Tagovi

vrijeme je da se uozbiljimo - projekt za razmatranje

Hrvatska je u ovoj godini ušla u završnu fazu definiranja svoje sudbine. Postoje?i politi?ki sustav definiran Ustavom iz 2000. godine pokazao se nedjelotvornim da bi se strateški riješili državni politi?ki, socijalni, gospodarski i ostali problemi s kojima je zemlja suo?ena na pragu ulaska u Europsku uniju.

Hrvatska na pragu tre?eg desetlje?a

Nakon 20 godina od uspostave demokracije i 18 godina od me?unarodnog priznanja Republika Hrvatska ulazi u tre?e desetlje?e postojanja. Dok bi se prvo desetlje?e koriste?i klasi?ne povjesne kvalifikacije moglo nazvati herojskim, drugo desetlje?e normalizacijskim, tre?e bi trebalo biti razvojno-stabilizacijsko.
Pogledajmo kakve pretpostavke postoje da idu?e desetlje?e protekne uistinu u razvojnom i stabilizacijskom ozra?ju. Kao što svaki proces po?iva na odre?enim temeljima, tako je i tre?e desetlje?e Republike Hrvatske samo po sebi predodre?eno ostvarenjima u prethodna dva desetlje?a. Za njih se ne može kazati da su protekli u idealnim okolnostima. U povjesnim i geopoliti?kim uvjetima rješenja za probleme s kojima se država suo?avala (nation building) nisu bila dobra a pogotovo ne optimalna za budu?i razvoj države i društva.

Katoli?ki glasa?i i Ivo Josipovi?

Prve izjave novoizabranog predsjednika Republike Ive Josipovi?a potvrdile su o?ekivanja da ?e on samom pojavom unijeti svježinu na Pantov?ak nakon 10-godišnje vladavine Stipe Mesi?a. Iako je po temperamentu sušta suprotnost od svojeg prethodnika, što je mnogima u izbornoj kampanji smetalo, upravo je ta karakteristika Ive Josipovi?a novost koja Hrvatskoj na unutarnjem planu može donijeti sociopsihološku stabilnost, a na vanjskopoliti?kom novu personalnu dimenziju ugleda države. Svojedobno je supruga bivšeg ameri?kog veleposlanika u Hrvatskoj Montgomeryja, Lynn izjavila u jednom društvu "tako lijepa zemlja, a ima predsjednika koji na putovanjima po svijetu mora voditi prevoditelja". Uistinu, znanje barem jednog stranog jezika u današnjem je globalnom svijetu uvjet da prvi ?ovjek jedne europske države može u punom smislu predstavljati politi?ki i kulturološki svoju državu. O?ito, dosad o tome hrvatski glasa?i nisu vodili ra?una. To medijskim navija?ima Stipe Mesi?a tada nije smetalo, kako im je sada opravdano smetalo kod Milana Bandi?a.

Mesi?eva dva (ne)uspješna mandata

Mesi?eva dva (ne)uspješna mandata

U velja?i idu?e godine predsjednik Mesi? ?e nakon dva petgodišnja mandata na ?elu Republike Hrvatske oti?i u povijest. ?udnom odlukom Vlade njemu se nakon prestanka državni?ke funkcije osigurava vila, umjesto skromnog ureda kakve, na primjer, imaju ameri?ki bivši predsjednici. Drugim rije?ima, na neki na?in bivši predsjednik Mesi? imat ?e mogu?nost, s obzirom na pogodnosti koje su mu pružene, da i dalje bude aktivan u hrvatskoj politici.

HRT ne bi bio u krizi da sam ja ravnatelj

Koliko to prepotentno zvu?alo sadašnja situacija na HRT-u me ponukala da stavim na portal moj program HRT-a za razdoblje 2007-2011 koji sam kao kandidat za glavnog ravnatelja HRT-a bio predložio sredinom 2007. godine tadašnjem Programskom vije?u HRT-a. Ono je uz prethodnu navija?ku kampanju u medijima, ali o?ito i uz suglasnost predsjednika Mesi?a i premijera Sanadera koji su o tome bili konzultirani izabrali Vanju Sutli?a. Odgovornost za taj izbor pada na sljede?e ?lanove Programskog vije?a: Hašim Bahtijari, Nada Ga?eši?-Livakovi?, Darinka Janjanin, Suzana Jaši?, Jadranka Kolarevi?, Zdenko Ljevak (predsjednik) Želimir Mesari?, Juraj Njavro (Bog mu dao pokoj duši), Nedjeljko Pintari? (predstavnik Kaptola), i Anja Šovagovi?-Despot. Navodim njihova imena jer svaka odluka, dobra ili loša, u Hrvatskoj ima svoje ime i prezime.

Udbaš i robijaš ili Berlinski zid u Hrvatskoj još nije srušen (3)

Sino? u utorak na zagreba?koj TV Z1 u emisiji prof. Tomca predstavljeni su gospodin Željko Keki? i bivši saborski zastupnik dr. Anto Kova?evi?. To je bila jedna od rijetkih prilika da netko, a radi se o gosp. Keki?u iz bivše jugoslavenske obavještajne zajednice, otvoreno istupi pred javnost i opiše svoje djelovanje. On je bio operativac centra SDB-a Zagreb koji je na svojem terenu bio zadužen za pra?enje dr. Kova?evi?a kao opasnog disidenta i neprijatelja tadašnjeg režima. Oni koji žele nešto više saznati kako je djelovala Udba na ovom konkretnom slu?aju mogu vidjeti reprizu emisije u ?etvrtak u 17 sati na programu Z1.
Ovdje ?u prenijeti samo dvije stvari. Prema ocjeni gosp. Keki?a koji se priklju?io obrani Hrvatske i aktivno kao branitelj sudjelovao u otporu agresiji samo 10 posto hrvatskih udbaša pristupilo je obrani domovine, dok su ostali još o?ekivali da ?e se Jugoslavija spasiti. I drugo, kad su ga upitali je li njegov posao, izme?u ostaloga, bio da prati izvjesnog "Sovu", odgovorio je kako je to bilo u nadležnosti centra Osijek.

Izbori su u Hrvatskoj matematika, ali i lopovluk

Kao novinar ali i kao sudionik u izbornim kampanjama iznijet ?u neka iskustva koja dovode u pitanje legitimitet izbornog procesa u našoj zemlji. Budu?i da je ovo portal na kojemu je ve?ina sudionika esdepeovski orijentirana, vjerujem da ?e na ovaj dnevnik biti dosta komentara, posebice zbog toga što ?u iznijeti ?injenice i podatke koji se ne mogu pojaviti u tzv. "slobodnim" hrvatskim medijima, kako javnim tako i komercijalnim.

Po?nimo od po?etka. I ovi izbori su prije svega stvar matematike, ali ako se u tu matematiku uplete politika, onda su i nepošteni. Možda su se jedini pošteni izbori u Hrvatskoj dogodili kad je SKH 1990. godine predao vlast HDZ-u. Poslije toga je sve manje više bila manipulacija po?evši od izbornih odbora do, što je najgore, Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

Berlinski zid u Hrvatskoj još nije srušen (2)

Poštovani korisnici,
Budu?i da nitko nije reagirao na informaciju u "Ve?ernjaku" od 11. studenoga gdje je objavljeno da je ?eška Vlada objavila na internetu popis suradnika tajnih službi iz komunisti?kog razdoblja, a ovo, kao što je pokazalo zanimanje za prvi tekst na istu temu, predstavlja izuzetnu važnost za politi?ko i još više moralno stanje u Republici Hrvatskoj, odlu?io sam o tome napisati novinski osvrt. Budu?i da ni jedan zna?ajniji medij u Hrvatskoj tekst ne bi objavio, objavljujem ga na ovom portalu.

PS. Molio bih komentatore da se ne bave osobnim napadima, nego da koliko je mogu?e sadržajno sudjeluju o razradi ove teme, jer o raš?iš?avanju sa žalosnom prošloš?u iz komunisti?kog razdoblja ovisi ho?e li se u ovoj državi stvoriti uvjeti da se okrene stranica i otvore, uz ostalo, pretpostavke za op?u i osobnu dobrobit. Bez ispunjavanja pravde, nema pravednosti, a pogotovo neke nove pravednosti.

?esi mogu a Hrvati ne smiju ili ne mogu

Berlinski zid u Hrvatskoj još nije srušen

Berlinski zid u Hrvatskoj još nije srušen

Znakovito je da proslavi 20. obljetnice rušenja Berlinskog zida kao simboli?nog ?ina sloma komunizma nitko od visokih hrvatskih dužnosnika nije bio nazo?an, a vjerojatno ni pozvan. Za one koji znaju tuma?iti diplomatski protokol i politi?ki rje?nik poruka je jasna. Hrvatska se još nije oslobodila svoje komunisti?ke ideološke prtljage, pa prema tome nije ni poželjna na toj sve?anoj obljetnici.

hrvatskoj je potrebna rekonstrkcija države

Kao novinar s gotovo 50-godišnjim profesionalnim stažom i osoba koja je provela 12 godina u inozemstvu u državama s razvijenom parlamentarnom i predsjedni?kom demokracijom još prije ?etiri godine u novinama namijenjenim ameri?kim Hrvatima "The Croatian American" (broj 116 od 30 kolovoza 2005.) koje sam izdavao u New Yorku objavio sam tekst "Prijedlog koncepta za novu Hrvatsku".
Otada je prošlo više od ?etiri godine, ali teze iz tog prijedloga u novim politi?kim i gospodarskim okolnostima u kojima se našla Hrvatska imaju i svježinu i težinu. Jednostavno re?eno, postoje?i model državnog i politi?kog ure?enja u Hrvatskoj je i istrošen i pitanje je shva?a li to hrvatska politi?ka i intelektualna elita. Da ne bih duljio u ovom uvodnom tekstu prenosim cjelovit ?lanak iz ameri?kih novina, pozivaju?i na otvorenu diskusiju i raspravu koju ova tema u sadašnjem politi?kom trenutku zahtijeva

Vjekoslav Krsnik
publicist, slobodni novinar
E-mail: vkrsnik1@vip.hr

Zagreb, 4. 6. 2005.

Prijedlog koncepta za novu Hrvatsku
(nacrt)

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci