Tagovi

O,5 % na godinu i naknada za prijevoz

U tijeku su pregovori Vlade i sindikata javnih službi oko promjene prava iz kolektivnog ugovora. Otvorene su opcije: dogovor i zamrzavanje prava iz kolektivnog ugovora do kraja iduće godine ili propast pregovora te akcija Vlade na raskidanju kolektivnih ugovora. Pažljivo pratim ishod ovog pripetavanja.
Radi se o materijalnim pravima zaposlenika poput prava na regres za godišnji odmor, pravo na božićnicu, uskrsnicu, pravo na dogovoreno povećanje plaće, pravo na godišnje povećanje plaće od 0,5% svim zaposlenicima po osnovi minulog rada, pravo na naknadu za trošak putovanja do radnog mjesta.
Među pobrojanim pravima možemo vidjeti ona koja su se pojavila sa nastupom hrvatskog kapitalizma, a dio prava baštinimo iz prethodnog političkog sustava – socijalizma. I dok su u privatnim tvrtkama odavno raskrstili sa socijalističkim pravima, javne službe se grčevito bore da zadrže i stara i novostečena prava.

Folksdojčeri

Sinoć je Ivan Zvonimir Čičak u trećem dnevniku HTV-a između ostalog izrekao komentar o izgonu folksdojčera iz Jugoslavije, izbjegavajući navesti povijesni kontekst, nego se samo pozvao na odluke AVNOJ-a o oduzimanju imovine i izgonu tih jugoslavenskih Nijemaca, uz dodatak da se radilo o odlukama zločinačkog režima. Kako me je ta tema zaokupila nedavno kada je u ovoj slavonskoj zabiti, na mjestu nekadašnjeg okupljališta folksdojčera prije transporta u Njemačku nakon završetka 2. svjetskog rata, došlo izaslanstvo njemačke države: Frank Willenberg načelnik Uprave za iseljenike Ministarstva unutarnjih poslova SR Njemačke i Klaus Peter Wilsch zastupnika u njemačkom Bundestagu u pratnji Renate Trišler i Nikole Maka dužnosnika Njemačke narodnosne zajednice u Osijeku – radi razgledanja radova na izgradnji Memorijalnog centra koji će njegovati uspomenu na stradanja Nijemaca u nekadašnjem sabirnom logoru. Za potrebe lokalnog portala napravio sam mali tekst/istraživanje, najčešće se pozivajući na dokumente Vladimira Geigera o toj temi, a izrazio sam i svoj komentar na dolazak dužnosnika njemačke države.

Nacija kao virus

I povremenim ?itanjem raznovrsnih dnevnika na pollitici može se uo?iti jedna statisti?ka zakonitost; prevagu odnose tekstovi posve?eni naciji, narodu, domovini, Domovinskom ratu, braniteljima, tko je prvi po?eo, itd.. Neki autori su se specijalizirali za ova podru?ja, ima ih raspore?enih preko cijelog politi?kog spektra, pa je onda dijalog neistomišljenika iskri?av. I ja bih u središte svoje pozornosti stavio tu famoznu naciju, ali bih odabrao neobi?an kut gledanja. Zamislio sam zapravo jedan virtualni društveni eksperiment sa tim duhom koji ispunjava naše glave – nacijom i nacionalnim osje?ajem. Kao što na svome ra?unalu naredbom delete izbrišete neki file ili odustanete od nekog softwarea, tako predlažem da za potrebe ovog eksperimenta, na kratko, iz svojih glava izbacite tog duha nacije i domovine, za kojeg jedan autor piše kako ne postoji objašnjenje „zašto se u nama zbiva tako tragi?an intimni slom, da se zaljubljujemo u domovinu i velikodušno pristajemo da se u tako surovom nipodaštavanju samoga sebe osje?amo dostojanstveno“.

Male nacije su karikatura povijesti

Misao navedenu u naslovu posudio sam od slovenskog filozofa Tarasa Kermaunera. Doduše, on ne misli dobro niti o velikim zajednicama: velika društva su kao velike koljačke bande. Navodim ove izreke da bih navukao čitatelja na kratko analizu i vrednovanje pojmova kao što su nacija, nacionalna država, suverenitet, integracije i globalizam u uvjetima početka 21. stoljeća.. Zaslijepljenost starim vrijednostima, kao što je inzistiranje na zadataku realizacije modela nacionalne države, koji nas je iscrpio svojim medunacionalnim svetim ratovima u 90-ima, onako kako je to bilo u Zapadnoj Evropi od sredine 19. do sredine 20. vijeka – suočava nas danas sa činjenicama života. Pogledajmo ukratko rezultate naših nastojanja.

Isus bi bio protiv NDH

Medijski odraz stanja našeg političkog života svjedoči o izrazitoj polarizaciji našeg društva. Na desnom dijelu spektra imamo mnoštvo koje svoj svjetonazor i idejni obzor izvlače iz sustava vrijednosti poraženog na kraju 2. svjetskom ratu (NDH), a zarobljenike te idejne matrice nalazimo raspršene po šarolikim slojevima naše populacije: od dijelova braniteljskog sloja, članova nekih stranaka desne orijentacije pa do nekih segmenata hrvatske inteligencije i klera. Ovaj tekst se bavi činjenicom da sve frakcije tog idejnog bloka prožima katoličko vjersko opredjeljenje, čak bih rekao da su strukture u institucijama Crkve u Hrvata zaslužne za promociju tog svjetonazora. Pitanje je jesu li izvorni principi kršćanstva u suglasju sa tom politikom? Je li Isusov život, poslanje i moralna ostavština ipak nešto drugo? Pokušajmo osvijetliti to područje.

Stranački folklor ili za koga glasati

Učestali su tekstovi na temu jednakosti dvaju stranačkih blokova u RH, onog hadezeovskog i onog esdepeovskog. Autori ističu kako se radi o istim mentalitetskim skupinama, samo su grupirani u dvije parlamentarne stranke i bore se za primat i vlast. Oko sebe okupljaju satelitske nazovi stranke, kojima pak dodjeljuju mrvice sa proračunskog stola.U hrvatskom društvu stranke nisu reprezentacija interesa društvenih klasa i socijalnih slojeva nego izdvojene interesne skupine koje se boreći se na izborima za vlast bore za svoj dio proračunskog kolača, bilo kroz izravna izdvajanja (seljaci, branitelji, upravni aparat, manjine...) bilo pranjem novca kroz infrastrukturne projekte i javnu nabavu. Kako se u javnosti neprestano stvara privid demokracije (mediji, inteligencija, političari) građani u težnji za spoznajom što se u društvu događa zbunjeno pitaju: za koga glasati.

Treba li suditi novinarima za napisanu i izgovorenu rije?

Mislim da se slažemo u jednom kada se tema medija stavi na dnevni red promatranja, a to je da su mediji uvijek u ne?ijem vlasništvu pa zvao se taj netko država, stranka, pojedinac ili korporacija. Sa takvim pogledom na stvarnost dilema o famoznoj 'slobodi štampe' pada u zaborav, no to ne spre?ava demokrate da ju idealiziraju.

Kada smo tako definirali pojam te institucije (medija) spustimo se jedan kat niže i pogledajmo kakva je situacija sa medijskim djelatnicima – novinarima. Ve? na samom po?etku nailazimo na široku lepezu definicija tih jedinki, od one stare iz prošlog sustava – novinaru kao društveno politi?kom radniku pa do ovih modernih definicija koje govore o obi?nom pla?eniku medijskih mogula, a izme?u se na?e i poneki intelektualac u smislu onog o ?emu piše Julien Benda u knjizi „Izdaja intelektualaca“.

Predlažem da poziciju ovog ceha osvijetlimo u tri njihova karakteristi?na razdoblja u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stolje?a, kako bismo pratili sve faze njihove metamorfoze:
• prije '91.,
• poslije konstituiranja RH
• razdoblje tijekom perioda rata, '91. – '95..

Dogma o radu i (ne)zaposlenosti

Uvod

Gledam pred Novu godinu tekst u Jutarnjem pod naslovom Propast ?emo, pola sposobnih ne radi, razgovor sa Markom Vojkovi?em, Darkom Marincom i Mladenom Marko?em, ?lanovima Hrvatskog poslovnog foruma. Prognoziraju doga?aje, traže promjene, a i iznose zapanjuju?e podatke. Na pr „…u javnom sektoru više je od 275 tisu?a zaposlenih u 127 gradova i 429 op?ina, što je ozbiljan problem u zemlji od 4,4 milijuna ljudi. Tako velik sustav sam sebe hrani, a donosi golemi trošak i neefikasnost…“, zatim „…imamo samo 17 posto ljudi koji su u mirovinskom sustavu odradili puni staž, a na tom je temelju izvedena kalkulacija sustava, i sa samo 1,44 zaposlenika na jednog umirovljenika, porezni prihodi moraju dotirati taj sustav. Neodrživ je sustav u kojem je prosje?ni umirovljenik star 57 godina i u kojem je tako malo zaposlenih. U drugim zemljama smatraju da je katastrofa kada broj zaposlenih u odnosu na jednog umirovljenika padne na 2,2…“. Marinc kaže: „…kod nas je zaposleno 50 posto radno aktivnog stanovništva, a druga polovica je ili u kvazi mirovini ili nezaposlena. Ovih 50 posto radno aktivnih treba stvoriti novu vrijednost za sve, a to je matemati?ki neodrživo..“.

Novi dnevnici

  1. Im Süd-Osten nichts Neues od Feniks komentara 2
  2. ŠEFovi programiraju ubrzati humane ciljeve od aluzija komentara 0
  3. Uputa za borbu protiv loših sudaca/1 od rodjen komentara 1
  4. Resident Evil: HAVC Afterlife od Laganini komentara 24
  5. NATO je preskup i suvišan u mirovanju od aluzija komentara 0
  6. ŠEF ministarstva Dobrović bi ministarstvo širio od aluzija komentara 0
  7. Tomislav Merčep je bio i ostao na pravoj strani, dok je veliki dio pravosuđa i politike u RH na pogrešnoj strani od ppetra komentara 32
  8. HND bizarni agitprop van svakog razuma i zakona / Novosti – Hrvatska nije vaša država od Laganini komentara 18
  9. Stranka PETICIJA od mAjAdrK1IO komentara 14
  10. Indijska vlada najavljuje da bi se do 2024. mogla potpuno okrenuti obnovljivima od Zoran Oštrić komentara 15
  11. ŠEFovi hoće drugima NE plaćeno umiranje od aluzija komentara 0
  12. Proročanstvo od petarbosni4 komentara 14
  13. "Zašto sam napustio ljevicu" od MKn komentara 23
  14. PSIHIJATRI I PACIJENTI od mAjAdrK1IO komentara 2
  15. budućnost bit će kasno SUTRA razumjeti od aluzija komentara 1
  16. Prava hoće, kune hoće, upravljati hoće, obaveze neće? "Predsjednice odjebite" piše čoban Vojković sa indexa od Laganini komentara 51
  17. Kreatori smrti i zločina od otpisani komentara 97
  18. O banalnosti zla / Bernardić: SDP-u je mjesto na proslavi genocida nad Hrvatima od Laganini komentara 7
  19. Hribar: Ne priznaje etiku, pravosuđe i sudove i osobito zakone RH, priznaje samo sud partije od Laganini komentara 11
  20. Očekujte neočekivano: Pad potražnje za fosilnim gorivima već u 2020-ima? od Zoran Oštrić komentara 2
  21. Kada naivnost prelazi u lopovluk od acinum komentara 8
  22. Kako će funkcionirati svijet, u kojem Amerika više nije prvi policajac, prvi nasilnik i prvi rasipnik? od Zoran Oštrić komentara 27
  23. kapitalistički lopovluk kako živimo od aluzija komentara 0
  24. Donald Trump je uspješno promovirao SAD kao drugu svjetsku silu od Zoran Oštrić komentara 3
  25. Kreatori mržnje od boltek komentara 36

Tko je online

  • indian
  • Laganini

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 31

Novi korisnici

  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199