Tagovi

Jučer u Parizu: Mali dogovor velikog značaja

I dok svi vodeći svjetski mediji vijest o jučerašnjem postizanju dogovora o klimi u Parizu, ističu kao vijest dana na naslovnicama i posvećuju mu opsežne kolumne kojima rasčlanjuju značaj ovog važnog događaja, mediji u Hrvatskoj, barem oni digitalni koji su mi dostupni, o tome izještavaju oskudno ili nikako, kao da se radi o sporednoj crtici. Bez ijednog pokušaja ozbljnije analize o tome gdje je u tome Hrvatska i što učiniti da se ono što izgleda kao neizbježni trošak pretočiti u radna mjesta i rast. A kako i ne bi, kada u Hrvatskoj politici i široj javnosti prevladava ”laid back” odnos prema pitanju klimatskih promjena, kao da se radi o nekoj drugoj planeti, a javnost se kao omađijana tjednima zabavlja bizarnim ”pregovorima” oko podjele ministarskih fotelja.

Tekst koji prenosim iz jednih europskih novina, mali je doprinos ublažavanju te medijske praznine.

***

Ma kakav zakon? Pa to su branitelji!

Čitam ove dvije rečenice iz naslova i ne znam jesam li u noćnoj mori ili se radi o tužnoj stvarnosti.

Ljubi i neznanca, kao što ljubiš samoga sebe

U novogodišnjoj noći osjetio sam pravo malo čudo.

Godt Nytår!
Nakon što je ispijen pjenušac i razmjenjene čestitke s najdražima i kada se stišao prasak vatrometa i proslava dočeka Nove Godine se bližila svome kraju, sjeo sam pred televizor i tipkajući po daljinskom upravljaču potražio još instant zabave. Među stotinama televizijskih kanala koji u moju kuću ulaze, pozvani i nepozvani, kablovima i eterom, slučajno sam zastao na jednom gdje je, za razliku od većine ostalih na kojima je treštala glazba, prolamao se smijeh komedijaša ili odjekivali pucnjevi smrtonosnih metaka u „krimićima“, bio prijenos novogodišnjeg misnog slavlja iz Kristijanove crkve u Kopenhagenu. Već je to zaustavljanje na prijenosu iz crkve, za mene deklariranog agnostika, bilo početak čuda o kojem pišem.

Stranputice liberalnog tržišta i demokracije - Ima li izlaza?

Ovaj dnevnik namjenjen je jednako i poklonicima i protivnicima tržišta. Ovim prvima da protrese njihov kristalni dvorac izgradjen na navodno najprirodnijim temeljima logike i morala, a drugima da uvide uzaludnost i beznadnost svog protivljenja tržištu. U tekstu, koji btw. nije moj, nego je (gotovo) prepisan od filozofa Ole Thyssena, profesora na Institutu za management, politiku i filozofiju (Copenhagen Business School), lijepo se iz ptičje perspektive analizira pojam tržišta u najširem smislu, njegova veza s demokracijom i slobodom, te njegova sveprisutnost i implikacije po dobru i po zlu. Najvažniji je zaključak o gabuli u kojoj smo se (zbog tržišta i slobode kojoj stremimo) kao svjetsko društvo našli, i o nepostojanju (barem ne na vidiku) rješenja koja bi Svijet izvukla iz te gabule.

Svi na referendum!

Pokretači i pobornici referenduma o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene, tvrde da se uvođenjem te definicije u Ustav nikome ne ograničavaju nikakva prava, nego da se time samo želi u Ustav upisati ono što je ”samorazumljivo”.

To je osnovni argument kojim se nastoji privući kolebljive glasače i tako osigurati većinu koja će glasati ”ZA”.

Istovremeno, očigledna istina, koju ne treba ničim dokazivati, jest da se time se ničija prava ne povećavaju, jer su i do sada muškarci i žene slobodno stupali u brak, što je regulirano obiteljskim zaskonodavstvom.

Kad bi ovo gore bilo točno, postavlja se pitanje čemu uopće služi referendum? Zašto se inicijatori referenduma zalažu za nešto nedjelotvorno i neutralno, nešto što nikome ništa ne oduzima niti daje?

Kako doskočiti dijelu korupcije u zdravstvu oko prometa farmaceutskim proizvodima na račun HZZOa?

Akcija Uskoka „Hipokrat“ i njena medijska prezentacija, u fokus javnosti doveli su raširenu korupciju na relaciji farmaceutske industrije i veletrgovaca s jedne strane, i liječnika s druge. Narod je opravdano ogorčen, spoznajući na brutalno eksplicitan način ogrezlost širokih dijelova jedne od najplemenitijih profesija u duboki kal korupcije koja prožima hrvatsko društvo do same srži. Nije da se to nije znalo i prije, ali valjda po principu samoobrane, nismo bez ovakve pompozne akcije i bubnjave u medijima bili u stanju to sami sebi priznati. Uostalom, u svjesti značajnog dijela stanovništva takve devijantne pojave se smatraju normalnim, prihvatljivim pa i poželjnim ponašanjem.

ACTA - Članak 27

Čitajući žestoke diskusije, koje su se razvile na dva ranije objavljena dnevnika na temu ACTA-a, nisam se mogao otresti dojma da većina diskutanata zapravo ne zna točno o čemu se govori. Pretpostavljam da je jako malo onih koji su i pokušali pročitati taj ugovor, odnosno barem onaj njegov dio koji dotiče ovdje najinteresantiju temu – reguliranje zaštite intelektualnog vlasništva na Internetu. Istina, radi se o suhoparnom i teško razumljivom tekstu, ali ipak bi diskusija trebala imati čvršće uporište u konkretnim kontroverznim odredbama, umjesto isključivo u principjelnim pitanjima.

Kao moj doprinos, donosim prijevod Članka 27 koji se bavi provodjenjem prava intelektualnog vlasništva u digitalnom okruženju. Ovako na brzinu, prijevod vjerojatno ima i pogrešaka, ali se nadam da je dovoljno razumljiv.

Europska Gradjanska Inicijativa – Procvat Neposredne Demokracije ili Bezubi Tigar

just 999.999 votes more! Dan 1. travnja 2012. (ne nije šala!) ostati će u povijesti zapisan kao datum početka djelovanja prvog trans-nacionalnog instrumenta neposredne demokracije - Europske Gradjanske Inicijative (European Citizen Initiative - ECI). Taj demokratski instrument, utemeljen Člankom 11. ozloglašenog Lisabonskog Sporazuma, u Hrvatskoj izaziva tek marginalnu pažnju, ako je suditi po rezultatima koje izbacuje sveznalica Google. Zabrinjava što hrvatski mainstream mediji to uopće ne smatraju relevantnim materijalom, pa se informativni proces odvija putem manje ili više marginalnih online portala, foruma i interesnih organizacija. Dok je zato i moglo biti opravdanja ranije, sada nakon potvrdjenog priključivanja Hrvatske EU za tek nešto više od godinu dana, i manje od dva mjeseca prije lansiranja ECI, šutnja medija, državnih institucija i organizacija civilnog društva jasno ocrtava stanje duha i političke letargije u Hrvatskoj.

Rugala se Sova Sjenici - Je li EU Nedemokratska?

Jedna od najžešćih optužbi – i najžilavijih mitova - protiv EU jest da je to duboko nedemokratksa tvorevina, koja pati od „demokratskog deficita“. Navodno se radi o svevlašću anonimnih tehnokrata u Bruxellesu, koji ljudima zagorčavaju život do u apsurdne detalje regulirajući svakodnevnicu – sjetimo se do besvjesti u ovu svrhu ekspoatiranog primjera krivih krastavaca. EU se opisuje kao previše udaljena od svakodnevnog života i navodno nije podvrgnuta demokratskoj kontroli, kao što je to slučaj u paralametarnim demokracijama u nacionalnim državama. Taj žilavi mit pojavljuje se i kao jedan od čvršćih argumenata hrvatskih protivnika EU u ovoj pred-refrendumskoj kampanji, i to od strane onih koji se predstavjaju kao ozbiljni i vjerodostojni u svojim stavovima – oni kojima se može vjerovati. Neki su komentatori u medijima, pa i ovdje na Pollitici, ukazali na netočnost tih tvrdnji i zlonamjernost onih koji ih plasiraju. Meni se ipak čini, da mit ostaje čvrsto ukorijenjen i da zahtjeva jedno temeljitije razotkrivanje (debunking).

Europska Unija: Opasnost za nacionalnu državu i nacionalni identitet?

Tekst koji ćete pročitati predstavlja slobodni prijevod i prilagodbu eseja kojeg je još 2003. godine napisao Andrius Bielskis, litvanski intelektualac i filozof, današnji direktor Instituta za Kritičku Misao DEMOS.

http://www.demos.lt/english/about.htm

Dakle radi se o godini uoči pristupanja Litve EU, gdje je, slično kao i u Hrvatskoj, usprkos inicijalno širokoj narodnoj podršci priključenju, vladala zbunjest zbog zbog ulaska u jednu političku zajednicu kratko vrijeme nakon sticanja žudjene samostalnosti. Ta zbunjenost izazivala je negativne osjećaje prema EU medju Litvancima i vodila do usporedbi EU s omraženim Sovjetskim sistemom – slično kao što se u Hrvatskoj pojavljuju usporedbe EU s Jugoslavijom. Andrius Bielskis u svom tekstu istražuje motive koji stoje iza takvih osjećaja i objašnjava kako EU može pomiriti moderni nacionalizam s nadnacionalnim strukturama Unije.

Novi dnevnici

  1. Hrvatska danas - neonacionalizam protiv neoliberalizma... lažni rat dok se sprema pljačka... od Busola komentara 0
  2. Hrvatska u psihijatrijskoj čekaonici od sjenka komentara 0
  3. Zlatko Waldheim od drvosjek komentara 19
  4. Hrvatska i nova energetska paradigma od čovjek iza gomile komentara 11
  5. mi prosimo od aluzija komentara 0
  6. Vesna Teršelić i strano obavještajno podzemlje odlučili – Lozančić ostaje ravnatelj SOA-e od Laganini komentara 4
  7. Politika XXXL od petarbosni4 komentara 5
  8. Slučaj Lozančić: Obična borba za premoć ili nešto puno ozbiljnije? od sm komentara 53
  9. Režimi su uzročnici siromaštva vlastitih građana ili Zašto ne živimo kao Kanađani od rodjen komentara 0
  10. Biti pluralist u svijetu neprofesionalnih medija od čovjek iza gomile komentara 19
  11. Kukuriku "kulturnjaci", NVO mafijaši i kriminalci od MKn komentara 46
  12. Začarani vrtuljak: Zašto Banac nije branio i pravo Dejana Jovića na stručno mišljenje? od sm komentara 71
  13. „Ovo danas je gora ustašija nego ona iz 1941.“ od Feniks komentara 79
  14. Neka „radnička prava“ su sredstva pljačke građana od rodjen komentara 16
  15. Tragom jedne odluke od marival komentara 19
  16. Antifašistička antimozgovna tragikomedija od MKn komentara 16
  17. Članovi biraju: Čeka li Karamarka smjena ili još jedan mandat na čelu stranke? od sm komentara 3
  18. Hasanbegovićeva epska borba sa parazitskim polusvijetom od Laganini komentara 131
  19. Jel' se od 2001. do danas išta promijenilo? od Feniks komentara 5
  20. Šta mi možda jedemo od Skviki komentara 0
  21. Četnikovanje zataškavanjem četništva i podmještanjem izmišljanog ustaštva od ppetra komentara 12
  22. Ne može to tako, pope od drvosjek komentara 34
  23. Epilog sage o Crnoji: Civilno društvo jedino izvuklo korist od sm komentara 19
  24. Presumpcija nevinosti za hrvatske branitelje ne vrijedi od MKn komentara 33
  25. Crnoja potpuno razotkriven / Hasanbegović također uhvaćen u klinču sa suprugom jednog nounara ljevičara od Laganini komentara 52

Tko je online

  • čovjek iza gomile
  • indian
  • Jura
  • rupert
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 27

Novi korisnici

  • čovjek iza gomile
  • foringas
  • asdlhes
  • Relja Koprolcec
  • Belre