pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

U četvrtak, 8. svibnja mediji su izvjestili da je Vlada na svojoj sjednici utvrdila Konačni prijedlog Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Provjerio sam na web stranicama Vlade. Informacija je točna.

http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2008/19_sje...

Premijer Sanader često javno govori kako njegova Vlada vozi u petoj brzini.
Sada je netko prešaltao u šestu. Ili je iznenada netko pustio papučicu kuplunga koju je do sada tako uporno stiskao. A možda je netko prestao voziti pod ručnom.
Zašto?

Zato što Vlada RH u četvrtak, 8. svibnja nije mogla utvrditi Konačni prijedlog zakona jer je Sabor tek u petak, 9. svibnja iza 13 sati glasao o Prijedlogu zakona u tkz. „prvom čitanju“, prihvatio ga i uputio predlagatelju (Vladi) za pripremu „drugog čitanja“ uz standardni zaključak „... sve primjedbe i prijedlozi iz rasprave uputiti će se predlagatelju...“.

Ako je Sabor tek u petak „primjedbe i prijedloge“ uputio Vladi za pripremu Konačnog prijedloga, na temelju čega je Vlada već u četvrtak utvrdila Konačni prijedlog zakona?
Ili ih ta saborska rasprava uopće nije interesiraala?

Prema našem Zakonu o kaznenom postupku niste „stranka u postupku“ ako nakon kriminalističke obrade policija i državno odvjetništvo ocjene da niste počinili kazneno djelo.
Niste „stranka u postupku“ ni ako pretresom stana ili drugih prostora koji koristite, policija i sud ocjeni da niste ukrali predmete za čiju krađu vas tereti podnositelj prijave.

A pošto niste „stranka u postpuku“ nemate pravo, bolje rečeno državno odvjetništvo (općinsko ili županijsko, svejedno) i policija nisu vam obavezni dati pisani dokumenat da niste počinili kazneno djelo niti pak imate pravo na zapisnik o pretresu stana.

Da je tome tako dokazati ću na dva istinita primjera. Imena stvarnih sudionika neću spominjati ali ću nastojati što vjerodostojnije prezentirati slučajeve.

U protekla 2-3 mjesecau medijima sam zabilježio javne izjave gospode Andrije Hebranga i Šostara (Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba) u vezi Sveučilišne bolnice Zagreb ili Nove bolnice Blato kako je neki nazivaju.

Iz tih izjava dalo se naslutiti da postoji nekakovo Povjerenstvo osnovano s zadaćom da osmisli dovršetak izgradnje bolnice koja je započela ranih osamdesetih ako se ne varam. Izgradnja je nekoliko puta prekidana a današnje stanje objekta je takovo da se pogledom na njega teško može zaključiti da bi u njemu trebala biti bolnica.

Iako je za sročiti odgovor na moje zastupničko pitanje tko sve od državnih dužnosnika i ostalih službenika izvršne vlasti ima pravo na korištenje službenih poslovnih kartica te koliko novaca je za to utrošeno u 2007. godini ministru financija Ivanu Šukeru bilo potrebno gotovo mjesec dana, odgovor je u najmanju ruku manjkav. No, ako želimo biti u potpunosti iskreni, dobiveni odgovor je i protuposlovnički, a iz njega se može iščitati i da ministar Šuker ili ne zna koliko novaca su dužnosnici i službenici potrošili peglajući službene kartice ili pak, možda, te podatke, iz tko zna kojih razloga, taji.

Otvoreno pismo

Doc. Dr. sc. Zlata Đurđević,
Zorislav Antun Petrović
Prof. dr. sc. Deša Mlikotin Tomić

Sukladno zakonskoj obvezi, većina državnih dužnosnika predala je imovinske kartice na kraju prošlog, te na početku ovog mandata. Obzirom da Hrvatski sabor još uvijek nije imenovao članove Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa iz reda zastupnika, Vi ste jedan od članova Povjerenstva čiji mandat traje do 20. siječnja 2012. Stoga Vas upozoravam da ste odgovorni za postupanje s imovinskim karticama i ostalim materijalima koji su pristigli u Povjerenstvo, kao i za svaku moguću manipulaciju ili zlouporabu koja bi se mogla dogoditi.

Sanader već dva mjeseca najavljuje petu brzinu u radu koalicijske Vlade u kojoj uz njega brzine „šaltaju“ Đurđa Adlešić, Josip Friščić i Milorad Pupovac.
Tko stiska gas, tko je zategao ručnu a tko nogu drži na „kuplungu“ nikako ne mogu skužiti.

Pupovac je najavio izlazak SDSS-a iz Vlade ako Hrvatska prizna Kosovo. O tome će, kažu odlučiti poslije Uskrsa. Ili Vaskrsa. A ja mislio da SDSS zastupa interesa Srba u Hrvatskoj kada ono za Pupovca je bitnije mišljenje Beograda i Srba u Srbiji. No Sanader je odlučan: želi Uzelca u Vladi iako je glasao protiv priznanja Kosova.

S istom odlučnošću zadržao je u Vladi i ministre iz HSS-a iako je Friščić sa još dva svoja zatupnika glasao protiv neprimjene ZERP-a za članice EU-a. Gdje su bila još tri njihova zastupnika tu noć nije uspjela saznati ni SOA-a uz pomoć POE.
Da bi izbjegli blamažu glasanja „protiv“ na sjednici Vlade, Odluku o neprimjeni ZERP-a na članice EU-a Saboru nije predložila Vlada nego Klub zastupnika HDZ-a.

Kada? 3. listopada 2007.
Gdje? U Hrvatskom saboru
Tko? Dragutin Lesar
Što? „Jedna takva tema, jedna takva situacija je na pomolu. Nekome je to možda smiješno. Ali netko će za ovom govornicom možda za 4 mjeseca obrazlagati zašto Hrvatska opet ne smije aktivirati ZERP 1.1. iduće godine? Netko će morati nekome obrazložiti što sad s odlukom Parlamenta koja mora biti aktivirana a jučerašnja je poruka iz Bruxellesa: „No, no, usporit ćemo pregovore“. A ta brzina pregovora ako se uspori to znači da stojimo na mjestu...“

Zastupnici HDZ-a su negodovali. Dovikivali su: „Neće! Neće! I ZERP i EU!“

Danas, 12. ožujka 2008. u Hrvatskom saboru, Sanader ili netko drugi će obrazložiti zašto ponovno moramo odgoditi primjenu ZERP-a za članice Europske unije. I što možemo učiniti? Od dva zla izabrati manje. Zašto? Zato što dr. Sanader i njegova Vlada nisu realizirali odredbu Odluke o izmjeni i dopunama Odluke o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru, od 15. prosinca 2006. godine, a koja glasi:

U proteklih nekoliko dana primio sam poveći broj vaših poziva i e-mailova u kojima ste me upozorili da ne možete pratiti prijenos sjednica Sabora putem interneta, točnije da postoje ozbiljne smetnje u tonu, a ponekad i u slici.

Za obrazloženje sam se obratio Službi za odnose s javnošću Hrvatskog sabora koja je u kratkom roku odgovorila slijedeće:

„U video/audio prijenosu sjednica putem Interneta nismo zabilježili probleme od početka 6. saziva. Smetnje u prijemu signala na koje se referirate stoga mogu biti uzrokovane samo greškom na klijentskom računalu i/ili nedovoljnom propusnošću internetske veze klijenta.
Bez podrobnijih informacija nismo Vam u mogućnosti dati precizniji odgovor.“

Ako i vi imate iste probleme provjerite dakle svoje računalo ili propusnost internetske veze.

Temeljem vaših povratnih informacija želim doista biti siguran da prijenos jednica Sabora na internetu ima samo tehničke probleme a da sa "nepoćudnim" temama nema nikakve veze.

U našem javnom i političkom govoru često vlada zbrka kada se govori ili piše o crkvenim ili vjerskim zajednicama. Kod samog spomena riječi „crkva“, u podsvijesti većina nas pomisli na Katoličku crkvu. A u Republici Hrvatskoj djeluju 42 crkve odnosno vjerske zajednice. Moram priznati da je i mene ovaj podatak, kojega sam pronašao u „Izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2006. godinu za potrebe nacionalnih manjina“, iznenadio.

S obzirom da ovaj dokument po prvi puta na jednom mjestu daje pregled svih crkvenih i vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, kao i njihov status. Umjesto prepričavanja u nastavku dajem izvod iz izvješća koji se odnosi na crkvene ili vjerske zajednice.

"Prema Ustavu Republike Hrvatske (čl. 41. Ustava) sve vjerska zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa Zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.

Samo dan nakon održanih parlamentarinih izbora 2007. rezultate koje je Hrvatska narodna stranka ostvarila u Međimurju ocijenio sam dobrim i izrazio samo djelomično zadovoljstvo.
Dobili smo 13.477 glasova, što je najveći broj glasova koje je HNS ikada dobio u Međimurju odnosno 20,61%. No, plan nije ispunjen. Godinu dana prije izbora, nakon sastanka sa svim podružnicama, analiza i procjena zajednički smo utvrdili plan prema kojem smo morali ostvariti rezultat od 26%. Za taj podbačaj plana od 5,39% preuzeo sam potpunu odgovornost i najavio ostavku na dužnost potpredsjednika Županijskog vijeća HNS-a Međimurja. Tu najavu zabilježio je i „Poslovni dnevnik“.

http://drlesar.bloger.hr/post/poslovni-dnevnik-lesar-josip-posavec-bi-od...

Sjednica Županijskog vijeća na kojoj sam podnio izvješće o kamapnji, rezultatima izbora u Međimurju i u 3. izbornoj jedinici održana je tek 7. veljače 2008. godine.

Gledajući tiskovne konferencije Vlade u posljednje vrijeme, uočio sam nekoliko razlika u odnosu na one prošlogodišnje. Ništa čudno, reći će netko, promijenio se sastav Vlade pa je normalno da se mijenjaju lica na tiskovnim konferencijama. To je donekle i točno. U skladu sa svojom nepisanom maksimom: „Vlada, to sam ja“, na konferencijama za novinare pojavljuje se samo Ivo Sanader. Od silnih potpredsjednika Vlade ni traga ni glasa. O ministrima da ne govorim… ako ih koji novinar uspije uvrebati na hodnicima ministarstava, tada ih možemo zamijetiti u novinama ili na marginama TV dnevnika. Inače ništa. Kada se u proteklom mandatu Sanader obraćao novinarima iza leđa su mu provirivali raznorazni ministri, dok se negdje iza hrvatske zastave cerio glasnogovornik Maček. Danas je Maček otišao u privatnike a iza leđa premijera nitko ne proviruje. Ali to nije jedina uočljiva promjena. Za prošle Vlade tiskovne konferencije su se održavale u Banskim dvorima, ispred tamnoplave podloge na kojoj piše Vlada Republike Hrvatske, www.vlada.hr. Danas je scenografija nešto drugačija. Naime podloga je svjetlija, a na njoj stoji logo HDZ-a, uz natpis „idemo dalje“.

Konstituiranjem novog saziva Sabora i izborom nove Vlade mediji će u službi javnosti nastojati što prije doći do podataka o imovinskom stanju novih dužnosnika.
Podsjećam, prema Zakonu o sprječavanju
sukoba interesa svi državni i lokalni dužnosnici na početku i na kraju mandata dužni su Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa dostaviti Izvješće o imovinskom stanju. Također i u toku mandata moraju prijaviti promjene ukoliko do njih dođe. Rok za predaju Izvješća je 30 dana što znači da NOVI zastupnici izvješća moraju predati do 11. veljače a članovi Vlade do 12. veljače. Ova obaveza odnosi se i na bivše članove Vlade i bivše zastupnike koji predaju izvješća „na kraju mandata“.

Prisjećam se ne tako davne 2004. godine kada je na čelu Povjerenstva bio moj stranački kolega Kapraljević koji je želio ta izvješća obaviti javno. No, prema Zakonu (autor zakona Tadić i HSP) podaci iz izvješća mogli su se javno objaviti samo uz pisanu suglasnost dužnosnika. Tek kasnijom dopunom zakona Povjerenstvo je ovlašteno dio podataka objaviti na svojim web stranicama.

U prošlom (petom) sazivu Sabora jedno od naizgled nevažnih pitanja koje se provlačilo na marginama medijskog interesa bilo je donošenje Pravilnika o javnosti rada Hrvatskoga sabora i radnih tijela. Iako je Poslovnik Hrvatskog sabora predvidio donošenje spomenutog pravilnika, morao sam cjepidlačiti i dosađivati predsjedniku Sabora, da bi do toga došlo. Pritiskao sam kao saborski zastupnik, kao član Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, pa i u ime Kluba zastupnika HNS-a. Tako se, kao kompromis između željenog i mogućeg, rodio Pravilnik o javnosti rada. Njime se po prvi puta propisalo da GRAĐANI mogu posjetiti zgradu parlamenta i upoznati se s njenom poviješću, te prisustvovati sjednicama Sabora i pratiti njihov tijek sa galerije. Jednako tako omogućen je i prijenos sjednica putem interneta.

Kada sam u petak 11. siječnja 2008. u Saboru raspravljao o prijedlogu HDZ-a kojim se mijenja ustroj vlade i uvodi novo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u čiju se nadležnost daju i dosadašnje nadležnosti Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju (a time i eventualna akreditacija EK za predpristupne fondove EU-a) nisam znao za odluku EK od 11. prosina 2007, koja je navodno još 24. prosinca bila poznata Kolindi Grabar Kitarović, Ivanu Šukeru, Ani Lovrin, Marini Matulović-Dropulić, Božidaru Kalmeti, Božidaru Vukeliću, Čobankoviću i Drobnjaku (kako li im glase imena?).

U svojoj raspravi o ustroju novog ministarstva citirao sam rečenicu iz „Progress reporta“ (izvještaja o naprednku) kojeg ja EK objavila krajem 2007.
„Republika Hrvatska pokazala je u 2007. bitne slabosti u vlastitoj provedbi Euorpske pomoći unutar decentraliziranih implemantacijskih sistema“.
Na zahtjev nekih novinara i stručnjaka Ured EK u Zagrebu tu je rečenicu, koja je ostala nezabilježena u našim medijima obrazložio ovako:

Sabor je konstituitan. Nacija može odahnuti. Luka Bebić je predjednik Hrvatskog Sabora a Ivo Sanader predjednik Vlade. Ili premijer, nisam još siguran.

Svekoliko pučanstvo moglo je putem televizije pratiti sve što se 11. i 12. prosinca 2008. u Saboru događalo. I želim vjerovati da je sada svima jasno tko je u izborima pobjedio a tko izgubio. Mada po nastupu nekih nisam siguran. Još su prebrojavali glasove. I svrstavali ih na lijevu i desnu hrpu. Ili gomilu, kako neki nazvaše birače. Ali neznaju oni da broj glasova ne određuje i broj mandata. Bilo bi za njih dobro da (ponovno) prouče izborni sustav u ovoj državi i sjete se koje su sve prijedloge o promjenama odbacivali kada su bili u vlasti ali i u oporbi. Da, i koje su sve prijedloge o mogućim predizbornim koalicijama odbacivali.

U srazu s Milanovićem o izbornim rezultatima Sanader je izgovorio i slijedeću rečenicu:

„HDZ je osvojio najviše mandata i to nam je dalo najveću koalicijsku snagu. To je naša dodana vrijednost!“.