srbine". :)

Tko je glasao

Dobro je što Madžarska

Dobro je što Madžarska nema more...

Tko je glasao

HDZ-E, Daj najdi negdje

HDZ-E,

Daj najdi negdje grafikon od 2000. do 2004.

Ja sam probal pa nisam našel.

Tko je glasao

Daj najdi negdje grafikon od

Daj najdi negdje grafikon od 2000. do 2004.

to bi trebalo biti ovo:


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Odi na stranicu MMF-a ili

Odi na stranicu MMF-a ili neku sličnu sa svim podacima, iskopiraš podatke u Excel, malo pomnožiš, klikneš tam di se rade grafikoni i dobiješ grafikon. :)

Tko je glasao

Probal sam sve moguče i

Probal sam sve moguče i jedino kaj sam našel je da su velike internacionalne kompanije ulagale od 97 na dalje u neke od tih zemalja i da su te iste u večem sranju nego mi.

Tko je glasao

Postoje (ili bi trebale

Postoje (ili bi trebale postojati) i ozbiljne emisije u kojima se sugovornika mogu pitati stvari na normalni način, a ne stalno tražeći senzacije. A pogotovo ne manipulirati.

I ja rado gledam Stankovića (i žao mi je što sam tu emisiju propustio) ali ponekad zna pretjerati; mislim da je prije bio ipak ozbiljniji. Zato i preferiram HTV-ov dnevnik pred Novinim. Ipak je ozbiljniji...

Mislim da se ne može uspoređivati s "Mislima 21. stoljeća", to malo tko može gledati...

Hvala za pozitivno mišljenje o mojim godinama...

Tko je glasao

Interesantan bi mi bio

Interesantan bi mi bio koncept na kojem bi temeljio ozbiljan razgovor sa nasim politicarima, a da stvar na nesto lici.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Mislim da se ne može

Mislim da se ne može uspoređivati s "Mislima 21. stoljeća", to malo tko može gledati...

Pa naravno da ekipa iz lokalnog kafića ne može gledati Misli 21. stoljeća jer je to preveliki intelektualni napor za njihov mozak nivou djeteta. Nisu to rečenice na nivou 24 sata ili Klauškoga...

Što se dogodi s mišićima ako 30 godina samo sjediš i ne radiš ništa?
Što se dogodi s mozgom ako si 30 godina intelektualno neaktivan? Teškog li odgovora

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Pa naravno da ekipa iz

Pa naravno da ekipa iz lokalnog kafića ne može gledati Misli 21. stoljeća jer je to preveliki intelektualni napor za njihov mozak nivou djeteta. Nisu to rečenice na nivou 24 sata ili Klauškoga...

Hm, da, i o Mislima 21. stoljeća bi se dalo diskutirati...

Tko je glasao

U biti je koncept zanimljiv,

U biti je koncept zanimljiv, ali je voditelj... hm...

Tko je glasao

Ah, svako toliko poželim

Ah, svako toliko poželim da:

  • nisam išao u goste u nedjelju, već da sam gledao "Nedjeljom u 2"
  • sam napisao ovako pametan članak

Što dodati kao komentar? Jedino se može raspravljati o povećanju PDV-a.

Porast PDV-a zahvaća sve, od najsiromašnijih do najbogatijih. Porastom PDV-a rastu i cijene u restoranima i cijelom ugostiteljstvu: turist to vidi, i nije mu to drago. Trošarine zahvaćaju samo jedan segment: tko želi piti alkohol, neka pije. Zašto postoje trošarine na alkohol i pivo, a ne na vino je naravno politička odluka. Ako se mene pita (a nitko ne pita, jasno) trošarine na razgovor mobitelima nisu loša ideja, sigurno ne lošija od trošarina na bezalkoholna pića, koje postoje "oduvjek".

I socijalni mir ima svoju cijenu i razlog. Da nije koristan, nitko ga ne bi "kupovao".

Što se tiče "rušenja tvornica", u trenutku kada tvornica počne vrijediti manje nego zemlja na kojoj je izgrađena, sve je gotovo. Ekonomska logika nalaže samo jedno. Pravo pitanje je zašto bi odjednom tvornica počela vrijediti manje, ili druga strana — zašto bi naglo porasla vrijednost zemlji.

Bilo je u kupovini i raznih nepresposobnih ljudi, ali o tom potom...

Kako će netko u vladi povećati produktivnost nekog tko radi u tvornici stotinama kilometara daleko, to želim vidjeti. Bojim se, nikako...

Tko je glasao

Bez obzira na sve, čini mi

Bez obzira na sve, čini mi se da bi o ovim tezama bar još jednom trebalo dobro razmisliti:
....“što te briga zašto on kupuje” ako je ponuđena najviša cijena na transparentnom natječaju. Cilj natječaja kod privatizacije, kao i kod svih drugih dan danas, je dobiti najvišu ponudu i prodati (ili obrnuto, najnižu cijenu i kupiti). Ako su ispoštivani uvjeti natječaja, njegova svrha je postignuta. Što se događa nakon toga, što vlasnik radi sa svojom imovinom se nas više ne tiče. Ako u uvijete natječaja uključimo takve neke zahtjeve da se proizvodnja mora nastaviti i svi radnici zadržati, natječaji neće uspijeti i postići svoj cilj!

Nije mi ni na kraj pameti sotonizirati ili apologizirati ni Škegru, ni Jurčuća ni Kulića, ali u ovim tezama gledajući iz današnjeg kuta sagledavanja nešto ne ide.

To što Škegro misli da Kulić nije ekonomist je svakako točno, ali je netočno tvrditi da je on i onakvi bezvrijedan, jer današnje društvo u dubokoj krizi nije problem kojeg bi rješavali samo ekonomisti. To je isti rang kao da daš da državom upravljaju pukovnici. Društvo općenito, a u krizi posebice je vrlo osjetljiva i komplicirana stvar. Uostalom političari se najčešće regruturaji iz sasvim drugih sfera a manje ekonomista. Uostalom ni Škegro nije bio političar (to je točno) ali je zato izvrsno provodio jednu politiku koja nije dala dobrih rezultata (što je priča za sebe).

Škegro i Jurčić su dva odvojena svijeta u kojem pragmatični Škegro bi dobar bio za voditi Questus ili možda čak (uzmimo za primjer) Sunčani Hvar. Danas se već vrlo dobro zna da se gospodarstvo ne svodi na promet nekretninama, da su gospodarski subjekti kao živa bića, a da država jedino od živih kompanija može ubirati poreze i doprinose od kojih ona živi. Ta teza "uzeti pa prodati" nikada nije predstavljala vrijednost za državu; i prije a danas naročito se stvaraju uvjeti, čak daju nalozi da se čuvaju i stvaraju nova radna mjesta, a političari se hvale ne koliko su nekretnina uzeli pa prodali nego koliko su radnih mjesta stvorili. Radi jednostavnog razloga što država jedino tako ubire svoje stalne prihode, a ne radi socialnog zbrinjavanja (mada mje i to važno - jer država ima prije svega socijalnu funkciju -ona je radi ljudi a ne ljudi radi nje).

Uostalom, nikada nitko ni od njegovih ondašnjih niti današnjih nije tvrtke tj. nekretnine kupovao po tržišnim cijenama, da bi ih potom imao pravo raspolagati po svome nahođenju. (Sunčani Hvar bi prodajom komad po komad nakrčio ogromne vrijednosti ali taj sistem nije za mjesto i državu produktivan). Takav sustav nigdje ne postoji. Recimo da si naslijedio npr. kuću ili još bolje tvornicu od oca i po Škegrovom receptu (da možeš raditi što te volja) ju zapalio - što bi se s tobom dogodilo.

Takav ekstremni liberalizam kojeg nam je Škegro pokušavao prodavati (a kojeg ti ovdje hvališ) upravo je pred našim očima kolabirao na svjetskim razinama. Hrvatska je samo mala zemljica koju kriza još nije slomila ali ju je već duboko nagrizla. Upravo najveći problem koji se u Hrvatskoj trenutno nameće jest nemogućnost ubiranja dovoljno poreza za svoje funkcioniranje pa se dobro upitati: A gdje to nezaposleni ili otpušteni radnici odlaze - u države po socijalno i zdravstveno zbrinjavanje. Budući da to košta odakle država namiče sredstva da bi sve to pokrivala - od tvrtki i ljudi koje rade, koje čine promet i daju plaće od kojih se onda uzimaju porezi i doprinosi, a plaće se dalje troše i opet država ubire poreze..

Zato problem Sunčanog Hvar (Otoka znanja, Haludova itd.) treba promatrati ne kao muljanje nekretninama (mada i toga ima) nego kao fenomen slabog gospodarenja s resursima od kojih država ne ubire ništa ili ubire nedovoljno poreza pa nema od čega živjeti. Kad nema poreza, država ne funkcioniora, a to je anarhija - i mi smo na pragu anarhije koja će zavladati onog trenutka kad nestane novaca za umirovljenike i državne službenike. Uvijek je samo živi rad ono na čemu država opstaje - a što je Škegro tako nemilosrdno uništavao, da ga danas ne može oprati ni sinje more Jadransko.

I privatizacija: Uostalom i druge zemlje su imale tranzicije i privatizacije, to je uvijek isti problem (od pada austrougarskog imperija Njemačke i do nas - ne znam samo zašto je isključio Njemačku kad su uspoređivali tak problem), i ne znam niti vidim po čemu pozitivnom bi se naša (Škegrova) privatizacija isticala, kad je ona na mnogo drugih mjesta bila svrsishodnije riješena s boljim rezultatima za državne proračune.

Da i bankarski sustav - i to je spomenuo: Pa je dobro se sjetiti da je on nekritički rasprodavan, da je hrvatski danas 92 % u tuđim rukama. Slovenija tu preko puta je dozvolila strancima samo cca 20 do 30 posto. Slovenci su npr. dakako imali i privatizaciju koja nije završila onako kao kod nas. Dakako imali su i oni problema i smiješnih stvari ali danas neosporno žive bolje od nas.

Tko je glasao

Ali se Hrvatska i Slovenija

Ali se Hrvatska i Slovenija ne mogu uspoređivati. Slovenija je u ratu bila 10 dana, a Hrvatska 4 godine. I to u najgore vrijeme, kada su firme selile svoje pogone na Istok. Pa su investicije otišle u Češku, Mađarsku i Poljsku, a ne u Hrvatsku.

Ekonomska logika kaže da rad nema uvijek smisla. Nitko kome ide dobro ne otpušta radnike. Ali kome ide loše, mora. Cijela hrvatska ekonomija je nasljeđena iz prošlog sustava, gdje su se gubici više-manje solidarno pokrivali a tiskara dinara je radila punom parom. Kad se sustav promijenio, otkrile su se dubioze. Ogromne hotelčine koje su pune 2-3 mjeseca u godini (ako!), za početak. Država je malo krpala i kupovala vrijeme, kao sada s brodogradnjom.

A koji su nam vanjski uvjeti... Kina u ogromnom porastu, toliko da je bilo koji proizvod (osim valjda brašna i slično) jeftinije proizvesti u Kini i prevesti do Hrvatske nego proizvoditi u Hrvatskoj (govorim o trošku proizvodnje, ne o trošku cijelog društva, posljedice su i crne rijeke i otrovan zrak u Kini i radnik na burzi u Hrvatskoj, a i to ima svoju cijenu koju malo tko uzima u obzir)... europske zemlje sa svojim viškovima i problemima kojima proizvodnja u Hrvatskoj nimalo ne treba, uključujući i poljoprivrednu... visoka eurizacija... pa sad ti budi pametan.

Tko je glasao

. Kina u ogromnom porastu,

. Kina u ogromnom porastu, toliko da je bilo koji proizvod (osim valjda brašna i slično) jeftinije proizvesti u Kini i prevesti do Hrvatske nego proizvoditi u Hrvatskoj (govorim o trošku proizvodnje, ne o trošku cijelog društva, posljedice su i crne rijeke i otrovan zrak u Kini i radnik na burzi u Hrvatskoj, a i to ima svoju cijenu koju malo tko uzima u obzir)... europske zemlje sa svojim viškovima i problemima kojima proizvodnja u Hrvatskoj nimalo ne treba, uključujući i poljoprivrednu... visoka eurizacija... pa sad ti budi pametan.

Kina je porasla u juznom dijelu drzave gdje je trzisna ekonomija.Sjeverni dio je jos u 18 stoljecu.
A europske su drzave u problematicnim plasmanima banaka visokim 4.900 mld €.Sutra bi se za dug mijenjale sa SAD-om.Treba naprosto prestati pomagati sirote brodovlasnike dotiranjem neekonomicnih brodogradilista.A dok u talijanskom ili austrijskom hotelu rade sin, kcerka, otac, majka i 2 necaka+ u spici sezone 3 gastarbeitera, kod nas je ispod casti da te u selu vide kako posluzujes goste na terasi vlastitog lokala.
Pri tom imas 28 godina, kupio si zlatan lancic, ne javljas se banci jer kasnis sa placanjem leasinga za nekakav automobil koji ti ne treba, ali gajbe vozis u opasnom i rdjavom krsu, ili gepeku zastave 101. Stavio si dakle suncane naocale i sjedis za stolom i zapomazes od lijenosti poput magarca sa sebi slicnim likovima.
Sve se prelijeva preko usta lokalpatriotizam, a onda dodje neki stranac i za 2 godine vise nema 90% dubrovcana u starom gradu.Isplaceni i otisli na periferiju.
Deja vu.

Tko je glasao

Dragec je imao prekrasne

Dragec je imao prekrasne zube.

Svakoga dana prošetao bi on tako selom i široko se svojim bisernim osmjehom osmjehivao suseljanima. Čudili su se seljaci. Dragec nije bio u cvijetu mladosti, a ipak je imao sve zube, i to kakve!

Ali, znalci u selu su upozoravali kako Dragecovi zubi ne mogu svi biti zdravi, jer ih redovito ne pere, a osim toga nikad ih ne flosa. Bilo je jasno da mora biti crnih i pokvarenih. I zaista, Dragec jednog dana navali na sladoled te ga užasno zabole zubi.

Dragec je mogao:

a) Otići u grad kod zubara. Zubar bi mu pregledao zube, ustanovio kojim zubima nema pomoći, kojima se još može pomoći, a koji su zdravi. Izvadio bi pokvarene, sanirao načete, i podučio Drageca kako održavati zube da ga još dugo i pouzdano služe. To je imalo svoju cijenu:

Vađenje 5 x 250 = 1250kn
Popravak i lječenje 7 x 200 = 1400kn
Savjet 0 = 0kn

Ukupno 2650kn

ili je mogao:

b) Otići na drugi kraj sela kod ludog Franza, priučenog veterinara.
Ovaj bi iščupao sve nepopravljive zube, iščupao bi i one koje se može spasiti, a za svaki slučaj, iščupao bi i par zdravih. Zlu ne trebalo. I Franz je imao svoju cijenu:

Vađenje 18 x 50 = 900kn

Naravno, Dragec se odlučio za opciju b.

I tako je Franz bogatiji za 900kn, a Dragec se i dalje šeće po selu.

Samo se više ne osmjehuje.

Tko je glasao

Skladno Bepo. O tom stalno

Skladno Bepo. O tom stalno pricam.

Tko je glasao

Dajem plus dnevniku zbog

Dajem plus dnevniku zbog teme, iako se ne slažem s mnogim tezama.

oporezivanje potrošnje je daleko poželjnije od oporezivanja prihoda, plaća, kapitalne dobiti, dobiti, imovine.

Jest, ali ima svoje granice. Najveći PDV (VAT) koji postoji u Europi je 25%, dakle samo 3% više od Hrvatskog. U zemljama koje okružuju Hrvatsku je otprilike isti kao u Hrvatskoj ili niži. Tako da nema puno mjesta za daljnje povećanje PDV-a, iako se slažem da ga ne treba niti smanjivati.

Usprkos 22% PDV-a, porezi i doprinosi na prihode iz rada su jako visoki, i treba ih smanjivati. Kako?

Nije mi jasno zašto bi oporezivanje imovine bilo nepoželjno. Dapače, to prakticiraju i najliberalnije kapitalističke zemlje, upravo zbog povoljnog djelovanja na stabilnost, pravednosti i jednostavnosti. Prosjek EU oporezivanja imovine je 2% od BNP-a, a prosjek OECD 2.6%. (UK: 4%, USA 5%). Porez na imovinu gotovo da i nema loših strana. 2-3% hrvatskog BNP-a je 5-8 mlrd. kuna. Da se toliko rastereti rad, puno bi značilo.

The Observer

Tko je glasao

Porezi na prihode iz rada su

Porezi na prihode iz rada su visoki, ali je to u apsolutnom iznosu mnogo manje od PDV-a.

Mislim da su izdvajanja iz plaća u Hrvatskoj (porezi+doprinosi) u postotku negdje grubo kao u Austriji.

Kako smanjivati doprinose? Negdje drudgje treba zavrnuti slavinu, a jako je mnogo žednih. Ili otvoriti porez na imovinu, novi izvor. Sve iznad minimuma (15 m2 po osobi npr.) oporezovati. Sve "kuće za odmor". Svaki drugi, treći auto u obitelji oporezovati mnogo više.

Jasno je tko tu gubi: oni koji imaju najviše, a to se njima neće nikako svidjeti. A mnogi imaju utjecaj, često i politički...

Tko je glasao

Kako smanjivati

Kako smanjivati doprinose? Negdje drudgje treba zavrnuti slavinu, a jako je mnogo žednih. Ili otvoriti porez na imovinu, novi izvor. Sve iznad minimuma (15 m2 po osobi npr.) oporezovati. Sve "kuće za odmor". Svaki drugi, treći auto u obitelji oporezovati mnogo više.
Jasno je tko tu gubi: oni koji imaju najviše, a to se njima neće nikako svidjeti. A mnogi imaju utjecaj, često i politički...

Mslim da ovo vise nema ni na Kubi.Mozda ni u Sjevernoj Koreji.

Tko je glasao

Mslim da ovo vise nema ni na

Mslim da ovo vise nema ni na Kubi.Mozda ni u Sjevernoj Koreji.

Možda ne na Kubi ili u S.Koreji, ali svakako da u liberalnim ekonomijama. Npr.

Real estate taxes are often imposed on the value of the property. US Property taxes are based on the fair market value of the property. US property tax rates have increased to mirror and exceed similar rates in other countries with some States exceeding 5%. In some States, it is permissible to separate the real estate tax, into two separate taxes-one for the land value and one on the building value.

ili u prijevodu:

"Porez na imovinu se često razrezuje prema vrijednosti imovine. U USA je taj porez osnovan na pravednoj tržišnoj vrijednost imovine. U USA je taj porez porastao tako da je sličan ili veći nego u drugim zemljama, a u nekim državama prelazi 5%. U nekim državama je dozvoljeno taj porez razdvojiti u dva poreza - porez na zemljište i porez na zgrade."

A što se tiče poreza (trošarine) na automobile, on je u Hrvatskoj kao da nam ekonomija ovisi o proizvodnji automobila. To treba podići selektivno i progresivno, prije svega na osnovu energetske efikasnosti (l/100 km).

The Observer

Tko je glasao

...prije svega na osnovu

...prije svega na osnovu energetske efikasnosti (l/100 km).

ja bih dodao i svakako prema vrijednosti automobila.

Tko je glasao

Nisam ni ja čul da su se na

Nisam ni ja čul da su se na Kubi neki tak preko noči obogatili. :-)))

Tko je glasao

Čisto za on record da ja

Čisto za on record da ja nisam rekao da sam apsolutno protiv nekakvog oporezivanja imovine. Na određene načine se to već i događa u Hrvatskoj. Moj jedini zahtjev bi bio da porez na imovinu ostane u domeni lokalne uprave, kao što i jest u mnogim razvijenim zemljama. Problem uvođenja tog poreza u Hrvatskoj sada je tehničke prirode, a ta diskusija sada nije ni bitna.
Preduvijet svih tih diskusija oko novih poreza je riješavanje otvorenih pitanja na rashodovnoj strani državnog proračuna i politička ekonomija državne potrošnje. I reorganizacija lokalne samouprave je vrlo važna, ne samo kako bi se i njoj omogućilo porezno prikupljanje prihoda već i ostavilo lokalnim zajednicama da odluče o oporezivanju. Ne može sve biti i ići u Zagreb i ne može se tražiti načine kako trpati u Vladina usta. Sve su to problemi za riješavati prije samih tehničkih rasprava o uvođenjima i izmjenama poreza.

Tko je glasao

Moj jedini zahtjev bi bio da

Moj jedini zahtjev bi bio da porez na imovinu ostane u domeni lokalne uprave, kao što i jest u mnogim razvijenim zemljama.

Slažem se. Ali to pretpostavlja daleko veću ekonomsku samostalnost lokalne uprave, što opet podrazumjeva neke druge kompetencije i potrebu za okrupnjavanjem.

Problem uvođenja tog poreza u Hrvatskoj sada je tehničke prirode, a ta diskusija sada nije ni bitna.

Ne bih se složio da se radi samo o tehničkom pitanju. Nisam primjetio da postoji politički koncensus oko toga. Uvodjenjem ozbiljnijeg poreza na imovinu došlo bi do značajne preraspodjele poreznog tereta na štetu "posjednika" a u korist "stvaralaca" (makar su gotovo svi istovremeno u obje uloge), tako da je masivan otpor utjecajnih "posjedničkih" krugova sasvim izvjestan. Porez na imovinu je generalno nepopularan, izmedju ostalog jer ga je u koliko-toliko uredjenoj admnistraciji nemoguće utajiti.

Preduvijet svih tih diskusija oko novih poreza je riješavanje otvorenih pitanja na rashodovnoj strani državnog proračuna i politička ekonomija državne potrošnje.

Novi porezi ne moraju značiti niti povećanje niti smanjenje poreznog opterećenja, nego njihovu preraspodjelu iz sfere produkcije u sferu potrošnju i neproduktive sfere. Jasno je da je pitanje poreza usko povezano s rashodovnom stranom, ali ne vidim zašto bi se ta preraspodjela morala vezati uz promjene na rashodovnoj strani. Npr. čak i u slučaju drastičnog smanjenja rashodovne strane, ne znači da stvari trebaju ostati kakve jesu (jer je postignuta ravnoteža) - potreba za rasterećenjem radne sfere ostaje nepromjenjena, zbog zaposlenosti, izvoza....

I reorganizacija lokalne samouprave je vrlo važna, ne samo kako bi se i njoj omogućilo porezno prikupljanje prihoda već i ostavilo lokalnim zajednicama da odluče o oporezivanju. Ne može sve biti i ići u Zagreb i ne može se tražiti načine kako trpati u Vladina usta. Sve su to problemi za riješavati prije samih tehničkih rasprava o uvođenjima i izmjenama poreza.

Slažem se da su to ozbiljna pitanja koja treba riješiti konzistentno i dugoročno održivo, ali mislim da je pitanje tko ubire i troši porez relativno neovisno u odnosu na pitanje proporcioniranje izvora poreznih prihoda. Obje stvari su visoko politička pitanja, a nikako tehnička.

The Observer

Tko je glasao

@ bet Novi porezi ne moraju

@ bet
Novi porezi ne moraju značiti niti povećanje niti smanjenje poreznog opterećenja, nego njihovu preraspodjelu iz sfere produkcije u sferu potrošnju i neproduktive sfere. Jasno je da je pitanje poreza usko povezano s rashodovnom stranom, ali ne vidim zašto bi se ta preraspodjela morala vezati uz promjene na rashodovnoj strani. Npr. čak i u slučaju drastičnog smanjenja rashodovne strane, ne znači da stvari trebaju ostati kakve jesu (jer je postignuta ravnoteža) - potreba za rasterećenjem radne sfere ostaje nepromjenjena, zbog zaposlenosti, izvoza....
Hrvatska je vrh kardeljističkih ekperimenata o dominaciji svega (nadgradnje) nad sferom rada i ekonomije u zadržanoj staljinističkoj matrici osvajanja i uzimanje tuđeg i zajedničkog.

Tako je apsolutni svjetski vrh "oporezivanja", samo je pitanja kojeg i kakvog, i u biti je već u SFRJ razvila i prerasla specifični kapitalizam po kojem "kapital" od najmanjeg do najkrupnijeg zarađuje puno više nego npr. skandinavski, jer se hrani kontraoporezivanjem, doslovnim uzimanjem zajedničkog i tuđe. Najveći "kapital" i "kapitalisti" u Hrvatskoj tada i još više sada ne samo nemaju nego i ne pomišljaju investirati svoju kuću i vikendicu iz tekuće dobiti, obzirom da sav kapital i to sve imaju uzimanjem zajedničkog i tuđeg. Mali i srednji kapital podosta tako, sa tržištem se bave samo budale. To je neke vrste feudalizam u suvremenim uvjetima.

Zanimljivo je da je taj model blizak i vodećim liberalima (koji btw nikada nisu bili ljevica iako su bili članovi SK), demokršćanima, lijevom centru i svima, jer se jedino udruženo to održava i još brine o ostalom kao npr. u Danskoj, uz razliku u odnosu na Dansku itd. kod nas uopće nije važno jesi li i šta si napravio za nekoliko milijradi koje si dobio iz zajedničke kase te dodatno, što je možda ključno, automatski uključujuje u sebe sve nove modne pojave, naročito američke.

Osim iznimnosti, kod nas se sve nove pojave eksperimentiraju u živo.

"I reorganizacija lokalne samouprave je vrlo važna, ne samo kako bi se i njoj omogućilo porezno prikupljanje prihoda već i ostavilo lokalnim zajednicama da odluče o oporezivanju. Ne može sve biti i ići u Zagreb i ne može se tražiti načine kako trpati u Vladina usta. Sve su to problemi za riješavati prije samih tehničkih rasprava o uvođenjima i izmjenama poreza."
Slažem se da su to ozbiljna pitanja koja treba riješiti konzistentno i dugoročno održivo, ali mislim da je pitanje tko ubire i troši porez relativno neovisno u odnosu na pitanje proporcioniranje izvora poreznih prihoda. Obje stvari su visoko politička pitanja, a nikako tehnička.

Ta pitanja ne samo da su politička, nego su svih ovih desetljeća užarena i dramatična politička pitanja, koje se međutim kontinuirano jednostavno rješavaju - bez obzira na sve i zahvaljujuću svemu dominantne sange su 100 % za prikazani sustav i skoro sve djelove primjene, tisuće i tisuće puta potvrđeno, a ono oko čega teku iscrpljujuća bavljanja su razlike u finesama.

Dakle, nema ni govora o volji za odricanjem od milimetarskih blagodati, npr. kako se troše razne novci a da se ništa ne radi, te o milijunima malih zvaničnih i nezvaničnih oprezivanja, tj. nema volje za bilo šta oko ugodnog parazitizma na zajednički i tuđi račun, a o volji za oporezivanjem imovine ni pomisliti.

Zato će sve snage pokušati na isti način proći i kroz ovu krizu i zato se maše EU-om kao obećanom zemljom, iste snage koje su mahale parolama o ovome i onome.

Na paradoksalan način situacija je čista i jednostavna.

Problem je novac a i sada jedini raspoloživi novac u sustavu su pod ruke uzeli oni koji nisu u tom novbcu uložili ni 1 kune, to nije njihov novac, nitko drugi i ne pomišlja dodati neki novac pa ni plaćati obveze a svi trebaju novac. Kao da smo u 1978.g., kada je sve takvo na vrhuncu, nitko ne plaća ni 1 dinar a sve ide i sve se traži.

Također, dok se prosvjeduje oko poteza najveće hrvatskog kapitalista i feudalnih širenja na račun zajedničkog
http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/akcija_akcija
nije sporno što je ono prije nekoliko godina uzeo tu imovinu pored poslovno sposobnije zakonite nasljednice te što je sve tako uzeo, od 1985.g. do danas. Zašto to nije sporno? pa zato što je većina snaga u okviru istog sustava nešto uzela i dalje uzima, manje ali ...

Divlja i histerizira jednako po svim točkama.

Hrvatska je konačno na pragu suočavanja sa svim pitanjima i sa novim izazovima i zbilja ne može izbjeći vodeća evropska pa i svjetska propitivanja i prestruktuiranja. Obzirom na složenost ne vrijede nikakve prognoze pa ni mjere, npr. i da svi hoće ne mogu uspješno provesti ni jedan zasebni dio, pa ni porez na imovinu, a u vezi toga, btw. vjerojatniji je krajnji liberalizam sa elementima "kapitulacije" i vraćanja imovine državi, uključujući ovaj slučaj iz linka. Važni čimbenik je klopka za EU banke i ostalo - njihove budale i "naši" mangupi, koji to vode, u lakom ovladavanju i dobitima te lakom stvaranju dugotrajne poptune dužničke ovisnosti, obzirom da su glupi, nisu računali na elementarno pa ni pamet, te kroz sve rokove gube cijenu i još više partnere i pomalo sve. A ako najprofitabilnija RH nije profitabilna, gdje će se i kako zarađivati pa i plasirati aute itd.

Bilo kako bilo, RH je iznimni i iznimno složenih evropski ispit, cijeli studij, a što se vremenski ne može pomaći. Ako na tome vodeće domaće snage i EU što se bave tu ne ide katastrofa, nego teškoće te potom brži prodori drugih evropskih i svjetskih snaga na ovo tržište. Karikirano, ako padnu povezani turizam i nekretnine na Jadranu kakvi sada jesu, umjesto toga će se sa puno manje lova i za puno niže cijene ali pametnije i bolje poslovati sa Česima, Poljacima, Slovacima, Slovencima itd. i psecifičnim grupama te će se ujedno pomalo ali pojačanije razvijati komplementarna sitna do srednja poslovanja.

Tko je glasao

Postoji i jedan psihološki

Postoji i jedan psihološki problem: ako smanjite doprinose, a uvedete porez za imovinu ljudi će reći: "uveli ste mi porez na djedovinu, a moj gazda koji je ionako prebogat sada je još bogatiji, njemu ste smanjili doprinose koje plaća za mene, a ja dobivam istu plaću na račun". Tako razmišlja mnogi prosječan čovjek. To nije dobro za izbore...

Tko je glasao

Tko glorificira tu

Tko glorificira tu pokvarenu, ciničnu glavu,
zaslužuje bar u gluposti, svjetsku slavu.

Tko je glasao

uf, morat cu ovo procitat

uf, morat cu ovo procitat kad budem imao vise vremena.. no preventivni plus cu dat :)

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Drugo, Jurčićeva

Drugo, Jurčićeva “budalaština” oko privatizacije i proizvodnje. To je Jurčićev stari argument kako je privatizacija loše provedena jer se poduzeća nisu kupovala radi proizvodnje. Škegro je izvrsno (!) istaknuo - “što te briga zašto on kupuje” ako je ponuđena najviša cijena na transparentnom natječaju. Cilj natječaja kod privatizacije, kao i kod svih drugih dan danas, je dobiti najvišu ponudu i prodati (ili obrnuto, najnižu cijenu i kupiti). Ako su ispoštivani uvjeti natječaja, njegova svrha je postignuta.

Bepo, bi li ti ciglu meni prodao za 100 kuna da ti je ja poslije razbijem na glavi, ili za 10 kuna da ti ju ne razbijem na glavi?

Ili, bi li ti svoju pušku sa snajperom prodao čovjeku koji je tek izišao iz zatvora zbog ubojstva na mah, a istovremeno s njim imaš okapanja oko međe za 1000 eur, ili opatici za 200 eur?

Da šalješ dijete na školovanje, bi li ga poslao na Harward za godišnju školarinu od 30 000 USD, ili na besplatno školovanje u Austriju, na Josef Fritzl Unterschule?

Očito Škregro i ini hadezeovci do danas nisu shvaliti što im je bio posao...osigurati gospodarski rast i i razvoj, odgovorno gospodariti NAŠOM, a ne svojom imovinom, a ne raskrčmiti sve što se moglo.

Nadam se da će Škegro za koju godinu moći utvrditi gradivo...hoće li svoju guzu u Lepoglavi prodavati Muji zvanom 22 cm za 100 kn po opaljotki, ili Husi zvanom 11 cm za 10 kn po opaljotki.

Tko je glasao

hoće li svoju guzu u

hoće li svoju guzu u Lepoglavi prodavati Muji zvanom 22 cm za 100 kn po opaljotki, ili Husi zvanom 11 cm za 10 kn po opaljotki.

Analogno tezama koje je zastupao u NU2, kladim se da bi Škegro izabrao opciju 22/100.

Tko je glasao

ekonomijo, da mogu dala bih

ekonomijo,
da mogu dala bih ti pet petica..
Taj mali, zločesti, ružni, pokvareni i lažljivi ...dugoprstić bez vizije.
Ali je pametan i prepametan, pametniji od drugih koji nemaju realan pregled nit o globalnim ekonomskim zbivanjima, niti to znaju misliti, a ako misle, kao Kulić, onda je to stvarno neka smjesa darvinizma (čitaj liberalizma) i socijalne utopije...
šteta.
Škegro, utilitarni pragmatičar, za sebe i svoje, ..to nam je valjda suđeno. Jer druge ne vidim.

Tko je glasao

ekonomijo, komentar ti je

ekonomijo, komentar ti je opet genijalan.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Prijevremeni izbori za gradonačelnika u Zagrebu? od Zoran Oštrić komentara 0
  2. KURDI, žrtvovan narod? od Ljubo Ruben Weiss komentara 10
  3. Argumenati ZA i PROTIV preferencijalnog glasovanja od DEMOS komentara 11
  4. Pa promijenimo konačno taj ustav, … III od Feniks komentara 53
  5. Referendum kao odraz od lunoprof komentara 12
  6. SDP dopušta HDZ-u osvajanje RH od aluzija komentara 0
  7. Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji od vkrsnik komentara 57
  8. Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj od vkrsnik komentara 56
  9. živim okružen surogatima od aluzija komentara 0
  10. Kome će se prikloniti Srbija? od Weteran komentara 49
  11. Između dva referenduma od Zoran Oštrić komentara 35
  12. HNS i privatizacija autocesta od Weteran komentara 25
  13. Dolazi li nova zapadna ekonomska kriza ...? od Busola komentara 7
  14. Pet socijalističkih mitova od Tko je John Galt komentara 53
  15. Politika NE normalno prestvara u normalno (osvježeno) od aluzija komentara 0
  16. "Bezukus" - zadnja faza postmoderne od lunoprof komentara 109
  17. Stranputice liberalnog tržišta i demokracije - Ima li izlaza? od bet komentara 58
  18. Zakoni, zakoni jeftino dam samo da prodam. od bosancero komentara 1
  19. Matematika 101 od Tko je John Galt komentara 24
  20. I poslije dr. Dejana Jovića, dr. Dejan Jović od vkrsnik komentara 17
  21. EBOLA! Iako je Hrvatska u Europi, Europa nije u njoj! od ppetra komentara 235
  22. Bajka o dampingu od katkapital komentara 32
  23. Naopako sastavljeni? od Weteran komentara 36
  24. Suđenje Perkoviću i Mustaču je i suđenje hrvatskoj političkoj eliti od vkrsnik komentara 17
  25. Hrvatskoj hitno treba Ministarstvo istine od Feniks komentara 31

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • janus
  • Quinquaginta
  • z00ey
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 4
  • Gostiju: 36

Novi korisnici

  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH
  • narko
  • katkapital