Tagovi

Traže li manjine previše?

Otkako je u izbornoj noći i Milanović najavio pokušaj sastavljanja vlade, pomalo napeto pratimo tko s kime razgovara, o čemu se razgovara i kakvi su dogovori postignuti (baš danas je Šemso opet potpisao, ovaj put sa Sanaderom ?!?). Prihvatimo li činjenicu da još nema sporazuma s Friščić – Adlešić, Sanader ima tek 3 potpisa. Znamo da svaki potpis potpore mandatara košta, programski ili kadrovski. Valja pristajati na ustupke.

Iako je koalicija HSS/HSLS (gdje se izgubio PGS?) važan partner, bez glasova zastupnika manjina Sanader ne može sastaviti vladu i ovi su toga svjesni. Pa imaju zahtjeve, ovaj puta ozbiljnije nego prije. Poučeni ranijim iskustvom oko poštivanja dogovora, zastupnicima manjina nisu dovoljna pisana jamstva već traže da i sami sudjeluju u realizaciji programa. Konkretno, zastupnici SDSS-a traže potpredsjedničko mjesto u Vladi, nešto pomoćnika ministara i državnih tajnika te odgovarajuću zastupljenost u državnim službama. Zajedno s ostalim „manjincima“ traže i tzv. dvostruko pravo glasa. Sve to ima uporište u Ustavu RH i radi se zapravo o dosljednijoj provedbi postojećih zakona.

Imperija uzvraća udarac

Koalicija HSS/HSLS, odnosno pregovarači u liku Josipa Pankretića, Damira Bajsa i Ivana Čehoka već tjednima ne silaze s naslovnica koje krase zajedno s pregovaračkim timom HDZ-a. Nije ni čudo ako znamo kakav odgovoran posao rade. Treba dogovoriti četverogodišnji program Vlade RH što nije ni lako ni jednostavno. To nam, također smješeći se s naslovnica, uvijek iznova pojašnjava i liderski dvojac Friščić – Adlešić.

Za razliku od njih, predsjednik HDZ-a Ivo Sanader se pojavljivao rijetko, uglavnom da izrazi uvjerenje kako će prikupiti potrebnu većinu za formiranje Vlade. Usput je potpisao dva koalicijska sporazuma, brzinski s Memedijem i nešto kasnije s Hreljom. Njegovo nepojavljivanje i prividno „nemiješanje“ u pregovore s koalicijom HSS/HSLS je ostavljalo dojam kako sve ide po planu i da nema potrebe izricati stav jer sve ovisi o zeleno – žutima. Osim javnosti, čini se da je u to uspio uvjeriti Jožu i Đurđu.

Joža Friščić da sam ja …

„Ni v rit nit mimo“, rekli bi Zagorci nakon današnje konferencije za tisak koju su okruženi suradnicima održali Josip Pankretić i Damir Polančec. Izuzima se čuveni Gjenero za kojeg dileme nema, baš kao ni razloga da se započeta suradnja ne održi i pretvori u poslijeizbornu koaliciju. Ja razloga vidim više a kako nisam on, čini mi se da je ovo što se zbiva oko pregovora i više nego smisleno.

Opće dobro je od plastelina?

Izborna groznica još nije gotova i punom snagom trese političare, medije, političke analitičare i komentatore raznih vrsta. U takvoj situaciji nije preveliko čudo kad neki mijenjaju ocjene i ranije izrečene stavove. Ipak, neke bi stvari trebale biti konstanta, primjerice opće dobro. O tome što predstavlja nas je još nedavno u jednom od svojih komentara poučio Ivan Miklenić, komentator i glavni urednik Glasa Koncila (temu sam obradio u postu Opće dobro i ima li koga (čega) iznad Hrvatskog sabora?).
Njegov najnoviji komentar Novi povodi za zabrinutost me je potaknuo da ponovno razmislim o općem dobru.

Poslijeizborna procedura - učenje demokracije

Od izborne noći u kojoj su oba pretendenta najavila pohod na premijersku fotelju, hrvatsku javnost najviše zaokuplja pitanje kome će predsjednik Mesić povjeriti mandat za sastavljanje vlade. Većina se ponaša kao da ovo pitanje, dakle određivanje mandatara, unaprijed rješava izbornu utrku. Shodno tome, obnavljaju se navijački tabori u sastav kojih postupno ulaze i oni kojima tamo nije mjesto. Dakako, radi se o „neovisnim“ političkim analitičarima, „objektivnim“ novinarima pa čak i o članovima tijela koja u slučaju izbornih sporova imaju ustavnu ulogu arbitra.

I na ovim stranicama traje polemika o tome tko treba biti mandatar za sastavljanje vlade. Nižu se ovi ili oni argumenti u prilog ili protiv određene teze ali još nitko nije ponudio prikaz cjelokupne poslijeizborne procedure. Zato ću, namjerno bez navođenja pojedinih ustavnih odredbi koje se ionako prečesto potežu i koriste bez obveznog konteksta, pokušati opisati poslijeizbornu proceduru onako kako je sam vidim i s naglaskom na dijelove koje smatram ključnim a koji još nisu bili predmetom dovoljne medijska pažnje.

Sanader protiv Sanadera

Kao što znamo, u noći s nedjelje na ponedjeljak, Ivo Sanader je svoju stranku proglasio izbornim pobjednikom ili točnije, rekao je da to neće učiniti dok se ne prebroje svi glasovi birača ali da će novu vladu formirati HDZ „sa svojim koalicijskim partnerima“. Njegov suparnik Zoran Milanović je, zadovoljan i ohrabren izbornim rezultatom, također izjavio kako kreće u sastavljanje nove vlade, odnosno u razgovore „s potencijalnim koalicijskim partnerima“. Samo će jedan imati mogućnost da bude i stvarni mandatar. O tome koji od njih će to biti, odlučit će predsjednik Mesić.

U iščekivanju rezultata izbora

Za razliku od onih koji će se predizbornom kampanjom baviti nakon izbora i koji će u maniri najboljih „generala poslije bitke“ secirati svaki potez stranaka tijekom predizborne kampanje, ovdje ću prije nego izborni rezultati budu poznati iznijeti svoja zapažanja i ocjene napora političkih stranaka da biračima prezentiraju razloge zašto baš njima pokloniti biračko povjerenje.

Kome smo još dužni i kad će dug vratiti nama?

Još nekoliko dana i masa građana će pohrliti na birališta. Podržat će one za koje vjeruju da će im osigurati bolji život i bolje sutra za njihovu djecu i unuke. Svaka od opcija nešto nudi, neki programe a neki obećanja. Međutim, ima i onih koji nude otplatu dugova. Ne onih za koje znamo i koji stalno rastu umjesto da se smanjuju već drugih za koje nismo ni znali da postoje ili ih barem nismo smatrali dugom. Svaka država koja o sebi i malo vodi računa mora vratiti ono što je dužna. Pa kako stojimo s dugovima?

Znamo da smo dužni tridesetak i više milijardi dolara posuđenih na međunarodnom i, zadnjih godina, na domaćem tržištu kapitala. Za ovo drugo nas neki čak uvjeravaju da i nije neki dug iako znamo da domaće banke odavno nisu tako domaće kako se misli.

Nije nam nepoznat niti navodni dug onima koji su, kako sami kažu, svojim mudrim vodstvom omogućili nastanak samostalne hrvatske države. Za isto smo zahvaljivali čak drugim državama i državnicima, uglavnom rasprodajom i koncesijama na društveno bogatstvo mlade nam države, nešto ustupcima a nešto i prigodnom pjesmom.

Sanaderov fijasko u Đurđevcu

Mjesecima smo zatrpavani izvještajima s HDZ-ovih predizbornih skupova. Sugerira se masovnost, jedinstvo, optimizam i općenito, oduševljenje onim što Sanader nudi za idući mandat. Prihvatimo li medijsku sliku kao istinitu, doista možemo pomisliti kako HDZ uživa potporu dobrog dijela građana. Međutim, oni koji nisu sudionici predstava a imaju priliku prisustvovati skupovima, mogu se neposredno uvjeriti kako zapravo stvari stoje.
Tako sam i ja iskoristio mogućnost da prisustvujem jednom od tri današnja predizborna skupa, onom u Đurđevcu. Skup je bio najavljen za 17 sati, iza onog u Koprivnici a prije bjelovarskog.

Crkva, društvo, izbori - odgovor Zoompolitikonu i drugima

U svom davnom postu sam postavio pitanje da li se Katolička Crkva svrstava na stranu HDZ-a. U više kasnijih sam analizirao pisanje Glasa Koncila, katoličkog tjednika koji malo jest a malo nije službeno glasilo te iste Crkve, ovisno o reakcijama hrvatske javnosti.

Svojim postom Komunistička partija bog je vjere u ništa, Zoompolitikon promišlja hrvatsku društvenu stvarnost i na određeni način pokazuje nerazumijevanje, po meni, osnovnih pojmova vezanih uz vjerovanje i nevjerovanje u Boga pa i onoga što je uzrok problematiziranja položaja Katoličke Crkve u hrvatskom društvu. Neki od komentatora su već ukazali na njegovo pogrešno definiranje ateizma zbog čega se neću osvrtati na taj dio Zoomovog posta. Ovdje želim ukazati na dio razloga zbog kojih dobar dio građana Hrvatske, pa i vjernika, nikada neće prihvatiti miješanje Crkve u svjetovni život ma koliko to nekome smetalo.

Novi dnevnici

  1. EU: Pod opsadom od Julijana Mirkov komentara 5
  2. €U-ropski parlamentarist pričao je priču od aluzija komentara 6
  3. ЕКСКЛУЗИВНЕ ВЕСТИ: МИЛАНОВИЋ ДОБИО АЗИЛ У СРБИЈИ od MKn komentara 44
  4. Hvala "U ime obitelji" što je na političku čistinu pred narod izvela političke partije RH od ppetra komentara 7
  5. Nas i Rusa dvjesta miliona... od Zoran Oštrić komentara 11
  6. ECOCONCEPT – nova tehnologija za obradu komunalnog otpada (energizing your waste) od DEMOS komentara 11
  7. Kako se lažima kreira mržnja od Zoran Oštrić komentara 14
  8. sluga neka prepozna svoj život od aluzija komentara 1
  9. 13 apostola antidemokratske balvan-revolucije u RH od ppetra komentara 31
  10. Sezona kiselih krastavaca … od Feniks komentara 26
  11. Auto cesta-- Milanović VELEIZDAJNIK ko Sanader od JPeratovic komentara 95
  12. Rezultati istrage o avionskoj nesreći u Ukrajini se skrivaju ! od Busola komentara 1
  13. DESET NAOPAKIH LOGIKA o Izraelu i Gazi koje se uporno ponavljaju od Ljubo Ruben Weiss komentara 28
  14. Genocid nad Palestincima i šutnja Svijeta od Falkuša komentara 13
  15. Turisti kao ovce za šišanje od drvosjek komentara 21
  16. VIP, Lalovac, Linić i trajekti od gledamokosebe komentara 11
  17. Imate li 15 km kabela? od robot komentara 19
  18. Kaj jedna riječ znači ? od boltek komentara 24
  19. Vrijeme je za krizni stožer! od Feniks komentara 8
  20. Nova mjerna jedinica shvaćanja u Hrvata - jedan Penava od StarPil komentara 2
  21. Domobranski bezobrazluk post-mortem Beara od sjenka komentara 114
  22. Skandalozna političko-protudemokratska odluka Ustavnoga suda od ppetra komentara 168
  23. UZROCI ANTISEMITIZMA (antižidovstva, antijudaizma) od Ljubo Ruben Weiss komentara 207
  24. Od Judeje do Palestine od Kvarner komentara 29
  25. papirNovčanice kada ne vrijede? od aluzija komentara 1

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • indian
  • ppetra

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 28

Novi korisnici

  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha
  • norrismichal
  • general war