Tagovi

Raspoloženje birača u Hrvata: što će biti na izborima?

Kakvo je raspoloženje birača u Hrvatskoj nekoliko mjeseci pred izbore za Sabor? Kakve su tendencije i što možemo očekivati na izborima? Da bismo sagledali što se događa, korisno je smjestiti rezultate posljednjih izbora i ispitivanja javnoga mnjenja u dugoročni povijesni kontekst.

duopolKretanja 1992.-2011. g.

1. na izborima 1992.-1997. (dvaput za zastupnički dom Sabora, dvaput za tadašnji Županijski dom, te dvaput za predsjednika republike) postojala je hegemonija HDZ-a (i još više F. Tuđmana). Bilo je jasno tko će pobijediti, a prava borba vodila se za drugo mjesto. U tome je 1992.-1993. najuspješniji bio HSLS, 1995.-1997. su bili približno izjednačeni HSLS, SDP i HSS, a izbori za predsjednika 1997. označili su početak znatnog raasta SDP-a.

2. Na izborima 2000. pokazalo se veliko nezadovoljstvo HDZ-om. Tada su se mandati podijelili, približno, na trećine ljevici, centru i desnici. Centar su tada činil HSLS te koalicija HSS/LS/HNS/IDS/ASH. Zbog masovnog nezadovoljstva HDZ-om, tada je centar ušao koalirao sa SDP-om.

3. Na izborima 2003., 2007. i 2011. drastičan je pad centra (2000. g. je HSLS osvojio 24 mandata a HSS 15; godine 2011. osvajaju nula i jedan mandat; već 2003. HSLS doživljava potpuni fijasko, dok je SDP izgubio znatno manje). Stranke centra vrludaju u opredjeljenjima, ne grade prepoznatljivost, nastupaju zajedno s jednom od dvije dominantne stranke. Tendencija je stvaranja dva trajnija bloka (IDS i HNS su 2000. bili u koaliciji s HSS-om, sad to izgleda nezamislivo; HSS je vrludao, sad je očito teško zamislivo da napusti koaliciju s HDZ-om, HSLS je također otišao u koaliciju s HDZ-om, nadajući se ponovo osvojiti parlamentarni status s 1-2 mandata). Uz HDS i SDP, jedino IDS zadržava čvrstu regionalnu bazu, te se pojavljuje nova snažna regionalna stranka HDSSB.

Oluja: kon-tekst je žudnja za svađom, koga briga za cjelovitu istinu...

Na mrežnom sjedištu Srpskog Narodnog Vijeća (SNV) objavljena je prezentacija ("interaktivni narativ") pod naslovom Oluja u Haagu.

Javio se odvjetnik Luka Mišetić s tekstom Malo istine o Oluji u Haagu.

Autori prezentacije odgovorili su kratkim priopćenjem Mišetić laže o našoj prezentaciji.

Oluja u Haagu (SNV)Nije mi se dalo time baviti, ali sam ipak pogledao. Dvadeset godina se to vuče. Natežu se različite brojke, odnose se na različita razdoblja itd.. Strasti, kao da se upravo vodi rasprava pred sudom i svi smo ili odvjetnici optužbe, ili odvjetnici obrane. Bavimo se mitom, a ne povijesnim zbivanjem.

Hrvatska pod Sjevernim svjetlom: plesala je samo šestinu ljeta

Senzacionalna vijest da Hrvati grade nuklearnu elektranu u Finskoj, kao što je i bilo za očekivati, nije bila dugog vijeka. Ali cijeli slučaj je zanimljiv i poučan.

Oni koji su nešto o temi čitali, ovdje će naći pregled na osnovu pouzdanih izvora i neke detalje koji u našim medijima nisu bili objavljeni (izvor npr. World Nuclear Association).

Nuklearna energija - finska uzdanica

Olkiluoto nuklearna elektranaNuklearna energija ima značajnu ulogu u Finskoj, te će tako biti i u budućnosti. Četiri reaktora su u radu, jedan u gradnji (Olkiluoto 3, EPR, koji kasni devet godina uz više nego dvostruko povećanje troškova; nedavno su pronađene pukotine u čeličnom kućištu identičnog reaktora koji se gradi u Francuskoj). Finska također pridaje veliku pažnju obnovljivim izvorima, energetskoj učinkovitosti i smanjivanju emisija stakleničkih plinova.

Priprema se gradnja nuklearne elektrane Hanhikivi u općini Pyhäjoki, koju treba graditi ruski Rosatom. Pripremni radovi na lokaciji trebali bi početi ove godine, gradnja započeti 2018. i biti završena 2024.. Predviđen je jedan reaktor tipa VVER (obična voda pod tlako kao moderator i rashladno sredstvo, kao zapadni PWR), oznaka je AES-2006, snage 1.200 MWe.

Eurozona je mrtva. Može li se spasiti Europska unija?

Popularnost Sirize u Grčkoj nije opala nakon posljednjeg dogovora, iako je širom svijeta od raznih analitičara označen kao kapitulacija i kao neprovediv. Što će donijeti slijedeći mjeseci, ne znamo. Tko preživi, pričat će. Priča nije završena. Ni u Grčkoj, ni u svijetu.

– Nastavlja se vlast virtualne (financijske) nad realnom ekonomijom;
– ideološka borba kapitalizma protiv humanizma;
– surovost otvoreno propagirana kao vrlina;
– brutalno stavljanje na znanje plebsu iz 99% da vladari globalnih financija mogu raditi sve gluposti i podlosti, a biti zaštićeni od svake odgovornosti i kazne, dok će obični ljudi biti kažnjeni i za svoje i za tuđe grijehe: "socijalizam za bogate, kapitalizam za ostale.

Costas LapavitsasLogična analiza vodi do uvida nužnosti uništenja kapitalizma. Pa ipak, u ovom trenutku, narod podržava umjerenjake.

Posljednja istraživanja javnog mnjenja pokazuju da bi Siriza dobila preko 40% glasova (na izborima 25. siječnja imali su 36,3%), što bi im donijelo apsolutnu većinu mandata. Lijevi i desni radikali, "Zlatna zora" i komunisti, stalno se vrte oko 5-7%, kao i PASOK i Potami.

Kanađanin Leo Panich iz Grčke: »Most of the people you talk to in the street are actually impressed with Tsipras and the way he stood up to this. They blame the Germans rather than Tsipras.«

Unutar vladajuće koalicije prisutno je razočaranje nakon maksimalne mobilizacije pred referendum, ali zasad nema znakova da bi se mogla raspasti.

Od početka, bilo je fascinatno koliko umjereno sirizina vlada nastupa. Apsurdno je bilo kako su histerično dočekani, kao da se radi o opasnim radikalima; s gledišta apsolutne vlasti bankara i njihovih pajtaša (cronies), to valjda i jesu.

Ususret dogovoru UN o klimi: ohrabrujući diplomatski napredak

Tekst objavljen danas (19. srpnja 2015.) u "Financial Times" dolje je djelomično preveden, a djelomično skraćem i prepričan.

Sažetak: Diplomati su napravili dobar napredak u pripremama za dogovor na pariškoj konferenciji u prosincu. Tamo bi mogao biti dogovoren okvir dugoročnog djelovanja naroda svijeta za 40-50 godina unaprijed. Zasad dogovorene akcije, međutim, još nisu dovoljne da se osigura cilj od 2°C. S vremenom, države će trebati prihvaćati sve jače zadatke.

Climate talks advancing faster towards December deal

15-07-19- uz članak u FT o klimatskim pregovorimaUspješan prijelomni dogovor Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama sve je izgledniji, prema izvještaju francuske vlade, u koji su uvid imali novinari Finacial Timesa. Francuska će predsjedavati samitom u Parizu (UNFCCC COP-21) i vodi pripremni proces.

Vlade se trude izbjeći ono što se dogodilo na zadnjem velikom sastanka 2009. u Kopenhagenu, koji je ostavio gorčinu zbog neispunjenih velikih očekivanja.

Socijaldemokrati (ponovo?) u obrani kapitalista?

Pompezno promoviran i neko vrijeme popularan "Treći put" doveo je krajem prošlog stoljeća do toga da su socijaldemokratske stranke bile na vlasti u većini zemalja tadašnje EU (neko vrijeme u 13 od 15 članica).

Yascha MounkPovijest je pokazala da je teorijska osnova bila tanka a praktični uspjeh slab. Bilo je to u bitnom odustajanje od tradicionalnih načela socijalne demokracije i kapitulacija pred zahuktalim neoliberalizmom.

U Njemačkoj je u ono doba neko vrijeme vladala crveno-zelena koalicija. Dio nezadovoljnika iz SPD-a spojio se s bivšom istočnonjemačkom komunističkom strankom i formirao Ljevicu, koja je postala treća stranka u zemlji. SPD se pak našao u kaolicijskoj vladi s demokršćanima, jer nisu htjeli koalirati s Ljevicom.

Izvanredni izbori u Vrgorcu (2): Koliko ima stanovnika i birača?

Gledam brojke, nepristrasno (vidi jučerašnji članak na blogu: Izbori u Vrgorcu 2013.-2014.-2015., a u konkretne diskusije se ne upuštam, jer s Vrgorcem nemam nikakve veze.

Vrgorac je po popisu stanovništva u razdoblju 2001.-2011. izgubio čak 1.000 stanovnika (-15%). U popisu birača i danas ima znatno više ljudi nego punoljetnih stanovnika.

U jučerašnjem članku sam spomenuo (prema službenim izvještajima o rezultatima izbora) da je u svibnju 2013. bilo 6.261 upisanih birača, u prosincu 6.064 a sada 5.917..

Broj važećih listića je međutim u ovih sedam mjeseci znatno porastao, sa 3.176 na 3.889..

Godine 2009.: preko 7.000 birača!?

Međutim, u svibnju 2009. (prethodni lokalni izbori), prema Službenom izvještaju o rezultatima, bilo je čak 7.181 upisanih birača, a važećih je listića bilo čak 4.545!

Izbori u Vrgorcu 2013.-2014.-2015. - usporedba

U Vrgorcu imamo zanimljivu situaciju, da su lokalni izbori za gradsko vijeće održani tri godine zaredom, a za gradonačelnika 2013. i 2015.

Ovdje uspoređujem brojke izbora za vijeće.

REDOVNI IZBORI 19.5.2013.

iZVANREDNI IZBORI 21.12.2014.

IZVANREDNI IZBORI 12.7.2015.

Moj članak na blogu 22.12.2014.: Uspjeh Nezavisne liste mladih u Vrgorcu. Recept za Hrvatsku?

Pogledajmo brojke. Svuda navodim prvo brojku za 2013, pa za 2014, pa za 2015.

Znatan rast broja glasača!

Broj upisanih birača pada: 6261 — 6064 — 5.917

Broj predanih važećih listića međutim na posljednjim je izborima znatno porastao: 3239 — 3176 — 3889

Enciklika “Laudato si” i prve reakcije: trebaju li katolici slušati papu?

U Vatikanu je jučer službeno objavljena enciklika pape Franje "Laudato si", posvećena klimatskim promjenama. Prikaz sadržaja na mrežnom sjedištu "Glasa Koncila".. Detaljan pregled na hrvatskom (prema "Radio Vatikanu") objavljen je na portalu laudato.hr.

Ovo je druga enciklika koju je sadašnji papa objavio. Tekst enciklike (datirane 24. svibnja 2015.) objavljen je na službenom mrežnom sjedištu Vatikana na arapskom, engleskom, talijanskom, francuskom, njemačkom, poljskom, portugalskom i španjolskom.

Sestra i majka nam Zemlja

Laudato si mi SignoreNaslov enciklike "Laudato si" ("Hvaljen budi") uzet je iz pjesme Sv. Franje Asiškog, u kojoj se spominje "majka Zemlja". U enciklici su citirani stihovi: »Laudato si’, mi’ Signore, per sora nostra matre Terra, la quale ne sustenta et governa, et produce diversi fructi con coloriti flori et herba.«

U hrvatskom prijevodu (vidi na mrežnom sjedištu franjevci-split.hr):

»Hvaljen budi, Gospodine moj,
Po sestri i majci nam Zemlji.
Ona nas hrani i nosi, slatke nam plodove,
cvijeće šareno i bilje donosi.«

Zašto je antifašizam i danas važan

Spajam ovdje dva teksta objavljena na mom osobnom blogu danas i jučer. Oba su nastala na temelju diskusija na fb.

Kako jedan "slobodar" može reći, da su problem antifašisti, a ne fašisti?

Kaže moj fb prijatelj, libertarijanac, glede posljednjeg izliva promotora fašizma u Hrvatskoju, da ga strašno smeta što se antifašisti zbog toga bune. I onda, kratko i jasno: »Jedino sto se valja u Hrvatskoj je antifasizam, a ne fasizam.«

Predmijevam da slijedi još jedan prekid fb prijateljstva.

Ja sam brisao na fb iz prijateljstva uglavnom otvorene desničare, šoviniste isl., a brisali su i mene zbog neslaganja - tako npr. i Mato Kapović i Davor Huić, s kojima sam dugo obojicom bio prijatelj pa mi je bilo zanimljivo uspoređivati njihove komentare u isto vrijeme.

U ekonomiji mislim da je "istina na sredini" - jedino što funkcionira je uvijek kombinacija tržište i državne regulacije, ali je onda bitno analizrati i socijalne uvjete, zašto nešto funkcionira a nešto ne (onda ulazimo u političku ekonomiju i čak "političku sociologiju"). .

E sad, kad se postavi pitanje "fašizam ili antifašizam", onda je inzistirati na nekoj srednjoj poziciji (što neki čine) neopravdano.

Novi dnevnici

  1. Jugoslavenski fašizam i nacizam proždire Hrvatsku od Laganini komentara 5
  2. moje razumijevanje njemačke humanitarke Angele Merkel od aluzija komentara 2
  3. 369 od frederik komentara 20
  4. Hrvatska danas - neonacionalizam protiv neoliberalizma... lažni rat dok se sprema pljačka... od Busola komentara 4
  5. Hrvatska u psihijatrijskoj čekaonici od sjenka komentara 0
  6. Zlatko Waldheim od drvosjek komentara 33
  7. Hrvatska i nova energetska paradigma od čovjek iza gomile komentara 11
  8. mi prosimo od aluzija komentara 0
  9. Vesna Teršelić i strano obavještajno podzemlje odlučili – Lozančić ostaje ravnatelj SOA-e od Laganini komentara 4
  10. Politika XXXL od petarbosni4 komentara 5
  11. Slučaj Lozančić: Obična borba za premoć ili nešto puno ozbiljnije? od sm komentara 55
  12. Režimi su uzročnici siromaštva vlastitih građana ili Zašto ne živimo kao Kanađani od rodjen komentara 0
  13. Biti pluralist u svijetu neprofesionalnih medija od čovjek iza gomile komentara 19
  14. Kukuriku "kulturnjaci", NVO mafijaši i kriminalci od MKn komentara 46
  15. Začarani vrtuljak: Zašto Banac nije branio i pravo Dejana Jovića na stručno mišljenje? od sm komentara 71
  16. „Ovo danas je gora ustašija nego ona iz 1941.“ od Feniks komentara 79
  17. Neka „radnička prava“ su sredstva pljačke građana od rodjen komentara 16
  18. Tragom jedne odluke od marival komentara 19
  19. Antifašistička antimozgovna tragikomedija od MKn komentara 16
  20. Članovi biraju: Čeka li Karamarka smjena ili još jedan mandat na čelu stranke? od sm komentara 3
  21. Hasanbegovićeva epska borba sa parazitskim polusvijetom od Laganini komentara 131
  22. Jel' se od 2001. do danas išta promijenilo? od Feniks komentara 5
  23. Šta mi možda jedemo od Skviki komentara 0
  24. Četnikovanje zataškavanjem četništva i podmještanjem izmišljanog ustaštva od ppetra komentara 12
  25. Ne može to tako, pope od drvosjek komentara 34

Tko je online

  • indian
  • Quinquaginta
  • rupert

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 24

Novi korisnici

  • čovjek iza gomile
  • foringas
  • asdlhes
  • Relja Koprolcec
  • Belre