Krištof dnevnik

zamirzine

Inflacijom nam mažu oči

Jučerašnjim govorom premjer nam je najavio stvarno vruću jesen.

Bojim se da je vrijeme u kojem se donosi novi zakon o radu pažljivo isplanirano. Vlada donošenje najvažnijih odluka o budućnosti zemlje koncentrira kako bi spriječila zainteresirane strane da im posvete dužnu pažnju i medijski prostor.

Priča o inflaciji više-manje stoji; ukoliko cijena plina ostane ista do kraja godine prosječna inflacija vjerojatno će biti manja od 6,5%. Za tako nisku inflaciju jednim dijelom zaslužna je izborna godina. Zbog rekordnog prošlogodišnjeg rebalansa inflacija u RH povećala se dva mjeseca ranije nego kod ostalih zemalja u regiji, no njeni efekti nisu odmah bili vidljivi zbog rekordnih stopa rasta postignutih u istom razdoblju. Zbog kasnog donošenja ovogodišnjeg proračuna državna potrošnja u prvom kvartalu bila je vrlo konzervativna – što je donekle popravilo situaciju (pa inflacija u srpnju nije iznad 9%, nego 8,4%).

Javno privatna prijevara?

Evo dnevnika koji će, nadam se, otvoriti smislenu rasprava o prošli tjedan usvojenom zakonu o Javno Privatnom Partnerstvu (JPP).

Moram odmah reći da sam protiv svih oblika JPP-a u hrvatskim uvjetima, jer koliko god taj model savršeno funkcionirao u Engleskoj, siguran sam da kod nas ti neće biti slučaj.
Pitate se zašto to mislim kada je „privatno upravljanje uvijek efikasnije od javnog“? Zato jer mi je jasna motivacija koja stoji iza ugovaranja poslova po ovom modelu – prikrivena privatizacija javne imovine. JPP se uvijek ugovara za one projekte gdje postoji komercijalni interes, dakle tamo gdje postoji dobra prilika za skrenuti novce iz proračuna u nečiji džep.
To se do sada moglo i jednostavnije, ali pošto se sad se pravimo Europljani, morat ćemo malo to zamaskirati …

Keynesianizam vs. Monetarizam u dobu stagflacije

Ovo je moj prvi dnevnik, i bavi se stvarima koje su po meni vrlo bitne za razumijevanje današnjeg svjetskog ekonomskog sustava. Započeo sam ga pisati prije više od pola godine potaknut raspravom ispod dnevnika http://pollitika.com/oda-velikanu-dvadesetog-stoljeca. Nažalost u međuvremenu sam se pretrpao drugim stvarima pa ga tek sada dovršavam. U toj raspravi izneseni su mnogi odlični argumenti sa jedne i druge strane, no izostavljen je ključni element koji je po meni i najvažnija istraživačka tema oba ekonomska velikana : svjetski monetarni sistem.

Keynes je u svojim ranijim djelima upozoravao na slabosti tadašnjeg zlatnog standarda - (ograničena mogućnost nove emisije (rudarska ograničenja), koncentracija rudnika u politički nestabilnim državama (južna Afrika), kompetetivne devalvacije koje dovode do sukoba i naravno koncentraciju postojećeg zlata u rukama malog broja ljudi). Svi ti faktori utjecali na suboptimalnu alokaciju kapitala i posredno smanjivali stope rasta u prethodnom stoljeću.

WriteSomething knjiga
Syndicate content