Tagovi

O,5 % na godinu i naknada za prijevoz

U tijeku su pregovori Vlade i sindikata javnih službi oko promjene prava iz kolektivnog ugovora. Otvorene su opcije: dogovor i zamrzavanje prava iz kolektivnog ugovora do kraja iduće godine ili propast pregovora te akcija Vlade na raskidanju kolektivnih ugovora. Pažljivo pratim ishod ovog pripetavanja.
Radi se o materijalnim pravima zaposlenika poput prava na regres za godišnji odmor, pravo na božićnicu, uskrsnicu, pravo na dogovoreno povećanje plaće, pravo na godišnje povećanje plaće od 0,5% svim zaposlenicima po osnovi minulog rada, pravo na naknadu za trošak putovanja do radnog mjesta.
Među pobrojanim pravima možemo vidjeti ona koja su se pojavila sa nastupom hrvatskog kapitalizma, a dio prava baštinimo iz prethodnog političkog sustava – socijalizma. I dok su u privatnim tvrtkama odavno raskrstili sa socijalističkim pravima, javne službe se grčevito bore da zadrže i stara i novostečena prava.

Folksdojčeri

Sinoć je Ivan Zvonimir Čičak u trećem dnevniku HTV-a između ostalog izrekao komentar o izgonu folksdojčera iz Jugoslavije, izbjegavajući navesti povijesni kontekst, nego se samo pozvao na odluke AVNOJ-a o oduzimanju imovine i izgonu tih jugoslavenskih Nijemaca, uz dodatak da se radilo o odlukama zločinačkog režima. Kako me je ta tema zaokupila nedavno kada je u ovoj slavonskoj zabiti, na mjestu nekadašnjeg okupljališta folksdojčera prije transporta u Njemačku nakon završetka 2. svjetskog rata, došlo izaslanstvo njemačke države: Frank Willenberg načelnik Uprave za iseljenike Ministarstva unutarnjih poslova SR Njemačke i Klaus Peter Wilsch zastupnika u njemačkom Bundestagu u pratnji Renate Trišler i Nikole Maka dužnosnika Njemačke narodnosne zajednice u Osijeku – radi razgledanja radova na izgradnji Memorijalnog centra koji će njegovati uspomenu na stradanja Nijemaca u nekadašnjem sabirnom logoru. Za potrebe lokalnog portala napravio sam mali tekst/istraživanje, najčešće se pozivajući na dokumente Vladimira Geigera o toj temi, a izrazio sam i svoj komentar na dolazak dužnosnika njemačke države.

Nacija kao virus

I povremenim čitanjem raznovrsnih dnevnika na pollitici može se uočiti jedna statistička zakonitost; prevagu odnose tekstovi posvećeni naciji, narodu, domovini, Domovinskom ratu, braniteljima, tko je prvi počeo, itd.. Neki autori su se specijalizirali za ova područja, ima ih raspoređenih preko cijelog političkog spektra, pa je onda dijalog neistomišljenika iskričav. I ja bih u središte svoje pozornosti stavio tu famoznu naciju, ali bih odabrao neobičan kut gledanja. Zamislio sam zapravo jedan virtualni društveni eksperiment sa tim duhom koji ispunjava naše glave – nacijom i nacionalnim osjećajem. Kao što na svome računalu naredbom delete izbrišete neki file ili odustanete od nekog softwarea, tako predlažem da za potrebe ovog eksperimenta, na kratko, iz svojih glava izbacite tog duha nacije i domovine, za kojeg jedan autor piše kako ne postoji objašnjenje „zašto se u nama zbiva tako tragičan intimni slom, da se zaljubljujemo u domovinu i velikodušno pristajemo da se u tako surovom nipodaštavanju samoga sebe osjećamo dostojanstveno“.

Male nacije su karikatura povijesti

Misao navedenu u naslovu posudio sam od slovenskog filozofa Tarasa Kermaunera. Doduše, on ne misli dobro niti o velikim zajednicama: velika društva su kao velike koljačke bande. Navodim ove izreke da bih navukao čitatelja na kratko analizu i vrednovanje pojmova kao što su nacija, nacionalna država, suverenitet, integracije i globalizam u uvjetima početka 21. stoljeća.. Zaslijepljenost starim vrijednostima, kao što je inzistiranje na zadataku realizacije modela nacionalne države, koji nas je iscrpio svojim medunacionalnim svetim ratovima u 90-ima, onako kako je to bilo u Zapadnoj Evropi od sredine 19. do sredine 20. vijeka – suočava nas danas sa činjenicama života. Pogledajmo ukratko rezultate naših nastojanja.

Isus bi bio protiv NDH

Medijski odraz stanja našeg političkog života svjedoči o izrazitoj polarizaciji našeg društva. Na desnom dijelu spektra imamo mnoštvo koje svoj svjetonazor i idejni obzor izvlače iz sustava vrijednosti poraženog na kraju 2. svjetskom ratu (NDH), a zarobljenike te idejne matrice nalazimo raspršene po šarolikim slojevima naše populacije: od dijelova braniteljskog sloja, članova nekih stranaka desne orijentacije pa do nekih segmenata hrvatske inteligencije i klera. Ovaj tekst se bavi činjenicom da sve frakcije tog idejnog bloka prožima katoličko vjersko opredjeljenje, čak bih rekao da su strukture u institucijama Crkve u Hrvata zaslužne za promociju tog svjetonazora. Pitanje je jesu li izvorni principi kršćanstva u suglasju sa tom politikom? Je li Isusov život, poslanje i moralna ostavština ipak nešto drugo? Pokušajmo osvijetliti to područje.

Stranački folklor ili za koga glasati

Učestali su tekstovi na temu jednakosti dvaju stranačkih blokova u RH, onog hadezeovskog i onog esdepeovskog. Autori ističu kako se radi o istim mentalitetskim skupinama, samo su grupirani u dvije parlamentarne stranke i bore se za primat i vlast. Oko sebe okupljaju satelitske nazovi stranke, kojima pak dodjeljuju mrvice sa proračunskog stola.U hrvatskom društvu stranke nisu reprezentacija interesa društvenih klasa i socijalnih slojeva nego izdvojene interesne skupine koje se boreći se na izborima za vlast bore za svoj dio proračunskog kolača, bilo kroz izravna izdvajanja (seljaci, branitelji, upravni aparat, manjine...) bilo pranjem novca kroz infrastrukturne projekte i javnu nabavu. Kako se u javnosti neprestano stvara privid demokracije (mediji, inteligencija, političari) građani u težnji za spoznajom što se u društvu događa zbunjeno pitaju: za koga glasati.

Treba li suditi novinarima za napisanu i izgovorenu riječ

Mislim da se slažemo u jednom kada se tema medija stavi na dnevni red promatranja, a to je da su mediji uvijek u nečijem vlasništvu pa zvao se taj netko država, stranka, pojedinac ili korporacija. Sa takvim pogledom na stvarnost dilema o famoznoj 'slobodi štampe' pada u zaborav, no to ne sprečava demokrate da ju idealiziraju.

Kada smo tako definirali pojam te institucije (medija) spustimo se jedan kat niže i pogledajmo kakva je situacija sa medijskim djelatnicima – novinarima. Već na samom početku nailazimo na široku lepezu definicija tih jedinki, od one stare iz prošlog sustava – novinaru kao društveno političkom radniku pa do ovih modernih definicija koje govore o običnom plaćeniku medijskih mogula, a između se nađe i poneki intelektualac u smislu onog o čemu piše Julien Benda u knjizi „Izdaja intelektualaca“.

Predlažem da poziciju ovog ceha osvijetlimo u tri njihova karakteristična razdoblja u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća, kako bismo pratili sve faze njihove metamorfoze:
• prije '91.,
• poslije konstituiranja RH
• razdoblje tijekom perioda rata, '91. – '95..

Dogma o radu i (ne)zaposlenosti

Uvod

Gledam pred Novu godinu tekst u Jutarnjem pod naslovom Propast ćemo, pola sposobnih ne radi, razgovor sa Markom Vojkovićem, Darkom Marincom i Mladenom Markočem, članovima Hrvatskog poslovnog foruma. Prognoziraju događaje, traže promjene, a i iznose zapanjujuće podatke. Na pr „…u javnom sektoru više je od 275 tisuća zaposlenih u 127 gradova i 429 općina, što je ozbiljan problem u zemlji od 4,4 milijuna ljudi. Tako velik sustav sam sebe hrani, a donosi golemi trošak i neefikasnost…“, zatim „…imamo samo 17 posto ljudi koji su u mirovinskom sustavu odradili puni staž, a na tom je temelju izvedena kalkulacija sustava, i sa samo 1,44 zaposlenika na jednog umirovljenika, porezni prihodi moraju dotirati taj sustav. Neodrživ je sustav u kojem je prosječni umirovljenik star 57 godina i u kojem je tako malo zaposlenih. U drugim zemljama smatraju da je katastrofa kada broj zaposlenih u odnosu na jednog umirovljenika padne na 2,2…“. Marinc kaže: „…kod nas je zaposleno 50 posto radno aktivnog stanovništva, a druga polovica je ili u kvazi mirovini ili nezaposlena. Ovih 50 posto radno aktivnih treba stvoriti novu vrijednost za sve, a to je matematički neodrživo..“.

Novi dnevnici

  1. Politika XXXL od petarbosni4 komentara 1
  2. Slučaj Lozančić: Obična borba za premoć ili nešto puno ozbiljnije? od sm komentara 18
  3. Režimi su uzročnici siromaštva vlastitih građana ili Zašto ne živimo kao Kanađani od rodjen komentara 0
  4. Biti pluralist u svijetu neprofesionalnih medija od čovjek iza gomile komentara 17
  5. Kukuriku "kulturnjaci", NVO mafijaši i kriminalci od MKn komentara 36
  6. Začarani vrtuljak: Zašto Banac nije branio i pravo Dejana Jovića na stručno mišljenje? od sm komentara 69
  7. „Ovo danas je gora ustašija nego ona iz 1941.“ od Feniks komentara 53
  8. Neka „radnička prava“ su sredstva pljačke građana od rodjen komentara 16
  9. Tragom jedne odluke od marival komentara 19
  10. Antifašistička antimozgovna tragikomedija od MKn komentara 14
  11. Članovi biraju: Čeka li Karamarka smjena ili još jedan mandat na čelu stranke? od sm komentara 3
  12. Hasanbegovićeva epska borba sa parazitskim polusvijetom od Laganini komentara 127
  13. Jel' se od 2001. do danas išta promijenilo? od Feniks komentara 5
  14. Šta mi možda jedemo od Skviki komentara 0
  15. Četnikovanje zataškavanjem četništva i podmještanjem izmišljanog ustaštva od ppetra komentara 12
  16. Ne može to tako, pope od drvosjek komentara 33
  17. Epilog sage o Crnoji: Civilno društvo jedino izvuklo korist od sm komentara 19
  18. Presumpcija nevinosti za hrvatske branitelje ne vrijedi od MKn komentara 33
  19. Crnoja potpuno razotkriven / Hasanbegović također uhvaćen u klinču sa suprugom jednog nounara ljevičara od Laganini komentara 52
  20. Europski apartheid od Zlatno doba kap... komentara 12
  21. Politički transferi: Po čemu se slučaj Sabo razlikuje od onog Gordane Rusak? od sm komentara 28
  22. Krvavi pir udbaško kriminalne hobotnice – likvidacijom Crnoje zataškavaju DUUDI, APIS, Matićevo samopostavljanje dijagnoza od Laganini komentara 33
  23. Ako HDZ i Most dopuste da im vladu kroje mediji, onda su bolji novi izbori od MKn komentara 62
  24. Slučaj Crnoja: Hoće li Orešković primijeniti zapadni demokratski standard? od sm komentara 102
  25. Stvaranjem afere Karamarko želi izbjeći odgovornost za izborni rezultat od sm komentara 30

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 17

Novi korisnici

  • čovjek iza gomile
  • foringas
  • asdlhes
  • Relja Koprolcec
  • Belre