Tagovi

Presuda o genocidu - prepoznajemo li mi uopće zlo?

Rat je nesumnjivo ono najgore što se jednoj generaciji može dogoditi. U svakom ratu cilj nam je pobijediti protivnika ili tehnički rečeno uništiti što više žive sile i tehnike te slomiti ekonomsku osnovu protivnika. Budimo krajnje iskreni: u ratu je osnovni cilj ubijanje ljudi bez obzira kakvim mi to frazama želimo ublažiti, te uništavanje ekonomske osnove protivnika. Dakle, ubijamo i uništavamo.
Svaki rat je sam po sebi jedno veliko zlo. I osnovna pouku iza svakog rata bi trebala biti da generacija koja je doživjela i preživjela rat shvati veličinu tog zla i iz toga izvuče neke osnovne pouke. I da pouke prenese na buduće generacije. Tako bi trebali biti. Nažalost u Hrvatskoj nije tako.
Velika većina ratova u povijesti odvijala se upravo sa susjedima pri čemu je svaka strana imala debelo političko „opravdanje“ za svoje postupke i naravno za sam rat. Svatko želi opravdati zlo i prebaciti krivicu za posljedice na onog drugog. To je naprosto ljudski, i razumljivo. Kriv je onaj drugi ne mi, on je zlo.
Nećete valjda reći: idemo ih napasti, maznuti im naftu, pobiti koliko treba, silovati žene…

O braniteljima, Jugoslaviji i jugoslavenima

„Godine 1991 borili smo se protiv Jugoslavije a danas se borimo protiv jugoslavena“
To je zgodna demagoška parola kojom paradiraju dragovoljci potpuno nesvjesni značenja ove jeftine petoparačke demagogije.
Pogledajmo kako stvari stoje i o čemu se zapravo radi.

A/ Jugoslavija
1.Temelji Jugoslavije počivali su na komunističkim idejama čija realizacija se pak temeljila na diktaturi proletarijata. Dakle imamo diktaturu bez obzira na samoupravljanje i ostale demokratske oblike koji su je manje ili više uspješno ublažavali.
2. Svaka diktatura temelji se na „batini“ - vojnoj sili pomoću koje u konačnici namećete svoje ideje i interese mimo volje većine
3. I bivša Jugoslavija svoju ideološko osnovu temeljila je na dvije važne poluge: vojsci JNA i borcima narodnooslobodilačkog rata SUBNORU. Naravno, tu su bile i ostale „prateće“ službe: milicija, UDBA…
3. SUBNOR je kao i JNA imao važnu društveno – političku ulogu i redovito ju je koristio; od potpisnika svih važnijih društvenih dogovora do davanja mišljenja o kulturnim sadržajima i pojedinim intelektualcima. On je bio neka vrst „glasa naroda“, radničke klase i seljaštva koju je bilo obavezno slušati i slijediti.

Ogledalce, ogledalce… istina je gorka

Stari Latini su davno ustvrdili veritas amar est i također veritas odium parit - istina je gorka te istina izaziva mržnju.
Ne volimo istinu o nama samima; ako smo ružni, glupi, neobrazovani, primitivni, lijeni, škrti, egoisti, pokvarenjaci i podlaci, lažljivci, ubojice… to ne volimo čuti, ne volimo da nam se to kaže.
Postoji jedna odlična knjiga o nama samima. Gospodin Dinko Tomašić je davno napisao knjigu: Društveni razvitak Hrvata. Hajde da malo zavirimo u to djelo.
Ogledalce, ogledalce kaži nam tko smo, što smo i kakvi smo. Jesmo li najljepši, najpametniji, naj, naj, naj…
No, prije nego nam ogledalce kaže tko smo i što smo moramo znati neke osnovne stvari:
1.) Društvene strukture su nosioci svijesti (osnovnih tipova) a time i interesa pojedinih društvenih skupina.
2.) Ključno je razumjeti pluralitet struktura, ali i osnovne karakteristike dominirajuće društvene strukture:

Ja nisam Charlie i nikada to ne bih želio biti

Ne odobravam nikakvo nasilje i ovo što se desilo u Parizu novinarima satiričkog časopisa Charlie Hebdo je jedan nedopustiv i grozan zločin. Pustimo emocije na stranu i pogledajmo stvari i iz drugog ugla.
Ja nisam Charlie i nikada to ne bih želio biti ni u snu. Zašto? Zato jer su debelo prelazili osnove etike, granice dobrog ukusa i elementarnog građanskog odgoja. To što oni rade i pišu je često primitivni i agresivni bezobrazluk nedostojan civiliziranog čovjeka.
Civilizacije i kulture iznjedrile su razne oblike ljudskog ponašanja, vjerovanja, djelovanja evolucijskog nivoa… i to treba razumjeti i uvažavati. Moramo jednako uvažavati engleza, francuza, talijana i njihove raznolikosti kao i pripadnika nekog afričkog plemena ili urođenika iz đungle Mato Groso.
Cijeneći raznolikosti moramo cijeniti i njihov za naš pojam - primitivizam. Ljudi su u različitim uvjetima stvarali civilizacije i ne možemo ih zbog toga kriviti, podcjenjivati ih i sprdati se sa njima.
Muslimani ne crtaju svojega boga i to im trebamo poštivati. I točka. Nema nikakvog razloga da ih zbog toga izazivamo i vrijeđamo.

Tko je zapravo Kolinda Grabar Kitarović?

Nisam nimalo opterećen ni lijevim ni desnim ideologijama i pokušavam svaku situaciju promotriti cum grano salis (sa zrnom soli) u cilju iznalaženja pravih odgovora. Ne želim braniti gospodina Josipovića od optužbi tipa što i koliko je uradio. Uvijek se može učiniti više i uvijek se griješi. Činjenica je da ekonomskim promjenama u Hrvatskoj trebaju prethoditi društvene promjene čije osnove se trebaju utemeljiti Ustavom. To što taj problem ne razumiju Hrvati to je naš problem koji skupo plaćamo i plaćat ćemo ga i dalje. Nitko nas ne može spasiti od vlastitog neznanja, gluposti i primitivizma.

Tko ili što ili bolje rečeno koga predstavlja gospođa Kolinda Grabar Kitarović. I koga će to spašavati osoba koja ne živi u Hrvatskoj i nema blage veze koliko košta litra mlijeka, kolike su režije, koliko košta tramvaj u Zagrebu. Roditelji su mi oduvijek govorili da se čuvam ljudi koji mnogo obećavaju - lažu. Takvi te obično žele prevariti ili preveslati žedna preko vode. S druge pak strane istine nam baš i nisu drage.

Zašto političari toliko zaziru od preferencijalnog glasanja?

Odgovor je vrlo jednostavan. Boje se demokracije. San svakog političara je, budimo realni vlast. Čista nepatvorena vlast u kojoj nikome ne mora polagati račune i gdje ga nitko ne kontrolira. Razlika između autokracije i demokracije je u suštini samo u odgovornosti: odgovarate li za svoje postupke ili ne.
Tehnički gledano osnove demokracije i političke odgovornosti su slijedeće: prvo da sami biramo onoga kome ćemo dati da upravlja, drugo da kontroliram onoga kome smo dali da upravlja i treće da onaj koji upravlja snosi odgovornost i posljedice za svoje postupke koji moraju biti jasni i transparentni.
Suština demokracije je u posljednjem, snošenju političke odgovornosti. Odgovarate za svoja ne/djela. Odgovarate osobno i ne možete se sakrivati iza nekoga ili nečega.

Slijedeće pitanje koje trebamo razjasniti glasi: kome odgovaramo? Kome jedan političar treba da podnosi račune? Prema kome je odgovoran?
Odgovara li jedan političar nama biračima, poreznim obveznicima, građanima, nama koji smo ga izabrali ili odgovara isključivo šefu stranke i užem stranačkom vrhu?

Mali traktat o Ustavu RH i etici

Članak 28 Ustava RH glasi: Svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.
Poznato je da su nam zakoni doslovce imbecilni, a ni Ustav nam nije Bog zna šta. Kakvi zakoni takvo društvo i takva nam je vlast. Ili da parafraziram Hegela, svatko (društvo) ima vlast I zakone kakve zaslužuje. I sam predsjednik je dobro uočio kakav nam je Ustav i oformio grupu za izmjene, koje su prijeko potrebne.
Što je zapravo Ustav a što su zakoni?
Ustav definira ili bi trebao definirati osnovna načela funkcioniranja nekog društva dok legislativa (i zakoni) definira čovjekovo djelovanja unutar svakog pojedinog segmenta društva. I zato sam Ustav ne moraju raditi pravnici a ni ustavni suci ne moraju biti pravni stručnjaci.
Pitanje Ustava neke zemlje je prvenstveno etičko a potom i pravno pitanje. Pravnici samo oblikuju, daju formu sadržaju. Ista je stvar i sa zakonima. Zakone definiraju (daju sadržaj) stručnjaci a pravnici daju samo oblik, formu. I to je to.
Mi smo tu debelo pobrkali lončiće.

Lupeži i ološ u Saboru

Čitam u Jutarnjem članak pod naslovom „Kaznene istrage u hrvatskom Saboru“ i do njega članak na osvrt o Zakonu o lustraciji od strane članova vrha HDZ-a: Ne želimo progon ljudi, već da ih se izbaci s političke scene.
A da gospoda iz HDZ-a, a isto tako i gospoda iz SDP-a kako se kaže „okrenu pilu naopako“ i konačno se dogovore da mi obični građani ne želimo kriminalce, lupeže i ostali šljam i ološ da nas predstavljaju i odlučuju umjesto nas. I da sjede u Saboru i ubiru sve benefite zastupnika. I da konačno sve stranačke lupeže i sav ološ izbacimo s političke scene.
Treba li ih uopće nabrajati? Zašto su oni na političkoj sceni? Možda da predstavljaju građane iz ustanova Remetinca, Lepoglave, Gradiške…

Kad padnu maske poštenja

Biti lopov ili biti pošten? U čemu je razlika?
Lopov je lopov, ukrast će nam novac i ako ga uhvatimo završit će u popularnoj destinaciji zvanoj Remetinec, a dužina boravka ovisit će o broju nula i uvjetima počinjenja djela.
Poštenjačina je poštenjačina . On nas neće ukrasti i zato mu možemo prepustiti da radi bilo koji posao. Ta, on je pošten. I to je dovoljno.
Prepustit ćemo mu da vodi velike poslovne sustave o čemu nema doslovce pojma, da vodi ministarstva, da preuzima stručne poslove za koje nije kvalificiran… Ta, on je pošten, a ako je k tome još i naš politički istomišljenik može raditi praktički sve.
Hrvatska je pokradena i upropaštena. Za pokradeni dio se odgovara i ide u zatvora, a za upropaštene sustave - ujeo vuk magare. Oni su to radili s najboljim namjerama. I put do pakla je popločen dobrim namjerama.
A koje su to njihove poštene namjere? Njihova poštena namjera je imati vlast, biti na vlasti, ostati na vlasti… Oni su pošteni i žele samo to.

Zadruga Franak i odgovornost

Kada ćemo se mi Hrvati naučiti da sami snosimo posljedice za svoje odluke i postupke? Kako loše tako i dobre?
U Hrvatskoj smo navikli i to smatramo normalnim da nitko, apsolutno nitko, ne odgovara za svoje postupke: od političara, liječnika, neodgovornih pojedinaca… pa sve do korisnika bankarskih kredita. Konkretno do osoba koje su podizale bankarske kredite sa valutnom klauzulom u švicarcima.
Pokušajmo analizirati cijelu priču trezveno, bez emocija tipa „jadni ljudi“. O čemu se zapravo radi?
1. Banke u Hrvatskoj ne vjerujući u stabilnost domaće valute, a da bi se osigurale davale su građanima kredite uz devizne klauzule u eurima ili u švicarcima uz odgovarajuće kamatne stope.
2. Kako su kamatne stope u švicarcima bile nešto niže građani su se odlučivali za kredite uz deviznu klauzulu u švicarcima.
3. Kredit je jedan ugovorni odnos koji je dobrovoljan i nitko građane nije silio na podizanje kredita u švicarcima.
Svaki ugovor može biti više ili manje povoljan za ugovaratelje, a može biti i štetan iliti ništavan.
4. U prvo vrijeme korisnici kredita u švicarcima imali su za iste kunske iznose kredita manje rate /anuitete i nisu se „bunili“ na navedene uvjete.

Novi dnevnici

  1. vlasnik novca/investitor izgradio je tvornicu u Slavoniji od aluzija komentara 0
  2. Elementarna nepogoda od ČKIH komentara 1
  3. Na brdu Kraljica SWAMBO: jesmo li spremni? od bube komentara 7
  4. Hektor i ovce od Laganini komentara 3
  5. Konzervativci i liberali u Hrvata od Zoran Oštrić komentara 0
  6. Mali vodič za prosvjed i antiprosvjed od Weteran komentara 76
  7. Intervju s Predsjednikom i Čovjekom - Jose Mujicom od Laganini komentara 62
  8. Istina je negdje u sredini od mario121 komentara 12
  9. Je li TTIP sporazum o slobodnoj trgovini? od Tko je John Galt komentara 9
  10. "Domovinski odgoj" protiv uspravnoga hoda od Zoran Oštrić komentara 54
  11. Crveni fašisti mitingaše usred Zagreba od ppetra komentara 83
  12. Ostojić je kukavica, zato je i zabranio okupljanje AHSP-a na trgu bana Jelačića od StarPil komentara 165
  13. hijerarhija po ŠEFovskim ili autorskim sposobnostima? od aluzija komentara 1
  14. Oluja nad Kupom od drvosjek komentara 6
  15. Jetrena pašteta od magarac komentara 69
  16. TRŽIŠTE od petarbosni4 komentara 23
  17. Ekonomska demokracija na socijalistički način od Tko je John Galt komentara 34
  18. aplikacije od leptir komentara 0
  19. Pomirba počiva na iskrenosti, a ne na laži, na pravičnosti i prihvaćanju odgovornosti za štete od ppetra komentara 52
  20. Branitelj ili plaćenik od NolS komentara 80
  21. Dvije Hrvatske u ringu: ako nema kruha, barem ima igara! od Zoran Oštrić komentara 76
  22. predsjednik KG Kitarović hoće li devastirati RH? od aluzija komentara 1
  23. Oluja nad Unom od drvosjek komentara 31
  24. Zoki popio dvije Kolindine pljuske u jednom danu od MKn komentara 122
  25. Pie, Jesu Domine, dona eis requiem! od Atomos komentara 5

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Bigulica
  • bube
  • indian
  • Laganini
  • luka

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 37

Novi korisnici

  • ziherica3
  • Justine Weber
  • Živko
  • Sistemarš
  • zagonetni. djecak