Tagovi

Dosta mi je više falsifikatora istine i vremena

Kako fašizacija hrvatskog društva koju promocijom ustaštva neometano provode ustaški, proustaški i filoustaški krugovi u sinergijskom djelovanju s katoličkim klerom, koji je u tom djelovanju „zalegao na rudo“ baš kao i pri dolasku ustaša na vlast 1941., ali i 1990. kad je KC pružila punu podršku Tuđmanu u njegovoj provedbi fašističke kontrarevoluciju u Hrvatskoj, sve više se „vapi za pravdom“, osudom i kažnjavanjem „komunističkih zločinaca“ za „mega –zločin počinjen nad Hrvatima“ u svim postupanjima ratnih pobjednika obuhvaćenim zbirnom imenicom „Bleiburg“.

Trebam li naglasiti da se aktualne hrvatske vlasti pred čijim očima ustaštvo buja ponašaju kao da toga nema, po onoj zagorskoj da da se „nebi šteli mešati“. A ne samo da bi se trebali „mešati“, nego bi to morali, žele li da RH ostane percipirana, pa makar i samo paradno kao antifašistička država.

Komemoracija ili prije „komemoracija“ u funkciji povijesnog revizionizma

Opet otrpjesmo „komemoriranje“ na Bleiburškom polju, ovaj puta kažu sa znatno manje ustaške ikonografije, s nikad više izgovorenih laži uz neprekidne vapaje za istinom. Sakupilo se na „hodočašću“ 25.000 pa sve do 50.000 (zavisno o izvoru) „hodočasnika“, sve u organizaciji HDZ-a, hrvatskog i bosanskog, tako da tovrsna „hodočašća“ sve više podsjećaju na Šolevićeve mitingaše od pred tridesetak godina. I njima su autobusi bili plaćeni. I oni su, neprekidno lažući, bili fanatični borci za „istinu“ i „pravdu“.

Ponašanje predstavnika KC je više nego sramotno, ono što oni rade tamo nisu propovijedi, to su programatski govori jedne prepoznatljive političke opcije.

Države i državnici i karikatura od države i državnika

Hrvatski premijer Zoran Milanović i predsjednik Sabora Josip Leko su u petak 15. 05. 2015. u Teznu kod Maribora, na mjestu masovne grobnice neznano koga položili vijence i odali počast neznano kome, povijesni revizionisti su im rekli pripadnicima oružanih snaga NDH i civilima pobijenim u svibnju 1945.

U četvrtak je i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović položila vijence i zapalila svijeće u Teznu, ali i u Maclju i na Bleiburgu. Učinila je to kriomice, jednako kao što je posjetila i Spomen područje Jasenovac, iako se očekivalo da u subotu bude glavna zvijezda ustaškog derneka odnosno „komemoracije“ na Bleiburškom polju. Izgleda da su joj ipak savjetovali ili „dali mig“, možda čak i sama Merkelica, da to ipak ne čini.
Samo, kriomice ili javno, sam odlazak na ta opskurna mjesta dovoljno govori o njenom opredjeljenju, a ono sasvim sigurno nije antifašističko.

U Teznom Milanović ne trepnuvši okom izjavljuje:
"Ovamo sam došao samo zbog ljudi koji su ubijeni na kraju jednog rata. To je tragičan, strašan događaj koji je jednu pravednu borbu okaljao i od toga ne treba bježati niti bježim. Ovdje sam kao predsjednik hrvatske vlade i kao državnik".

Jedan primjer nebrige, nemara i neodgovornosti

Najveći „delavec“ istočno od Greenwicha, po Ivanu Šikiću i Marku Melčiću „rođeni gradonačelnik“, što lunja i tumara gradom po itineraru „Brownovog gibanja“ koje je u znanosti poznato i kao slučajno gibanje, koji pri tom tumaranju uočava „važne stvari“ poput npr. krivo parkiranih automobila, sve kako bi mogao rješavati goruće probleme grada, poput podizanja spomenika samome sebi u obliku „Bandićevih fontana“ primjerice.

Čovjek nikako da uoči da radi totalne nebrige i neodržavanja naočigled propadaju vitalni infrastrukturni objekti poput Mosta slobode primjerice. Dijelovi njegove čelične konstrukcije, ne da su načeti rđom, već su djelomično toliko rđom uništeni, da će se pri sanaciji, ako do nje dođe prije urušavanja, morati izrađivati novi.

Znam da se u nenarodnom režimu, kad Zagreb nije po Hercegovini tražio „rođene gradonačelnike“, niti su gradske službe popunjavane kadrovima izbosne s kupljenim diplomama, vodilo računa o održavanju infrastrukturnih objekata, a pogotovo onih vitalnih kao što su mostovi.

Dan pobjede nad fašizmom, 70. obljetnica

Osvanuo je tog 09. svibnja 1945. krasan svibanjski dan, nakon gotovo šest godina prvi, bez rike topova i mirisa baruta i paljevine.

Na dan 07. 05 1945. u francuskom Reimsu Treći Reich potpisao je Akt o bezuvjetnoj predaji prema kojem su do 23:01 sata 08. 05. 1945. OS Trećeg Reicha i sve vojske pod njemačkim nadzorom trebale položiti oružje.

U Evropi prestalo je najveće klanje u povijesti ljudskog roda, klanje koje je pokrenula fašistička ideologija, odnosno ona surovija nacistička varijanta. Prestale su silne patnje i progoni drugih i drugačijih. Razloga za slavlje bilo je napretek.

Zato je 09. svibanj određen kao Dan pobjede nad fašizmom i taj dan se slavi u svim zemljama Evrope.

Budući da su jugoslavenski antifašisti dali nemali doprinos u toj borbi, onda je uvijek bilo dovoljno razloga da se taj Dan i kod nas dostojno obilježi.

Republika Hrvatska kao da se stidi toga dana, predsjednica RH neće na svečanu proslavu u Moskvu, neće ni predsjednik Vlade, a neće ni predsjednik Hrvatskog sabora, Srbijanski predsjednik hoće.

8. svibnja 1945. oslobođen je Zagreb

Danas se možemo samo sa sjetom prisjećati svečanosti kojima su obilježavane godišnjice oslobođenja grada Zagreba koje se dogodilo 8. svibnja 1945., kad su jedinice NOVJ ušle u grad, kojeg su prethodno ustaške vlasti proglasile otvorenim, a OS tzv. NDH ga napustile bez borbe.

Dolaskom Tuđmana na vlast 1990. počinje ustaški revival, sotonizacija antifašista i zatiranje svega što je na bilo koji način bilo povezano s NOB. Od preimenovanja ulica, preko promjene datuma za Dan grada, pa do rušenja spomenika antifašistima i antifašističkoj borbi.
To proustaško divljanje ne prestaje sve do današnjih dana, nego se nesmetano nastavlja, a aktualne hrvatske vlasti ne čine gotovo ništa da to anticivlizacijsko ludilo zaustave.

Obračun s antifašizmom teče nesmetano i nastavlja se ponižavanjem Zagreba preziranjem žrtava koje je Zagreb položio na oltrar domovine u 2. Svjetskom ratu.

Tuđman i njegova sljedba odmah nakon preuzimanja vlasti uzeli su Zagrebu Dan oslobođenja, a uzeli su mu i Ulicu 8. maja, koja je bila spomenik na datum kad je Zagreb oslobođen od okupatora i njegovih slugu.

Put beščašća

(Ustaške postrojbe su se već 05. 05. 1945. uvelike pripremile za bijeg prema Austriji)

Prašne ceste,
Na zapad se vuku
Razbijene vojske
Partizani tuku.
 
Kud krenuše
Kamo bauljaju
Ti što svoje
Države nemaju?
 
Zapovijed im došla
Iz Glavnoga stana
Da pobjeći treba
Od „zlih“ partizana.
 
Austrija cilj je,
Englezi su tamo,
Predat im se treba,
To čekaju samo.
 
Doprijeli su tako
Do željenog cilja
Došli do Engleza
Sjaje se od milja.
 
Smješkaju se,
Sami sebi čestitaju,
Uspjeli su, eto,
K'o da su u raju.
 
Ali zbilja kruta
Ubrzo nastupi
Izbrisa im smiješak,
Sad su opet ljuti.
 
Rekli im Englezi,
Flegmatici znani,
Njihovi su saveznici
Ipak partizani.
 
Stoga neka lijepo
Kupe krpe svoje,
U Jugu se vrate
I nek' se ne boje.
 
Tko da se ne boji,
Svak' se od njih pita,
Pitat će za Jasenovac
Vojska druga Tita.
 
Pitat će ih tako
Za logore druge,
Za zakone rasne,
Da umreš od tuge.
 
Pitat će ih tako
Za u Glini crkvu,
Za djecu s Kozare
Već odavno mrtvu.
 
Pitat će ih isto
Za punjenje jama
Leševima nepoćudnih
Al' mirnih seljana.
 
Zaboravit neće,
U svojemu maru,
Ni selo Gudovac
Blizu Bjelovaru.
 
Pitat će ih, znaju,

„Vrijeme prolazi a Tito se vraća sve veći i veći!“

(Povodom 35. godišnjice Titove smrti)

„Bistrim“ tako politiku s jednim prijateljem još od osnovne škole, nekadašnjim visokim partijskim funkcionarom, dugogodišnjim članom CK SKH i njegova Predsjedništva u dva mandata prije 12. Kongresa SKH, između ostalog dotičemo se i Tita. Iznosim mu svoja razmišljanja i poentiram: "Tita se može voljeti ili ne voljeti, slagati se s njime ili ne slagati, ali priznati se mora da je bio čovjek koji je u pozitivnom smislu obilježio 20. stoljeće."

Pogledao me je i rekao: "Tolike godine te poznajem, prijatelji smo čitav život, a sve vrijeme nisam znao da si ti Titov fan." A ja sam mu samo ponovio riječi koje je u jednom razgovoru 1980. meni rekao jedan španjolski neofašista, pripadnik neofrankističke stranke "Fuerza nueva".

Naime 1980., jedno dva mjeseca poslije Titove smrti, bili smo jedan prijatelj i ja službeno u višednevnom posjetu jednoj poznatoj španjolskoj privrednoj grupaciji organiziranoj kao kooperativno poduzeće. Kroz tvornice i pogone poduzeća provodio nas je tehnički direktor, vrlo obrazovan i pristupačan čovjek, s kojim smo u pauzama razgovarali o svemu, pa smo tako i "bistrili" politiku.

„Zajedničari“

(Ili duh „Splitske rive“ na „Skupu zajedništva 100 posto za Hrvatsku - Zajedno do pobjede", održanom 02. 05. 2015. u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića)

Kad si narod za čelnike izabere ljude bez ikakvog ideološkog opredjeljenja i vlastitog stava o bilo čemu, koji su još i kunktatori i kukavice, pa njima pridružiš disidente i konvertite, onda imamo to što imamo, zapleteni smo u laži i obmane kao pile u kučine.
Tragedija je da smo kao narod toliko apatični i potonuli u letargiju, da se niti ne pokušavamo iskobeljati iz te u suštini samouništavajuće situacije, kao da nam je svima baš svejedno i kao da rezignirano očekujemo da se nešto samo od sebe dogodi ili da se ne ništa dogodi.

No dobro, nismo baš svi toliko bezidejni i apatični, ima i onih vrlo „poduzetnih“ okupljenih oko hrvatske „stožerne stranke“, HDZ-a, organiziranih i poticanih od njenih čelnika koji se žele dokopati vlasti što prije, institucionalno, vaninstitucionalno, pučistički, putem ulice.
Udarne pesnice HDZ-a su njihovi „plaćenici“ hrvatski branitelji okupljeni oko kojekakvih protuzakonitih djelovanja u „stožerima“ ili pod šatorima i Crkve u Hrvata.

Što je predsjednica RH tražila u Jasenovcu?

Eto, sad ste sredili dojmove s obilježavanja 70. obljetnice proboja logoraša iz logora smrti Jasenovac, ponovo ste odslušali dosta korektan govor Zorana Milanovića, s malim nepreciznostima oko hrvatskih partizana, registrirali zvižduke na spomen imena predsjednice RH u trenutku kad je njen osobni izaslanik Branko Lustig polagao vijenac u njeno ime.

Predsjednica RH je, kako bi izbjegla politikantstvo, tako je objasnila svoj postupak, krišom izvan protokola i bez javnosti posjetila spomen područje Jasenovac na dan proboja 22. 04., položila buket bijelih ruža i upisala se u knjigu dojmova ne propustivši povezati tzv. NDH s „vjekovnim težnjama hrvatskog naroda“, poput njenog uzora koji je to učinio na prvom saboru HDZ-a. Zoran Milanović nije propustio priliku da podsjeti predsjednicu i tko je u to vrijeme bio tko i što je bilo što, pozvavši sve one koji povezuju RH s tzv. NDH da onda skupe hrabrost i predlože unošenje te kvislinške tvorevine u izvorišne osnove ustava RH.

Novi dnevnici

  1. Jugonacistička orgijanja bijesnih "(ne)kulturnjaka"-sotonista koji se klanjaju masovnom ubojici Hrvata,"drugu Titi" od ppetra komentara 9
  2. Strahota zablude od Feniks komentara 9
  3. Neuspjeli pokušaji hrvatskih „anitotalitarista“ da se obračunaju s velikanom od Feniks komentara 18
  4. Jugohrvatsko novinarsko društvo (YUHND) u funkciji liberalnih fašista od vkrsnik komentara 20
  5. Cvjetni trg: podsjećanje na prvi otpor uništavanju, 1995. godine od Zoran Oštrić komentara 24
  6. Zašto je premijer Orešković promašaj od vkrsnik komentara 44
  7. I Hrvatska vjeruje u nebeske fatamorgane od sjenka komentara 7
  8. Svetost Domovinskog rata i neuspješno obredno istjerivanje Kletog od Zoran Oštrić komentara 35
  9. kultura i umjetnost je političarski šokantna od aluzija komentara 0
  10. Ateisti: Put u pakao i pravo na nevjerovanje od bube komentara 82
  11. Demografija se može izražavati brojevima, ali o brojevima ne ovisi od indian komentara 7
  12. Namještaljkine namještaljke namještaljka od drvosjek komentara 2
  13. Nakon pljačke "Kreditima u švicarcima",Tim i njegov tim, je najavio "oberpljačku" kroz projekt "Porez na nekretnine" od ppetra komentara 27
  14. Demografija od Zlatno doba kap... komentara 35
  15. NDH državni logor Jasenovac, a je li mijenja RH u NDH od aluzija komentara 2
  16. Povodom posjete poremećenog diktatora Hrvatskoj od Zoran Oštrić komentara 41
  17. Deistinizacija i virtualna stvarnost u nas od rodjen komentara 2
  18. Titova Jugoslavija je morala biti raskomadana od sjenka komentara 52
  19. Vučić dobio izbore, a gubi vlast od Esseker komentara 4
  20. Građani previše očekuju od države od rodjen komentara 6
  21. Izbori za predsjednika Austrije: referendum o politici prema migrantima? od Zoran Oštrić komentara 23
  22. Mentalni slugani u izdaji hrvatskih nacionalnih interesa od ppetra komentara 143
  23. My friend gypsy,mein Freund Zigeuner od drvosjek komentara 7
  24. Jeftina demagogija o populizmu od spvh komentara 3
  25. Prodajte Klaićevu i Traumu i dovršite Sveučilišnu bolnicu u Blatu od Feniks komentara 12

Tko je online

  • Elnino
  • magarac
  • ppetra

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 26

Novi korisnici

  • usertech
  • goldbusiness
  • santasa
  • anti-regressive
  • qxb19891024@gma...