Tagovi

Hrvatska krumpir salata

Ovaj se dnevnik neće baviti likom i djelom Ive Sanadera kojem je jedan od za Hrvatsku najkorisnijih poteza bio taj što je dao ostavku na premijersku i funkciju predsjednika HDZ-a i objavio da se povlači iz javnog političkog života. Dosljedan u vlastitoj nedosljednosti, i ovaj puta je odmah postupio drugačije zatraživši aktiviranje ali i istovremeno stavljanje svog saborskog mandata u mirovanje, valjda ga čuvajući za neka njemu bolja vremena.

Međutim, za Hrvatsku daleko važnija dimenzija njegove ostavke je obrazloženje tog poteza u koje je ionako, osim dijela njegovih najvjernijih poklonika, malo tko povjerovao. Podsjetimo se, osim otrcane fraze o zamoru nakon odrađene jedne dionice puta i potrebe da za političko djelovanje otvori prostor drugima, rekao je da ostavku daje razočaran zbog pristajanja Evrope na slovensku ucjenu oko graničnog spora i nadajući se kako će njegova ostavka izazvati šok međunarodnih čimbenika, ali i građana Hrvatske koje je usput poučio da moraju shvatiti da su u Hrvatskoj nužne korjenite promjene i bolni rezovi ukoliko želimo izaći iz krize u kojoj se nalazimo.

Lokalni izbori 2009 – epilog

Valjda zbog nepoznavanja merituma stvari kao i činjenice da su novoizabrana općinska, gradska i županijska vodstva nakon konstituiranja većinom otišla na ljetni godišnji odmor, mediji gotovo da ne pokazuju interes za to kako će funkcionirati lokalna (regionalna) samouprava u sredinama gdje su predstavničko tijelo i neposredno izabrani čelnik izvršne vlasti iz različitih, međusobno suprotstavljenih opcija. Vlada do lokalnih izbora nije ni predložila odgovarajuća i prijeko potrebna zakonska rješenja pa ista nisu niti mogla biti usvojena. U već dobro poznatoj maniri, vlastiti propust i neodgovornost prema građanima su opravdali time da će ista biti donošena „u hodu“. Za neke bi to mogao biti i „hod po trnju“, prije svega za one kojih izbor nije po volji centralnoj vlasti.

Igre oko Fonda hrvatskih branitelja

Nedavna izjava predstavnika Zbora braniteljskih udruga iz Domovinskog rata Grada Zagreba i zagrebačke Hvidre o tome kako je Vlada RH iz Fonda hrvatskih branitelja uzela 1,4 milijarde kuna izazvala je njenu očekivano oštru reakciju a osudi „urotnika“ se pridružila i središnjica Hvidre. Osim klasičnog demantija, Jadranka Kosor nije propustila dometnuti kako se hajka na čelništvo Fonda pokreće „prema nalogu najveće oporbene stranke“.

Koliko god se Vlada i čelništva udruga čiji predstavnici sjede u Upravnom odboru Fonda upinjali da lopticu prebace na sebi bliži, dakle politički teren, obzirom na gospodarsku krizu i kroničan manjak milijardi u državnom proračunu, opravdano je zanimanje branitelja i šire javnosti o tome kako se recesija odrazila na poslovanje i vrijednost Fonda. Budući su kasnile isplate braniteljima koji su prije dva i više mjeseci prodali svoje udjele u Fondu, u najmanju ruku je nepristojan odgovor onih koji su zaduženi za ukupno poslovanje Fonda i uredno izvršavanje obveza prema članovima istog.

"Juridički zločin" i zločin nad pravnom državom

Ovo nije dnevnik o ustašama i partizanima niti o kadrinalu Alojziju Stepincu i njegovom djelovanju za vrijeme i neposredno poslije II svjetskog rata. Sudski proces koji je vođen protiv njega i sve glasniji zahtjevi za revizijom istoga su samo okvir za propitivanje potrebe, opravdanosti i prvenstveno načina primjene tog instituta u slučajevima presuda izrečenih na temelju zakonodavstva bivše Jugoslavije a neposredan povod je intervju kojeg je uvaženi akademik Dr.Željko Horvatić dao Glasu Koncila. Intervju je svojevrstan nastavak traženja i sudske rehabilitacije kardinala Stepinca koja je ponovno zatražena na jednom skupu u Lepoglavi od nazivom "Kardinal Alojzije Stepinac - svjedok vremena i vizionar za treće tisućljeće".

Depolitizacija vojske i policije

Biti vojnik ili policajac je zanimanje uz koje se u većini država vežu poštenje, čast i domoljublje, dakle spremnost da se vlastiti život i interesi podrede interesima zajednice. Takva spremnost je istovremeno i odlika koju političari svih stranaka, više ili manje uspješno, kontinuirano prodaju svojim biračima. Ne čudi s toga da neke stranke, ne bi li u tome bile uspješnije od drugih, k sebi privlače one kod kojih bi ta odlika trebala biti neupitna.

Lokalni izbori 2009 – rat svjetova

Uvod

Ovo je treći dnevnik koji posvećujem predstojećim lokalnim izborima. Prvim sam želio skrenuti pozornost na činjenicu da se izmijenjenom zakonskom regulativom riješilo samo pitanje izbora čelnika ali ne i način funkcioniranja jedinica lokalne (regionalne) samouprave. Drugim sam pokušao ukazati na moguće posljedice toga, prvenstveno za neovisne kandidate i njihove liste koje sam nazvao zamkama. Još prije godinu dana, ubrzo po donošenju zakona kojim se regulira neposredan izbor čelnika JL(R)S, počeo sam propitivati hoće li se i kako novi zakon odraziti na izbornu promidžbu.

U međuvremenu se dogodila globalna ekonomska kriza i, važnije, na površinu je isplivao naš do sada brižljivo skrivani politički i ekonomski talog. Nemoć našeg gospodarstva da stvara dodanu vrijednost i nemogućnost dobivanja novih kredita, desetljećima bili osnova financiranja naraslih potreba društva, neminovno će se odraziti na realizaciju sadašnjih ali i svih budućih projekata. Kako su upravo ti bili okosnica svih dosadašnjih predizbornih kampanja, bit će zanimljivo kako će se političke stranke i neovisni kandidati snaći u novim okolnostima.

Lokalni izbori 2009 – zamke

Uvod

U dnevniku Lokalni izbori 2009 – istine i zablude sam ukazao na činjenicu da je donošenjem Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika grada Zagreba (NN 109/07) riješeno i postignuto samo to da će građani na dolazećim lokalnim izborima za čelnike svojih općina, gradova i županija moći birati konkretne osobe, a ne kao do sada samo liste političkih stranaka ili neovisne s kojih se kasnije i neovisno o volji birača i političkim dogovorom imenovalo osobe koje će zauzeti čelnu poziciju izvršne vlasti, dok je pitanje međusobnog odnosa izvršne i predstavničke vlasti, obzirom na mogućnost da ne budu iz iste političke opcije, ostalo neriješeno.

U još ranijem Izborna promidžba na lešo sam ukazao na jednu od zamki u koju bi se tijekom predizborne kampanje mogli uloviti nedovoljno oprezni kandidati. Kako ta nije jedina, ovim tekstom želim ukazati na još neke i time možda pomoći nekome od budućih kandidata, posebice onima iza kojih neće stajati stranačka mašinerija.

Lokalni izbori 2009 – istine i zablude

Uvod
Do lokalnih izbora nas dijeli tek nešto više od pet mjeseci, ako sve bude kako je predviđeno, održat će se u 17.svibnja (nedjelja). Tog ćemo dana po prvi puta moći s posebne liste neposredno izabrati svog općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana što predstavlja najveću novinu u odnosu na dosadašnji način biranja. Druga je novina da se ukidaju općinska, gradska i županijska poglavarstava pa će lokalnu izvršnu vlast uz čelnike činiti samo još jedan ili dva (ovisno o broju stanovnika) zamjenika koje će se izabrati istovremeno s čelnicima. Odvojeno će se, na način kao do sada, birati liste za općinska i gradska vijeća te županijsku skupštinu. U nekim jedinicama lokalne (regionalne) samouprave će se isti dan, također odvojeno, birati i liste za mjesne odbore.

Građevinari lete u nebo - javni natječaji kao generator visokih cijena

Javna je tajna da se poslovi u građevinarstvu dogovaraju, posebice kad je investitor država te regionalna ili lokalna samouprava. Zahvaljujući cijenjenom članu –„ap“-, uvriježilo se nazivati to poslovanjem na zajednički račun. Ne namjeravam se baviti poslovanjem na zajednički račun kad investitor, svjesno i namjerno, ima namjeru i može potrošiti što više kako bi cijelom nizu uključenih omogućio željene zarade. Želio bih skrenuti pozornost na slučajeve u kojima investitor, najčešće JLS s vrlo ograničenim proračunom, nema namjeru i ne može zadovoljavati ogromne apetite svih uključenih u posao a ipak bi htio i mora izgraditi neki objekat, rekonstruirati i urediti kakvu ulicu, položiti vodovod i kanalizaciju ili napraviti bilo što od neophodne infratsrukture. Dakle, pozabavit ću se onima koji žele izgraditi nešto primjereno i pri tome poslovati pošteno, na korist JLS i građana.

Lešinari su sve niže

Prema jednoj od definicija, funkcija medija je da posreduju sadržaje namijenjene informiranju, obrazovanju i zabavi dijelu ili javnosti u cjelini.
Nedavna ubojstva, pa i ona koja su se dogodila unatrag skoro dva desetljeća, a okvalificirana su kao mafijaška, tjednima pune stupce novina i ne silaze s TV ekrana. Neosporno je da visoko senzibiliziranu hrvatsku javnost zanima hoće li i kada policija pronaći počinitelje jer od toga izravno ovisi već duže vrijeme poljuljano povjerenje u institucije države kojima je jedna od temeljnih zadaća da štite sigurnost svojih građana.
Neutaživom žeđi za informacijama se djelomice može opravdati iznošenje najsitnijih detalja istrage, pa i onda kad policija upozorava da to može naštetiti njihovom radu, prije svega zato što je upravo policija ta, a ne mediji, koja je zadužena da spriječi neželjeno curenje informacija. Jednako vrijedi i za medijsko razglabanje o svim mogućim (i nemogućim) scenarijima ubojstava i viđenjima njihovih uzroka i posljedica.

Novi dnevnici

  1. Politika XXXL od petarbosni4 komentara 1
  2. Slučaj Lozančić: Obična borba za premoć ili nešto puno ozbiljnije? od sm komentara 9
  3. Režimi su uzročnici siromaštva vlastitih građana ili Zašto ne živimo kao Kanađani od rodjen komentara 0
  4. Biti pluralist u svijetu neprofesionalnih medija od čovjek iza gomile komentara 16
  5. Kukuriku "kulturnjaci", NVO mafijaši i kriminalci od MKn komentara 28
  6. Začarani vrtuljak: Zašto Banac nije branio i pravo Dejana Jovića na stručno mišljenje? od sm komentara 69
  7. „Ovo danas je gora ustašija nego ona iz 1941.“ od Feniks komentara 52
  8. Neka „radnička prava“ su sredstva pljačke građana od rodjen komentara 16
  9. Tragom jedne odluke od marival komentara 19
  10. Antifašistička antimozgovna tragikomedija od MKn komentara 14
  11. Članovi biraju: Čeka li Karamarka smjena ili još jedan mandat na čelu stranke? od sm komentara 3
  12. Hasanbegovićeva epska borba sa parazitskim polusvijetom od Laganini komentara 123
  13. Jel' se od 2001. do danas išta promijenilo? od Feniks komentara 5
  14. Šta mi možda jedemo od Skviki komentara 0
  15. Četnikovanje zataškavanjem četništva i podmještanjem izmišljanog ustaštva od ppetra komentara 12
  16. Ne može to tako, pope od drvosjek komentara 33
  17. Epilog sage o Crnoji: Civilno društvo jedino izvuklo korist od sm komentara 19
  18. Presumpcija nevinosti za hrvatske branitelje ne vrijedi od MKn komentara 33
  19. Crnoja potpuno razotkriven / Hasanbegović također uhvaćen u klinču sa suprugom jednog nounara ljevičara od Laganini komentara 52
  20. Europski apartheid od Zlatno doba kap... komentara 12
  21. Politički transferi: Po čemu se slučaj Sabo razlikuje od onog Gordane Rusak? od sm komentara 28
  22. Krvavi pir udbaško kriminalne hobotnice – likvidacijom Crnoje zataškavaju DUUDI, APIS, Matićevo samopostavljanje dijagnoza od Laganini komentara 33
  23. Ako HDZ i Most dopuste da im vladu kroje mediji, onda su bolji novi izbori od MKn komentara 62
  24. Slučaj Crnoja: Hoće li Orešković primijeniti zapadni demokratski standard? od sm komentara 102
  25. Stvaranjem afere Karamarko želi izbjeći odgovornost za izborni rezultat od sm komentara 30

Tko je online

  • čovjek iza gomile
  • Feniks
  • indian
  • lignja
  • mr_brown
  • Quinquaginta
  • Skviki
  • sm

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 8
  • Gostiju: 16

Novi korisnici

  • čovjek iza gomile
  • foringas
  • asdlhes
  • Relja Koprolcec
  • Belre