Tagovi

Eutanazirana Pollitika.com

Ustavne promjene? Stanje pregovora s EU? Popis bira?a? Glasanje dijaspore? Upravljanje zagreba?kim Holdingom? Stanje vanjskog duga? Reforma državne uprave? Stanje u javnim poduze?ima? Smanjivanje broja jedinica lokalne (regionalne) samouprave? Ho?e li se unutrašnja nelikvidnost doista riješiti ukoliko država podmiri vlastita dugovanja? Stanje i budu?nost brodogradnje? Jesmo li spremni ubirati novac od turizma? Što ?eka hrvatsku poljoprivredu? Jesmo li osposobljeni koristiti fondove EU? Postoji li uop?e hrvatski izvozni proizvod? Zašto je zamrla hrvatska borba protiv korupcije ?im je ponovno odgo?eno otvaranje 23. pregovara?kog poglavlja?

Ovo su samo neka od vrlo važnih pitanja o kojima se vrlo malo ili gotovo ništa ne govori posljednjih mjeseci, barem ne na na?in da bude zamije?eno i ima odre?enu relevantnost. Umjesto toga, predsjedni?ki izbori kao da još uvijek traju ili su netom završili a Jadranka Kosor tek prije 100 dana preuzela premijersku funkciju pa ih još uvijek seciramo zaboravljaju?i pri tom da zapravo nisu važni oni ve? posao koji rade s više ili manje uspjeha.

Lokalni izbori - demokratski iskorak ili tek farsa?

Odmah na po?etku želim naglasiti da ovo nije dnevnik o liku i djelu zagreba?kog gradona?elnika niti je isti komentar stanja u zagreba?koj skupštini ili skorašnjih izbora za ?elnika zagreba?kog SDP-a. Dnevnik je nastavak serije ranijih pod nazivom „Lokalni izbori 2009 - …" koji su imali za cilj ukazati na nedore?enost i nelogi?nosti zakona o lokalnoj (regionalnoj) samoupravi i neposrednom izboru ?elnika lokalne izvršne vlasti.

Podsjetimo se, Zakon o izboru op?inskih na?elnika, gradona?elnika, župana i gradona?elnika grada Zagreba (NN 109/07) je pri donošenju predstavljen kao snažan iskorak na putu demokratizacije izbornog procesa u Hrvatskoj jer da ?e o ?elnicima lokalne izvršne vlasti umjesto politi?kih stranaka neposredno odlu?ivati gra?ani. Bio je to rezultat višegodišnjih inicijativa, kako politi?kih stranaka tako i pojedinih udruga civilnog društva. Iako je donesen skoro dvije godine prije prvih idu?ih lokalnih izbora i usprkos upozorenjima pojedinaca s iskustvom u lokalnoj samoupravi da sam zakon nije dovoljan i da bi zbog nedore?enosti moglo do?i do sukoba nadležnosti i problema u funkcioniranju lokalne vlasti , to vrijeme nažalost nije iskorišteno da se problem riješi.

Kada je po?eo rat na mom otoku

Otkri?a nekih podataka iz, svejedno, „pravog“ ili „krivog“ Registra branitelja ponovno aktualiziraju pitanje na koje bi i danas u hrvatskoj javnosti teško dobili jednozna?an odgovor. Zapravo, Hrvatski sabor je 2004.godine dao odgovor kroz Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i ?lanova njihovih obitelji ali se on poprili?no razlikuje od ranijeg iz 2001.godine kada je to isto tijelo u Ustavu RH odgovorilo druga?ije. Naravno, radi se o pitanju kada je zapravo po?eo i završio Domovinski rat.

Lijepo naše

Humanitarni rad je bez sumnje društveno koristan, prije svega jer ima za cilj pomo?i pojedincima, odre?enim društvenim skupinama ili ?ak šire, cijelim državama ili kontinentima, da prevladaju ili bar lakše podnesu nevolje u kojima se nalaze. Humanitarci uvijek uska?u tamo gdje je društvo zakazalo ili svojim institucijama nije u stanju ?initi dovoljno. Kako bi efikasnije pomagali, humanitarci osnivaju svoja društva ili se ad hoc udružuju na konkretnim projektima. Kad se radi o pojedincima, oni naj?eš?e pomažu vlastitim radom i sredstvima ili, ako su šire poznati i ugledni, koriste svoju popularnost da na pomaganje potaknu druge. Nikada, ali baš nikada, pravi humanitarci ne?e svoj rad iskoristiti za vlastiti probitak.

Nikada dosad jedan novinski ?lanak u meni nije izazvao toliko emocija kao nedavni o posjetu Jadranke Kosor Specijalnoj bolnici za kroni?ne bolesti dje?je dobi u Gornjoj Bistri. Iako teško zdravstveno stanje djece i trud medicinskog osoblja da im u okviru mogu?nosti osigura maksimalnu pomo? i skrb nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, moje su emocije vezane uz autora ?lanka i osobu kojoj je ?lanak posve?en.

Što želi zagreba?ki SDP?

Osim parlamentarnih i predsjedni?kih, malo je izbora koji pobu?uju toliku pažnju javnosti. Prvi put nakon smrti Ivice Ra?ana i sada kad treba izabrati osobu koja ?e nakon Milana Bandi?a upravljati gradskom organizacijom, zbivanja u SDP-u su predmet poja?anog interesa javnosti. To se može razumjeti jer radi se o najja?oj opozicijskoj stranci a u okviru nje, o najbrojnijoj organizaciji koja uz to djeluje u glavnom gradu Hrvatske. Kandidata je više a neizvjesnost stvarna jer se predsjednika bira izravno i to glasovima svih ?lanova gradske organizacije.

Koliko god se nekada i moglo utjecati na kona?an ishod izbora, prije svega odre?ivanjem delegata sklonih kandidatu poželjnom vodstvu stranke, ovaj puta je doista sve u rukama obi?nih ?lanova. Zbog toga se ve? duže vrijeme i unutar stranke vode prave predizborne kampanje. Prave ne samo po oblicima djelovanja i sredstvima koja se koriste ve? i po spremnosti nekih na sve ne bi li došli do cilja.

Cilj kandidata je jasan, oni žele pobijediti. Cilj vodstva stranke tako?er, ono želi pobjedu kandidata koji ?e mu biti lojalan, na kojeg ?e mo?i utjecati ili op?enito, s kojim ne?e imati problema.
Me?utim, malo ili nikako se govori o tome koji je cilj ?lanova stranke, onih obi?nih, „malih“, koji u ovome slu?aju jedini imaju pravo odlu?ivati.
Pa, što to želi zagreba?ki SDP?

Za poglavlje - spremni!

Ju?erašnje uhi?enje bivšeg potpredsjednika Vlade RH Damira Polan?eca je zbog vrlo dobrog medijskog uvoda malo kome predstavljalo iznena?enje. Zadnjih tjedana u?estali napisi o tijeku istrage oko Podravke i njenog odnosa s MOL-om i OTP bankom su više nego jasno sugerirali kako se obru? oko Polan?eca steže. Bilo je samo pitanje trenutka u kojem ?e biti priveden a upravo taj nam govori mnogo.

Sada je okupno otvoreno 30 poglavlja, od 33 o koliko se pregovara, a zatvoreno ih je 17. Za otvaranje na sljede?oj me?uvladinoj pristupnoj konferenciji 12. travnja bit ?e sigurno spremno pogavlje Pravosu?e i temeljna prava, za koje je španjolsko Predsjedništvo danas pozvalo Hrvatsku da dostavi svoja pregovara?ka polazišta, što je odmah i u?injeno, te Tržišno natjecanje, za ?ije su otvaranje EK-ovi stru?njaci ovih dana ocijenili da je Hrvatska spremna.

Bez konkretnih rezultata na polju borbe protiv korupcije, teško da bi poglavlje Pravosu?e i temeljna prava moglo biti otvoreno. Uhi?enjem bivšeg visokopozicioniranog državnog dužnosnika Hrvatska država sasvim sigurno želi oja?ati svoju poziciju na predstoje?oj me?uvladinoj pristupnoj konferenciji i unaprijed se osigurati od eventualnih prigovora da procesuira samo takozvane sitne ribe. Naime, teško je povjerovati u to da je istraga protiv Polan?eca samo slu?ajno dala rezultate neposredno prije nego ?e se odlu?ivati o otvaranju jednog od najvažnijih poglavlja u pregovorima o pristupanju EU.

Lijevo, desno, nigdje moga stana - pomo? DORH-u da se orjentira

Maloprije sam zamijetio ?lan?i? o tome da je ministrica Bianca Matkovi? s obitelji dva dana boravila u hotelu Ambasador navodno plativši na dan svega 200,00kn po osobi. Hotel je ina?e s pet zvjezdica u kojem cijena po danu iznosi 240€. Vijest kao vijest, ali trgnuo me podatak kako hotel Ambasador pripada državnom poduze?u Liburnija Rivijera Hoteli i podsjetio na ve? pomalo zaboravljenu aferu koja se vezivala uz privatne investicijske fondove, Fond za privatizaciju i Vladu RH. U aferi se radilo o nagodbi Vlade RH s PIF-ovima kojom su njihovi vlasnici trebali biti obešte?eni za svoja ulaganja u tu tvrtku.

Po?elo je po?elo!

Svojim odgovorima na prve ozbiljnije prozivke iz redova Vlade RH i HDZ-a povodom imenovanja najužeg tima suradnika, Ivo Josipovi? je pokazao kako doista namjerava biti predsjednik – „kaktus“. Na svoj je na?in, odmjereno ali vrlo jasno, stavio do znanja kako ne?e trpiti prozivke onih koje bi se i same trebalo prozivati zbog mnogo?ega što je Hrvatsku dovelo u poziciju u kojoj se nalazi.

S druge strane, Jadranka Kosor koja je posljednjih mjeseci doživjela mnogima nerazumljivi rast osobne popularnosti, suo?ena sa sve ve?im problemima u vo?enju zemlje, poglavito s rapidno rastu?om nezaposlenosti i strmoglavim padom životnog standarda gra?ana, ve? prvim potezima Ive Josipovi?a se osjetila ugroženom. Nije to ni ?udo obzirom na sladostraš?e koje ju je obuzelo nakon što joj je predsjednik županijske organizacije HDZ-a dodijelio titulu „An?elice“. A „an?ele“ se ne kritizira ve?, kako znamo, u njih se treba vjerovati.

Ivo Josipovi? otkrio bok

Kada sam u jeku predsjedni?ke kampanje Ive Josipovi?a napisao dnevnik “Fatalna pogreška Ive Josipovi?a“, nisam imao u vidu samo mogu?e posljedice afere „Zlatica“ na rezultate izbora ve? i u slu?aju da bude izabran, njegovu legitimaciju da s Pantov?aka djeluje kao moralna vertikala hrvatskog društva. Iako afera „Zlatica“, sada znamo, nije presudno utjecala na izbor Ive Josipovi?a za tre?eg Predsjednika RH, ona ?e zasigurno biti spominjana svaki put kada Ivo Josipovi? bude dijelio lekcije iz morala i etike. Greška koju je po?inio tada u?inkovitim ali u biti ipak kratkovidnim reagiranjem na otvaranje afere "Zlatica" može imati dalekosežne posljedice.

Gordijski ?vor oko vrata Zorana Milanovi?a

Prije samo dvije i pol godine najavljivan kao mlad, perspektivan i široj javnosti nepoznat SDP-ov politi?ar koji ima viziju demokratizacije unutarstrana?kog i politi?kog života uop?e, Zoran Milanovi? se našao okovan gordijskim ?vorom koji su mu vlastito ?lanstvo i stranka na vlasti vezali oko vrata. Na unutarstrana?kome planu je uspio realizirati tek djeli? onoga što je najavljivao, zlobnici ?e re?i samo ono što mu je trebalo da dospije na strana?ki tron i tamo se u?vrsti, a na hrvatskoj politi?koj sceni relativno malo obzirom na nikad povoljnije uvjete za rad oporbe. Da stvar bude gora po njega, i to malo što je postigao se svakim danom više rasta?e pred umješnim i sve više rutinskim potezima Jadranke Kosor. Zoran Milanovi? nije našao pravi odgovor na majstorstvo zasigurno najboljeg teatrologa na hrvatskoj politi?koj sceni, a kad je njegova rola neslavno završila, nikako da se sna?e i suprotstavi Sanaderovoj ponajboljoj u?enici.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci