Tagovi

Stranputice liberalnog tržišta i demokracije - Ima li izlaza?

Ovaj dnevnik namjenjen je jednako i poklonicima i protivnicima tržišta. Ovim prvima da protrese njihov kristalni dvorac izgradjen na navodno najprirodnijim temeljima logike i morala, a drugima da uvide uzaludnost i beznadnost svog protivljenja tržištu. U tekstu, koji btw. nije moj, nego je (gotovo) prepisan od filozofa Ole Thyssena, profesora na Institutu za management, politiku i filozofiju (Copenhagen Business School), lijepo se iz ptičje perspektive analizira pojam tržišta u najširem smislu, njegova veza s demokracijom i slobodom, te njegova sveprisutnost i implikacije po dobru i po zlu. Najvažniji je zaključak o gabuli u kojoj smo se (zbog tržišta i slobode kojoj stremimo) kao svjetsko društvo našli, i o nepostojanju (barem ne na vidiku) rješenja koja bi Svijet izvukla iz te gabule.

Svi na referendum!

Pokretači i pobornici referenduma o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene, tvrde da se uvođenjem te definicije u Ustav nikome ne ograničavaju nikakva prava, nego da se time samo želi u Ustav upisati ono što je ”samorazumljivo”.

To je osnovni argument kojim se nastoji privući kolebljive glasače i tako osigurati većinu koja će glasati ”ZA”.

Istovremeno, očigledna istina, koju ne treba ničim dokazivati, jest da se time se ničija prava ne povećavaju, jer su i do sada muškarci i žene slobodno stupali u brak, što je regulirano obiteljskim zaskonodavstvom.

Kad bi ovo gore bilo točno, postavlja se pitanje čemu uopće služi referendum? Zašto se inicijatori referenduma zalažu za nešto nedjelotvorno i neutralno, nešto što nikome ništa ne oduzima niti daje?

Kako doskočiti dijelu korupcije u zdravstvu oko prometa farmaceutskim proizvodima na račun HZZOa?

Akcija Uskoka „Hipokrat“ i njena medijska prezentacija, u fokus javnosti doveli su raširenu korupciju na relaciji farmaceutske industrije i veletrgovaca s jedne strane, i liječnika s druge. Narod je opravdano ogorčen, spoznajući na brutalno eksplicitan način ogrezlost širokih dijelova jedne od najplemenitijih profesija u duboki kal korupcije koja prožima hrvatsko društvo do same srži. Nije da se to nije znalo i prije, ali valjda po principu samoobrane, nismo bez ovakve pompozne akcije i bubnjave u medijima bili u stanju to sami sebi priznati. Uostalom, u svjesti značajnog dijela stanovništva takve devijantne pojave se smatraju normalnim, prihvatljivim pa i poželjnim ponašanjem.

ACTA - Članak 27

Čitajući žestoke diskusije, koje su se razvile na dva ranije objavljena dnevnika na temu ACTA-a, nisam se mogao otresti dojma da većina diskutanata zapravo ne zna točno o čemu se govori. Pretpostavljam da je jako malo onih koji su i pokušali pročitati taj ugovor, odnosno barem onaj njegov dio koji dotiče ovdje najinteresantiju temu – reguliranje zaštite intelektualnog vlasništva na Internetu. Istina, radi se o suhoparnom i teško razumljivom tekstu, ali ipak bi diskusija trebala imati čvršće uporište u konkretnim kontroverznim odredbama, umjesto isključivo u principjelnim pitanjima.

Kao moj doprinos, donosim prijevod Članka 27 koji se bavi provodjenjem prava intelektualnog vlasništva u digitalnom okruženju. Ovako na brzinu, prijevod vjerojatno ima i pogrešaka, ali se nadam da je dovoljno razumljiv.

Europska Gradjanska Inicijativa – Procvat Neposredne Demokracije ili Bezubi Tigar

just 999.999 votes more! Dan 1. travnja 2012. (ne nije šala!) ostati će u povijesti zapisan kao datum početka djelovanja prvog trans-nacionalnog instrumenta neposredne demokracije - Europske Gradjanske Inicijative (European Citizen Initiative - ECI). Taj demokratski instrument, utemeljen Člankom 11. ozloglašenog Lisabonskog Sporazuma, u Hrvatskoj izaziva tek marginalnu pažnju, ako je suditi po rezultatima koje izbacuje sveznalica Google. Zabrinjava što hrvatski mainstream mediji to uopće ne smatraju relevantnim materijalom, pa se informativni proces odvija putem manje ili više marginalnih online portala, foruma i interesnih organizacija. Dok je zato i moglo biti opravdanja ranije, sada nakon potvrdjenog priključivanja Hrvatske EU za tek nešto više od godinu dana, i manje od dva mjeseca prije lansiranja ECI, šutnja medija, državnih institucija i organizacija civilnog društva jasno ocrtava stanje duha i političke letargije u Hrvatskoj.

Rugala se Sova Sjenici - Je li EU Nedemokratska?

Jedna od najžešćih optužbi – i najžilavijih mitova - protiv EU jest da je to duboko nedemokratksa tvorevina, koja pati od „demokratskog deficita“. Navodno se radi o svevlašću anonimnih tehnokrata u Bruxellesu, koji ljudima zagorčavaju život do u apsurdne detalje regulirajući svakodnevnicu – sjetimo se do besvjesti u ovu svrhu ekspoatiranog primjera krivih krastavaca. EU se opisuje kao previše udaljena od svakodnevnog života i navodno nije podvrgnuta demokratskoj kontroli, kao što je to slučaj u paralametarnim demokracijama u nacionalnim državama. Taj žilavi mit pojavljuje se i kao jedan od čvršćih argumenata hrvatskih protivnika EU u ovoj pred-refrendumskoj kampanji, i to od strane onih koji se predstavjaju kao ozbiljni i vjerodostojni u svojim stavovima – oni kojima se može vjerovati. Neki su komentatori u medijima, pa i ovdje na Pollitici, ukazali na netočnost tih tvrdnji i zlonamjernost onih koji ih plasiraju. Meni se ipak čini, da mit ostaje čvrsto ukorijenjen i da zahtjeva jedno temeljitije razotkrivanje (debunking).

Europska Unija: Opasnost za nacionalnu državu i nacionalni identitet?

Tekst koji ćete pročitati predstavlja slobodni prijevod i prilagodbu eseja kojeg je još 2003. godine napisao Andrius Bielskis, litvanski intelektualac i filozof, današnji direktor Instituta za Kritičku Misao DEMOS.

http://www.demos.lt/english/about.htm

Dakle radi se o godini uoči pristupanja Litve EU, gdje je, slično kao i u Hrvatskoj, usprkos inicijalno širokoj narodnoj podršci priključenju, vladala zbunjest zbog zbog ulaska u jednu političku zajednicu kratko vrijeme nakon sticanja žudjene samostalnosti. Ta zbunjenost izazivala je negativne osjećaje prema EU medju Litvancima i vodila do usporedbi EU s omraženim Sovjetskim sistemom – slično kao što se u Hrvatskoj pojavljuju usporedbe EU s Jugoslavijom. Andrius Bielskis u svom tekstu istražuje motive koji stoje iza takvih osjećaja i objašnjava kako EU može pomiriti moderni nacionalizam s nadnacionalnim strukturama Unije.

Tko se, kako i zašto bori protiv korupcije u Hrvatskoj?

Borba protiv korupcije u Hrvatskoj, koju doživljavamo kroz brojne istrage (i za sada, tek rijeke osude) visoko pozicioniranih pripadnika, uglavnom vladajuće stranke, poprište je bitke koju Hrvatska vodi da bi dostigla (i zadržala - do potpune ratifikacije svih zemalja članica i EU parlamenta) konačni „blagoslov“ relevantnih političkih tijela Europske Unije . Na sastanku europskog vrha (European Council) u Bruxellesu danas, u petak 24 . lipnja 2011, uz teške teme o gospodarstvu i migracijama, kao peta točka dnevnog reda očekuje se rasprava o Hrvatskoj i poziv premijerki Jadranki Kosor da se pridruži ostalim šefovima vlada i Europskih država na sastanku. Tako će se, nadamo se, potvrditi da je Hrvatska ispunila sve postavljene zahtjeve da postane ravnopravni član Unije.

Ulrich Beck: Europa podrezanih krila

Nema sumnje, u posljednje vrijeme Europska se Unija suočava s nizom ozbiljnih problema, direktno uzrokovanih ili kataliziranih razornom finacijskom krizom. Situacija se oko zajedničke valute zaoštrila do te mjere da vlade EURO-zemalja moraju uskoro donijeti neke teške odluke: ili će nastaviti suradnju definitivno odbacivši nacionalističku fikciju, ili će dozvoliti da se Europski projekt opasno nasuče. Izbor s kojim se vodeći EU političari suočavaju svodi se na dvije mogućnosti: ili gospodarska integracija ili rasap! Sasvim je jasno da ako se želi jak i stabilan EURO, treba pokazati političku volju da se ekonomska politika dogradi tako da EU može savaladati krize koje ju čekaju u budućnosti.

Krk: Mogu li se pomiriti privatni i javni interes?

Prije nekoliko dana sasvim slučajno sam na HTV-u gledao sučeljavanje poznatog hrvatskog razvojnika g. Tomislava Horvatinčića (HOTO Grupa) i župana Primorsko-goranske županije g. Zlatka Komadine u vezi predloženog turističkog mega-projekta na otoku Krku, na području izmedju grada Krka i uvale Valbiske.

Novi dnevnici

  1. Jedino obećanje koje je ispunila vlada Zorana Milanovića od katkapital komentara 0
  2. Podrška, „stvaralaštvo“, doktrina, deklaracija … od Feniks komentara 3
  3. Jesu li tvrdnje g. Josepha Stiglitza (JS) stručne i istinite? od rodjen komentara 2
  4. Život bez stresa i politike od live123 komentara 1
  5. političarski ili trgovački izbori za predsjednika RH? od aluzija komentara 1
  6. pudlice i ostali psi od drvosjek komentara 53
  7. Lalovac "u ništa" od marival komentara 28
  8. Urbane rane moje varoši od Ljubo Ruben Weiss komentara 12
  9. Sramotne reakcije hrvatskih političara na Šešeljeve provokacije od vkrsnik komentara 25
  10. Hanžeković kao delegat sotone u Hrvatskoj od sjenka komentara 10
  11. Obama i Putin jesu li trgovci? od aluzija komentara 0
  12. Uputa za borbu protiv sredstava manipulacije čitatelja od rodjen komentara 7
  13. Hanibal ante portas & Velikosrpska fašistička propaganda od Laganini komentara 67
  14. Nije šija, nego vrat, nije Bešker, nego Feniks od MKn komentara 65
  15. Istina nalazi put i kroz njihove laži jer viri baš iz samih tih laži - Dan sjećanja 2014. od ppetra komentara 41
  16. Pismo investitora petogodišnjem unuku od rodjen komentara 2
  17. Ima se – platilo se! od Feniks komentara 24
  18. referendumsko internetsko upravljanje od aluzija komentara 2
  19. Vukovarsko znati i ne znati od Feniks komentara 39
  20. "Klemovi" anglosaksonski balvani u Savskoj od sjenka komentara 93
  21. Ekonomija i društvo budućnosti od petarbosni4 komentara 7
  22. Budale ili Peta kolona od Weteran komentara 178
  23. Optužba pojma, neistinito tumačenje, obmana i dezorjentiranost od rodjen komentara 0
  24. Financijske teskoce vode direktora u zatvor? od lunoprof komentara 21
  25. A tko pita male biznise i njihove radnike ? od provinciopolis a komentara 0

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Mirtaflora

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 13

Novi korisnici

  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...
  • BlackLily
  • Ness