pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Izbori 2007 su lanjski snijeg ali evo par nevezanih opažanja za lansirat u virtualnu beskonačnost.

HDZ - Izdaja
Sanaderova ničim izazvana prijevara vlastitih birača na početku mandata 2003/4 ostaje misterija.
Koaliranje sa manjinama umjesto sa HSP-om, fokusiranje na pregovore sa EU, „Hristos se rodi“ i suradnja sa Haagom pružili su šansu desnim kritičarima a ujedno je bilo nejasno koliko bi HDZ mogao privući tuđih birača (centra).
Vidimo kako je završilo na desnici: HSP im nije naudio ništa, a pogotovo vansaborski cirkusanti.
Ono što je lošije za ostale stranke je drugi dio pitanja, je li HDZ uspio narasti u centru „spektra“?
Ili: kako HDZ stoji u gradovima, je li otkinuo dio „kolača“ skretanjem ka sredini?

HDZ - U gradovima
Za usporedbu sa parlamentarnim izborima 2003 našao sam podatke za ST i ZD.
U Splitu je HDZ ojačao sa 32% na 38.5%, a u Zadru sa 34% na 42% .
Usporedba sa lokalnim izborima 2005 pokazuje još dramatičniji rast HDZ-a u drugim gradovima:
U Zagrebu sa 15% na oko 32%, u Osijeku sa 8% na 23%, u Rijeci sa 18% na 26%.

Jednostavnije mi je zbrajati prognozirana mjesta u Saboru nego postotke podrške.
Isto tako radi manjeg broja kombinacija koaliranja, zbrajat ću HDZ i HSP, a na drugoj strani SDP, HNS i IDS. Računam za HDZ i 4 iz dijaspore.

Zbrojevi:
„Lijevo“: SDP (60) + HNS (7) + IDS (2) = 69 (nedostaje 8 do većine)
„Sredina“: HSSHSLS (5) + HSU (5) + manjine (8) + HDSSB (1) = 19
„Desno“: HDZ (56) + dijaspora (4) + HSP (4) = 64 (nedostaje 13 do većine)

Većina u Saboru stječe se sa 77 mjesta (ukupno je 152).
Po ovome bi Lijeva koalicija mogla sastaviti vladu ako od trgovaca iz „Sredine“ pridobije 8 glasova nacionalnih manjina.
HDZ i HSP morali bi pridobiti uz manjine još i HSU ili HSS-HSLS.

Ako ove rezultate usporedim sa Pulsovim od 05.09.2007. , tada je ova središnja skupina imala 30 zastupnika, a danas 19. Lijevi su došli sa 63 na 69, a Desni sa 59 na 64.
Debljaju se dvije najveće stranke nauštrb malih.

Od prve ankete do ove prošlo je oko 70 dana, a od ove ankete do izbora je 15 dana.
Iako se sredina topi, ako izdrže na ovim brojevima mjesta, male stranke moći će se dobro cjenkati.

Žalimo se kako ćemo opet glasovati „protiv, a ne za“.
Ili „za manje zlo“.
Što bi trebala reći stranka „za“ koju biste glasali?
Od idealnoga kandidata želim čuti dvije stvari:
1. Red i zakon
2. Smanjenje troškova Države

1. Red i zakon
Oko poštivanja zakona svi će se složiti, svi želimo uređenu državu i miran život.
Ali, država jednostavno zanemaruje ono zašto u stvari i postoji.
Osnovno, ako ne jedino što Država ima radit je:
Donesi zakon. Provodi zakon.

Umjesto toga, dvije posljednje Vlade obrnule su prioritete trošenja svog vremena i naših novaca:
Najveći uspjeh im je potrošiti što više (na ceste i na razne promašene poticaje).
Kad se izgrade sve ceste, prijelazimo na riječne kanale, željeznice i bilo šta, samo neka je grandiozno skupo.
Niži interes Vlade pokazuju za zdravstvo i obrazovanje, od kojih građani dobijaju prolaznu do pristojnu uslugu.
Ali, Država ne radi ništa za svoje rasterećenje, za poticanje privatne inicijative u ova dva područja koja gutaju ogromne novce.

U svim ovim godinama, od prvih izbora, SDP ne uspijeva nametnuti neku svoju inicijativu, ideju.
Valjda 80% glasova koje je stranka ikad dobila, glasovi su protesta protiv HDZ-a.
SDP ne samo da nema svojih ideja, nego je i u suprotstavljanju HDZ-u bio uvijek neuvjerljiv, oni bi rekli „staložen“.
Najprije, ni prije prvih izbora 1990. nisu ništa inicirali.
Održavanje prvih izbora priznaje im se u zasluge, a izbori su prije toga održani u svim zemljama istočnog bloka. Svojom pasivnošću prema Miloševiću otvorili su put HDZ-u, koji je bio stranka civilizacijske katastrofe.

U Jasenovcu, na otvaranju Muzeja, predsjednici Republike, Vlade i Sabora poslali su poruku da se zločini i žrtve ne zaboravljaju.
I vukovarske žrtve komemorirane su na najvišem mogućem nivou: tri predsjednika slušali su Bozanićevu propovijed na mjestu najvećeg stradanja u Domovinskom ratu.
Na Dan sjećanja, na Vukovarskoj ulici u Splitu, u cijelom donjem dijelu ulice, od zgrade Općine do križanja sa Dubrovačkom nije bilo mjesta za svijeće uz rub pločnika, sve je bilo popunjeno.
U rujnu, Predsjednik Republike bio je i u dalekoj Ukrajini, na obilježavanju 65-godišnjice tamošnjeg velikog stradanja Židova.

Prosvjetni radnici štrajkali su prošlog tjedna zbog malih plaća.
Ako ljudi imaju u nekoj branši male plaće očekujemo da bi lagano mogli napuštati te poslove. U prosvjeti rade visokoobrazovani stručnjaci. Mlađi među njima trebali bi imati dobar položaj na tržištu rada i lako pronaći bolji posao.
Znam loših firmi gdje se cijela ekipa promijeni za par mjeseci.
To je i logično: loše ti je, radiš to dok moraš, tražiš drugo i kad nađeš bolje, odlaziš.
Prosvjetari štrajkaju godinama, ali ne čujemo ništa o egzodusu iz prosvjete prema drugim poslodavcima, prema drugim područjima gdje ne bi bili „ispod prosjeka“.