Tagovi

O,5 % na godinu i naknada za prijevoz

U tijeku su pregovori Vlade i sindikata javnih službi oko promjene prava iz kolektivnog ugovora. Otvorene su opcije: dogovor i zamrzavanje prava iz kolektivnog ugovora do kraja iduće godine ili propast pregovora te akcija Vlade na raskidanju kolektivnih ugovora. Pažljivo pratim ishod ovog pripetavanja.
Radi se o materijalnim pravima zaposlenika poput prava na regres za godišnji odmor, pravo na božićnicu, uskrsnicu, pravo na dogovoreno povećanje plaće, pravo na godišnje povećanje plaće od 0,5% svim zaposlenicima po osnovi minulog rada, pravo na naknadu za trošak putovanja do radnog mjesta.
Među pobrojanim pravima možemo vidjeti ona koja su se pojavila sa nastupom hrvatskog kapitalizma, a dio prava baštinimo iz prethodnog političkog sustava – socijalizma. I dok su u privatnim tvrtkama odavno raskrstili sa socijalističkim pravima, javne službe se grčevito bore da zadrže i stara i novostečena prava.

Folksdojčeri

Sinoć je Ivan Zvonimir Čičak u trećem dnevniku HTV-a između ostalog izrekao komentar o izgonu folksdojčera iz Jugoslavije, izbjegavajući navesti povijesni kontekst, nego se samo pozvao na odluke AVNOJ-a o oduzimanju imovine i izgonu tih jugoslavenskih Nijemaca, uz dodatak da se radilo o odlukama zločinačkog režima. Kako me je ta tema zaokupila nedavno kada je u ovoj slavonskoj zabiti, na mjestu nekadašnjeg okupljališta folksdojčera prije transporta u Njemačku nakon završetka 2. svjetskog rata, došlo izaslanstvo njemačke države: Frank Willenberg načelnik Uprave za iseljenike Ministarstva unutarnjih poslova SR Njemačke i Klaus Peter Wilsch zastupnika u njemačkom Bundestagu u pratnji Renate Trišler i Nikole Maka dužnosnika Njemačke narodnosne zajednice u Osijeku – radi razgledanja radova na izgradnji Memorijalnog centra koji će njegovati uspomenu na stradanja Nijemaca u nekadašnjem sabirnom logoru. Za potrebe lokalnog portala napravio sam mali tekst/istraživanje, najčešće se pozivajući na dokumente Vladimira Geigera o toj temi, a izrazio sam i svoj komentar na dolazak dužnosnika njemačke države.

Nacija kao virus

I povremenim ?itanjem raznovrsnih dnevnika na pollitici može se uo?iti jedna statisti?ka zakonitost; prevagu odnose tekstovi posve?eni naciji, narodu, domovini, Domovinskom ratu, braniteljima, tko je prvi po?eo, itd.. Neki autori su se specijalizirali za ova podru?ja, ima ih raspore?enih preko cijelog politi?kog spektra, pa je onda dijalog neistomišljenika iskri?av. I ja bih u središte svoje pozornosti stavio tu famoznu naciju, ali bih odabrao neobi?an kut gledanja. Zamislio sam zapravo jedan virtualni društveni eksperiment sa tim duhom koji ispunjava naše glave – nacijom i nacionalnim osje?ajem. Kao što na svome ra?unalu naredbom delete izbrišete neki file ili odustanete od nekog softwarea, tako predlažem da za potrebe ovog eksperimenta, na kratko, iz svojih glava izbacite tog duha nacije i domovine, za kojeg jedan autor piše kako ne postoji objašnjenje „zašto se u nama zbiva tako tragi?an intimni slom, da se zaljubljujemo u domovinu i velikodušno pristajemo da se u tako surovom nipodaštavanju samoga sebe osje?amo dostojanstveno“.

Male nacije su karikatura povijesti

Misao navedenu u naslovu posudio sam od slovenskog filozofa Tarasa Kermaunera. Doduše, on ne misli dobro niti o velikim zajednicama: velika društva su kao velike koljačke bande. Navodim ove izreke da bih navukao čitatelja na kratko analizu i vrednovanje pojmova kao što su nacija, nacionalna država, suverenitet, integracije i globalizam u uvjetima početka 21. stoljeća.. Zaslijepljenost starim vrijednostima, kao što je inzistiranje na zadataku realizacije modela nacionalne države, koji nas je iscrpio svojim medunacionalnim svetim ratovima u 90-ima, onako kako je to bilo u Zapadnoj Evropi od sredine 19. do sredine 20. vijeka – suočava nas danas sa činjenicama života. Pogledajmo ukratko rezultate naših nastojanja.

Isus bi bio protiv NDH

Medijski odraz stanja našeg političkog života svjedoči o izrazitoj polarizaciji našeg društva. Na desnom dijelu spektra imamo mnoštvo koje svoj svjetonazor i idejni obzor izvlače iz sustava vrijednosti poraženog na kraju 2. svjetskom ratu (NDH), a zarobljenike te idejne matrice nalazimo raspršene po šarolikim slojevima naše populacije: od dijelova braniteljskog sloja, članova nekih stranaka desne orijentacije pa do nekih segmenata hrvatske inteligencije i klera. Ovaj tekst se bavi činjenicom da sve frakcije tog idejnog bloka prožima katoličko vjersko opredjeljenje, čak bih rekao da su strukture u institucijama Crkve u Hrvata zaslužne za promociju tog svjetonazora. Pitanje je jesu li izvorni principi kršćanstva u suglasju sa tom politikom? Je li Isusov život, poslanje i moralna ostavština ipak nešto drugo? Pokušajmo osvijetliti to područje.

Stranački folklor ili za koga glasati

Učestali su tekstovi na temu jednakosti dvaju stranačkih blokova u RH, onog hadezeovskog i onog esdepeovskog. Autori ističu kako se radi o istim mentalitetskim skupinama, samo su grupirani u dvije parlamentarne stranke i bore se za primat i vlast. Oko sebe okupljaju satelitske nazovi stranke, kojima pak dodjeljuju mrvice sa proračunskog stola.U hrvatskom društvu stranke nisu reprezentacija interesa društvenih klasa i socijalnih slojeva nego izdvojene interesne skupine koje se boreći se na izborima za vlast bore za svoj dio proračunskog kolača, bilo kroz izravna izdvajanja (seljaci, branitelji, upravni aparat, manjine...) bilo pranjem novca kroz infrastrukturne projekte i javnu nabavu. Kako se u javnosti neprestano stvara privid demokracije (mediji, inteligencija, političari) građani u težnji za spoznajom što se u društvu događa zbunjeno pitaju: za koga glasati.

Treba li suditi novinarima za napisanu i izgovorenu rije?

Mislim da se slažemo u jednom kada se tema medija stavi na dnevni red promatranja, a to je da su mediji uvijek u ne?ijem vlasništvu pa zvao se taj netko država, stranka, pojedinac ili korporacija. Sa takvim pogledom na stvarnost dilema o famoznoj 'slobodi štampe' pada u zaborav, no to ne spre?ava demokrate da ju idealiziraju.

Kada smo tako definirali pojam te institucije (medija) spustimo se jedan kat niže i pogledajmo kakva je situacija sa medijskim djelatnicima – novinarima. Ve? na samom po?etku nailazimo na široku lepezu definicija tih jedinki, od one stare iz prošlog sustava – novinaru kao društveno politi?kom radniku pa do ovih modernih definicija koje govore o obi?nom pla?eniku medijskih mogula, a izme?u se na?e i poneki intelektualac u smislu onog o ?emu piše Julien Benda u knjizi „Izdaja intelektualaca“.

Predlažem da poziciju ovog ceha osvijetlimo u tri njihova karakteristi?na razdoblja u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stolje?a, kako bismo pratili sve faze njihove metamorfoze:
• prije '91.,
• poslije konstituiranja RH
• razdoblje tijekom perioda rata, '91. – '95..

Dogma o radu i (ne)zaposlenosti

Uvod

Gledam pred Novu godinu tekst u Jutarnjem pod naslovom Propast ?emo, pola sposobnih ne radi, razgovor sa Markom Vojkovi?em, Darkom Marincom i Mladenom Marko?em, ?lanovima Hrvatskog poslovnog foruma. Prognoziraju doga?aje, traže promjene, a i iznose zapanjuju?e podatke. Na pr „…u javnom sektoru više je od 275 tisu?a zaposlenih u 127 gradova i 429 op?ina, što je ozbiljan problem u zemlji od 4,4 milijuna ljudi. Tako velik sustav sam sebe hrani, a donosi golemi trošak i neefikasnost…“, zatim „…imamo samo 17 posto ljudi koji su u mirovinskom sustavu odradili puni staž, a na tom je temelju izvedena kalkulacija sustava, i sa samo 1,44 zaposlenika na jednog umirovljenika, porezni prihodi moraju dotirati taj sustav. Neodrživ je sustav u kojem je prosje?ni umirovljenik star 57 godina i u kojem je tako malo zaposlenih. U drugim zemljama smatraju da je katastrofa kada broj zaposlenih u odnosu na jednog umirovljenika padne na 2,2…“. Marinc kaže: „…kod nas je zaposleno 50 posto radno aktivnog stanovništva, a druga polovica je ili u kvazi mirovini ili nezaposlena. Ovih 50 posto radno aktivnih treba stvoriti novu vrijednost za sve, a to je matemati?ki neodrživo..“.

Novi dnevnici

  1. Neka dosadna razmišljanja o kapitalizmu i socijalizmu od Zoran Oštrić komentara 5
  2. Ne pakirati drugovima Saucha-Milanović / Slon ima velike uši da bi lakše skakao sa cvijeta na cvijet od Laganini komentara 5
  3. prijatelju, tražim ovlaštena potpisnika od aluzija komentara 0
  4. Dnevni SHOWinist – Revolucija je narodna igra sa pjevanjem i pucanjem od Laganini komentara 4
  5. sistem gospodara tuđeg života (osvježeno) od aluzija komentara 0
  6. Jedan čekića dok drugi žanje od bube komentara 8
  7. Plenkovićev zadatak: uništiti zauvijek Tuđmanov HDZ od ppetra komentara 83
  8. Dugoročni cilj: Prgometovom kandidaturom Plenković kani konačno ovladati zagrebačkim HDZ-om od sm komentara 14
  9. The Wariors, by Walter Hill - FILM od petarbosni4 komentara 1
  10. majmun jesam, jer moram biti čovjek od aluzija komentara 0
  11. Što bi bilo da smo 1991. u SFRJ … od Feniks komentara 40
  12. Ljevičari i pro-ljevičarski dio HDZ-a pokušavaju nagovoriti Brunu Esih da im svojom kandidaturom pomogne osvojiti Zagreb od ppetra komentara 16
  13. Rakarova dvostruka mjerila od MKn komentara 54
  14. Kamate na uloženi kapital pristižu, jesu li naplative? od Feniks komentara 69
  15. Kamate na uloženi kapital pristižu, jesu li naplative? od Feniks komentara 0
  16. Izbori u Nizozemskoj: kako će utjecati sukob s Turskom? od Zoran Oštrić komentara 1
  17. utopija nije ŠEFovanje ŠEFova USAVRŠAVATI ! od aluzija komentara 0
  18. ŠEFovanje ŠEFova... kako zaustaviti ! od aluzija komentara 0
  19. Samo luđaci i luđakinje će ovdje naći poveznicu s kraljicom Balkana od bube komentara 4
  20. ŠEFovanje ŠEFova... zaustavimo ! od aluzija komentara 0
  21. ŽURNO OTVORENO PISMO VLADI RH od petarbosni4 komentara 59
  22. ŠEFovi profiteri talentirani su ŠEFovi od aluzija komentara 0
  23. "Afera dnevnice", skrivena i zajednička igra tripartitne vlasti i DORH-a od ppetra komentara 40
  24. Limeni Tuđman je mali, plitak, zaostao i jeftin od Mucke komentara 6
  25. Sekularnost od indian komentara 11

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • Feniks
  • gledamokosebe
  • grdilin
  • indian
  • ppetra

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 41

Novi korisnici

  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199