Tagovi

Povlaštene mirovine – zadnja epizoda

O tome da u Hrvatskoj postoji 13 razli?itih vrsta mirovina koje i sam HZMO naziva „mirovine ostvarene pod povoljnijim uvjetima“ sa 179 000 korisnika (podatak za sije?anj 2009.) pisao sam do sada u nekoliko navrata.
Najve?u pažnju javnosti privla?e mirovine koje u HZMO-u vode pod „ Zastupnici u Hrvatskom saboru i ?lanovi Vlade“. Prema izvješ?u za sije?anj ove godine broj korisnika ovih mirovina je 463 a prosje?na mirovina iznosi 10.171,91 kunu.
Kolokvijalno, te se mirovine nazivaju „saborske mirovine“ a regulirane su Zakonom o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru.

Krajem 2005. godine podnio sam prijedlog zakona kojim bi se ta vrsta mirovina ukinula a ?lanovi vlade i Sabora bi mirovinu ostavrivali po op?im mirovnskim uvjetima. Rasprava nikada nije otvorena jer ju je Sanader blokirao nedavanjem mišljenja Vlade a koje je uvjet za raspravu i na radnim tijelima i na plenarnoj sjednici.
Njegov izgovor je bio da grupa stru?njaka prou?ava moj prijedlog.

U toku izborne kampanje 2007. i Zoran Milanovi? je obe?avao promjene zakona.

Država i vjerske zajednice

Gotovo da nije bilo medija koji ovih dana nije objavio podatak da je Hrvatska iz državnog prora?una u 2008. godini vjerskim zajednicama isplatila nešto više od 413 milijuna kuna.
Posebno se izdvajao podatak da je od toga iznosa Katoli?koj crkvi pripalo više od 382 milijuna kuna. Navedeni podaci preuzeti su iz odgovora Vlade na zastupni?ko pitanje zastupnice Vesne Pusi?.

Državni novac i crkve

No, u tom odgovoru daleko je više podataka koji su do sada javno iznošeni a za koje smatram da moraju biti dostupni javnosti.
Krenimo od ukupnog iznosa izdvojenih sredstava iz državnog prora?una za vjerske zajednice.
Tih 413.169.802,72 kune podjeljenu su slijede?im korisnicima:

1. Katoli?ka crkva = 382.670.811,72 kn
2. Srpska pravoslavna vrkva = 17.038.052,00 kn
3. Reformirana krš?anska kalvinska crkva = 1.720.680,00 kn
4. Bugarska pravoslavna crkva = 218.375,00 kn
5. Hrvatska starokatoli?ka crkva = 244.136,00 kn
6. Islamska zajednica u HR. = 5.482.692,00 kn
7. Makedonska pravoslavna crkva = 709.476,00 kn
8. Evangelisti?ka crkva = 919.592,00 kn
9. Evan?eoska pentekostna vrkva = 858.287,00 kn
10. Krš?anska adventisti?ka crkva = 1. 794.381,00 kn

Gdje je istina?

U Haagu ili kod Ahtisaria?

Kada sam u svom prethodnom devniku „Lažni ?uvari istine“ izrazio sumnju u povezanost demarša EK upu?enog Hrvtskoj zbog „topni?kih dnevnika“ i posredni?ke misije Olli Rehna u rješavanju grani?nog spora sa Slovenijom, našoj javnosti još nije bio poznati službeni odgovor Sanadera na ponudu o „medijaciji“ Martia Ahtisaria. Kona?no je u ponedjeljak, 9.ožujka javnosti je u obliku priop?enja objavljeno da Hrvatska prihva?a „medijaciju“ ako ?e ona dovesti do me?unarodnog suda pravde u Haagu. Tekst o?itovanja nije dostavljen medijima!
Dva dana nakon toga ponovno se oglasio Rehn i izjavio da se medijacija mora temeljiti na me?unarodnom pravu.
Ova izjava bila je povod mojim daljnim sumnjama. Naime, ako je medijacija samo priprema za izlazak dviju država pred Me?unarodni sud pravde u Haagu, ?emu ova izjava? Što ona zna?i? Ne upu?uje li ona na namjeru da posredništvo Ahtisarija zapravo predvi?a i kona?no odluku o grani?noj crti?

Saborske pla?e, mirovine i pokušaj obmane

Godnina 2004.

Te sam godine u Saboru podnio prijedlog izmjena zakona o obvezama i pravima zastupnika kojima sam predložio ukidanje povlaštene mirovine za zastupnike i vra?anje u redovni mirovinski sustav. Pošto su zakonom o vladi ista prava za sebe upisali i ministri, to bi se odnosilo i na njih.

Godina 2005.

Parlamentarna rasprava nije otvorena jer je Vlada odbijala dati mišljenje o mom prijedlogu zakona. Na aktualnom prijepodnevu (ožujak mjesec) pitao sam Sanadera dokle ?e opstruirati parlamentarnu raspravu o mom prijedlogu? Odgovorio je da moj prijedlog pru?ava grupa eksperata i da ?e Vlada dati mišljenje kada on dobije njihov nalaz.

Godina 2007.

Sabor je raspušten a moj prijedlog proceduralno propao.
U izbornoj kampanji Milanovi? na press konferenciji u ?akovcu najavljuje da ?e SDP odmah poslije izbora predložiti radikalne promjene toga modela.

Godina 2008.

Na aktualnom prijepodnevu (studeni) od Sanadera tražim da mi dostavi nalaz one grupe eksperata iz 2005. Milanovi? na aktualnom prijepodnevu pita Sanadrea kada ?e Vlada predložiti promjene toga modela.

Godina 2009.
Sije?anj.

Ipak referendum o ulasku Hrvatske u NATO

Ipak se dogodilo! O ulasku Hrvatske u NATO odlu?ivati ?e gra?ani na referendumu!!!
Unato? sporazumu Sanader-Friš?i?- Adleši? i unato? tuma?enju da ulaskom Hrvatske u NATO ne prenosimo suverene ovlasti na me?unarodni savez s drugim državama, oporba i nevladine organizacije uspjele su svojim pritiskom na parlament ishoditi odluku o raspisivanju referenduma.

Raspisivanje refereduma može se o?ekivati u narednih 35 do 40 dana što zna?i da bi se održao u travnju, prije lokalnih izbora.

Prema ve?erašnjim izjavama glasnogovornika NATO-a, oni su ozbiljno zabrinuti ovim naglim preokretom jer o?ekuju da bi do kraja tjedna sve ?lanice mogle ratificirati dokumenat o prijemu Hrvatske u NATO. Ova najava referenduma za njih nije prihvatljiva i pokušati ?e diplomatskim kanalima utjecati na stav parlamenta prije donošenja kona?ne odluke.

Vladaju?a koalicija s nelagodom priznaje da je ustavno pravo oporbe tražiti referendum, da je to dio demokracije, no upozoravaju da to može štettiti nacionalnim interesima, naro?ito ako ve?ina izašlih ne glasa za ulazak u NATO.

Kupite Hrvatsku

Danas sam na Jela?i? placu sreo starog prijatelja. Nismo se vidjeli ve? nekoliko godina.
Odosmo u Tkal?u na kavu. Pa kako si, pitam ga. A on meni: inozemno!
Kako? I - NO - ZE –MNO !!! Ajd k vragu, stari, kako možeš biti inozemno?
Tako, fino, mrtvo-hladno ?e on meni , srkne kavu, povu?e dim i zagonetnim smješkom ?eka moje novo pitanje.
?ekaj malo, pa nisi valjda otišao u dijasporu, oprezno pokušavam otkriti ovu enigmu.
Ma neeeee, radim tu u Zagrebu.
Dobro, onda mi objasni kako si to postao I - NO - ZE – MNO !
Jednostavno. Slušaj , ako

radim kod Austrijanca;

pla?u dižem kod Talijana;

šopingiram kod Slovenca;

telefon pla?am Nijemcu;

to?im gorivo kod Madjara;

lijekove kupujem od Izraelca;

zakone mi propisuje Belgijanac;

sudi mi Nizozemac

a gradona?elnik mi je iz BiH

zar onda nisam inozemno? Jesam, usred Zagreba osje?am se inozemno.
A za to su krivi oni iz gospodarske komore. Godinama su vikali „ KUPUJMO HRVATSKO!“
„KUPUJMO HRVATSKO!“
Ali, mora da su prevoditelji nešto zeznuli. Pa su ovima iz Europe to preveli kao „KUPITE HRVATSKU!“ I kupili su je.

?uvajte se privatnih detektiva

Pravo na privatnost. Zaštita osobnih podataka. Pravo na dostojanstvo.

U Hrvatskoj je pravo na privatnost zajam?ena Ustavom. I osobni podaci stvar su zaštite. Zato je svojedobno i onaj JMBG, koji sada odlazi u povijest, brisan s osobnih iskaznica. Jer je otkrivao podatke o ro?enju. Svi gra?ani imaju pravo na dostojanstveni život. Lijepo zvu?i, zar ne? Nažalost, to je tako samo u proklamacijama.
Ako pak ste pomislili da onaj ili oni koji vam uskra?uju pravo na privatnost, koji ?eprkaju po vašim osobnim podacima ili vam ugrožavaju dostojanstvo krše zakon, gadno ste se prevarili.

Ideja i opsesija

Kako je Sanader postao Machiavelli

Sanader je najprije imao ideju: završiti pregovore o punopravnom članstvu Hrvatske u EU do kraja 2007. a punopravno članstvo ostvariti do kraja 2008. S obzirom da taj cilj, tu ideju nije uspio stvariti u prvobitnom roku, u novi mandata krenuo je s idejom punopravnog članstva do kraja 2009. Naravno, zbog predsjedničkih izbora. No, sada je sasvim izvjesno da ni taj rok nije dostižan. Ideja ostaje ista, samo se rokovi prilagođuju novim inetresima: završiti pregovore do kraja 2009. računajući da će na predsjedničkim izborima birači to honorirati kandidatu HDZ-a, bez obzira tko to bude, a punopravno članstvo ostavriti 2010. a potom raspisati prijevremene parlamentarne izbore. Ideja euro-atlanskih integracija postala je Sanaderova opsesija.
Sama po sebi ta ideja ili vizija premijera nije problematična.
Kada bi u ostvarivanju te ideje bio u stanju sačuvati nacionalne interese, Sanaderu se ne bi imalo što zamjeriti.

Izbori 2009.

Kada Vlada (najvjerojatnije po?etkom travnja mjeseca) raspiše lokalne izbore koji ?e se održati 17. svibnja, zapo?eti ?e utrka za mjesta op?inskih na?elnika, gradona?elnika i župana.
Biti ?e to veoma zanimljiva kampanja jer ?e se po prvi puta lokalni ?elnici birati neposredno od strane bira?a. Kampanja ?e vjerojatno biti jako personalizirana ali zasigurno ne?e izostajati i velika obe?anja o mega-projektima koji ?e se po?eti provoditi „?im mene izaberete za ...“.

Temeljem ?ega bira?i mogu ocjeniti imaju li ta obe?anja podlogu u novcu (prora?unu) op?ine, grada ili županije? Vrlo je rijedak primjer gdje lokalne vlasti gra?anima neposredno dostavljaju prora?une ili izvještaje o realizaciji prora?una te stoga bira?i ne mogu objektivno ocjenivati predlagane ili nu?ene projekte.
Zbog toga smatram da bi za kampanju bilo veoma važno da se objave prora?uni op?ina, gradova i županija za 2009., posebice STRUKTURA prihodovne strane kako bi bira?i na temelju tih podataka mogli realnije ocjeniti programe pojedinih kandidata.

Pla?e državnih dužnosnika

Nakon što su mediji „otkrili“ da su se zbog pove?anja osnovice za obra?un pla?e državnim službenicima i najmeštenicima (predmet regulative u Kolektivnom ugovoru) pove?ale pla?e i državnim dužnosnicima (predmet regulative Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika) ta tema ne silazi s naslovnica i prvih minuta dnevnika.
Vatru je dodatno potpirila vijest i Slovenije: Pahor smanjio pla?e ?lanovima vlade, predsjednik države smanjio troškove putovanja a parlamentarni klubovi postigli dogovor o smanjenju pla?a parlamentarcima za oko 1500 kuna.

Milanovi? je od Sanadera zatražio „da vlada na?e na?ina kako se ovo pove?anje nebi odnosilo na državne dužnosnike“, potpredsjednica Kosor to odbila a Sanader šuti. Mesi? pak je „predložio“ da ubudu?e gra?ani prikupljaju milodar za jegovu pla?u.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci