Tagovi

O čemu govorimo kada govorimo o nezaposlenosti

Povod ovom dnevniku je moje (beskrajno) nerviranje novinarskim napisima o nezaposlenosti. Svi mediji svaki mjesec poput pubertetlije iščekuju novi broj Erotike, pardon, broj nezaposlenih. I onda kreću naslovi "Najzad pada broj nezaposlenih", "Katastrofa – broj nezaposlenih narastao!" i sve u tom stilu. Zadnji podaci su se odnosili na svibanj 2014. pa je krenulo optimistično "u usporedbi s prošlim mjesecom drastično pao broj nezaposlenih", pa manje optimistično "u usporedbi sa svibnjem 2013. ..." i tako dalje. I što tu mene nervira?
Vratimo se u doba prije šest godina, kada je hrvatski premijer uspio nekako izvaliti riječ "kriza" preko usana, te ono popularno "mi smo u banani". Uzeo sam (izvor za sve podatke: Državni zavod za statistiku) sve svibnje od 2008. godine – dakle šestogodišnju recesiju.

Granice rasta ili nulti rast

Mnogi su kupujući u dućanima vidjeli tzv. "samoposlužne blagajne" – čudnovate robote gdje sami vadite sve iz košarice, skenirate i stavljate u vrećice. Robot prati što radite, neprestano važe košaricu i vrećicu, prima sve vrste kovanica i novčanica, kartice, vraća novac i, što je najvažnije, ne pita "Imate li sedam kuna i šezdeset lipa" sitnog. Sa stajališta kupca, ajde, nije loše. Sa stajališta trgovca – odlično. Budući blagajne još ne znaju same prodati proizvode pod ključem (tipa cigarete), a i još nemaju ruku za šamaranje glupih kupaca ("gle, tikvane, skeniraš pa staviš u vrećicu") – na cca 4 takve blagajne ide jedan zaposlenik koji leti i uskače. Dakle 3 bruto plaće u smjeni, 6 bruto plaći mjesečno, cca 30.000 kn mjesečno smanjenja troška.

Prokletstvo obilja

Stariji se sjećaju grozne rečenice iz djetinjstva: "Kupi litru mlijeka i jao tebi ako se probuši!!!" Bilo je normalno upasti u dućan i reći "Litre mlijeka, dva jogurta, kefir, i dvije jabuke." Teta bi to zatrpala, uzela novce i otpratila te s neizbježnim "Pazi na mlijeko, mama će te prebiti ako se probuši!"

U dućanu slušam nezadovoljnu ženu "Nemate Sensiu od smokve i suhih šljiva s vlaknima?" i odlazi ljutita. Prodavačica govori kako će poludjeti s količinom mliječnih proizvoda i kako ona to više ne može zapamtiti. Ja sam bio zadovoljan jer sam saznao da je riječ o mliječnom proizvodu, budući da nisam shvatio pokušava li žena kupiti pekmez, žitne pahuljice ili tepih. Poslije dođem na pollitiku i naiđem na komentar @magarca o tome koliko se primjerice hrana baca iz trgovina, te svašta o tome kako ljudi mijenjaju navike samo kada ih kriza totalno pritisne i sve nešto tako.

Bravo Todoriću!

Dakle, dogodilo se. Todorić je uspio kupiti Mercator.

Zašto - bravo?

Mislim da mnogi uopće nisu svjesni važnosti ovog koraka. Pogledajmo malo po redu.

Konzum i Velpro kao trgovinski lanci i opskrbljivači u RH dosegli su (već davno) svoj maksimum. Hrvatsko tržište je toliko koliko jest, uz vrlo negativne pokazatelje - prodaja na malo je u svibnju (u usporedbi sa svibnjem 2012.) pala 5%, i ne pokazuje znakove poboljšanja. Granice rasta su davno dosegnute, dućani su na svakom koraku - i to je to. Napretka tu nema, dapače, dešava se pad uzrokovan smanjenjem kupovne moći.

Dapače, ulaskom u EU dogodit će se trgovini nešto vrlo grubo - snažan pritisak strane konkurencije. U naselju gdje živim ima više Konzumovih dućana i jedan ogroman MaxiKonzum. Od prije par mjeseci, točno preko puta ulaza u MaxiKonzum gradi se ogromna građevina. O čemu je riječ? Kaufland gradi ogromnu robnu kuću. I tako svugdje. Agrokor, kao vlasnik Konzuma zna da u trgovini više nema mjesta i da se nekako mora othrvati.

Lokalni izbori – Stranka ZA GRAD?

Sve je počelo davno – osnivanjem Sindikata biciklista u Zagrebu, nevladine udruge koja se bori za sigurnu vožnju biciklom. Počelo je s "kritičnim masama", događajima gdje se biciklisti okupe i najavljenom trasom naprave "đir po gradu", ukazujući time na svoju brojnost i skrećući pažnju javnosti na svoje probleme. Nastavljeno je i s uspješnim prosvjedom pred Gradskim poglavarstvom, prosvjedom pred MUP-om, "oslobađanjem Masarykove" i sličnim inicijativama. Ono što je postao zaštitni znak tih manifestacija je odlično komuniciranje preko društvenih mreža, totalna miroljubivost i odlična redarska služba. Koga zanima više:
http://sindikatbiciklista.hr/
facebook - "sindikatbiciklista"

Što se dobije za cijenu automobila?


U raspravi o mogućem besplatnom javnom prijevozu, palo mi je na pamet da mnogi možda ne poimaju koliko košta automobil. Recimo da smo novozaposlena osoba, odlučili smo kupiti automobil na kredit, a onda ga mijenjati svakih pet godina, nakon isteka kredita. Kupit ćemo auto od 100.000 kn. Ugrubo je pad vrijednosti automobila cca 40% za pet godina, a kamata je recimo 6% godišnje. Također pretpostavimo kako automobil prelazi 1200 km mjesečno (dakle, putovanje na posao, dva puta godišnje dulji put, shoping centri i to).

freeZGy – ideja besplatnoga javnog prijevoza

Javni prijevoz je često ono što razlikuje grad od grada. Svi iz manjih mjesta bez javnog prijevoza znaju koliko znači – za posao, društvene kontakte, kulturu, noćni život. Gradovi koji ga imaju – a da je skup, također znaju što to znači – povećanje automobilskog prometa i ružnu pojavu, socijalnu isključenost – kada čak i cijena (sufinanciranog) javnog prijevoza postaje previsoka. Situacija u Zagrebu, gdje je subvencija građana (kroz prirez) točno 50% prihoda ZET-a, a da je pritom preskup je – nedopustiva. Taj trošak je visok za poslodavca, visok za korisnike, visok za Grad Zagreb, a usprkos tome je ZET u gubitku.

Može li gradski prijevoz u Zagrebu biti besplatan?

Do podataka o ZET-u je teško doći, budući se bilanca te račun dobiti i gubitka ugrađuju u konsolidirana izvješća. Ovih su dana iscurile neke brojke (za 2011. godinu). Analiza rashoda je, nažalost, nemoguća misija – budući tu ulaze nabavne cijene tramvaja, autobusa i tome slično. No ono što mene zanima jest – može li ZET –ponuditi putnicima besplatnu vožnju. Dakle, bi li se za iznos smanjenih prihoda od prodaje karata, za isto toliko mogao smanjiti rashod, odnosno kompenzirati ga. Struktura prihoda je sljedeća:

Prihodi u 2011. godini – 1,078 milijardi kn
- 568 mil. kn subvencija Grada Zagreba (53%)
- 316 mil. kn prodaja karata (29%)
- 194 mil. kn drugih prihoda (18%)

Uglavnom – ciljani iznos je 316 mil. kn. Pa pokušajmo.

Traženje etičnosti kapitalizma - jesu li seljaci poludjeli?

Nakon afere s "lošim mlijekom", neke mljekare (Dukat i Meggle) obustavile su otkup s dijela farmi u Hrvatskoj. Seljaci su reagirali današnjim mirnim prosvjedom - najavljujući nove, masovnije, vrlo skoro.

Čitajući ove tekstove - uspio sam shvatiti da seljaci žele:
- da građani RH piju mlijeko koje nije ispravno
- da država RH natjera privatne tvrtke da se ponašaju onako kako seljacima odgovara

Krenimo otpočetka. Seljaci imaju krave, krave daju mlijeko. Kako bi se osigurao strateški interes svih građana Hrvatske - država daje poticaje na držanje krava i proizvodnju mlijeka. Time se troši dio državnog (zajedničkog novca) ali tim korakom "lokalno mlijeko" postaje privlačnije privatnom otkupljivaču - jer je jeftinije; a država je ispunila strateški cilj - vlastiti stočni i mliječni fond.

Grah s kobasicom - sumrak industrijske proizvodnje

Industrijska proizvodnja nekada je obećavala procvat - čovječanstvo neće raditi dosadne, zatupljujuće i ponavljajuće poslove - zahvaljujući robotizaciji i industrijalizaciji to će obavljati strojevi. Ljudima će preostati kreativni poslovi. No, još su se veći utjecaji očekivali u svakodnevnom životu - svi ćemo imati strojeve za pranje rublja, suđa, kupovati ćemo gotovu hranu, uglavnom - vrijeme će se štedjeti na svakom koraku, a od toga ćemo imati financijsku korist.

Konzervirani grah s kobasicom
Pogledajmo jedan takav proizvod. Podravkin "Grah s kobasicom". Konzerva od 400 grama. U Konzumu u susjedstvu košta 17,99 kn. O ukusima se ne raspravlja - ali većina će se složiti da je riječ o jelu dobrog ukusa. Svi koji znaju kuhati znaju da takvo jelo traži dosta vremena za pripremu, te da je kupnja takvog gotovog jela velika ušteda. Konzerva se kupi, donese kući, podgrije - i pojede. Mljac.

Novi dnevnici

  1. Urbane rane moje varoši od Ljubo Ruben Weiss komentara 0
  2. Sramotne reakcije hrvatskih političara na Šešeljeve provokacije od vkrsnik komentara 0
  3. Hanžeković kao delegat sotone u Hrvatskoj od sjenka komentara 0
  4. Obama i Putin jesu li trgovci? od aluzija komentara 0
  5. Uputa za borbu protiv sredstava manipulacije čitatelja od rodjen komentara 7
  6. Hanibal ante portas & Velikosrpska fašistička propaganda od Laganini komentara 34
  7. Nije šija, nego vrat, nije Bešker, nego Feniks od MKn komentara 64
  8. Istina nalazi put i kroz njihove laži jer viri baš iz samih tih laži - Dan sjećanja 2014. od ppetra komentara 34
  9. Pismo investitora petogodišnjem unuku od rodjen komentara 2
  10. Ima se – platilo se! od Feniks komentara 24
  11. referendumsko internetsko upravljanje od aluzija komentara 2
  12. Vukovarsko znati i ne znati od Feniks komentara 35
  13. "Klemovi" anglosaksonski balvani u Savskoj od sjenka komentara 91
  14. Ekonomija i društvo budućnosti od petarbosni4 komentara 7
  15. Budale ili Peta kolona od Weteran komentara 178
  16. Optužba pojma, neistinito tumačenje, obmana i dezorjentiranost od rodjen komentara 0
  17. Financijske teskoce vode direktora u zatvor? od lunoprof komentara 21
  18. A tko pita male biznise i njihove radnike ? od provinciopolis a komentara 0
  19. Hitri Ustavni sud od StarPil komentara 5
  20. Lijevi kurs za Bliski istok od koča komentara 1
  21. NE vladajući hoće smijeniti vladajuće (osvježeno) od aluzija komentara 1
  22. Uputa za izbjegavanje vlastite oholosti i postizanja suradnje, veze, konstruktivnosti, služenja od rodjen komentara 10
  23. Josipović ne može, ne zna i nije htio od vkrsnik komentara 47
  24. Kapitulacija? od Feniks komentara 24
  25. Dva naslova za jednu realnost* od rodjen komentara 0

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • bube
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 11

Novi korisnici

  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...
  • BlackLily
  • Ness