Tagovi

Jasenovačka histerija radi prikrivanja zločina komunizma

Proboj logoraša iz ustaškog logora Jasenovac i komemoracija koja se 22. travnja održava tim povodom postao je ove godine odjednom prvorazredna tema koja je u drugi plan stavila sve druge probleme s kojima se suočava hrvatska javnost. Kako će se održati komemoracija, tko će na njoj sudjelovati, kakve poruke ona treba poslati odjednom je postala mnogo važnije od toga kako funkcionira ili ne funkcionira Vlada, kako će se zemlja barem pokušati izvući iz ozbiljne dugogodišenje krize, kako će funkcionirati Hrvatski sabor i stranke zastupljene u njemu, kako će se riješiti sporna pitanja sa Srbijom, te kako će se demokratizirati Hrvatska nakon četverogodišnjeg mandata Kukuriku koalicije. Odjednom je jedno povjesno i ideološko pitanje iz daleke prošlosti s kojom je Hrvatska raskrstila bilo kao sastavnica koimunističke Jugoslavije bilo kao novostvorena država u nametnutom velikosrpskom ratu.

630 milijuna kuna je tek mrvica prema 34,6 milijardi dolara opljačkanih iz Hrvatske

Najnovija korupcijska afera s ukradenim zlatom i eurima iz sjedišta policije u Zagrebu te istraga koja tvrdi da se radi o pranju novca povezanom s peruanskom narkomafijom samo je vršak velike korupcijske sante s kojom je Hrvatska suočena od samog stvaranja države. Po najnovijem izvješću američke insituticije „Global Financial Integrity“ koja prati tijekove prljavog novca u cijelom svijetu iz Hrvatske je od 2004. do 2013. godine izneseno čak 34,6 milijardi dolara ilegalno stečenog novca. Analizom podataka o međunarodnoj razmjeni i bilanci plaćanja GFI je utvrdio da se iz Hrvatske u prosjeku godišnje izvuče 3,5 milijardi dolara "prljavog" novca, koji je stečen raznim kriminalnim aktivnostima kao što su izbjegavanje plaćanja poreza, korupcija, trgovina drogom, prostitucija. Prema tom iznosi Hrvatska je na 40. mjestu od ukupno 149 zemalja obuhvaćenih analizom

Posljednjim presudama Haaški tribunal provodi Memorandum2 SANU

Samo za neupućene u političku strukturu, pa onda i za pravdu koju provodi, posljednja presuda Haaškog tribunala kojom se u porvostupanjskom postupku optuženog ratnog zločinca Vojislava Šešelja oslobađa od svih točaka optužnice, može biti neugodno iznenađenje. Ona se na neki način mogla i očekivati nakon što je Radovan Karadžić kao tvorac i izvršitelj genocidne politike u Bosni i Hercegovini dobio kaznu od samo 45 godina, dok su neki drugi srpski niže rangirani vojni dužnosnici dobili doživotni zatvor.

Predsjednica je trebala raskrinkati Pupovčevu velikosrpsku ofenzivu

Hrvatska politička scena ponovno je suočena s agresivnom velikosrpskom kampanjom predsjednika Srpskog narodnog vijeća i saborskog zastupnika Milorada Pupovca. Ta kampanja samo je dio političke ofenzive poražene koalicije Hrvatska raste na čelu sa Zoranom Milanovićem potpomognute vodećim tiskovnim i elektroničkim medjima na čelu sa HRT-om da se na izvaninstitucionalni način ospori demokratski izabrana Vlada Domoljubne koalicije i MOST-a na čelu s Tihomirom Oreškovićem s krajnjim ciljem raspisivanja novih izbora.

Za Milanovića su Hrvati ustaše, dok špijune i kriminalce ne vidi među svojima

, SXrbi,

Svojom izjavom na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora o “kriminalnoj špijunskoj i proustaškoj“ Domoljubnoj koaliciji odlazeći premijer i čelnik SDP-a Zoran Milanović samo je potvrdio svoje nedemokratsko ponašanje koje ga je, kad je u pitanju vodeća oporbena stranka, karakteriziralo kroz sve četiri godine njegovog mandata.

Četvrt stoljeća od „Božićnog Ustava“ do „Božićnog mandatara“

Stjecajem okolnosti ima dosta simbolike u onome što se dogodilo prije 25 godina kad je Hrvatska, tada još uvijek u sastavu komunističke Jugoslavije, nakon prvih demokratskih izbora dobila tzv. „Božićni Ustav“ i sada gospodina Tihomira Oreškovića kao uspješnog Hrvata iz poslovnog svijeta koji je odlukom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović postao „Božićni mandatar“ za sastavljanje nove Vlade.

Milanović je preveslao naivce Petrova i Karamarka

Izlazak Tomislava Karamarka kao čelnika HDZ-ove Domoljubne koalicije iz pregovora oko sastavljanju Vlade i prihvaćanje čelnika MOST-a Bože Petrova da zajedno sa Zoranom Milanovićem kao čelnikom SDP-ove koalicije Hrvatska raste može se protumačiti isključivo kao pobjeda političke strategije Zorana Milanovića.

Prvi put nakon samostalnosti Hrvatska je u ustavnoj krizi

S odgođenim konstituiranjem Sabora i nemogućnošću da se odredi mandatar za sastav nove Vlade, Hrvatska je po prvi put od samostalnosti ušla u ozbiljnu, ne samo parlamentarnu nego i u ustavnu krizu. To je dokaz da je hrvatski politički sustav počeo pucati po šavovima, jer postojeći Ustav, nekoliko puta nadopunjavan po dnevno-političkim potrebama, više ne odgovara promijenjenim društvenim i političkim okolnostima. To je shvatio bivši predsjednik Ivo Josipović pa je ponudio novi Ustav koji bi mu dao veće ovlasti, ali je sva sreća da je na izborima izgubio jer bi s političkim nazorima bivšeg predsjednika bila dovedena u pitanje sama opstojnost države. Problem je što ni politička ni javna elita, ako ovo drugo u Hrvatskoj uopće postoji, ne shvaćaju da je na političku scenu stupila potpuno nova generacija birača koju ne zanimaju ni ustaše ni partizani, nego bolji život u njihovoj državi. Tu generaciju predstavljaju inicijative Željke Markić s njezinom udrugom „U ime obitelji“, „Živi zid“ Ivana Vilibora Sinčića i sada MOST nezavisnih lista Bože Petrova. To je proces koji je jednostavno nezaustavljiv.

Zašto su ovi prijelomni izbori drukčiji od svih prethodnih

Po mnogim značajkama i okolnostima u kojima se održavaju izbori za Hrvatski sabor 8. studenoga mogu se bez dvojbe smatrati kao prijelomni ne samo za budućnost države i svih građana, nego još više za razvoj parlamentarne demokracije kroz koji Hrvatska prolazi od samog utemeljenja. Temeljni razlog što se ovi izbori mogu ocijeniti kao prijelomni leži u činjenici da se zemlja nalazi u ozbiljnoj, ne samo gospodarskoj i financijskoj krizi, nego i u političkoj i moralnoj krizi. O gospodarskoj i financijskoj krizi nije potrebno posebno govoriti, jer svi ekonomski pokazatelji ukazuju na krivi smjer kojim je politička elita dovela Hrvatsku pred bankrot, a u Europskoj uniji je približila sudbini Grčke. Politička kriza potječe iz još uvijek neprevladanog ideološkog naslijeđa komunističke Jugoslavije, pa se i dalje s manjim ili većim intenzitetom vodi bitka između „ustaša“ i „partizana“, odnosno o komunističkom razdoblju. Najbolji dokaz da se Hrvatska toga nije oslobodila jest odgađanje neophodne lustracije, pa se išlo čak tako daleko da se posebnim zakonom zaštite agenata jugoslavenske tajne službe „lex Perković“ pokušalo suprotstaviti Europskoj uniji.

Hrvatska projektom Baltik-Jadran-Crno More konačno izlazi iz „regiona“

Od stvaranja hrvatske države vanjska politika Zagreba vrludala je bespućima stvarnog položaja države koja je istodobno balkanska, mediteranska i srednjeeuropska, ali je bila i još je uvijek pod pritiscima velikih svjetskih i europskih sila koje na ovom području imaju geopolitičke interese. Sam se predsjednik Tuđman iako je gledao prema Europi u svojoj iluziji da bi Hrvatsku mogao vratiti u nekakve nove granice bivše banovine dao uvući u dugotrajnu ratno-pregovaračku igru sa Slobodanom Miloševićem kojemu je s druge strane jedini cilj bio da proširi granice Srbije prema Zapadu. Kad sam bio vanjskopolitički komentator „Slobodne Dalmacije“ jedan se američki univerzitetski profesor za posjeta Hrvatskoj 1992. godine u intervju čudio zašto se Hrvatska nije vezala za tzv. Višegradsku skupinu koju su tada činile Poljska, Čehoslovačka i Mađarska.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci