Tagovi

Jučer u Parizu: Mali dogovor velikog značaja

I dok svi vodeći svjetski mediji vijest o jučerašnjem postizanju dogovora o klimi u Parizu, ističu kao vijest dana na naslovnicama i posvećuju mu opsežne kolumne kojima rasčlanjuju značaj ovog važnog događaja, mediji u Hrvatskoj, barem oni digitalni koji su mi dostupni, o tome izještavaju oskudno ili nikako, kao da se radi o sporednoj crtici. Bez ijednog pokušaja ozbljnije analize o tome gdje je u tome Hrvatska i što učiniti da se ono što izgleda kao neizbježni trošak pretočiti u radna mjesta i rast. A kako i ne bi, kada u Hrvatskoj politici i široj javnosti prevladava ”laid back” odnos prema pitanju klimatskih promjena, kao da se radi o nekoj drugoj planeti, a javnost se kao omađijana tjednima zabavlja bizarnim ”pregovorima” oko podjele ministarskih fotelja.

Tekst koji prenosim iz jednih europskih novina, mali je doprinos ublažavanju te medijske praznine.

***

Ma kakav zakon? Pa to su branitelji!

Čitam ove dvije rečenice iz naslova i ne znam jesam li u noćnoj mori ili se radi o tužnoj stvarnosti.

Ljubi i neznanca, kao što ljubiš samoga sebe

U novogodišnjoj noći osjetio sam pravo malo čudo.

Godt Nytår!
Nakon što je ispijen pjenušac i razmjenjene čestitke s najdražima i kada se stišao prasak vatrometa i proslava dočeka Nove Godine se bližila svome kraju, sjeo sam pred televizor i tipkajući po daljinskom upravljaču potražio još instant zabave. Među stotinama televizijskih kanala koji u moju kuću ulaze, pozvani i nepozvani, kablovima i eterom, slučajno sam zastao na jednom gdje je, za razliku od većine ostalih na kojima je treštala glazba, prolamao se smijeh komedijaša ili odjekivali pucnjevi smrtonosnih metaka u „krimićima“, bio prijenos novogodišnjeg misnog slavlja iz Kristijanove crkve u Kopenhagenu. Već je to zaustavljanje na prijenosu iz crkve, za mene deklariranog agnostika, bilo početak čuda o kojem pišem.

Stranputice liberalnog tržišta i demokracije - Ima li izlaza?

Ovaj dnevnik namjenjen je jednako i poklonicima i protivnicima tržišta. Ovim prvima da protrese njihov kristalni dvorac izgradjen na navodno najprirodnijim temeljima logike i morala, a drugima da uvide uzaludnost i beznadnost svog protivljenja tržištu. U tekstu, koji btw. nije moj, nego je (gotovo) prepisan od filozofa Ole Thyssena, profesora na Institutu za management, politiku i filozofiju (Copenhagen Business School), lijepo se iz ptičje perspektive analizira pojam tržišta u najširem smislu, njegova veza s demokracijom i slobodom, te njegova sveprisutnost i implikacije po dobru i po zlu. Najvažniji je zaključak o gabuli u kojoj smo se (zbog tržišta i slobode kojoj stremimo) kao svjetsko društvo našli, i o nepostojanju (barem ne na vidiku) rješenja koja bi Svijet izvukla iz te gabule.

Svi na referendum!

Pokretači i pobornici referenduma o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene, tvrde da se uvođenjem te definicije u Ustav nikome ne ograničavaju nikakva prava, nego da se time samo želi u Ustav upisati ono što je ”samorazumljivo”.

To je osnovni argument kojim se nastoji privući kolebljive glasače i tako osigurati većinu koja će glasati ”ZA”.

Istovremeno, očigledna istina, koju ne treba ničim dokazivati, jest da se time se ničija prava ne povećavaju, jer su i do sada muškarci i žene slobodno stupali u brak, što je regulirano obiteljskim zaskonodavstvom.

Kad bi ovo gore bilo točno, postavlja se pitanje čemu uopće služi referendum? Zašto se inicijatori referenduma zalažu za nešto nedjelotvorno i neutralno, nešto što nikome ništa ne oduzima niti daje?

Kako doskočiti dijelu korupcije u zdravstvu oko prometa farmaceutskim proizvodima na račun HZZOa?

Akcija Uskoka „Hipokrat“ i njena medijska prezentacija, u fokus javnosti doveli su raširenu korupciju na relaciji farmaceutske industrije i veletrgovaca s jedne strane, i liječnika s druge. Narod je opravdano ogorčen, spoznajući na brutalno eksplicitan način ogrezlost širokih dijelova jedne od najplemenitijih profesija u duboki kal korupcije koja prožima hrvatsko društvo do same srži. Nije da se to nije znalo i prije, ali valjda po principu samoobrane, nismo bez ovakve pompozne akcije i bubnjave u medijima bili u stanju to sami sebi priznati. Uostalom, u svjesti značajnog dijela stanovništva takve devijantne pojave se smatraju normalnim, prihvatljivim pa i poželjnim ponašanjem.

ACTA - Članak 27

Čitajući žestoke diskusije, koje su se razvile na dva ranije objavljena dnevnika na temu ACTA-a, nisam se mogao otresti dojma da većina diskutanata zapravo ne zna točno o čemu se govori. Pretpostavljam da je jako malo onih koji su i pokušali pročitati taj ugovor, odnosno barem onaj njegov dio koji dotiče ovdje najinteresantiju temu – reguliranje zaštite intelektualnog vlasništva na Internetu. Istina, radi se o suhoparnom i teško razumljivom tekstu, ali ipak bi diskusija trebala imati čvršće uporište u konkretnim kontroverznim odredbama, umjesto isključivo u principjelnim pitanjima.

Kao moj doprinos, donosim prijevod Članka 27 koji se bavi provodjenjem prava intelektualnog vlasništva u digitalnom okruženju. Ovako na brzinu, prijevod vjerojatno ima i pogrešaka, ali se nadam da je dovoljno razumljiv.

Europska Gradjanska Inicijativa – Procvat Neposredne Demokracije ili Bezubi Tigar

just 999.999 votes more! Dan 1. travnja 2012. (ne nije šala!) ostati će u povijesti zapisan kao datum početka djelovanja prvog trans-nacionalnog instrumenta neposredne demokracije - Europske Gradjanske Inicijative (European Citizen Initiative - ECI). Taj demokratski instrument, utemeljen Člankom 11. ozloglašenog Lisabonskog Sporazuma, u Hrvatskoj izaziva tek marginalnu pažnju, ako je suditi po rezultatima koje izbacuje sveznalica Google. Zabrinjava što hrvatski mainstream mediji to uopće ne smatraju relevantnim materijalom, pa se informativni proces odvija putem manje ili više marginalnih online portala, foruma i interesnih organizacija. Dok je zato i moglo biti opravdanja ranije, sada nakon potvrdjenog priključivanja Hrvatske EU za tek nešto više od godinu dana, i manje od dva mjeseca prije lansiranja ECI, šutnja medija, državnih institucija i organizacija civilnog društva jasno ocrtava stanje duha i političke letargije u Hrvatskoj.

Rugala se Sova Sjenici - Je li EU Nedemokratska?

Jedna od najžešćih optužbi – i najžilavijih mitova - protiv EU jest da je to duboko nedemokratksa tvorevina, koja pati od „demokratskog deficita“. Navodno se radi o svevlašću anonimnih tehnokrata u Bruxellesu, koji ljudima zagorčavaju život do u apsurdne detalje regulirajući svakodnevnicu – sjetimo se do besvjesti u ovu svrhu ekspoatiranog primjera krivih krastavaca. EU se opisuje kao previše udaljena od svakodnevnog života i navodno nije podvrgnuta demokratskoj kontroli, kao što je to slučaj u paralametarnim demokracijama u nacionalnim državama. Taj žilavi mit pojavljuje se i kao jedan od čvršćih argumenata hrvatskih protivnika EU u ovoj pred-refrendumskoj kampanji, i to od strane onih koji se predstavjaju kao ozbiljni i vjerodostojni u svojim stavovima – oni kojima se može vjerovati. Neki su komentatori u medijima, pa i ovdje na Pollitici, ukazali na netočnost tih tvrdnji i zlonamjernost onih koji ih plasiraju. Meni se ipak čini, da mit ostaje čvrsto ukorijenjen i da zahtjeva jedno temeljitije razotkrivanje (debunking).

Europska Unija: Opasnost za nacionalnu državu i nacionalni identitet?

Tekst koji ćete pročitati predstavlja slobodni prijevod i prilagodbu eseja kojeg je još 2003. godine napisao Andrius Bielskis, litvanski intelektualac i filozof, današnji direktor Instituta za Kritičku Misao DEMOS.

http://www.demos.lt/english/about.htm

Dakle radi se o godini uoči pristupanja Litve EU, gdje je, slično kao i u Hrvatskoj, usprkos inicijalno širokoj narodnoj podršci priključenju, vladala zbunjest zbog zbog ulaska u jednu političku zajednicu kratko vrijeme nakon sticanja žudjene samostalnosti. Ta zbunjenost izazivala je negativne osjećaje prema EU medju Litvancima i vodila do usporedbi EU s omraženim Sovjetskim sistemom – slično kao što se u Hrvatskoj pojavljuju usporedbe EU s Jugoslavijom. Andrius Bielskis u svom tekstu istražuje motive koji stoje iza takvih osjećaja i objašnjava kako EU može pomiriti moderni nacionalizam s nadnacionalnim strukturama Unije.

Novi dnevnici

  1. Carica Milankica, ađutant Bero i caričina istražiteljska garda / Hrvatska policija grubo vrijeđa Republiku Srbiju od Laganini komentara 0
  2. Čovjek i političar od mario121 komentara 4
  3. Licence to kill od Feniks komentara 9
  4. Februarska revolucija od Zlatno doba kap... komentara 0
  5. Orepiću, predmet si ismijavanja neprijatelja Hrvatske / DORH se odmetnuo i suspendirao Kazneni zakon čl. 349. od Laganini komentara 9
  6. ŠEFovski rashod (bez obzira na prihod) od aluzija komentara 0
  7. Im Süd-Osten nichts Neues od Feniks komentara 6
  8. ŠEFovi programiraju ubrzati humane ciljeve od aluzija komentara 0
  9. Uputa za borbu protiv loših sudaca/1 od rodjen komentara 1
  10. Resident Evil: HAVC Afterlife od Laganini komentara 24
  11. NATO je preskup i suvišan u mirovanju od aluzija komentara 0
  12. ŠEF ministarstva Dobrović bi ministarstvo širio od aluzija komentara 0
  13. Tomislav Merčep je bio i ostao na pravoj strani, dok je veliki dio pravosuđa i politike u RH na pogrešnoj strani od ppetra komentara 32
  14. HND bizarni agitprop van svakog razuma i zakona / Novosti – Hrvatska nije vaša država od Laganini komentara 18
  15. Stranka PETICIJA od mAjAdrK1IO komentara 14
  16. Indijska vlada najavljuje da bi se do 2024. mogla potpuno okrenuti obnovljivima od Zoran Oštrić komentara 15
  17. ŠEFovi hoće drugima NE plaćeno umiranje od aluzija komentara 0
  18. Proročanstvo od petarbosni4 komentara 14
  19. "Zašto sam napustio ljevicu" od MKn komentara 23
  20. PSIHIJATRI I PACIJENTI od mAjAdrK1IO komentara 2
  21. budućnost bit će kasno SUTRA razumjeti od aluzija komentara 1
  22. Prava hoće, kune hoće, upravljati hoće, obaveze neće? "Predsjednice odjebite" piše čoban Vojković sa indexa od Laganini komentara 51
  23. Kreatori smrti i zločina od otpisani komentara 97
  24. O banalnosti zla / Bernardić: SDP-u je mjesto na proslavi genocida nad Hrvatima od Laganini komentara 7
  25. Hribar: Ne priznaje etiku, pravosuđe i sudove i osobito zakone RH, priznaje samo sud partije od Laganini komentara 11

Tko je online

  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 35

Novi korisnici

  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199