Tagovi

Humanitarni konvoj - provokacija Hamasa i drugih ekstremista?

Uvodna napomena: Ovaj dnevnik traži vrijeme za ?itanje, strpljenje, hladnu glavu, više RATIA nego EMOCIJA.
Izraelci s dozvolom za ubijanje, židovski fašizam na djelu, cionisti kao nacisti, nevi?eni zlo?in nad humanitarcima, državni terorizam, Izrael kao piratska država .. samo su neke od ocjena i komentara koji su se ovih dana mogle ?uti ili pro?itati u nekim doma?im i dijelu svjetskih medija.
Što se dogodilo i još doga?a?
Izraelskih komandosi spustili su se na jedan od šest brodova koji su se kao flotila uputili prema Gazi s humanitarnom pomo?i, na putu od Turske preko Cipra do Izraela. Došlo je do sukoba u kojem je poginulo, po prvim informacijama l9, zatim l5 pa ll i nakon što se koprena propagandnih vijesti podigla, 9 osoba. I jedan mrtvi je previše i svakom razumnom ?ovjeku treba biti žao žrtava koje su nastale tijekom ove vojne akcije. Devet života je ugašeno, ne ra?unaju?i izraelske komandose, a za pretpostaviti je da je i me?u njima bilo mrtvi, mada je izraelski obi?aj da se u javnost ne daju odmah podaci o gubicima na izraelskoj strani.

DOPREMA HUMANITARNE POMO?I – INTERES IZRAELA

Sto dana "predsjednikovanja" DR. IVE JOSIPOVI?A

Pledirao sam za sto dana poštede od kritika novog predsjednika dr. Ive Josipovi?a i koliko je bilo za primijetiti, pravilo o nenapadanju l00 dana od inauguracije tj. preuzimanja dužnosti, nije poštovano. Evo, sutra, subota, 29.05.20l0. isti?e taj rok i pokušavam dati sveobuhvatnu analizu «prije?enog razdoblja». Namjera mi je izdvojiti neke politi?ke doga?aje i poteze predsjednika koji zaslužuju pohvalu, i uputiti pokoju dobronamjernu kritiku. Osnovno je polazište da predsjednik, ma bio i savršen, ograni?en je vremenski – sto dana je prekratko razdoblje da bi se radikalnije mijenjala hrvatska stvarnost, optere?ena naslagama prethodnih politika koje su u mnogo?emu bile antipolitike odnosno niz poteza vladaju?eg HDZ-a koji su doveli Hrvatsku na rub ponora. Odnosi se to prvenstveno na HDZ u vremenu dr. Franje Tu?mana koji je kao prvi hrvatski predsjednik vodio i stranku i državu na autokratsko-autoritarni na?in. Sva naknadna retuširanja tih politika demantira duboka kriza zapo?eta zapravo u Tu?manovo doba, kriza koja potresa Hrvatsku i kojoj se još uvijek ne nazire kraj.

MOŽE LI SE NADOKNADITI PROPUŠTENO?

Mra?njaštvo Vedrane Rudan (otvoreno pismo)

Otvoreno pismo Vedrani Rudan
Ovih dana, zamalo godinu i pol od sramnog doga?aja kada ste izrekli na TV NOVA da je «dim nad Auschwitzom vje?an, a dim nad Gazom – pi?kin dim», koji Vas je i koštao radnog mjesta, Vi, Vedrana Rudan, ne samo da ste tu re?enicu, u intervjuu banjalu?kom portalu Press - online (l6.5.20l0.) ozna?ili «najboljom re?enica koju sam u životu napisala» nego ste se, u maniri gorljive antisemitkinje koja iskazuje primitivizam i predrasude, potrudili razraditi vaše antisemitske stavove u tan?ine. Taj ?udni intervju može se vidjeti i na Vašoj oficijelnoj Facebook stranici, gdje ga koristite za promociju Vaše najnovije knjige. Ina?e, prvo što mi pada na pamet, nakon ?itanja intervjua, je pitanje - ne pravim li Vam reklamu za Vas osobno, ili za Vaše knjige? Ne pridajem li Vam ve?e zna?enje nego što je potrebno, mnogi mi kažu – IGNORIRATI… Eto, neki to mogu, moja malenkost ne može.

Zeleni i gra?ani potiv Bandi?a i Hoto grupe na originalan na?in (još pokoja o Varšavskoj)

Ocjenjivati protekle doga?aje u vezi Varšavske može se kao i gledati na ?ašu napunjenu do pola vodom. Jedni vide vodu od dna do pola ?aše, drugi vide prazninu do ruba ?aše, pa tako i mi koji ocjenjujemo dosege bunta možemo se uhvatiti doga?anja (broj prisutnih, na?in izvedbe, efekti), ili lamentirati tko je trebao još do?i, a nije se pojavio, uspore?ivati s protestom u vezi Radija l0l, pitati da li su to prave rije?i poruke gradona?elniku itd i tsl.
Ima nešto što apsolutno iritira i svjedo?i o stilu ignoriranja prosvjeda odnosno njihova podcjenjivanja, a što nije novost kada se radi o Milanu Bandi?u. Naravno, on ?e odlu?iti kamo ?e taj dan kada se demonstranti kre?u prema Poglavarstvum, ali o?igledno je izbjegavanja Bandi?a suo?iti se s nekim ?injenicama. Kada to treba, -biti na sjednici Gradske skupštine,- onda je na izložbi u Be?u, evo, ju?er u Pe?uhu... Još bi ?ovjek sarkasti?no pomislio, da je umro bilo gdje bilo koji gradona?elnik u Europi, Bandi? bi mu išao na sprovod samo da ne mora prisustvovati po?etku - svog politi?kog sprovoda.

Sokol Mari? radi za okupatora ili, NAROD se pita...(povodom Varšavske)

Pogledao sam sa zanimanjem ovaj dnevnik 3l03 sa snimkama iz Varšavske ulice, kada je pao ZAGREBA?KI ZID tj. kada su ve?inom mladi ovog grada stali u obranu Zagreba pred nasrtajem beskrupuloznog kapitala. Situacija je i dalje neizvjesna, jer obje strane dobivaju poja?anja . Sokol Mari? u vidu interventne policije, demonstranti u vidu gra?ana koji im se pridružuju...
Zanimljiv je pokli? jedne žene-prosvjednice iz Varašavske koja vi?e uplašenim radnicima Sokol Mari?a:« Vi radite za okupatore..» Da, stvara se svijest da je Hrvatska prodana strancima, da je ova Horvatin?i?eva investicija (Hoto grupa) u srce grada zapravo najzorniji upad u sustav koji ne trpi radikalne, pogotovo ne profiterske poduhvate gdje se privatni, poduzetni?ki interesi štite floskulama o razvoju Zagreba, osvježenju stare jezgre, evropeizmom, dobrobiti gra?ana itd.

Radimir ?a?i? - drugi ko?ni?ar promjena u Hrvatskoj

Ve? je obrazloženo zašto je Zoran Milanovi? ko?ni?ar broj jedan društvenih promjena u Hrvatskoj odnosno vrlo slaba oporba. U ovom dnevniku obrazložit ?u zašto mislim da je Radimir ?a?i? ko?ni?ar broj dva oporbe, iako na to rijetko tko pomišlja. Naime, ovaj politi?ar zapravo u javnosti je percipiran kao osoba željna promjena, prepun je kritika, ideja, programa, prokjekata - kao šipak pun koštica. Ako se kaže PROBLEMI Radimir ?a?i?, zvan Ratko, odmah ima o njima mišljenja i naravno, rješenja. Imao ih je do l990. a od tzv. demokratskih promjena ima ih neprestano, pa ih izlaže u svojoj Hrvatskoj narodnoj stranci koje je suosniva? i od l990. stalno u predsjedništvu stranke, u dva mandata predsjednik, a od 2008. opet predsjednik. Kada bi se tražio neki jednostavni, zajedni?ki nazivnik za Radimira ?a?i?a kroz trideset i više godina javnog djelovanja, moglo bi se re?i «nezamjenljivi, bahati politi?ar». I on kao i Milanovi?, zapravo daleko je od naroda i nikada zapravo nije dijelio sudbinu naroda o kojem toliko «brine».

Milanovi? i ?a?i? - najve?i ko?ni?ari promjena u Hrvatskoj?

Razmišljam ovih tjedana o naoko jednostavnom pitanju na koje nije jednostavno dati odgovor: naime, tko su najve?i ko?ni?ari promjena u Hrvatskoj?? Gruntam, pa gruntam, pitam se i preispitujem i vra?am se stalno na dvije - tri osobe, zapravo NE na one koje, možda, o?ekujete. Drvlje i kamenje se baca na HDZ, vladu Jadranke Kosor i premijerku osobno, ministra Šukera, ministra Milinovi?a, Šeksa, Bebi?a, Friš?i?a.. Ve? se naziru dva Pedra - Polan?ec i Sanader, a mislim da se ne?e zaustaviti kuglica ruleta samo na ta dva imena «bivših». Za ve?inu ?e se grijeha ipak ispostaviti ra?un premijerki Jadranke Kosor i ona ?e kad - tad zahvaliti se, zajedno s vladom, hrvatskom narodu na strpljenju. Ali, prije tog doga?aja sa politi?ke scene u Hrvatskoj trebau oti?i dvije osobe, po mom skromnom mišljenju, koje se može svrstati u klju?ne ko?ni?are promjena u Hrvatskoj – prvi je, bez konkurencije Zoran Milanovi?, predsjednik SDP-a, a drugi s izvjesnim zaostatkom, Radimir ?a?i?, predsjednik Hrvatske narodne stranke – liberalni demokrati.

Aco Stankovi? - novinar za pohvalu

O?ekivao sam da netko upu?eniji od mene (bilo je nekoliko kvalitetnih dnevnika na ovom portalu o Aci Stankovi?u) zabilježi novinarsku nagradu koju je dobio Aleksandar Aco Stankovi?, nagradu Hrvatskog novinaraskog društva, zapravo pohvali njegovu desetgodišnji angažman u emisiji Nedjeljom u dva.
Stankovi? je prikupio najviše glasova kolega od ukupno 807 novinara, koliko ih se uklju?ilo u glasanje, a glavni su mu konkurenti bili nekadašnja novinarka Slobodne Dalmacije Nataša Škari?i?, novinar poslovnog dnevnika Business Josip Bohutinski i dopisnik Ve?ernjeg lista iz Koprivnice Hrvoje Šlabek.
"Po?aš?en sam priznanjem kolega, a nagrada mi je posebno draga jer dolazi u godini kada slavimo 10. godišnjicu postojanja i jubilarnu 400. emisiju Nu2", rekao je za Index Aleksandar Stankovi?.

O moralu i nemoralu - na hrvatski na?in

Nekoliko je dnevnika napisano i objavljeno na temu morala, i umjesto komentara evo dnevnika na tu temu.
Ono što držim nemoralnim je da se u eri krize, duboke krize i dalje
bestidno pokazuje BOGATSTVO, MO?, PRESTIŽ, neki koji do prije l9 -20 godina BJEHU ANONIMNI I POLUOBRAZOVANI odjednom raspolažu stotinama milijuna kuna ili eura, imovinom koju je teško procijeniti jer se ne zna što doti?ni tajkun sve posjeduje. Ne zna se jer je dio izvu?en iz Hrvatske i ve? se okre?e na nekim Djevi?anskim otocima, Karibima, Dominikanskoj republici..I boli što se program izlaska iz krize lomi na le?ima radnika, nezaposlenih ljudi, bolesnih, umirovljenika.. I umjesto da se dohvati ove prve – sumnjive bogatune- udarilo se na – najslabije. Iritira i to da gospo?a Jadranka Kosor SVAKI DAN mijenja opravu, što ne rade ni manekenke, i pri?a o potrebi odricanja svih.
Moralno? Nije…

RA?UNALO SE NA SOCIJALNO RASLOJAVANJE...

Ustavne promjene - igra Šeksa i Milanovi?a, ili obojice?

Ustav kao temeljni zakon jedne države je konstitutivni element njene samobitnosti i obi?no se misli da svaka zemlja, zbog stabilnosti politi?kog sustava, mora imati taj temeljni zakon. Me?utim, nekoliko država taj temeljni zakon nema, a ipak fukcioniraju kao parlamentarne demokracije - jedna od njih (Velika Britanija) ?ak s dugom tradicijom u tome. Druga zemlja bez ustava je Izrael i ukoliko doživljava politi?kih krize one su drugih izvorišta, a ne u nedostatku Ustava. Države koje nemaju Ustav organizirane su politi?ki na temelju drugih dokumenata odnosno zakona, povelja i obi?ajnog prava odnosno tradicije. Da ustav ne može biti mjerilo demokracije svjedo?i i ?injenica da je SSSR u doba Staljina imao jedan od najdemokratskijih ustava na svijetu, ali što je bio staljinizam i staljinisti?ke ?istke, nije potrebno obrazlagati. U nas, u Hrvatskoj, nije toliko aktualno pitanje trebamo li ili ne imati Ustav, nego, koliko se zakonodavstvo temelji na ustavnim odredbama, i drugo, tako?er važno, kada i u kojim dijelovima, i kojim povodima se Ustav mijenja.

USTAVNE PROMJENE - SAMO ZBOG PRISTUPA EU?

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci