Tagovi

Kad padnu maske poštenja

Biti lopov ili biti pošten? U čemu je razlika?
Lopov je lopov, ukrast će nam novac i ako ga uhvatimo završit će u popularnoj destinaciji zvanoj Remetinec, a dužina boravka ovisit će o broju nula i uvjetima počinjenja djela.
Poštenjačina je poštenjačina . On nas neće ukrasti i zato mu možemo prepustiti da radi bilo koji posao. Ta, on je pošten. I to je dovoljno.
Prepustit ćemo mu da vodi velike poslovne sustave o čemu nema doslovce pojma, da vodi ministarstva, da preuzima stručne poslove za koje nije kvalificiran… Ta, on je pošten, a ako je k tome još i naš politički istomišljenik može raditi praktički sve.
Hrvatska je pokradena i upropaštena. Za pokradeni dio se odgovara i ide u zatvora, a za upropaštene sustave - ujeo vuk magare. Oni su to radili s najboljim namjerama. I put do pakla je popločen dobrim namjerama.
A koje su to njihove poštene namjere? Njihova poštena namjera je imati vlast, biti na vlasti, ostati na vlasti… Oni su pošteni i žele samo to.

Zadruga Franak i odgovornost

Kada ćemo se mi Hrvati naučiti da sami snosimo posljedice za svoje odluke i postupke? Kako loše tako i dobre?
U Hrvatskoj smo navikli i to smatramo normalnim da nitko, apsolutno nitko, ne odgovara za svoje postupke: od političara, liječnika, neodgovornih pojedinaca… pa sve do korisnika bankarskih kredita. Konkretno do osoba koje su podizale bankarske kredite sa valutnom klauzulom u švicarcima.
Pokušajmo analizirati cijelu priču trezveno, bez emocija tipa „jadni ljudi“. O čemu se zapravo radi?
1. Banke u Hrvatskoj ne vjerujući u stabilnost domaće valute, a da bi se osigurale davale su građanima kredite uz devizne klauzule u eurima ili u švicarcima uz odgovarajuće kamatne stope.
2. Kako su kamatne stope u švicarcima bile nešto niže građani su se odlučivali za kredite uz deviznu klauzulu u švicarcima.
3. Kredit je jedan ugovorni odnos koji je dobrovoljan i nitko građane nije silio na podizanje kredita u švicarcima.
Svaki ugovor može biti više ili manje povoljan za ugovaratelje, a može biti i štetan iliti ništavan.
4. U prvo vrijeme korisnici kredita u švicarcima imali su za iste kunske iznose kredita manje rate /anuitete i nisu se „bunili“ na navedene uvjete.

Zašto toliko lažemo?

Kada pokušavam dokučiti krizu i stanje u društvu prvo i osnovno što mi pada na pamet je ona poznata Sokratova nosce te ipsum ili u prijevodu upoznaj samoga sebe. Tek kada pokušamo upoznati sami sebe možemo dokučiti i razloge naših postupaka te razumjeti rezultate naših dijela. Kakvi smo zapravo mi sami? Prva i osnovna karakteristika o nama samima koja doslovce „bode oči“ je da stalno i beskrajno lažemo. Lažemo i obmanjujemo druge jednako kao i sebe same. I to je u Hrvatskoj poprimilo doslovce neviđene razmjere.
Lažemo u svim sferama društvenoga života: imamo lažne odlikaše, lažne branitelje, lažne umirovljenike, lažne invalide, lažne heroje, lažne socijalne slučajeve, lažne diplome i doktore znanosti, lažna učilišta koja „štancaju“ lažne stručnjake, lažemo da imamo najbolja vina i ulja na cijelom svijetu, lažemo sami sebe o sportu, lažemo o ekonomskoj situaciji u zemlji, lažu nam političari, lažemo jedni drugima svakodnevno… lažemo doslovce uvijek i svagda.

Državna matura i kriza. O čemu se zapravo radi?

Bliži se kraj školske godine i u toku su završna ispitivanja, zaključuju se ocjene ….
Osvrnuo bi se malo na zaključivanje ocjena i takozvano „naštimavanje“ i zaokruživanje ocjena na više kako bi se osigurao bolji uspjeh. Ne bi vjerovali koliko je to uobičajena i raširena pojava u hrvatskom školstvu. I zaokruži se ocjena sa 3 na 4 ili sa 4 na 5 kako bi dijete imalo bolji opći prosjek. To se kod nas smatra normalnim i ljudskim a nastavnik koji ne ide na ruku djeci i ne poklanja veću ocjenu smatra se nehumanim i doslovce ga se sotonizira i smatra se da mu nije mjesto u školstvu, on ne voli djecu.
Takvi smo mi, neka ih to su naša djeca i radimo to za njihovo dobro.
Zapravo, jesmo li uopće svjesni što činimo? Kao prvo obezvrjeđujemo rad i znanje. Kakvu poruku šaljemo učeniku koji je naučio za određenu ocjenu poklanjajući tu istu ocjenu nekoj neznalici? Naprosto rušimo sustav vrijednosti u društvu. I od malih nogu šaljemo negativne poruke djeci, šaljemo poruku o iskrivljenom vrijednosnom sustavu. Da se do nečega može doći i bez rada.

Koga birati?

Kada je riječ o demokraciji prvo su nam na pameti izbori, a onda slijedi pitanje koje nas sve jednako muči: KOGA BIRATI?
I onda, da bude još gore slijedi obeshrabrujući zaključak SVI SU ONI JEDNAKI.
Pod ono „jednaki“ mislimo na političare i svrstavamo ih sve u isti koš. To je koš lupeža, lažova, smutljivaca, falsifikatora… Uglavnom lijepa ekipa koja bi komotno mogla zauzeti uloge u takozvanom „crnom valu“ filmova glumeći glavne aktere iz podzemlja.
Zašto mislimo da su svi oni jednaki? Pokušajmo naći odgovor.
Jesu li svi jednaki i zar su zaista svi takvi ili je to jednostavno naša percepcija politike i političara. Tu percepciju su stvorili sami političari i oni su jedini i isključivi krivci. Radi se o sistemu glasanja koji je takav da ne biramo pojedinca već skupinu, grupu. Politika i same stranke su jednostavno deindividualizirane i svedene na masu (listu) i vođu. A karakteristike vođe (i nekolicine istaknutih članova stranke) se poistovjećuju sa cijelom strankom. I zato kažemo svi su oni lupeži, nesposobni…
Kada bi birali pojedinačno Peru, Gordanu, Štefa, Ivicu… bez obzira na to kojoj stranci pripadaju onda ne bih mogao reći svi su oni jednaki.

Tko kome treba vjerovati?

U Hrvatskoj stvarno postoji ogromna masa takozvanih političkih komentatora i piskarala koji doslovce nemaju pojma o vlasti i vladanju, upravljanju državom demokraciji i uopće o politici.
To ih ne sprečava da pišu razne budalaštine. Kao izvrstan primjer navesti ču podnaslov iz Jutarnjeg: Pitanje je može li Milanović u polovici SDP-a koja ga podržava naći kvalitetne ministre kojima će vjerovati (Jutarnji 9.6. 2014.).
Hajdemo malo analizirati tu nebuloznu rečenicu.
Što to premijer mora vjerovati jednom ministru? Bez obzira koji posao radili od pekara do soboslikara, liječnika ili učitelja, suca ili ministra taj posao morate znati obavljati. Kupujem kruh od pekara koji zna ispeći kruh, idem liječniku koji je dobar liječnik…
Glede vjerovanja ljudi idu u crkvu, a dobrog liječnika ili pekara prethodno provjerim i pokušavam dokučiti zna li svoj posao.
I sada tog novinara brine kome Milanović može vjerovati.
A pravi podnaslov treba glasiti: Može li i zna li uopće Milanović naći kvalitetne ministre koji su kompetentni i koji će znati odraditi svoj posao?

Tko je zapravo pobijedio Linić ili Milanović?

Čitaoci vjerojatno smatraju da je izbacivanjem Slavka Linića iz SDP-a pobijedio Zoran Milanović i da su protekli događaji vidno naštetili SDP-u i monolitnosti stranke.
Potpuno pogrešno. Malu, ali značajnu pobjedu izvojevala je demokracija. I nije narušeno nikakvo jedinstvo stranke nego diktatura i samovolja Zorana Milanovića.
Narušeno je njegovo samovlašće i despotizam kojemu se do jučer nitko nije usudio suprotstaviti i koje smo nazivali „jedinstvom stranke“ . Koje li jeftine farse i cinizma.
Da je barem ovakvih reakcija bilo ranije u slučaju lex Perković, ili u slučaju gospođe Kolarić, i u mnogim drugim slučajevima bahatosti i diktatorskog ponašanja eliminiranja neistomišljenika. Stranke ne mogu egzistirati uspješno na poltronima i ulizicama koje je okupljao a i dalje okuplja oko sebe Milanović. Takva „kadrovska“ politika Zorana Milanovića vodi nam zemlju u propast. Prisjetimo se samo gospodina Ferdelja, ili priznatog ekonomiste Ljube Jurčića.

Sreća, što je to?

Nedavno je objavljeno da smo mi hrvati zapravo vrlo nesretan narod (temeljem takozvanog indeksa sreće) i da sreća često puta nema mnogo veze sa DBP-om iliti takozvanim materijalnim dobrima.
Što je uopće sreća? Nematerijalizirani pojmovi kao što su na primjer sreća, ljubav razne emocije i stanja svijesti imaju u pravilu mnoštvo objašnjenja i definicija i sve su više - manje točne koliko i netočne ili pak djelomično točne.
Zato i ovaj pokušaj definicije ili bolje rečeno objašnjenja sreće treba prihvatiti tek uvjetno - neobavezno, da nas malo potakne da razmislimo o nekim našim stavovima u životu.
Prvi i osnovni uvjet sreće je osjećaj sigurnosti. Pritom se prvenstveno misli na elementarnu egzistencijalnu (materijalnu) sigurnost kao i na fizičku (bolesti). Ako ste nezaposleni, ne primate redovitu plaću, ili vam primanja nisu dovoljna da pokrijete egzistencijalne potrebe vaše obitelji teško da ćete biti sretni. Isto važi i za bolesti koje mogu imati teške posljedice.

Kolektivna svijest kao osnova dvostrukog morala?

Što je zapravo etika? Etika je najjednostavnije rečeno skup pravila koji određuju naše međuodnose (ponašanje) u društvu.
Etika je normativnog karaktera i uvijek mora biti pretočena u jasna i nedvosmislena pravila ponašanja. Prvi počeci etike su možemo reći tabui (zabrane) koji su često uz vrlo oštre sankcije (smrtnu kaznu) usmjeravali pojedina čovjekova ponašanja u društvenoj skupini. Da se još malo podsjetimo: život u skupini podrazumijeva jasna pravila ponašanja unutar skupine a koja omogućavaju suživot svih članova skupine.
Kolektivna svijest ima svoju osnovu u ruralno - tribalističkim društvenim strukturama koje egzistiraju na nivou kolektiva i nisu u stanju razumjeti (poimati) širi društveni kontekst a što je osnova stvaranja nacija i modernih država.

Koliko smo zapravo etični?

U Hrvatskoj postoji duga tradicija podjela na „naše“ i „one druge“. Naši, to smo naravno „mi“. Slijedi logično pitanje tko smo to pak „mi“. „Mi“ to su sve one društvene skupine koje u bilo kojem obliku povezuje kolektivna svijest, svijest koja nam kaže da pripadamo određenoj užoj društvenoj skupini - kolektivu čije interese treba braniti pod svaku cijenu.
Osnovna razlika između kolektivne i društvene svijesti je poimanje i gradacija interesa čime dolazimo i do razlike u poimanju osnovnih etičkih vrijednosti.
Kolektivna svijest kolektiv i kolektivne interese postavlja ispred društva i društvenih interesa pri čemu se interesi kolektiva u pravilu štite pod svaku cijenu.
Primjera u Hrvatskoj ima bezbroj i imaju dugogodišnju tradiciju. Pritom je slučaj riječkog SDP-a i ministra Linića najsvježiji.
Najpoznatiji primjer kolektivne svijesti i podjele na „nas“ i „njih“ je klasična podjela na partizane i ustaše. To je ujedno i podjela na dobre i loše momke pri čemu se „oni“ drugi doslovce sotoniziraju a „našima“ ne dozvoljava pripisivanje bilo kakvih grijeha.

Novi dnevnici

  1. Konoplja - biblijska biljka od walpurga komentara 0
  2. Putin hoće li spasiti NATO i €U-ropsku uniju? od aluzija komentara 0
  3. Izraelci i Palestinci danas, ali i sutra od Kvarner komentara 0
  4. EU: Pod opsadom od Julijana Mirkov komentara 41
  5. €U-ropski parlamentarist pričao je priču od aluzija komentara 15
  6. ЕКСКЛУЗИВНЕ ВЕСТИ: МИЛАНОВИЋ ДОБИО АЗИЛ У СРБИЈИ od MKn komentara 44
  7. Hvala "U ime obitelji" što je na političku čistinu pred narod izvela političke partije RH od ppetra komentara 7
  8. Nas i Rusa dvjesta miliona... od Zoran Oštrić komentara 14
  9. ECOCONCEPT – nova tehnologija za obradu komunalnog otpada (energizing your waste) od DEMOS komentara 13
  10. Kako se lažima kreira mržnja od Zoran Oštrić komentara 15
  11. sluga neka prepozna svoj život od aluzija komentara 1
  12. 13 apostola antidemokratske balvan-revolucije u RH od ppetra komentara 31
  13. Sezona kiselih krastavaca … od Feniks komentara 28
  14. Auto cesta-- Milanović VELEIZDAJNIK ko Sanader od JPeratovic komentara 104
  15. Rezultati istrage o avionskoj nesreći u Ukrajini se skrivaju ! od Busola komentara 1
  16. DESET NAOPAKIH LOGIKA o Izraelu i Gazi koje se uporno ponavljaju od Ljubo Ruben Weiss komentara 30
  17. Genocid nad Palestincima i šutnja Svijeta od Falkuša komentara 13
  18. Turisti kao ovce za šišanje od drvosjek komentara 21
  19. VIP, Lalovac, Linić i trajekti od gledamokosebe komentara 11
  20. Imate li 15 km kabela? od robot komentara 19
  21. Kaj jedna riječ znači ? od boltek komentara 24
  22. Vrijeme je za krizni stožer! od Feniks komentara 8
  23. Nova mjerna jedinica shvaćanja u Hrvata - jedan Penava od StarPil komentara 2
  24. Domobranski bezobrazluk post-mortem Beara od sjenka komentara 114
  25. Skandalozna političko-protudemokratska odluka Ustavnoga suda od ppetra komentara 168

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • bet
  • indian
  • Julijana Mirkov
  • Kvarner
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 33

Novi korisnici

  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha
  • norrismichal
  • general war