Tagovi

Hrvatskoj je potreban novi Ustav, ali ne Josipovićev

U povodu četvrte obljetnice svojega mandata predsjednik Josipović je u intervjuu HTV-u najavio da će posljednju godinu svojega mandata utrošiti zajedno s političarima i pravnim stručnjacima na izradi prijedloga novog Ustava. .
Kao nova država u tranziciji Hrvatska je došla do stanja preispitivanja vlastitog političkog ustrojstva, jer je postalo bjelodano jasno da sadašnji temeljni pravni okvir države više ne odgovara novim okolnostima i izazovima budućnosti. Stoga je predsjednik Josipović u pravu da je Hrvatskoj potreban novi Ustav, ali budući da on simbolično predstavlja crvenu Hrvatsku kao političar nije ni najmanje pogodna osoba da bi mu se trebala dati inicijativa. Bolje bi bilo da inicijativa krene iz naroda, kao što je to bilo s referendumom o braku kojemu se baš predsjednik Josipović, između ostalih, usprotivio svrstavajući se na jednu stranu. Ustav se kao temeljni pravni akt svake države mora temeljiti na narodnoj volji, a ne na volji određene političke ili druge skupine.

Uoči rasprave o tužbi protiv Srbije za genocid Vlada znakovito šuti

Zašto Milanovićeva Vlada šuti uoči početka rasprave o hrvatskoj tužbi za genocid protiv Srbije. Pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu 3. ožujka počinje rasprava po hrvatskoj tužbi za genocid koja je podignuta 1999. godine. To je i te kako važan događaj jer se radi o ključnoj pravnoj definiciji Domovinskog, odnosno hrvatsko-srpskog rata. O tome kakvu će strategiju pred sudom zastupati hrvatski pravnički tim znakovito se šuti.

U Hrvatskoj se bosanski bunt zasad ne može ponoviti

Može li se stanje iz Bosne i Hercegovine preliti u Hrvatsku? Predstavlja li socijalna pobuna širokih razmjera s nesagledivim posljedicama u Bosni i Hercegovini opasnost da se taj bunt pojavi i u Hrvatskoj.

Usporedba Hrvatske i Bosne i Hercegovine u konkretnom slučaju nije nimalo primjerena jer je Hrvatska unatoč krizi kroz koju zbog neriješenih gospodarskih, financijskihi socijalnih problema prolazi stabilna država. Bosna i Hercegovina je kao posljedica Daytonskog sporazuma provizorij, s jednim dijelom tzv. Republikom Srpskom utemeljenom po ocjeni Haaškog tribunala na genocidu, s neriješenim unutarnjim ustrojstvom koje joj onemogućava normalno funkcioniranje. Dok je Hrvatska članica dviju najvažnijih euroatlantskih udruženja Europske unije i NATO saveza, Bosna i Hercegovina s ovakvom Republikom Srpskom je desetcima godina udaljena od članstva u njima.

Mladen Bajić kao jedan od glavnih uzroka visokog stupnja korupcije u Hrvatskoj

U izvješću o radu državnih odvjetništava što ga je Saboru prije dva dana podnio glavni državni odvjetnik Mladen Bajić najmanje je bilo riječi o širokoj korupciji kao najvećem zlu hrvatskog društva i države.

Raskrinkan lažni mit o poštenom SDP-u

Posljednje afere u vodećoj vladajućoj stranci Kukuriku koalicije samo su potvrdile da Socijaldemokratska partija koja se dosad hvalila poštenjem svojih čelnika nije nimalo imuna od korupcije. SDP je tako izgubio posljednji argument vlastitog autoriteta.

Nakon slučaja Šegon koji se razvlačio medijima, osim onih u vlasništvu EPH- Ninoslava Pavića, nova afera koja je pogodila Socijaldemokratsku partiju vezana je za sisačko-moslavačku županicu Marinu Lovrić Merzel. Ona je samo posljednja u nizu korupcijskih slučajeva koje su u posljednje doba razotkriveni u SDP-u. Treba podsjetiti da je i sam mnistar financija Slavko Linić bio umiješan u ranijim slučajevima, koji su manje više zataškani, kao na primjer u predmetu Damira Vrhovnika, ili malverzacija u prodaji Riječke tržnice. To je došlo do kulminacije u novoj aferi tvrdoglave obrane svojeg pomoćnika Branka Šegona koju je konačno morao razriješiti sam premijer Milanović.

Britanski profesor raskrinkava glavnog Josipovićevog analitičara dr. Dejana Jovića

Britanski profesor raskrinkava politički profil glavnog savjetnika predsjednika Josipovića, o čemu se u Hrvatskoj šuti. Već četiri godine glavni analitičar hrvatskog predsjednika Republike je britanski Srbin dr. Dejan Jović pa je to glavni razlog zašto predsjednik Josipović vodi popustljivu politiku prema Srbiji.

Kad je izabran za predsjednika Republike Ivo Josipović je u svoj tim okupio savjetnike koji su na ovaj ili onaj način bili povezani s britanskom politikom na ovim prostorima. Iako su mu na raspolaganju stajali i politolozi iz Hrvatske, za svojeg glavnog analitičara on je odlučio angažirati dr. Dejana Jovića, profesora s jednog škotskog sveučilišta. Doktora Jovića je svojedobno beogradski tabloid „Blic“ svrstao u 10 najutjecajnijih Srbina na svijetu, čemu se ne treba čuditi, jer da jedan Srbin, i to s britanskim pedigreom, bude u osjetljivim hrvatsko-srpskim odnosima ključni savjetnik u Uredu predsjednika Republike Hrvatske, svakako zaslužuje takvu ocjenu.

Predsjednik Josipović uzaludno računa na glasove desnice

Predsjednik Republike Ivo Josipović sasvim ozbiljno je shvatio kampanju za svoj drugi petogodišnji mandat, pa već izjavljuje kako računa i na glasove desnice.

Na prošlim izborima 2010. godine u drugom krugu predsjednik Josipović kao kandidat SDP-a pobijedio nezavisnog kandidata Milana Bandićža. Od oko 4,5 milijuna birača, među kojima je bilo barem 500.000 fiktivnih, glasovalo je oko 50 posto. Predsjednik Josipović je pobijedio Milana Bandića osvojivši 60 posto glasova.

Hrvatska mora uvjetovati pristup Srbije Europskoj uniji

U Bruxellesu su na svečan način otvoreni pristupni pregovori Europske unije sa Srbijom čime je započeo višegodišnji put do ulaska našeg istočnog susjeda u Europsku uniju. Što to znači za odnose Hrvatske i Srbije?

Prije svega treba podvući da je dugoročno Hrvatskoj u interesu, naravno pod uvjetima koji odgovaraju hrvatskim državnim i nacionalnim interesima, da Srbija konačno raskrsti s Balkanom i balkanskom politikom i da se priključi zajednici civiliziranih europskih država i naroda. Zato, uvjetno rečeno, početak pregovora Europske unije sa Srbijom treba pozdraviti. Kad je o hrvatskim uvjetima riječ, onda tu nema velike tajne. Nakon velikosrpske agresije u kojoj je Hrvatska pobijedila a Srbija je poražena ostalo je niz neriješenih pitanja između dvije države. Pored rješavanja sudbine nestalih branitelja i civila, tu je pitanje povrata opljačkanog blaga i arhiva, kažnjavanje ratnih zločina, priznanje postojanja zarobljeničkih logora, neriješena granična pitanja, povratak prognanika i naplata ratne štete.

Raste neučinkovitost Kukuriku koalicije

Najbolju ocjenu neučinkovitosti Vlade Kukuriku koalicije dalo je novo izvješće o kretanju ekonomskih sloboda u svijetu po kojemu je Hrvatska svrstana na 87. mjesto među 178 ocijenjenih zemalja.

Analizu svake godine provode američka institucija Heritage Foundation i vodeći poslovni dnevnik „Wall Street Journal“. Prošle godine po toj analizi Hrvatska je bila na 78. mjestu, a ove godine je pala za 9 mjesta. Sada je na toj ljestvici 87-ma, pa je po tome Hrvatska svrstana među umjereno slobodne ekonomije svijeta, ali na samoj granici s “uglavnom neslobodnim ekonomijama”. Analiza ekonomske slobode rađena je na temelju vlasničkih prava, slobode od korupcije, državne potrošnje i radne slobode.

Božićno posezanje patrijarha SPC-e Irineja za hrvatskim teritorijem

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej u Božićnjoj čestitki pravoslavnim vjernicima opet iskazuje posezanje za hrvatskjim teritorijem. Srpska pravoslavna crkva i u Božićno vrijeme kad bi u duhu poruke „Hristos se rodi“ trebalo zagovarati mir i ljubav ne odustaje od svoje uloge koju je provodila uoči ratova što ih je pokrenula Miloševićeva velikosrpska politika. Patrijarh Irinej je tako u svojoj Božićnoj čestitki poželio sretan i blagoslovljen blagdan sunarodnjacima, dakle ne pravoslavnim vjernicima, „u Dalmaciji, Hrvatskoj, Slavoniji, Lici, na Kordunu i Baniji“, te je ocijenio da se pitanje uvođenja ćirilice koristi kao paravan za nastavak progona Srba u Hrvatskoj.

Novi dnevnici

  1. Jeftini medijski napadi na "zlu državu" od Zoran Oštrić komentara 5
  2. hrvatski trokut i milijarderi od aluzija komentara 0
  3. Laž kao uzrok za bolesno stanje društva i istina kao lijek? od Feniks komentara 7
  4. Milanovićev gambit: Prošlost i budućnost hrvatskih izbora od Esseker komentara 1
  5. Stanković&Čadež od leptir komentara 1
  6. Steen Jakobsen od Zlatno doba kap... komentara 0
  7. Kad lažeš laži okruglo od drvosjek komentara 40
  8. Mrak je došao u Ukrajinu, da li se ovo može desiti Hrvatskoj... ? od Busola komentara 19
  9. hrvatska političarska razlikovanja od aluzija komentara 2
  10. Pecunia non olet od bosancero komentara 5
  11. Zaštita građana RH prilikom prijava i natječaja za posao? od Busola komentara 2
  12. Reforme samesebisvrhom i Plan B Rudimira Bombardiroviča Šajkovskog od indian komentara 13
  13. državni porezni lopovluk od aluzija komentara 0
  14. Vjerovanja u neistine uništavaju državu i građane/1 od rodjen komentara 0
  15. Kolinda Grabar Kitarović smjenjuje li Tomislava Karamarka od aluzija komentara 0
  16. Dobit strancima, rizik domaćima od Mucke komentara 21
  17. Novi i Stari svjetski poredak od petarbosni4 komentara 7
  18. SDPeovske gluparije i HDZeovski lopovluk od aluzija komentara 0
  19. Gdje i kako proslaviti 20. godišnjicu Oluje? od Weteran komentara 81
  20. pohlepa za bogataškim rashodom od aluzija komentara 1
  21. Novi velikosrpski ispad Milorada Pupovca: U Hrvatskoj postoje Srbi, ali ne i Hrvati od vkrsnik komentara 153
  22. Ustavni sud RH- politbiro Partija i njihovih Centralnih komiteta? od ppetra komentara 26
  23. Obrambeni sustav u svjetlu sastanka vijeća za obranu od Weteran komentara 9
  24. Malo je pravih liberala od mario121 komentara 12
  25. Simpatičan čovac taj Šola od drvosjek komentara 8

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • Bigulica
  • hlad
  • indian
  • laufer
  • rupert
  • vkrsnik
  • Weteran

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 7
  • Gostiju: 32

Novi korisnici

  • Demokrat
  • Ljubo R. Weiss
  • mali mate
  • xKLEVETAx
  • BertK