Tagovi

Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji

Posjet predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina Beogradu predstavlja za hrvatsko-srbijanske odnose važan događaj iz kojega bi trebala proizići bitna promjena politike Zagreba prema istočnom susjedu. Naglašavam „trebala bi proizići“, jer je veliki upitnik može li se to očekivati i jesu li za to spremni predsjednik Republike Ivo Josipović i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Gledajući geostrateški posjet ruskog predsjednika Putina Srbiji predstavlja izraz i potvrdu Rusije da učvrsti svoju poziciju na području Balkana, premda Srbija više nije toliko geostrateški važna kao što je bila kad je bila povezana s Crnom Gorom i imala pristup Jadranskom moru. Okružena članicama NATO saveza, Hrvatskom, Mađarskom, Rumunjskom, Bugarskom i Albanijom Srbija se nalazi u slijepom crijevu Balkanskog poluotoka i praktički sama ne može više predstavljati opasnost za svoje okruženje kao što je to bilo posljednjih stotinjak godina. Upravo zbog toga sadašnjem srbijanskom rukovodstvu bilo je stalo do posjeta Vladimira Putina da se pokaže Europskoj uniji, kojoj dugoročno Srbija teži, kako Beograd ima „bratskog saveznika“.

Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj

Sutra pred Višim pokrajinskim sudom u Muenchenu počinje suđenje bivšim pripadnicima jugoslavenske Udbe Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, umiješanih u ubojstvo hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića 1982. godine. To suđenje po svojem karakteru, ali i po tajmingu, imat će dalekosežne posljedice za političke odnose u Hrvatskoj, a prije svega za raščićavanje političkih odnosa naslijeđenih iz komunističke Jugoslavije. To suđenje imat će i značajne reperkusije za pravosuđe u samoj Njemačkoj. U doba „hladnog rata“ jugoslavenska tajna služba likvidirala je u Njemačkoj tridesetak hrvatskih političkih emigranata, da bi se tek sa slučajem Đureković pokrenuo pravosudni postupak. Njemačka javnost je uoči ovog suđenja televizijskim filmom „Ubojstvo u Titovo ime“ upoznata s stvarnim dimenzijama jugoslavenskih zločina na tlu Njemačke.

I poslije dr. Dejana Jovića, dr. Dejan Jović

Smjena glavnog analitičara predsjednika Republike Dr. Dejana Jovića izazvala je sasvim očekivano niz opravdanih kritika na izbor savjetničkog tima Ive Josipovića. Temeljno je pitanje kako je uopće bilo moguće da britanski Srbin s izrazito jugonostalgičarskim i protuhrvatskim gledištima dođe na tu utjecajnu poziciju. Sad je otkriveno da dr. Dejan Jović uopće nije prošao sigurnosnu provjeru, što opet postavlja pitanje je li sam predsjednik Republike koji nadzire rad obavještajnih službi prošao sigurnosnu provjeru.

Suđenje Perkoviću i Mustaču je i suđenje hrvatskoj političkoj eliti

Jedan od značajnih događaja koji će utjecati na politička zbivanja u Hrvatskoj bit će najavljeno suđenja bivšim visokorangiranim agentima hrvatske Udbe Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču koje počinje u Minhenu 17 ovog mjeseca. Sad kad je manje više jasno da referendum o promjeni izbornog zakonodavstva što ga je pokrenula Željka Markić nije uspio mnogo veći utjecaj na političku situaciju u Hrvatskoj imat će to suđenje.

Na sasvim određen način to nije suđenje samo dvojici bivših agenata jugoslavenske tajne policije, to će biti i suđenje političkoj eliti u Hrvatskoj koja je premrežena bivšim pripadnicima komunističke partije. Na žalost, Hrvatska zbog određenih razloga, u čemu je izvjesnu ulogu imala i politika prvog predsjednika Tuđmana, nije provela neophodnu lustraciju. Upravo je klasičan primjer slučaj Josipa Perkovića koji je djelujući iz pozadine kroz ova dva i po desetljeća hrvatske državnosti mnoge konce držao u svojim rukama, uključujući i činjenicu da je svojeg sina Sašu Perkovića bez ikakve stručne sposobnosti kao savjetnika ni manje ni više za naciomnalnu sigurnost instalirao u Ured predsjednika Republike.

Smjena dr. Jovića kao dio predizborne kampanje

Najvažniji čimbenik u smjeni glavnog analitičara predsjednika Republike dr. Dejana Jovića u politici je i te kako važan tajming. Zašto se predsjednik Josipović odlučio na taj drastičan korak nakon što mu je dr. Dejan Jović, prema ocjeni srbijanskih medija jedan od 10 najutjecajnijih Srbina u svijetu, služio pet godina.

Hrvatska na prekretnici

U nekoliko mjeseci do kraja godine stjecajem okolnosti nagomilalo se nekoliko važnih političkih događaja koje će odrediti sudbinu države , ali i procijeniti sposobnost hrvatskog naroda da kao što je to bilo uoči raspada Jugoslavije uzme sudbinu države u svoje ruke.

Sramotan istup Vesne Pusić u Londonu

Sramotan je istup ministrice Vesne Pusić na svjetskoj konferenciji o silovanjima u ratu koja je održana u Londonu. Na svjetskoj konferenciji o žrtvama silovanja u ratu koja je održana ovog tjedna u Londonu ministrica Vesna Pusić nije uopće spomenula da su hrvatske žene bile sustavno silovane u velikosrpskoj agresiji.

Nakon što su brojne hrvatske žene u velikosrpskoj agresiji bile sustavno silovane, a njihovi silovatelji prošli nekažnjeno, njih nastavlja simbolično silovati sadašnja vladajuća garnitura Kukuriku koalicije na čelu s mnistricom vanjskih poslova Vesnom Pusić i ministrom branitelja Predragom Matićem. Ne samo da se oni ignorantski ponašaju prema žrtvama silovanja kod kuće, nego to čak rade u inozemstvu. Upravo tako je na svjetskoj konferenciji o žrtvama silovanja koja je ovog tjedna održana u Londonu nastupila više u svojstvu gospođe ministarke nepostojećeg Zapadnog Balkana nego u svojstvu hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Zoran Milanović rasprodaje hrvatski teritorij

Nakon ponižavajuće arbitraže sa Slovenijom Zoran Milanović isto nudi Crnoj Gori. Izjava Zorana Milanovića nakon susreta s crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem dokazuje da hrvatski premijer kad su u pitanju nacionalni interesi nastavlja izdajničkim putem Ivice Račana.

Nedavna izjava jednog crnogorskog vladinog dužnosnika da poluotok Prevlaka nije ni hrvatska ni crnogorska ostala je bez službene reakcije hrvatske Vlade, što je samo po sebi dokaz da sadašnja hrvatska vlast ne brine osobito o zaštiti teritorijalnog integriteta. U službenom posjetu Hrvatskoj bio je crnogorski premijer Milo Đukanović pa je javnost očekivala da će se u ovoj prilici gost iz Podgorice ispričati za najblaže rečeno nespretnu izjavu svojeg direktora uprave za nekretnine. To se međutim nije dogodilo, nego je dapače Milo Đukanović izjavio da bi bilo "neodgovorno" od dviju vlada da zbog pitanja razgraničenja blokiraju gospodarski razvoj Hrvatske i Crne Gore.

SDP na putu raspada

Više nema sumnje da je SDP, suočen s unutarnjim sukobima, na putu potpunog raspada. Sukob između predsjednika SDP-a ujedno i premijera Zorana Milanovića sa smijenjenim moćnim ministrom financija Slavkom Linićem pokrenuo je proces raspada vodeće hrvatske ljevičarske stranke. .
Bez obzira kako će se završiti unutarstranački sukob premijera Zorana Milanovića i smijenjenog ministra Slavka Linića jedna je stvar jasna – SDP je tim sukobom krenuo putem potpunog raspada. To se može jedino usporediti s katastrofalnim rezultatom što ga je SDP, koji se tada nazivao Strankom demokratskih promjena, doživio na prvim demokratskim izborima 1990. godine. Tada je u naslijeđenom trodomnom Hrvatskome saboru HDZ osvojio 58 posto zastupničkih mjesta, dok je SKH-SDP dobio 30 posto. Na prvim izborima za Zastupnički dom Sabora 1992. SDP je pao na samo 5,4 posto glasova, prema 43,7 posto koliko ih je osvojio HDZ.

Srušen mit o monolitnosti SDP-a

Izbori za Europski parlament konačno su razbili mit o lažnom monolitnom jedinstvu SDP-a kojemu prijeti raspad. Izbori za europske parlamentarce nakon brojnih afera suočili su vodeću ljevičarsku stranku SDP s ozbiljnim izazovom i vlastitim opstankom. Sukob Zorana Milanovića i Slavka Linića neminovno će proizvesti unutarstranački rascjep sa zasad nesagledivim posljedicama.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci