Tagovi

Lignja s električnim nabojem

Nedavno je proteklo prvih 100 dana mandata Ive Josipovića na funkciji Predsjednika RH i, sukladno ustaljenoj političkoj praksi, vrijeme je da se ocijeni njegov rad kao i ono što je tim radom postigao. Prije nego se posvetimo konkretnijem što je obilježilo dosadašnji tijek njegova mandata, red je da se ispravi jedna opća ocjena o njemu. Naime, već od kandidature, naročito tijekom predizborne kampanje i još dugo nakon pobjede na izborima, predsjednika Josipovića se nazivalo „lignjom“ i „kuhanom nogom“. Nakon niza vrlo konkretnih stavova i, još više, poteza koje je povlačio od samog početka mandata, nedvojbeno je kako se ne radi ni o kakvoj bezličnoj, bez emocija ili osobi toliko „skliskoj“ da ju je nemoguće „uhvatiti ni za glavu ni za rep“.

Došlo vrijeme da se i Bandića brani

Pažnju hrvatske javnosti u posljednje su vrijeme zaokupile brojne afere iz domene političko-gospodarskog kriminala. Potaknute su, prema službenoj verziji, dobrim radom političkih stega naglo oslobođenih pravosudnih tijela što kao imamo zahvaliti odlasku navodno glavnog kočničara Ive Sanadera, odnosno preuzimanju uzdi i njihovom čvrstom držanju od strane navodno vješte jahačice Jadranke Kosor. Prema onoj neslužbenoj, u najvećoj se mjeri radi o vješto režiranoj predstavi vladajućih ne bi li u sklopu pregovora o pristupanju EU konačno iskamčili otvaranje poglavlja o pravosuđu i ljudskim pravima.

U isto vrijeme, javnost je nedovoljno fokusirana na borbu koja se odvija unutar struktura zagrebačke gradske vlasti. Ista je, osim gore navedenim, zasjenjena i najnovijim zbivanjima oko Varšavske ulice a oštrica kriterija za prosudbu o čemu se zapravo radi je bitno zatupljena činjenicom da je jedna od sukobljenih strana Milan Bandić, zbog neuspjeha na predsjedničkim izborima i odlaska iz stranke čiju je zaštitu godinama uživao, trenutno valjda najmanje omiljeni gradonačelnik u Hrvatskoj.

Kažu da kada se radi o principima, imena nisu važna. Ili da barem ne bi trebala biti.

Žilavost partitokracije – zar demokracija baš uvijek mora izgubiti?

Već smo navikli da nedovoljno promišljene političke odluke izazovu i niz neželjenih, najčešće štetnih posljedica. Po svemu sudeći, drukčije neće biti ni s odlukom da je za uspjeh referenduma dovoljna većina onih koji izađu na birališta. Ako se ista još nekako i može pravdati željom da se izbjegnu zamke nesređenih popisa birača i nedovoljne zainteresiranosti biračkog tijela, ipak je ulazak u EU proglašen strateškim interesom Hrvatske, malo je vjerojatno da je netko ozbiljno razmislio o posljedicama toga na referendume koji se raspisuju zbog sasvim drugih razloga. Da jest, onda bi već na početku ionako presiromašne rasprave bilo rečeno da se prijedlog odnosi samo na referendum o pristupanju EU. Ovako je ostavljen prostor raznim kokošarima i ostalima koji u izbornim utrkama svojim programom i na račun vlastite osobe nikada nisu uspjeli zadobiti značajnije povjerenje birača da u novoj odredbi potraže svoju šansu.

Nesvjesno namaknuta omča oko vrata političara i tajkuna

Najnovija afera oko privatizacije šibenskog TLM-a i na preprodaji električne energije HEP-u pričinjene štete je širom otvorila vrata i drugom pitanju o kojem pokretači svega vjerojatno ni izbliza nisu razmišljali. Imperativna borba protiv korupcije na najvišim razinama vlasti, potaknuta isključivo nepristajanjem EU da bez konkretnih rezultata i otvori poglavlje o pravosuđu i ljudskim pravima, natjerala je vladu Jadranke Kosor na za nju i vladajuću stranku vrlo riskantne poteze.

Milanović nadmašio Kosor

Usprkos tome što je HDZ kao stranka oduvijek vođen krajnje autoritarno i u njemu bilo nezamislivo da članovi učine išta protivno volji „velikog vođe“, na sastanak koji je kasnije ocijenjen pučističkim se na Sanaderov poziv ipak odazvalo dvadesetak saborskih zastupnika. Bez obzira što su kasnije listom svi izmišljali benigne razloge kojima bi opravdali prisutnost, uglavnom naivnost i neznanje o čemu se stvarno radi, i distancirali se od Sanadera, činjenica je da strah od odmazde Jadranke Kosor nije bio dovoljan za automatsko otklanjanje poziva.

Danas prije podne je s početkom u 11.00 sati u Tribinama grada Zagreba održano predstavljanje Željke Antunović kao kandidatkinje za funkciju predsjednice zagrebačke gradske organizacije SDP-a. U prepunoj se dvorani, mlađi članovi su prepustili sjedeća mjesta starijima, nije moglo zamijetiti niti jedno jedino lice „uglednijih“ SDP-ovaca. Nije bilo ni članova Predsjedništva, ni saborskih zastupnika niti bilo koga, osim jedne časne iznimke, iz sastava Glavnog odbora ili pak osoblja s inače prenapučenog Iblerovog trga.

Razlika je očita.

Ususret izborima: Hoće li se opet grlom u jagode?

Jedno od vjerovanja koje bismo već slobodno mogli nazvati i dogmom je to da HDZ dobar dio svojih izbornih pobjeda ima zahvaliti svakovrsnim manipulacijama, od onih cjelokupnim izbornim procesom do vrlo kreativnog pristupa popisima birača. Ono što je također već postalo pravilo je to da se o ovoj temi raspravlja tek neposredno pred izbore i nešto ozbiljnije nakon što oni prođu, odnosno kada je već kasno za bilo kakve promjene ili ispravljanje gotovo uvijek istih nepravilnosti. Malo koga više čudi, iako je teško pomiriti se s time, pasivnost odavno anestezirane hrvatske javnosti ali je utoliko nerazumljivije što ništa ne čine niti oni kojima je sudjelovanje na izborima jedini put za ispunjenje vlastite misije ili su im izbori čak svrha postojanja, misli se na oporbene političke stranke, GONG i slične nevladine organizacije.

Iako je trenutni fokus svih na takozvanom paketu mjera za izlazak iz krize i ustavnim promjenama, krajnje je vrijeme za poduzeti nešto kako se opet ne bi dogodilo da o ovoj temi razgovaramo nakon izbora, lamentirajući o tome kako se na dosadašnji način više ne može.

Eutanazirana Pollitika.com

Ustavne promjene? Stanje pregovora s EU? Popis birača? Glasanje dijaspore? Upravljanje zagrebačkim Holdingom? Stanje vanjskog duga? Reforma državne uprave? Stanje u javnim poduzećima? Smanjivanje broja jedinica lokalne (regionalne) samouprave? Hoće li se unutrašnja nelikvidnost doista riješiti ukoliko država podmiri vlastita dugovanja? Stanje i budućnost brodogradnje? Jesmo li spremni ubirati novac od turizma? Što čeka hrvatsku poljoprivredu? Jesmo li osposobljeni koristiti fondove EU? Postoji li uopće hrvatski izvozni proizvod? Zašto je zamrla hrvatska borba protiv korupcije čim je ponovno odgođeno otvaranje 23. pregovaračkog poglavlja?

Ovo su samo neka od vrlo važnih pitanja o kojima se vrlo malo ili gotovo ništa ne govori posljednjih mjeseci, barem ne na način da bude zamijećeno i ima određenu relevantnost. Umjesto toga, predsjednički izbori kao da još uvijek traju ili su netom završili a Jadranka Kosor tek prije 100 dana preuzela premijersku funkciju pa ih još uvijek seciramo zaboravljajući pri tom da zapravo nisu važni oni već posao koji rade s više ili manje uspjeha.

Lokalni izbori - demokratski iskorak ili tek farsa?

Odmah na početku želim naglasiti da ovo nije dnevnik o liku i djelu zagrebačkog gradonačelnika niti je isti komentar stanja u zagrebačkoj skupštini ili skorašnjih izbora za čelnika zagrebačkog SDP-a. Dnevnik je nastavak serije ranijih pod nazivom „Lokalni izbori 2009 - …" koji su imali za cilj ukazati na nedorečenost i nelogičnosti zakona o lokalnoj (regionalnoj) samoupravi i neposrednom izboru čelnika lokalne izvršne vlasti.

Podsjetimo se, Zakon o izboru općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika grada Zagreba (NN 109/07) je pri donošenju predstavljen kao snažan iskorak na putu demokratizacije izbornog procesa u Hrvatskoj jer da će o čelnicima lokalne izvršne vlasti umjesto političkih stranaka neposredno odlučivati građani. Bio je to rezultat višegodišnjih inicijativa, kako političkih stranaka tako i pojedinih udruga civilnog društva. Iako je donesen skoro dvije godine prije prvih idućih lokalnih izbora i usprkos upozorenjima pojedinaca s iskustvom u lokalnoj samoupravi da sam zakon nije dovoljan i da bi zbog nedorečenosti moglo doći do sukoba nadležnosti i problema u funkcioniranju lokalne vlasti , to vrijeme nažalost nije iskorišteno da se problem riješi.

Kada je počeo rat na mom otoku

Otkrića nekih podataka iz, svejedno, „pravog“ ili „krivog“ Registra branitelja ponovno aktualiziraju pitanje na koje bi i danas u hrvatskoj javnosti teško dobili jednoznačan odgovor. Zapravo, Hrvatski sabor je 2004.godine dao odgovor kroz Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji ali se on poprilično razlikuje od ranijeg iz 2001.godine kada je to isto tijelo u Ustavu RH odgovorilo drugačije. Naravno, radi se o pitanju kada je zapravo počeo i završio Domovinski rat.

Lijepo naše

Humanitarni rad je bez sumnje društveno koristan, prije svega jer ima za cilj pomoći pojedincima, određenim društvenim skupinama ili čak šire, cijelim državama ili kontinentima, da prevladaju ili bar lakše podnesu nevolje u kojima se nalaze. Humanitarci uvijek uskaču tamo gdje je društvo zakazalo ili svojim institucijama nije u stanju činiti dovoljno. Kako bi efikasnije pomagali, humanitarci osnivaju svoja društva ili se ad hoc udružuju na konkretnim projektima. Kad se radi o pojedincima, oni najčešće pomažu vlastitim radom i sredstvima ili, ako su šire poznati i ugledni, koriste svoju popularnost da na pomaganje potaknu druge. Nikada, ali baš nikada, pravi humanitarci neće svoj rad iskoristiti za vlastiti probitak.

Nikada dosad jedan novinski članak u meni nije izazvao toliko emocija kao nedavni o posjetu Jadranke Kosor Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri. Iako teško zdravstveno stanje djece i trud medicinskog osoblja da im u okviru mogućnosti osigura maksimalnu pomoć i skrb nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, moje su emocije vezane uz autora članka i osobu kojoj je članak posvećen.

Novi dnevnici

  1. Proslava Dana državnosti, Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope na isti dan? od Feniks komentara 24
  2. How To Make Sure You Actually Have Sex On Your Wedding Night od likedress komentara 0
  3. Svadba u EU od drvosjek komentara 21
  4. Konačno: „Raspad EU diktature!“ od ppetra komentara 25
  5. Here's What Happens When You Dress Like a Game of Thrones Character IRL od likedress komentara 0
  6. I poslije Karamarka Karamarko: Bez promjene cijelog vodstva, HDZ se nema čemu nadati od sm komentara 33
  7. Zašto 22.lipnja od drvosjek komentara 18
  8. Antifašistima i „antifašistima“, a da pročitaju i „antitotalitaristi“ od Feniks komentara 12
  9. 4 Naija brides reveal rude guests' worst behavior od likedress komentara 0
  10. Svaki hrvatski domoljub danas se s ponosom sjeća antifašističkih boraca i borkinja od Zoran Oštrić komentara 48
  11. Plenković iskače iz paštete na HRT-u, NOVOJ TV, RTL-u, Index-u..., kao da im se ukazao novi drug TITO od ppetra komentara 48
  12. MADE Berlin to Feature Ottolinger and Eckhaus Latta at Mercedes-Benz Fashion Week Berlin od likedress komentara 0
  13. NEKA PATI KOGA SMETA od JPeratovic komentara 27
  14. Dva dana pred referendum: UK ipak ostaje u EU? od Zoran Oštrić komentara 37
  15. Want free tickets to 'Mike and Dave Need Wedding Dates'? od likedress komentara 0
  16. SDP i njegovi mediji HDZ-u četiri godine smjenjuju predsjednika, a onda mu novoga postavljaju objavom na HRT-u od ppetra komentara 125
  17. Hrvatska omerta - CVH od sjenka komentara 14
  18. Navijači i " prostor navijačkog suvereniteta" od drvosjek komentara 63
  19. Night Nurse getsc at Riccarton before Winter Cup od likedress komentara 0
  20. Počnite gledati da tako biste vidjeli i slušati tako da biste čuli! od Feniks komentara 21
  21. nobelovci i znanstvenici od aluzija komentara 0
  22. Kako završiti ideološki rat od drvosjek komentara 114
  23. Biti saborski zastupnik je čast! od smogismogi komentara 14
  24. Nakon incidenta u St. Etienneu Daniel Markić i Vlaho Orepić moraju dati ostavke od vkrsnik komentara 105
  25. Neo-Izvestija, neo-Pravda o "ekstremnim skupinama" od anti-regressive komentara 2