pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Umjesto da se povećaju subvencije za plavi disel mislim da bi trebalo razmisliti o ukidanju plavog dizela. Što je veća razlika između cijene dizela i plavog dizela to su veće mogućnosti zloupotrebe plavog dizela, a i ovako se neki već voze i griju kuće na plavi dizel.
Umjesto subvencioniranja dizela mogli bi povećati subvencije za poljoprivredne proizvode.
Isto tako bi umjesto prepiranja oko cijene umjetnog gnojiva i subvencioniranja proizvodnje gnojiva mogli držati tržišne cijene gnojiva i povećati poticaje za poljoprivredne proizvode.

Ali oni to neće napraviti, jer tako ne mogu uništavati naše selo, tako ne mogu podilaziti predstavnicima agrobiznisa, tako ne mogu sprječavati razvoj eko poljoprivrede.

Godinama nas se uvjerava da su gospodarstva s jednom kravom ili dvije neisplativa, neperspektivna i da nam trebaju velike farme.

Volio bih da se vidi tko je učinkovitiji kad bi svi imali jednake šanse.
Koliko košta proizvodnja litre mlijeka nekoga tko ima jednu kravu koju vodi na ispašu i drži u štali,a koliko košta proizvodnja i tvornicama mlijeka?

Zadnjih dana je dosta prepucavanja po pollitici tko je kriv za što, tko je lijen, tko troši novce na gluposti.
Govori se, društvo nam je ovakvo, društvo nam je onakvo, ovi su lijeni, oni su glupi i nesposobni.

Društvo čine ljudi, ljudi i njihovo ponašanje stvaraju sliku pojedinog društva.
Tko upravlja ljudima? Što ljude pokreće?

Mozak, naravno!

Ipak, neki toliko brbljaju o novcu i tržištu da mi se čini da su mozak zamijenili za registar kasu ili nekakav računovodstveni softver pa stalno govore o tome koliko je u što uloženo, koliko tko vrijedi i općenoto sve odnose u društvu objašnjavaju novcem i imovinom. Sve je novčani tok ,bilanca, ulaganja, novac ulazi novac odlazi....

Drugi su ljude poistovjetili s automatima, pritisneš botun i onda stroj napravi ono što hoćeš, tako i ovi donesu pravila i misle da će ljudi raditi po nihovim pravilima, sviđalo se to ljudima ili ne.

Postoji kod nas i dosta onih koji kombiniraju ova dva pristupa, oni misle da je čovjek nešto poput automata za kavu, ubaciš kovanicu pritisneš botun u dobiješ kavu, a ako slučajno ne dobiješ onda je automat/čovjek pokvaren, beskoristan.

VAATRENOO LUDILO KAD KRENE Narodni trg je pun krhotina stakla, razbijeno je staklo na vratima zgrade Nasada, stup ulične rasvjete u Parku Vladimira Nazora leži na podu, u automobil okićen hrvatskim zastavicama lik unosi kamene koje je ukrao sa zida uz more, tamo između bolnice i zgrade elektre, u kafiću rasprave o tome tko je kriv, tko se vuče po terenu, a tko ne zna zabiti gol.

Ludilo je prošlo i sad treba nadoknaditi manjak štete, uvreda, grintanja i razbijanja koje je uzrokovalo ludilo koje nas je na kratko ujedinilo i vratilo optimizam.

Ali ono što me je posebno "oduševilo" je bilo jučerašnje gađanje platna preko kojeg su zadrani pratili utakmicu na trgu.
Naime, jučer su na Narodnom trgu postavljeni projektor i platno za gledanje utakmice, a nakon poraza su počele letjeti stvari prema platnu i projektoru, između ostalog i je doletjelo i par boca.

ZVJEZDICE

U zadnje vrijeme imam problema s ocjenjivanjem komentara, ocjenu komentara uspijem dati tek nakon više pokušaja, a nekad ni tada. Da ocjene ne utječu na status članova pollitike to i nebi bio neki problem, ali pošto utječu bilo bi dobro da se to popravi ili da ocjenjivanje ne utječe na status korisnika, na vidljivost njegovih komentara.

STADIONIZACIJA

Zadnjih godina se dosta govori o gradnji novih stadiona i dvorana. Ima dosta rasprava o lokacijama i cijenama tih novih zdanja.
Ono što mene brine jest održavanje dvorana i stadiona. Nedavno sam pročitao da je za održavanje nove dvorane na Višnjiku potrebno 25-30 milijuna kuna godišnje. Proračun Zadra iznosi oko 450 milijuna kuna. Uz otplaćivanje dugova za samu izgradnju dvorane, i novce koji se upumpavaju u KK Zadar iz proračuna grada, moglo bi ispasti da preko 10% posto proračuna odlazi samo na dvoranu i košarkaše.

U Zagrebu se najavljuje gradnja ili se već grade par stadiona i dvorana, a tko će plaćati održavanje i otplaćivati dugove?

Jeste li čuli novost, dogodilo se zlo, Česi nam neče doći. Tako barem tvrde u Slobodnoj Dalmaaciji.

I znate što? Baš bi mi bilo drago da ove godine bojkotiraju "hrvatske turističke destinacije". Ne zato što mi Česi nisu dragi već baš suprotno.
Volim njihov jezik, filmove, knjige, kulturu. Tamo je osnovan Hajduk, tamo su se mnogi naši intelektualci školovali, mnoge riječi smo primili iz njihovog jezika, Prag je uvijek bio kulturni centar,Češka je dala sjajne glazbenike, redatelje i sjajne književnike Čapeka, Hašeka, Kunderu ...

A kod nas se godinama ljudi prema Česima ponašaju kao da su najveći jad i bijeda. Koliko se je puta samo riječ Čeh izrekla s podsmjehom i prijezirom. Par puta sam upozorio neke da su oni puno kulturniji i napredniji od nas, ali što ja imam pametovati našem pametnom i obrazovanom narodu. Što tko imam pametovati jednom vlasniku apartmana, oni najbolje vide kakav su jad Česi kad sobom donose pun portapak hrane ( to što naši ljudi kad idu na zimovanje rade isto, to nema veze, mi smo ipak kulturan narod s kulturnim sarmama u kulturnom porta.... gepeku).

Eto prošlo je već neko vrijeme od ZERPiranja javnosti, to više nije in i do daljnjega se oko te priče neće dizati previše prašine.

Ja bih se osvrnuo malo na načina kako se je kod nas pa nažalost i tu na pollitici govorilo o ZERP-u.
Priča je uglavnom išla oko problema s talijanskim ribokradicama, ucjenama iz EU, i oko toga da se ZERP promovira da bi se skrenula pažnja s pravih pitanja.

PRAVA PITANJA

Žalosnoje što su neki govorili da je ZERPiranje u biti skretanje pažnje s bitnih stvari. ZERP jest bitna stvar.

Ne budemo li se mudro i s poštovanjem odnosili prema prirodi uništiti ćemo i more i kopno i zrak. Pretvoriti ćemo Zemlju u neplodnu pustoš gdje nitko neće moći niti htjeti živjeti. Onda će one "bitne" teme s kojih je kao ZERP skretao pažnju postati smiješne i glupe.

TALIJANSKE RIBOKRADICE

Strašno nas nerviraju talijanske ribokradice, koji love našu ribu i uništavaju naše prirodno bogatstvo.
Jedno od rješenja o kojem se govori je izgradnja ribarske flote koja će onda izlovljavati ribu u dijelu našeg Jadrana gdje sad love uglavnom Talijani.

Pošto Hrvatska treba postati napredna zemlja uspješnog gospodarstva nužno nam je nužno restrukturiranje cijele države.

Najprije treba restrukturirati i riješiti se neprofitnih industrija.
Mnoge naše industrijske grane poput tekstilne i brodograđevne industrije su tehnološki zaostale, neučinkovite, neprofitabilne i žive samo zahvaljujući državnim potporama ili niskim plaćama. To nije naša budućnost. Ne treba trošiti novce na ono što nema perspektive, zato je najbolje lagano gasiti te industrije i istovremeno zbrinuti zaposlene.

Potrebno je također restrukturirati poljoprivredu. Poljoprivreda kod nas je tehnološki zaostala, neučinkovita, neprofitabilna i živi samo zahvaljujući državnim potporama. To nije naša budućnost. Ne treba trošiti novce na ono što nema perspektive, zato je najbolje lagano okrupnjivati posjede i istovremeno zbrinuti viškove seljaka.

Svi se mi uglavnom zalažemo za to da se poštuju ljudska prava i ljudska sloboda. Za ta prava zalagali su se i mnogi ljudi poput antičkih mislioca ili američkih boraca za slobodu i neovisnost. Naravno oni nisu imali problema što su živjeli u robovlasničkom društvu i što su mnogi od njih u svojim kućama držali robove.
Prava su zaslužili oni koji su bili vrijedni tih prava, koji su bili u trendu tada, za koje se je smatralo da su vrijedni života u slobodi.

I danas se ljudi bore za ljudska prava pa o pravima možemo čitati i tu na pollitici. Govorilo se o pravima novinara i slobodnog izražavanja, pravima djece, pravima homoseksualaca, pravima žena...

Pogledajte samo kakvo su oduševljenje izazvali prosvjedi maturanata. Svi su ih podržali u borbi za njihova prava, svi su za njih imali vremena i ministri i novinari. Svi su ih podržali.
Rekli su, eto konačno nove snage, eto netko tko je digao svoj glas za razliku od drugih.

Škandal!!! Škandal!!!!!!!!!!!!!

Jeste li čitali današnji Jutarnji? Današnje izdanje Jutarnjeg lista otkriva potresnu i skandaloznu stvar. Naime, u Hrvatskoj se novinari bave prikrivenim oglašavanjem i to da bude stvar gora u tu sramotnu rabotu je umješan naš veliki novinar, humanista, poliglot i svjetski putnik Gorran Milić. Prikriveno nam je iz Cannesa oglašavao Imotsku votku. Pa to je nečuveno!!!!!!!!!!!!!!!

Smatram da bi pod hitno trebalo osnovati povjerenstvom koje bi istražilo kolike je korijene u nas pustila ta sramotna rabota i ima li još mnogo slučajeva prikrivenog oglašavanja kod nas.
Pošto su stručnjaci iz Jutarnjeg prvi izišli u javnost sa svojim saznanjima o ovoj sramotnoj raboti možda bi oni trebali biti na čelu istražnog povjerenstva. Članovi povjerenstva bi morali pažljivo pročešljati sve što je u zadnje vrijeme izišlo u medijima i otkriti ima li još slučajeva takvog oglašavanja.

U svom zadnjem postu je Hatz... predložio da se lokalna samouprava dijelom financira i od prihoda od PDV-a. To mi se čini kao dobra ideja i ja sam već prije od njoj razmišljao.

Naime, ako financiramo lokalne vlasti novcem od poreza na dobit onda profitiraju samo one sredine gdje se nalaze sjedišta firmi, a to je uglavnom u gradovima, a ne i lokalne vlasti gdje je prihod ostvaren.
Ako financiramo iz poreza na dohodak javlja se drugi problem. Tu su također na gubitku male i siromašne općine i gradovi. Zbog osobnog odbitka i malih plaća opet su na dobitku uglavnom veliki gradovi gdje su ljudi bolje plaćeni, uglavnom jer su tamo sjedišta velikih firmi i državne vlasti.

Općina s mnogo umirovljenilka i siromašnim stanovništvom nema novca jer ga nema od koga ni ubirati. Drugi problem je destimuliranje pronatalitetne politike.
Naime, ukoliko neka općina ima dobar prirodni prirast povećavat će se osobni odbitak zaposlenih, a time dolazi i do smanjenja prihoda općina i istovremeno povećanje potrebe za skrb obitelji i pružanje povoljnih uvjeta za život sve većem broju ljudi u toj općini.

KVALITETNO VRIJEME

Često puta se može čuti da vrijeme provedeno s djecom mora biti kvalitetno, da nije važna količina već kvaliteta.
Izraz kvalitetno vrijeme je za mene eufemizam za nebrigu i nešto čime oni koji (nemaju) ne žele imati vremena za djecu rješavaju svoju grižnju savjesti. Takvi će reći da ne provode mnogo vremena s djecom,ali ono vrijeme koje provedu je kvalitetno.

Ako mi ne vjerujete da je kvalitetno vrijeme ustvari nekvalitetan odgoj, recite mi koliko ste ljudi čuli da za posao odvajaju dnevno dvadesetak minuta, ali to su kvalitetnih dvadesetak minuta?
Jer na poslu nije važna kvantiteta već kvaliteta.
Koliko je vrhunskih sportaša postalo uspješno vježbajući tek pet minuta dnevno (prije spavanja), ali tih pet minuta su bili kvalitetni?
Koliko od vas provodi desetak minuta dnevno na internetu, ali kvalitetno?
Kad nekoga ili nešto volite da li s njime želite provoditi što više vremena želite li biti što više vremena u društvu voljenih ili im kažete da za njih imate tek par minuta, ali kvalitetnih.

CJELODNEVNI BORAVAK U ŠKOLI

Već sam koristio šansu da mi oni koji se bolje od mene razumiju kako stvari stoje u ekonomiji i poreznom sustavu objasne neke stvari pa ću to napraviti i sad. Ovaj tekst pišem da mi se objasne neke stvari koje mi nisu jasne u vezi s mirovinskom reformom i osnivanjem drugog stupa.

U reformu se išlo jer je, kako kažu, sustav temeljen na generacijskoj solidarnosti neodrživ. Drugi stup je osnovan s namjerom da kapitalizirana štednja omogući građanima sigurniju strarost.

Ono što me buni jest činjenica da se dosta novca iz drugog stupa ulagalo u državne obveznice. U reformu se išlo jer država nema dovoljno novca da podmiri obveze za mirovine, a onda novce iz drugog stupa koristi za zaduživanje. Na kraju ispada da opet država financira mirovine, ali i kamate na dug i mirovinske fondove i njihove managere.

Dio novca ide i u dionice na našoj burzi. Fondovi raspolažu s velikim iznosima pa me zanima koliko upumpavanja novca može izdržati naša burza? Koliko te velike količine novca pomažu našoj ekonomiji, rastu gospodarstva i zaposlenosti, a koliko špekulacijama i špekulantima.

Nakon što su sindikati predložili da se poveća osobni odbitak zaposlenih, sindikalci su rekli da bi odbitak smanjio prihode od poreza na dohodak za nekih petstotinjak milijuna kuna. Vlada je rekla da bi time lokalna samouprava izgubila tri milijarde kuna prihoda, te da su sindikalci krivo izračunali smanjenje prihoda od poreza na dohodak.

Može li se ipak povećati osobni odbitak, a da se ne smanje značajno prihodi od poreza na dohodak, te istovremeno da se suviše ne optereti građane ili dio građana većim porezima.

Ja ću iznijeti svoj prijedlog, a vi recite da li valja te imate li vi neku bolju ideju.

Prema podacima Instituta za javne financije, obveznici s najvećim prihodima plaćaju i najviše poreza, 10% onih s najvećim prihodima je uplatilo 66% ukupnih prihoda poreza na dohodak, dok su oni s najmanjim prihodima pridonijeli s tek par postotaka.
Postigne li se da oni s najvećim prihodima plate jednak porez kao i do sada mogli bi dijelom osloboditi plaćanja one najsiromašnije

Nemam ništa pametnoga (ni nepametnoga ) za reći, samo svim radnicima želim čestitati praznik rada, kad već nitko drugi nije, a vidim da ni naši vođe nisu nešto od volje da dan provedu s radnicima (radnici vjerojatno ne ispunjavaju NATO standarde).

Dakle ne djelatnicima, već RADNICIMA. Svim radnicima u brodogradilištima, željezarama, trgovinama, svim krojačicama, medicinskim sestrama, bauštelcima ......... SVIM RADNICIMA I ONIMA KOJI ĆE TO TEK POSTATI ŽELIM SRETAN PRAZNIK RADA!

MALJČIKI

Plamene zore bude me iz sna
Fabricka jutra, dim iz dimnjaka
Pesma se ori mladi radnici
Celicna jutra hitam k fabrici

Drugovi moji hrabri veseli
Bicikle voze, ponositi svi
Drugovi moji, hrabri, veseli
Pobede nove nosit cemo mi

Sunce vec greje, vetar carlija
Jutarnja rosa, zemlja mirisna
Sunce vec greje AAAAAAA
Bogata zetva, radujem se ja

Visoke peci potpaljujem ja
Ruda se topi, nasmejan sam ja
Pesma se ori, peva fabrika
Pesma se ori AAAAAAAA

Što je svinjetina?
Je li to ono meso koje se proizvede na našim domaćinsvima gdje se svinje hrane kukuruzom i na starinski način u svinjcu gdje svinja ima prostora da se okrene i gdje svinje šeću dvorištem?
Je li svinjetina ono što se proizvede u tvornicama svinja hranjeno meni nepoznatom muljom hrane za svinje i šopano antibioticima i proteinima, gdje su svinje natrpane u kavezima.

Kao što na drugim stvarima koje kupujemo mora pisati sastav od čega je napravnjen dotični proizvod, tako bi možda i kod mesa trebali kupci biti upozoreni što sve sadrži meso koje kupuju.

Ono meso koje je puno antibiotika, proteina i nije ekološki prozvedeno bi možda trebalo oporezivati trošarinama.
Tako bi mi jeli zdraviju hranu, oni koju zdravu hranu prozvode bi lakše plasirali svoje proizvode a, novcem od trošarina bi se subvencionirala ekološka proizvodnja pa bi nam ta hrana bila dostupna.
Konzmirajući zdravu hranu i ljudi bi bili zdraviji.