Tagovi

Kad padnu maske poštenja

Biti lopov ili biti pošten? U čemu je razlika?
Lopov je lopov, ukrast će nam novac i ako ga uhvatimo završit će u popularnoj destinaciji zvanoj Remetinec, a dužina boravka ovisit će o broju nula i uvjetima počinjenja djela.
Poštenjačina je poštenjačina . On nas neće ukrasti i zato mu možemo prepustiti da radi bilo koji posao. Ta, on je pošten. I to je dovoljno.
Prepustit ćemo mu da vodi velike poslovne sustave o čemu nema doslovce pojma, da vodi ministarstva, da preuzima stručne poslove za koje nije kvalificiran… Ta, on je pošten, a ako je k tome još i naš politički istomišljenik može raditi praktički sve.
Hrvatska je pokradena i upropaštena. Za pokradeni dio se odgovara i ide u zatvora, a za upropaštene sustave - ujeo vuk magare. Oni su to radili s najboljim namjerama. I put do pakla je popločen dobrim namjerama.
A koje su to njihove poštene namjere? Njihova poštena namjera je imati vlast, biti na vlasti, ostati na vlasti… Oni su pošteni i žele samo to.

Zadruga Franak i odgovornost

Kada ćemo se mi Hrvati naučiti da sami snosimo posljedice za svoje odluke i postupke? Kako loše tako i dobre?
U Hrvatskoj smo navikli i to smatramo normalnim da nitko, apsolutno nitko, ne odgovara za svoje postupke: od političara, liječnika, neodgovornih pojedinaca… pa sve do korisnika bankarskih kredita. Konkretno do osoba koje su podizale bankarske kredite sa valutnom klauzulom u švicarcima.
Pokušajmo analizirati cijelu priču trezveno, bez emocija tipa „jadni ljudi“. O čemu se zapravo radi?
1. Banke u Hrvatskoj ne vjerujući u stabilnost domaće valute, a da bi se osigurale davale su građanima kredite uz devizne klauzule u eurima ili u švicarcima uz odgovarajuće kamatne stope.
2. Kako su kamatne stope u švicarcima bile nešto niže građani su se odlučivali za kredite uz deviznu klauzulu u švicarcima.
3. Kredit je jedan ugovorni odnos koji je dobrovoljan i nitko građane nije silio na podizanje kredita u švicarcima.
Svaki ugovor može biti više ili manje povoljan za ugovaratelje, a može biti i štetan iliti ništavan.
4. U prvo vrijeme korisnici kredita u švicarcima imali su za iste kunske iznose kredita manje rate /anuitete i nisu se „bunili“ na navedene uvjete.

Zašto toliko lažemo?

Kada pokušavam dokučiti krizu i stanje u društvu prvo i osnovno što mi pada na pamet je ona poznata Sokratova nosce te ipsum ili u prijevodu upoznaj samoga sebe. Tek kada pokušamo upoznati sami sebe možemo dokučiti i razloge naših postupaka te razumjeti rezultate naših dijela. Kakvi smo zapravo mi sami? Prva i osnovna karakteristika o nama samima koja doslovce „bode oči“ je da stalno i beskrajno lažemo. Lažemo i obmanjujemo druge jednako kao i sebe same. I to je u Hrvatskoj poprimilo doslovce neviđene razmjere.
Lažemo u svim sferama društvenoga života: imamo lažne odlikaše, lažne branitelje, lažne umirovljenike, lažne invalide, lažne heroje, lažne socijalne slučajeve, lažne diplome i doktore znanosti, lažna učilišta koja „štancaju“ lažne stručnjake, lažemo da imamo najbolja vina i ulja na cijelom svijetu, lažemo sami sebe o sportu, lažemo o ekonomskoj situaciji u zemlji, lažu nam političari, lažemo jedni drugima svakodnevno… lažemo doslovce uvijek i svagda.

Državna matura i kriza. O čemu se zapravo radi?

Bliži se kraj školske godine i u toku su završna ispitivanja, zaključuju se ocjene ….
Osvrnuo bi se malo na zaključivanje ocjena i takozvano „naštimavanje“ i zaokruživanje ocjena na više kako bi se osigurao bolji uspjeh. Ne bi vjerovali koliko je to uobičajena i raširena pojava u hrvatskom školstvu. I zaokruži se ocjena sa 3 na 4 ili sa 4 na 5 kako bi dijete imalo bolji opći prosjek. To se kod nas smatra normalnim i ljudskim a nastavnik koji ne ide na ruku djeci i ne poklanja veću ocjenu smatra se nehumanim i doslovce ga se sotonizira i smatra se da mu nije mjesto u školstvu, on ne voli djecu.
Takvi smo mi, neka ih to su naša djeca i radimo to za njihovo dobro.
Zapravo, jesmo li uopće svjesni što činimo? Kao prvo obezvrjeđujemo rad i znanje. Kakvu poruku šaljemo učeniku koji je naučio za određenu ocjenu poklanjajući tu istu ocjenu nekoj neznalici? Naprosto rušimo sustav vrijednosti u društvu. I od malih nogu šaljemo negativne poruke djeci, šaljemo poruku o iskrivljenom vrijednosnom sustavu. Da se do nečega može doći i bez rada.

Koga birati?

Kada je riječ o demokraciji prvo su nam na pameti izbori, a onda slijedi pitanje koje nas sve jednako muči: KOGA BIRATI?
I onda, da bude još gore slijedi obeshrabrujući zaključak SVI SU ONI JEDNAKI.
Pod ono „jednaki“ mislimo na političare i svrstavamo ih sve u isti koš. To je koš lupeža, lažova, smutljivaca, falsifikatora… Uglavnom lijepa ekipa koja bi komotno mogla zauzeti uloge u takozvanom „crnom valu“ filmova glumeći glavne aktere iz podzemlja.
Zašto mislimo da su svi oni jednaki? Pokušajmo naći odgovor.
Jesu li svi jednaki i zar su zaista svi takvi ili je to jednostavno naša percepcija politike i političara. Tu percepciju su stvorili sami političari i oni su jedini i isključivi krivci. Radi se o sistemu glasanja koji je takav da ne biramo pojedinca već skupinu, grupu. Politika i same stranke su jednostavno deindividualizirane i svedene na masu (listu) i vođu. A karakteristike vođe (i nekolicine istaknutih članova stranke) se poistovjećuju sa cijelom strankom. I zato kažemo svi su oni lupeži, nesposobni…
Kada bi birali pojedinačno Peru, Gordanu, Štefa, Ivicu… bez obzira na to kojoj stranci pripadaju onda ne bih mogao reći svi su oni jednaki.

Tko kome treba vjerovati?

U Hrvatskoj stvarno postoji ogromna masa takozvanih političkih komentatora i piskarala koji doslovce nemaju pojma o vlasti i vladanju, upravljanju državom demokraciji i uopće o politici.
To ih ne sprečava da pišu razne budalaštine. Kao izvrstan primjer navesti ču podnaslov iz Jutarnjeg: Pitanje je može li Milanović u polovici SDP-a koja ga podržava naći kvalitetne ministre kojima će vjerovati (Jutarnji 9.6. 2014.).
Hajdemo malo analizirati tu nebuloznu rečenicu.
Što to premijer mora vjerovati jednom ministru? Bez obzira koji posao radili od pekara do soboslikara, liječnika ili učitelja, suca ili ministra taj posao morate znati obavljati. Kupujem kruh od pekara koji zna ispeći kruh, idem liječniku koji je dobar liječnik…
Glede vjerovanja ljudi idu u crkvu, a dobrog liječnika ili pekara prethodno provjerim i pokušavam dokučiti zna li svoj posao.
I sada tog novinara brine kome Milanović može vjerovati.
A pravi podnaslov treba glasiti: Može li i zna li uopće Milanović naći kvalitetne ministre koji su kompetentni i koji će znati odraditi svoj posao?

Tko je zapravo pobijedio Linić ili Milanović?

Čitaoci vjerojatno smatraju da je izbacivanjem Slavka Linića iz SDP-a pobijedio Zoran Milanović i da su protekli događaji vidno naštetili SDP-u i monolitnosti stranke.
Potpuno pogrešno. Malu, ali značajnu pobjedu izvojevala je demokracija. I nije narušeno nikakvo jedinstvo stranke nego diktatura i samovolja Zorana Milanovića.
Narušeno je njegovo samovlašće i despotizam kojemu se do jučer nitko nije usudio suprotstaviti i koje smo nazivali „jedinstvom stranke“ . Koje li jeftine farse i cinizma.
Da je barem ovakvih reakcija bilo ranije u slučaju lex Perković, ili u slučaju gospođe Kolarić, i u mnogim drugim slučajevima bahatosti i diktatorskog ponašanja eliminiranja neistomišljenika. Stranke ne mogu egzistirati uspješno na poltronima i ulizicama koje je okupljao a i dalje okuplja oko sebe Milanović. Takva „kadrovska“ politika Zorana Milanovića vodi nam zemlju u propast. Prisjetimo se samo gospodina Ferdelja, ili priznatog ekonomiste Ljube Jurčića.

Sreća, što je to?

Nedavno je objavljeno da smo mi hrvati zapravo vrlo nesretan narod (temeljem takozvanog indeksa sreće) i da sreća često puta nema mnogo veze sa DBP-om iliti takozvanim materijalnim dobrima.
Što je uopće sreća? Nematerijalizirani pojmovi kao što su na primjer sreća, ljubav razne emocije i stanja svijesti imaju u pravilu mnoštvo objašnjenja i definicija i sve su više - manje točne koliko i netočne ili pak djelomično točne.
Zato i ovaj pokušaj definicije ili bolje rečeno objašnjenja sreće treba prihvatiti tek uvjetno - neobavezno, da nas malo potakne da razmislimo o nekim našim stavovima u životu.
Prvi i osnovni uvjet sreće je osjećaj sigurnosti. Pritom se prvenstveno misli na elementarnu egzistencijalnu (materijalnu) sigurnost kao i na fizičku (bolesti). Ako ste nezaposleni, ne primate redovitu plaću, ili vam primanja nisu dovoljna da pokrijete egzistencijalne potrebe vaše obitelji teško da ćete biti sretni. Isto važi i za bolesti koje mogu imati teške posljedice.

Kolektivna svijest kao osnova dvostrukog morala?

Što je zapravo etika? Etika je najjednostavnije rečeno skup pravila koji određuju naše međuodnose (ponašanje) u društvu.
Etika je normativnog karaktera i uvijek mora biti pretočena u jasna i nedvosmislena pravila ponašanja. Prvi počeci etike su možemo reći tabui (zabrane) koji su često uz vrlo oštre sankcije (smrtnu kaznu) usmjeravali pojedina čovjekova ponašanja u društvenoj skupini. Da se još malo podsjetimo: život u skupini podrazumijeva jasna pravila ponašanja unutar skupine a koja omogućavaju suživot svih članova skupine.
Kolektivna svijest ima svoju osnovu u ruralno - tribalističkim društvenim strukturama koje egzistiraju na nivou kolektiva i nisu u stanju razumjeti (poimati) širi društveni kontekst a što je osnova stvaranja nacija i modernih država.

Koliko smo zapravo etični?

U Hrvatskoj postoji duga tradicija podjela na „naše“ i „one druge“. Naši, to smo naravno „mi“. Slijedi logično pitanje tko smo to pak „mi“. „Mi“ to su sve one društvene skupine koje u bilo kojem obliku povezuje kolektivna svijest, svijest koja nam kaže da pripadamo određenoj užoj društvenoj skupini - kolektivu čije interese treba braniti pod svaku cijenu.
Osnovna razlika između kolektivne i društvene svijesti je poimanje i gradacija interesa čime dolazimo i do razlike u poimanju osnovnih etičkih vrijednosti.
Kolektivna svijest kolektiv i kolektivne interese postavlja ispred društva i društvenih interesa pri čemu se interesi kolektiva u pravilu štite pod svaku cijenu.
Primjera u Hrvatskoj ima bezbroj i imaju dugogodišnju tradiciju. Pritom je slučaj riječkog SDP-a i ministra Linića najsvježiji.
Najpoznatiji primjer kolektivne svijesti i podjele na „nas“ i „njih“ je klasična podjela na partizane i ustaše. To je ujedno i podjela na dobre i loše momke pri čemu se „oni“ drugi doslovce sotoniziraju a „našima“ ne dozvoljava pripisivanje bilo kakvih grijeha.

Novi dnevnici

  1. NAŠA, vaša i njihova MRTVA djeca (otvoreno pismo Tami Rudan) od Ljubo Ruben Weiss komentara 0
  2. NAŠA, vaša i njihova MRTVA djeca (otvoreno pismo Tami Rudan) od Ljubo Ruben Weiss komentara 3
  3. Kako se gradonačelnica skoro spotaknula o zakon. od bosancero komentara 0
  4. MUP je kardinalno pogriješio glede lex Perković od sjenka komentara 35
  5. Slijedećih 50 godina - u svjetlu pogrešnih očekivanja iz 1960-ih od Zoran Oštrić komentara 22
  6. sistem za uništavanje Zemlje od aluzija komentara 0
  7. Raskol među "obiteljašima" zbog ekonomske filozofije? od Zoran Oštrić komentara 13
  8. VelikoSrpske laži hvataju korijen i u zraku-na letećim sjemenkama podvale i podmuklosti! od ppetra komentara 81
  9. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (2) od Ljubo Ruben Weiss komentara 33
  10. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (1) od Ljubo Ruben Weiss komentara 96
  11. autor izumitelj i radnik kopirant (osvježeno) od aluzija komentara 1
  12. Kad padnu maske poštenja od spvh komentara 10
  13. Tko ubija ljude u zadnjim zrakoplovnim nesrećama - slučajnost ili namjera !? od Busola komentara 46
  14. Drugi prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz " Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 51
  15. Ekskluzivno: upravo je u tijeku natječaj za najjeftiniju rukicu u gradskom vijeću grada Vukovara od StarPil komentara 8
  16. referendumska ilegala od aluzija komentara 0
  17. Prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz "Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 62
  18. BRICS ruši svjetski monopol dolara? od Zoran Oštrić komentara 12
  19. Preferencijalni glas - glas razuma od StarPil komentara 22
  20. Igre bez granica - Sve je dobro kad dobro završi od walpurga komentara 7
  21. Odluka o cetvrtku od bosancero komentara 3
  22. razumijevanje čovjeka sisavca razumitelja jučer-danas-sutra od aluzija komentara 0
  23. Od viška glava ne boli!? od Feniks komentara 13
  24. Moćnik broj 1 od boltek komentara 34
  25. Nije naš izbor "tržište ili socijalizam". Trebamo više jednog i više drugog, istovremeno od Zoran Oštrić komentara 17

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • Bigulica
  • Ljubo Ruben Weiss
  • pjastrela

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 8

Novi korisnici

  • data miner
  • greg0rynash
  • LisaRAlexander
  • tomislav prgić
  • lynnwilson