pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Analizom podataka o prosječnom rastu neto plaće za prosinac 2007. godine (posljednji objavljeni podatak u svih 6 zemalja, bez Kosova) prikupljenih sa stranica nacionalnih statističkih agencija, došli smo do još jednog poraznog podatka za Hrvatsku. Na godišnjoj razini, najviši nominalni rast plaća ostvaren je u Crnoj Gori i Srbiji (22%). Slijedi Makedonija (12%), BiH (11%), Slovenija (6%), i na kraju Hrvatska (5%). Izražena u eurima, prosječna plaća u prosincu 2007. Iznosila je 870 eura u Sloveniji, 676 eura u Hrvatskoj, 436 eura u Srbiji, 376 eura u Crnoj Gori, 348 eura u BiH i 253 eura u Makedoniji.

HNB je objavio podatak o stanju vanjskog duga na kraju 2007. godine. Isti iznosi 32,93 milijarde eura i potukao je po visini posljednja predviđanja.

Prije 5 dana objavih podatak da je na kraju studenog 2007. ukupni vanjski dug iznosio 31,92 milijarde eura. No, taj podatak više ne stoji. HNB je objavio da je dug na kraju studenog dosegao iznos od 32,37 milijardi eura, a na kraju prosinca konačnih 32,93 milijarde eura. To je oko 600 milijuna eura više nego HNB prognozirao prije izbora. I to pod udarnim naslovom STABILIZIRAN RAST UDJELA VANJSKOG DUGA U BDP-u. Podsjetimo još jednom, manje od dva tjedna prije izbora.

Prema podacima HNB-a, ukupni bruto inozemni dug na kraju studenog 2003. godine iznosio je 31,92 milijarde eura, što je 356 milijuna eura više nego na kraju listopada. Kao što znamo, studeni je bio izborni mjesec. Tako je ukupni vanjski dug u nedovršenom prvom mandatu premijera Sanadera dosegao iznos od punih 12 milijardi eura, apsolutni četverogodišnji rekord. Ukupni vanjski dug po glavi stanovnika na kraju studenog iznosio je oko 7.238 eura, a po četveročlanoj obitelji 28.952 eura. U dolarima je to 44.013 dolara.

Prije 4 godine Ivo Sanader se tada zgražao nad visokim vanjskim dugom koji je tada iznosio 19 milijardi američkih dolara, a danas je 48,5 milijardi dolara, više od 2,5 puta VIŠE nego tada.

Navedeni tekst iz 2003. je nestao sa stranice HDZ-a, u međuvremenu, ali tu je uvijek dobri i dragi Google catche. Evo što je tirolska varalica tada izjavila:

U nedostatku svježih podataka o inflaciji, plaćama, penzijama itd, te u sezoni kiselih krastavaca vezanih uz glupe izjave hrvatskih dužnosnika, naročito Sanadera, Polančeca i Šukera koji su očito uveli "silenzio stampa" vezan uz gospodarske teme, pozabavimo se opet malo komparativnim podacima o gospodarskom rastu Hrvatske i drugih zemalja. Ovog puta pogledajmo hrvatski gospodarski rast u odnosu na sve tranzicijske zemlje od Jadrana do srednje Azije.

Prema podacima MMF-a prikupljenim do listopada 2007. godine (što će reći da su podaci za 2007. godinu procjena), Hrvatska je po brzini gospodarskog rasta u posljednje četiri godine među 26 tranzicijskih zemalja zauzela vrlo solidno 23. mjesto, u obje kategorije (po glavi stanovnika): rast BDP izražen u stalnim cijenama, i rast BDP vezan uz kupovnu moć njenih stanovnika.

Dok se narod zabavlja zbivanjima na Kosovu (koje Hrvatska još nije priznala) i Srbiji, Državni zavod za statistiku u tišini je objavio da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za prosinac 2007. iznosila 4.958 kuna. To je 223 kune više nego u prosincu 2006. godine, ili 4,7%. Kako je inflacija na godišnjoj razini u prosincu iznosila 5,8%, plaća u prosincu 2007. godine tako je bila realno 1,1% NIŽA nego u istom mjesecu prošle godine.

Naravno, neki takvo stanje ne drže dramatičnim pa se zabavljaju problemom Kosova, referendumom za NATO, Pankretićevim autom, Milanovićem i Pusićkom. Nek se narod igra...

Po treći put (ili četvrti put) od izbora, INA je povećala cijene goriva. "Euro super 95" je sada 8,30 kuna po litri (do sada 8,25 kuna), "super 95" 8,05 kuna (do sada 8,00 kuna), a "super plus 98" 8,38 kuna (do sada 8,33 kune). Za 0,6 posto porasle su i cijene "euro dizela" koji sada stoji 8,15 kuna po litri (do sada 8,10 kuna), te dizela koji sada iznosi 8,05 kuna (do sada 8,00 kuna).

Ovog puta, cijene su povećane bez obrazloženja, ili mediji nisu isto prenijeli. Prvo postizborno poskupljenje obrazložilo se činjenicom da je došlo do povećanja cijene nafte na svjetskom tržištu, a Vlada nije reagirala jer je tada bila -tehnička-, kako nam je objasnio ministar financija. Vlada već tjednima nije tehnička, a ne reagira na rast cijena benzina. Lagali su? Pa naravno.

Što je s tim kretanjem cijene sirove nafte na svjetskom tržištu?

"Nitko ne može misliti da može ostvarivati profit, a da ga se ne tiče situacija u društvu u kojemu ostvaruje taj profit. Banke ostvaruju dobar profit, i neka ostvaruju, jer ova Vlada ne propagira nikakav socijalizam. Ali u težim vremenima dio tog profita moraju vratiti kako bi građanima olakšali život"

(Mao Ce Sanader: Velika Knjiga Mudrosti)

Rješenje krize u kojoj je Hrvatska je uskoro na pomolu. Nakon što se uopće otkrilo da smo u "težim vremenima" nakon što smo u predizbornoj kampanji slušali da nam je fantastično, pa nakon što se uspostavilo da za krizu nisu odgovorni ni Bandić, ni Rohatinski, ni inflacija u Europi, ni Eskimi, nakon što je osnovano povjerenstvo za praćenje cijena koje je uspjelo zbrojiti dva broja i nakon toga netragom nestalo, nakon mjesec dana od kada se objelodanilo da je inflacija uspješno pojela rast plaća, rast mirovina i cjelokupni standard građana, pristupilo se "rješavanju" problema, bez da se uopće ustanovilo u čemu je problem.

Цените на стоките и услугите кои се користат за лична потрошувачка, мерени преку индексот на трошоците на животот, во ноември 2007 година, во однос на претходниот месец, индексот изнесува 101.4, а во однос на ноември 2006 бележи индекс од 104.6.

Što će reći da je inflacija u Makedoniji na godišnjoj razini u studenome 2007. godine iznosila 4,6%.

Просечната месечна исплатена нето-плата по вработен во ноември 2007 година поголема за 10.3% во однос на ноември 2006 година.

Što će reći da je prosječna nominalna mjesečna neto plaća u Makedoniji u studenome 2007.godine bila za 10,3% veća nego u studenome 2006. godine.

Kako prenose mediji, sastanak na vrhu između Sanadera, Šukera, Polančeca, Rohatinskog i čelnih ljudi vodećih poslovnih banaka u Hrvatskoj polučio je neuspjeh, ili, kako bi se to reklo političkim rječnikom, "ovakvi će se sastanci predstavnika Vlade i najvažnijih institucija u zemlji, u cilju razmatranja aktualnih kretanja, nastaviti i ubuduće."