Tagovi

Koncert u Veroni – Encore

Upravo se pojavila informacija na business.hr:

Uprava Plive danas je na konferenciji za tisak objavila kako ?e otpustiti ?ak 790 zaposlenika.

"Od 2850 zaposlenika, u sljede?ih godinu dana u razli?itim ?e fazama biti otpušteno 790 zaposlenika", rekao je danas predsjednik Uprave Plive Matko Bolan?a.

Ovaj dodatak razdraganoj publici na maestralnom koncert podario nam je nesporni virtuoz gospodin premijer doktor Sanader (moram navesti sve ove rije?i – ina?e ?e se naljutiti)… Ovim zadnjim potezom osigurao si je i publiku u Veroni i za budu?e koncerte! Tako ?e on, ?ovi? i Žužul mo?i svirati pred punim auditorijem!

Groteska s velikim crnim mašnama

Europski sud za ljudska u Strasbourgu jednoglasno je presudio da je Krunislavu Oluji?u uskra?eno pravo na saslušanje u razumnom roku i to zbog pristranih ?lanova Državnog sudbenog vije?a koji su odlu?ivali o njegovom razrješenju. Suci tako?er smatraju da je zahtjev DSV-a za isklju?enjem javnosti iz postupka bio bez pravnog temelja s obzirom da su optužbe protiv Oluji?a o navodnim seksualnim odnosima s maloljetnicima bile ve? iznesene u javnosti.

Na kraju presude suci iznose zanimljiv detalj: period od ŠEST GODINA, koliko je Ustavnom sudu trebalo da razmotri i odbije Oluji?evu žalbu na rješenje o njegovom razrješenju s dužnosti, bio je predug da bi se su?enje moglo smatrati pravi?nim! Treba napomenuti da Oluji?a po tim optužbama u Hrvatskoj nije nikada "procesuiralo" niti "kaznilo". S druge strane reakcija sudaca Ustavnog suda na presudu Upravnog suda o postupku izbora jednog od njih uslijedila je brzinom svjetlosti.

Zna?i, kada je rije? o jednom od njih – u našem slu?aju kada je rije? o bivšoj administratorici u predstavništvu danske humanitarne udruge u vrijeme rata (a to je, znamo svi, odgovorna pravni?ka funkcija brojanja kutija humanitarne pomo?i u nekom skladištu), mogu reagirati vrlo brzo, ali kada je trebalo nešto re?i o sranju kojeg su svi zajedno po politi?kom diktatu priredili predsjedniku Vrhovnog suda (to o?ito za te odli?nike u crnim togama i smiješnim leptir-mašnama nije neka zna?ajna skladištarska funkcija) onda im treba šest godina? Ne zaboravimo da ti nosa?i toga i leptir-mašni imaju zanimljivu ulogu u svakom izbornom procesu i dobro ih je imati na svojoj strani.

Jan Palach - 40 godina poslije

U jeku rasprava na pollitici o potrebi organiziranja i akcije, nakon Bande lopovske a prije Tre?eg puta, htio bih ovim dnevnikom podsjetiti na po meni najja?e studentske demonstracije ikada održane u Europi: prosvjede u ?ehoslova?koj protiv normalizacije odnosa sa SSSR, odnosno prešutnog prihva?anja okupacije. 40 godina kasnije raspale su se obje države zbog kojih se prosvjedovalo: i ?ehoslova?ka i SSSR. ?eška trenutno predsjeda EU a Rusija predsjeda Europom na na?in da odlu?uje kada ?e Europljanima biti toplo a kada hladno. To nisu mogli ni u ono vrijeme. Tekst je moj komentar, uz nekoliko sitnih promjena, napisan pred godinu dana na Lenonov dnevnik "Za što su se borili" pa je možda zato „nešto kra?i“ ;-)

Na današnji dan, 16. sije?nja. 1969 to?no u 15:00, student filozofije Jan Palach polio se zapaljivom teku?inom i spalio usred Praga, pored spomenika Sv.Vjenceslava. I danas mi je to nepojmljiva žrtva za domovinu. Nakon Palachovog protestnog ?ina, i njegove smrti tri dana kasnije, ?SSR je zahvatio val pokušaja protestnih samoubojstava: u ?etiri mjeseca ukupno 26, od kojih je 7 završilo fatalno!

Dobar posao u Italiji

Ne tako davno, pred 400-tinjak dana Crobex se strmoglavio za nekih desetak postotaka, na „samo“ 4500 bodova. Vrli premijer je to prokomentirao rije?ima da je kapital vrlo osjetljiv i da financijsko tržište reagira na svaku najavu, kao što je najava uvo?enja poreza na kapitalnu dobit. »Ova vlada ne?e uvoditi porez na kapitalnu dobit«, poru?io je Sanader, dodavši da je Vladin primarni interes oja?ati financijsko tržište. Primjedbe i prijedloge oporbe o oporezivanju zarade na dionicama odbacio je kao politi?ki pogrešne rekavši kako ?e to možda do?i na red za pet ili šest godina kada hrvatsko financijsko tržište bude stajalo uz bok razvijenijima.

PremijerRekao je to Sanader u kampanji kada popljuješ sve što predlaže suprotni tabor, zašto bi prijedlog o oporezivanju kapitalne dobiti bolje prošao? Dobio je tu Sanader nešto bodova jer je odbio nametnuti porez novim „nanokapitalistima“ koji su odlu?ili kupiti paket dionica T-HT-a. Da je tada uveden porez na kapitalnu dobit, mali dioni?ari ga i ne bi previše osjetili (a pogotovo sada, kada smo se svi kao dioni?ari smanjili – još bi „dobili“ povrat poreza) bez obzira koji bi iznos bio odre?en kao prag od kojeg se oporezuje zarada."

Kada bih pisao pismo prijatelju...

...zapo?eo bih ga ovako:

Poštovani gospodine Pahor, dragi Borut,

Neopisivo mi je drago da si se i ti odlu?io na populisti?ku politiku i da si povukao potez zbog kojeg ?e ti pljeskati i skandirati Zmaga, Zmaga. Ne znam da li ste se sve ovo ti i Ivo dogovorili, ili je ovo tvoja samostalna odluka i nastavak dosadašnje dobrosusjedske politike, ipak, ra?unaj s time da ti i tvoji sugra?ani ne?ete, bar neko vrijeme, biti odve? popularni ovdje. Ali zato ?e Pervan i njegovi vicevi biti sve popularniji.

Borut, drago mi je da si pomogao našem populisti, doktoru Ivi da u ovim teškim trenucima za njega i njegovu vlast ima na koga svaliti teret krivnje i prikriti svoju posvemašnju nesposobnost provo?enja sustavnih reformi koje su nam nužne kako bismo uspjeli (možda jednom, ipak,) pokrenuti Hrvatsku. Jer teška svjetska gospodarska kriza kod nas je samo povod, ali ne i uzrok gospodarskim problemima. Ali sve to nije bitno, jer ?e nam sada pristupni pregovori za ulazak Hrvatske u EU zastati barem na neko vrijeme (još jednom ti na tome od srca zahvaljujem), a to je jedina strateška odrednica svih Sanaderovih ad-hoc politika, a imao ih je do sada nebrojeno mnogo i mijenjao ih kako je vjetar puhao.

Sanader upravlja krizom ili kriza upravlja Sanaderom?

Za javnost sve je bilo super, napredovali smo nezadrživo i snažno, i u večernjim satima odmarali se u naslonjaču promatrajući na televiziji posljedice svjetske krize na druge, dok se nama to ne može i neće dogoditi, sve dok se premijer nije sjetio ukrasti Božić. Retorika se brzo mijenjala: nije baš mislio ukrasti Božić, ali smo u banani, pa se borio za zamrzavanje plaća, i na koncu posustao. Zaboravio sam: ostala mu je borba za radna mjesta. Dobro, borio se on i protiv Facebooka, ali to je neka druga priča. Onda je odlučio (Bogu hvala) malo se primiriti i ne davati izjave. Sada to umjesto njega rade drugi, recimo, Andrija Shimadzu Hebrang.

Tijekom zadnje kampanje hvalio se Ivo kako SDP, za razliku od njegove stranke, nema nikakvu gospodarsku strategiju (ovo je sve što ćete o SDP-u čuti u ovom dnevniku, jer više od ovog ne zaslužuju, ni oni a ni bilo koja druga parlamentarna stranka u Hrvatskoj). Što imamo od te gospodarske strategije? Sadašnji premijer ne kaže ništa (osim ako mu se ne omakne) što unaprijed nije pripremljeno i provjereno. Franjo Josip je vladao pomoću patenata, Josip i Franjo su patentirali neke druge alate kojima su vladali, a Ivo vlada pomoću spina. Jedini problem u vladavini spinom jest da vi ne vladate situacijom, a situacija može biti (i u pravilu jest) volatilna.

U banani smo: visimo o niti…

U banani smo: visimo o niti Dugo nam je trebalo da shvatimo…

Naš di?ni premijer se pojavio kvazi-inkognito na nekom sastanku sa sindikatima, bez glasnogovornika (Mehun izjavljuje da nema pojma što je bilo na sastanku jer je bio negdje drugdje, a Ma?ek se odavna maknuo) i napokon dao jednu istinitu izjavu u svojoj dugogodišnjoj karijeri: „Bez dramatike, visimo o niti – ili kolokvijalno re?eno - u banani smo!".

Da li se naš premijer naglo probudio, došao k svijesti ili promijenio dioptriju? Do ju?er, premda svi pokazatelji iz okoline ve? odavno vrište kako situacija nije najbolja, on nas je uvjeravao kao nam je odli?no, kako pod njegovim vrhunaravnim vodstvom idemo k dva (valjda jedina) cilja koja nam „je zadalo“ a to su (poga?ate) NATO i EU, i kako nas eto ništa na tom putu (osim možda susjeda, kojih je sre?om samo 2 milijuna – što bi tek bilo da ih je nekoliko puta više?) ne?e sprije?iti. Kriza nas ne?e pogoditi. A onda odjednom: PANIKA!

Hipotekarni krediti ili kako ?e na tek biti lijepo

Do ju?er se u svim medijima raspravljalo o svjetskoj financijskoj krizi koju su izazvali Amerikanci, sada neki drugi doga?aji doprinose brzom zaboravu i (možda lažnom) osje?aju da nas je kriza mimoišla i da smo ostali pošte?eni… I koliko god je vladaju?ima drago da se ne raspravlja o financijsko-gospodarskom dreku, toliko im nije drago da je razlog tome doga?aj koji otkriva sasvim druge fundamentalne slabosti (me?utim, to nije tema ovog dnevnika)…

Idemo natrag na financije: ameri?ko financijsko tržište najrazvijenije je na svijetu, to ?ete ?uti na bilo kojem predavanju o financijama, platnom prometu, bankarskom sustavu i sl. Pri?at ?e vam o svemu i sva?emu, a kao vrhunaravni dokaz stupnja razvijenosti spomenut ?e vam sekuritizaciju. Što je to? Možete pogledati definiciju ovdje ili prihvatiti banalizaciju da je to na?in kako banka (ili neka druga institucija) može sa svojih 100 dolara odobriti dva kredita od po 100 dolara odnosno ukupno 200 a da sve bude i dalje isto, pa ?ak i bolje (barem na papiru).

To isto ameri?ko financijsko tržište iznjedrilo je i neke specijalizirane djelatnosti kojih u Europi, a posebice u Hrvatskoj, ne poznamo: primjerice hipotekarne brokere koji „brokeriraju“ kredite a da sami nisu ni?im izloženi (po principu lako je s tu?im po koprivama mlatiti)… I sve je bilo super dok nije prestalo biti super, a onda smo se svi zbog Amera i njihove maksimizacije profita našli u dreku premda kod nas neke od ovih stvari uistinu nisu mogu?e…

Kriminalna statistika ili o nedostatnosti Sanaderovih smjena

Nedavno je sada ve? budu?i bivši ministar unutarnjih poslova, Berislav Ron?evi? branio svoju tezu kako smo izuzetno sigurni (iako ni sami toga nismo svjesni) iznose?i razne statisti?ke podatke koji mu idu u prilog. Današnji doga?aji demantirali su ga do boli! Tada je rekao da je broj prijavljenih kaznenih djela lani bio za 6,41% manji nego 2006. a pozitivan se trend nastavlja (da li to istovremeno zna?i i manje po?injenih djela).

Stalno zadržavanje postotka razriješenosti kaznenih djela na razini od 65-67% svrstava Hrvatsku na gornju razinu sigurnosti europskih zemalja, a naš glavni grad jedna je od najsigurnijih metropola u Europi, rekao je tada Ron?evi?! Ipak, dodao je da stanje sigurnosti može biti i bolje.

Promatraju?i ovakve postotke, ?ovjek bi rekao da sustav ipak nešto poduzima po pitanju sigurnosti, penalizacije i prevencije... Ali, statistika je samo skup pogrešnih podataka. Netko koga osobno jako, jako dobro poznam ima nešto druga?ije iskustvo o tim postotcima. Taj netko, nazovimo ga za potrebe ovog dnevnika g.Z vozio je bijeli VW golf, tvorni?ki opremljen hrpom dodatne opreme, upadao je u o?i. Jednu ve?er (nije bilo tako kasno), tamo negdje na Vrbiku, za?uo je zvuk dvaju alarmnih sirena istovremeno: kombinaciju instaliranu u njegov automobil parkiran s druge strane zgrade.

Akcija Prijavnica

Naslov dnevnika je moj skromni doprinos Državnom odvjetništvu u odabiru naziva za sljede?u spektakularno-maestralnu akciju u borbi protiv korupcije.

Operacija Indeks je izazvala mu?ninu barem kod akademski obrazovane populacije. Kod nekih jer su s gnušanjem dobili potvrdu onog o ?emu su od studija pa do danas znali i šutjeli ili sve to prepri?avali kao anegdote ili viceve sa studija, a kod drugih zato što su im se testisi „ikrizirali“ ili im se pojavio neki drugi odgovaraju?i simptom ljepšeg spola zbog same pomisli da možda i njihova diploma odnosno neki ispit ovako isplivaju na površinu…

Pojavilo se i poneko pitanje tipa: zašto samo ekonomski i prometni fakultet. Dobro, ekonomija u državi nam jest u komi, a ni promet nam nije Bog zna što, jesmo sagradili hrpu kilometara autocesta, ali ljudi i dalje ginu k'o muhe, prometni ?epovi su svakodnevno na istim mjestima itd… No nisu baš svim studentima ta dva fakulteta poklonjene ocjene…

Zašto nisu dotaknuti fakulteti poput prava ili medicine? Da li me netko može uvjeriti da na ta dva fakulteta nema odnosno nije bilo ovakvih pojava? Ili smo se pobojali da ?e nam odvjetnik, javni bilježnik ili lije?nik zatrebati prije ili poslije pa je bolje u njih se ne petljati (jer vrana vrani…). Ovako se samo poneki „ori?inal“ poput prof.dr. Maruši?a okuraži jurišati na vjetrenja?e, iznositi razne pikanterije i sukobljavati se s akademskim establishmentom. Kolege na njega idu ad hominem, šalju ga na psihijatrijska vješta?enja i pokušavaju proglasiti ludim - jer sigurno je „lud“ ako dira u osinje gnijezdo.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci