pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

U tri nastavka prezentirali smo stavove Hrvatske narodne stranke - liberalni demokrati gdje smo pokušali dati odgovore na važnija društveno-politička pitanja.
http://pollitika.com/stavovi-hns-a-1
http://pollitika.com/stavovi-hns-a-2
http://pollitika.com/stavovi-hns-a-3
U posljednjem tekstu pred nedjeljne izbore donosimo kratak rezime našeg izbornog programa.

HNS, svjestan važnosti izbora, kao i svaki puta do sada nudi konkretne odgovore na pitanja koja pred nas i građane svakodnevno nosi život.

HRVATSKA JUČER
Izgradnju demokratskih institucija proteklih petnaestak godina u Hrvatskoj pratila je snažna uloga države i politike, nepravedna i razorna privatizacija, masovno siromašenje građana te nestanak jake srednje klase kao podloge stabilnog i slobodnog društva. U tom je vremenu Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati bila korak ispred u zagovaranju visokih standarda u:

- zaštiti ljudskih prava i vrijednosti liberalne demokracije;
- zagovaranju nužnosti razvoja građanske države i političke jednakosti svih građana;
- zalaganju i poticanju europske orijentacije naše zemlje i njezinog institucionalnog i demokratskog ustroja;

Za sve vas koji Hrvatsku politiku ne dijelite samo na politike HDZ-a i SDP-a donosimo posljednji iz serijala tekstova o stavovima Hrvatske narodne stranke - liberalni demokrati o važnim političko-društvenim pitanjima.

Prvi dio nalazi se ovdje - http://pollitika.com/stavovi-hns-a-1
Drugi dio nalazi se ovdje - http://pollitika.com/stavovi-hns-a-2

III. VANJSKA POLITIKA
Područja: odnosi sa susjedima, regionalne integracije, EU, NATO, UN, međunarodni odnosi.

KAKO ĆETE RJEŠITI OTVORENA GRANIČNA PITANJA, KOJA HRVATSKA IMA GOTOVO SA SVIM SUSJEDIMA?
Pregovori su svakako najpoželjniji put. U slučaju neuspjeha, ili nemogućnosti postizanja sporazuma, potrebno je pokrenuti mehanizme za međunarodnu arbitražu, odnosno za pokretanje postupka pred međunarodnim sudom.
U oba ova slučaja, i arbitraža i sud, potreban je dogovor obiju strana o izboru medijatora, odnosno suda. Ovdje se obično govori o graničnom sporu sa Slovenijom, ali se isti princip mora primjeniti i u drugim slučajevima (BiH, Srbija, Crna Gora).

Granična crta nije zid, ali ni moneta za kupovinu prijateljstva.
DA za granice koje spajaju, a ne razdvajaju.

Kao odgovor kloniranom bijesu na ovaj uradak: http://pollitika.com/vodstvo-nevladine-udruge-elekta-je-politicki-opredj... prilažemo objavu građanina koju smo jutros dobili. Poantu prepuštamo vama.

Na našu kućnu adresu, Split, Milićeva XY (ne navodimo broj zbog sigurnosti građanina). već 15-ak godina, pa i ovih dana, od strane HDZ-a stižu razni pozivi na razne skupove i domjenke dvijema osobama po imenu: BEKAVAC GROZDA i BEKAVAC CVITA. Takve osobe sigurno nikada nisu stanovale na ovoj adresi, a pretpostavljam da takve osobe i ne postoje ili su možda iz BIH pa prijavili ovdje boravište (kad se to prije moglo), uglavnom nešto tu nije po zakonu. Tko zna koliko je takvih osoba i dalje na spisku članova HDZ-a, a možda i na biračkom popisu, za koje netko uredno na svim izborima zaokružuje da su glasali za HDZ.

Za sve vas koji Hrvatsku politiku ne dijelite samo na politike HDZ-a i SDP-a donosimo serijal tekstova o stavovima Hrvatske narodne stranke - liberalni demokrati o važnim političko-društvenim pitanjima.
Pred vama je drugi nastavak is serijala stavova Hrvatske narodne stranke – liberealni demokrati.
Prvi dio nalazi se ovdje (http://pollitika.com/stavovi-hns-a-1)
Treći dio nalazi se ovdje (http://pollitika.com/stavovi-hns-a-3)

II. UNUTARNJA POLITIKA
Područja: pravosuđe, javna uprava, stranački sustav, obrazovanje, kultura, socijalna politika i zdravstvo, ljudska prava.

KORUPCIJA U PRAVOSUĐU – KAKO JE RIJEŠITI?
Podložnost političkom i drugom pritisku govori o korupciji u pravosuđu.
Nezavisno sudstvo pretpostavka je civilizirane države.
U sustavu ne mogu djelovati suci dokazane političke provenijencije – njihova zaštita ne znači nezavisnost, nego nešto upravo obrnuto.
Isto vrijedi i za suce koji gotovo otvoreno rade u interesu organiziranog kriminala, i tajkunskih grupacija.

Za sve vas koji Hrvatsku politiku ne dijelite samo na politike HDZ-a i SDP-a donosimo serijal tekstova o stavovima Hrvatske narodne stranke - liberalni demokrati o važnim političko-društvenim pitanjima. HNS je prema posljednjim istraživanjima (http://www.totalportal.hr/index.php?page=article&article_id=151837) treća politička snaga u Hrvatskoj čiji kandidati/kinje (http://www.izbori.hns.hr/modules/mastop_publish/?tac=Tko%3F) sigurno ulaze u VI. saziv Sabora.

Stoga, glasanjem za našu listu (HNS) u Sabor šaljete ljude koji rade, rade i rade (sjetite se Dragutina Lesara, Nikole Vuljanića, Antuna Kapraljevića, Miljenka Dorića, Joze Radoša, Alenke Košiša Čičin Šain, Željka Kurtova...), te dajete doprinos jačanju parlamentarne demokracije i razvoju hrvatskoga društva. HNS će participirati u novoj vladi zajedno s SDP-om i biti će pokretački motor, zamašnjak u realizaciji programa i projekata koji će naše društvo odvesti u toliko željene pozitivne promjene (sjetite se Varaždinske županije).

Jučer je u Novinarskom domu u Zagrebu održana tribina o devastaciji Zagreba i novom GUP-u, koju su organizirali Zelena akcija i Pravo na grad, uoči izglasavanja na Gradskoj skupštini. Mediji i javnost usmjerili su pažnju na parlamentarne izbore od kojih nas dijeli nešto manje od dvadeset dana i sve su druge političke sadržaje potisnuli.

Od sjednice Gradske skupštine i moguće odluke dijeli nas manje od dvadeset sati, ti sati otkucavaju smrtnu uru zaštićenoj donjogradskoj jezgri i najavljuju njezinu potpunu prometnu i graditeljsku devastaciju.

Kad je, početkom godine, počela građanska akcija suprotstavljanja bahatoj sprezi politike i kapitala, sjetila sam se teksta 'Cvjetni trg', objavljenog pred više od deset godina, u kojem je pjesnik Danijel Dragojević izrekao riječi koje danas možemo čitati ne s nostalgijom, nego pomiješanih osjećaja tuge i bijesa: 'Kad danas govorimo o trgovima u centru grada, jedini je kojemu bježi naše intimno biće Cvjetni trg. On zbog svojih skromnih dimenzija nije primamio pažnju vlasti. Svojim praznim i ispraznim namjerama ona se nije na njega ustremila. Mimoišao ga je i promet.'

Još prije gotovo dvije godine javnosti je servirana priča o velikim projektima obnove i proširenja Zračne luke Zagreb. Hvale vrijedan je svaki projekt koji bi od velikogoričkoga aerodroma napravio jakog i nezaobilaznog regionalnog igrača na tržištu komercijalnog zračnog prometa. No, postavlja se pitanje radi li se o odgovornom i razvojnom ili destruktivnom i mutnom poslu? Saga o Zračnoj luci, njenom novom terminalu i drugoj pisti s vremena na vrijeme podgrijavala se u medijima da bi pred koji tjedan dosegla svoj vrhunac potpisivanjem nekakvoga protokola između Vlade RH i Grada Zagreba.

Moram priznati da sam pozorno pratio predstavljanje gospodarskih programa, a sve kako bi čuo riječ – dvije o izmjeni radnog zakonodavstva i prilagodbi tržišta rada onome što nas neminovno čeka prilikom ulaska u EU, ali i trendovima globaliziranog tržišta. No, čini se da su svi osim HNS-a, jednostavno zaboravili na tu ključnu kariku u priči zvanoj gospodarstvo. Ili jednostavno ne znaju i neće, kao što je to slučaj s HDZ-om koji u svom mandatu uspio postići samo to da svaki treći čovjek s diplomom bježi u inozemstvo. Kako i ne bi, kad u zemlji u kojoj žive ništa nije sigurno, a ponajmanje da će u slučaju gubitka posla ikad više naći posao.

Prije nekih mjesec-dva sjedeći u jednom zagrebačkom restoranu htijući-nehtijući zbog vrlo glasnog razgovora društva za stolom do moga, "prisluškovao" sam njihov razgovor. Teme se su brzo izmjenjivale i naravno da su na red došle politika i kampanja. Jedna gospođa iz toga društva ispalila je genijalnu ideju. Rekla je kako bi bilo dobro da netko u kampanji građanima podijeli role toalet-papira na kojoj bi pisalo „Pokušajte obrisati sva sranja koja su ovi napravili“.

Neki dan sjetih se toga. I pomislih kako bi zapravo bilo bolje biračima ponuditi papirnate maramice za brisanje suza. Čim se sjete „jamstvene kartice“ iz 2003. Stoga, ukoliko slučajno ovih dana u svom mjestu naletite na nekoga tko će vam ponuditi ove maramice iz reklame držite se i sljedeće upute: koristite ih SAMO ZA BRISANJE SUZA, radosnica ili žalosnica, kako vam više paše - ali nikako s njima nemojte brisati nos.

Hrvatska je visoko zadužena zemlja, Zagreb je visoko zaduženi grad, a građani naše zemlje i našega grada također su visoko zaduženi. Za sva ta zaduženja vrijede ista pravila:

• ako je zaduženje za stvaranje nove vrijednosti iz koje će se vraćati dug i moći živjeti - dobro je;
• ako je zaduženje za osiguranje osnovnih uvjeta života - stan, neophodna cesta, škola - prihvatljivo je;
• ako je zaduženje za luksuz, hir ili predstavu - put je u pakao!

Što su dr. Ivo i njegova vlada napravili u svom mandatu, znamo. Dr. Ivo je umirovljenicima vratio gotovo 10% onog što su im prethodno ukrali i to tako da je prodao imovinu koja pripada tim istim umirovljenicima. Dr. Ivo nije zaratio sa Slovenijom (nije ni sa Kazahstanom), on je osigurao dobre međunarodne odnose Hrvatske. Dr. Ivo otvorio je autoceste koje su drugi sagradili, pronašao je 500.000 branitelja u Hrvatskoj (i neće nam, pa neće, reći tko su oni). Dr. Ivo je napravio još mnogo drugih dobrih stvari, ali o tome će on reći sve što treba.

O nekim stvarima koje je dr. Ivo radio ne zna se mnogo. Te su stvari potrpane pod debele tepihe Banskih dvora i odgovore ćemo saznati u nastupajućoj godini.

U mandatu dr. Ive iz splitskog Brodosplita nestalo je 5.000.000 američkih dolara. Zlobnici su tvrdili da je tu prste imao predsjednik Nadzornog odbora, famozni ministar Branko Vukelić. Dolari (zeleni, kakvi već jesu) nestali su, istrage se vode manirom i brzinom puža golaća i šanse su male da će se ustanoviti “di su šoldi”. Nova godina nudi neslućene mogućnosti.

U općoj i bolesnoj centralizaciji svega i svačega, početkom devedesetih godina u Hrvatskoj je naprasno dokinut sustav mjesnih zajednica. Time je mjesna samouprava, kao prvi stupanj građanske samouprave bila posve izbrisana iz političkoga sustava Republike Hrvatske, a njene su ovlasti automatizmom prenesene tadašnjim općinama. Građani su preko noći izgubili pravo neposrednoga odlučivanja o nizu izrazito bitnih pitanja komunalnoga razvoja i poboljšanja uvjeta života u mjestu u kojemu žive.

Sredstva prikupljena na područjima jedinica lokalne samouprave su centralizirana, stalno je povećavan udio koji se uplaćuje u državni proračun, ukinut je institut samodoprinosa, a nestao je i institut zbora građana, koji je do tada imao ne samo opću skupštinsku nego i kontrolnu funkciju nad izabranim vijećima. Na taj je način, a sve pod parolom „dokidanja socijalističkih institucija" i izlikom „uvođenja demokracije" (a zapravo, što bi dr. Vesna Pusić rekla - uvođenja demokrature) zapravo bio dokinut jedan od najvažnijih oblika građanske samouprave.

Gospodine Cerovac, hvala Vam. Nadam se da će nas Bog sve podariti sretnijom budućnosti.
Iako su prošla vremena masovnih pokreta, ostaje nam nada u promjenu pojedinca, nas samih.
Kako god da završe ovi parlamentarni izbori, stremim prema nećemu višemu, prema boljoj budućnosti..
I ja sam jedna od Maspoka.. I zato sam ovdje..

***

Našom konvencijom u subotu otpočeli smo završnih mjesec dana kampanje. Dvorana ispunjena s oko 4000 ljudi koji su potegnuli do Zagreba iz svih i najudaljenijih naših krajeva i stranačkih podružnica. Atmosfera kakvu možete samo poželjeti. Raznolikost u svakom smislu i na svakom koraku. Slobodno se može reći da je na tribinama bila dostojno zastupljena građanska Hrvatska. Kroz 10 točaka – konkretnih projekata sa adresom, skoro imenom i prezimenom na koga se odnosi, pojedinca, obitelj, društvenu skupinu progovorili smo o našem viđenju novog mandata i problema kojima se želimo posvetiti.

U protekla tri dana s gnjušenjem pratim naše medije kako pokapaju živog Ivicu Račana. Čovjek je korektno i odgovorno javnost obavijestio o svojoj bolesti i vođenje stranke prepustio svojoj zamjenici Željki Antunović.

Idući dan u novinama naslov „POVLAČIM SE IZ POLITIKE“, pa onda „TKO ĆE ZAMJENITI RAČANA?“ a danas „TKO ĆE BITI LIDER OPORBE?“

Tko to otpisuje Račana? I zašto to čini?

Očito je poveliki broj onih koji su osjetili da je došlo njihovih pet minuta. To da u SDP-u postoje tri-četiri frakcije jasno je već duže vrijeme.

Jedna, okupljena oko Račana i Milanke Opačić uspjevala je sve do sada sprječavati ostale da se ta nadmudrivanja i borbe prenesu u javnost.

Prvo bacite pogled na ovaj grafikon:

Grafikon: Obrazovna struktura građana RH starijih od 15 godina

U državnom proračunu za 2007. godinu za ovu svrhu osigurano je 15 milijuna kuna. Što uopće reći?

Gotovo polovica odraslog stanovništva Hrvatske funkcionalno je nepismeno, odnosno teško mogu pročitati prvih pet stranica novina. A Sanader i njegovi ministri razbacuju se floskulama o «društvu znanja» u «Europi znanja» i o svim silnim strategijama koje su usvojili da se društvo znanja u Hrvatskoj ostvari. I najnovijim Zakonom o obrazovanju odraslih šalje se «signal» što to vlada želi. A kakav se signal stvarno šalje?