Tagovi

ZG SDP - su?eljavanje

Ju?er se u mom kvartu održalo su?eljavanje kandidata za predsjednika / predsjednicu zagreba?kog SDP-a. ?lanovima stranke, koji ?e za desetak dana svojim glasovima odlu?ivati o novom predsjedniku ili predsjednici, predstavila su se ?etiri kandidata: Željka Antunovi?, Ivo Jeluši?, Davor Bernardi? i Slavko Te?i?. Odmah da naglasim – ja sam se ve? odlu?io, i svoj izbor javno obrazložio, tako da ni sa ovim tekstom nemam pretenziju za objektivnim, “novinarskim” izvještajem, ve? iznosim svoje vi?enje. Koliko se onome što napišem može vjerovati, ostaje na svakom ?itatelju da procijeni sam.

Zašto baš takva porezna reforma?

Nakon prvih probnih balona o mogu?oj izvedbi mini porezne reforme, Vlada je izašla i sa konkretnim brojkama, kojim se porezne stope za oporezivanje dohotka sa ?etiri porezna razreda (15, 25, 35 i 45 posto) svode na tri (12, 25 i 40 posto). Dobar pregled izmjena napravio je Daniel N. u svom dnevniku Što donose novi porezi? . U biti, generalno gledano, ova porezna mini-reforma donosi rastere?enje porezne presije na prihode gra?ana – no zamjerke na na?in izvedbe, koje sam iznio u dnevniku Kad Superhik spašava državu... i dalje ostaju. Smatram da se ova mjera sprovela na loš na?in i sa društveno nepoželjnim posljedicama. Evo i zašto.

Poziv na bu?enje

Prije nekoliko dana dnevnik.hr nam je donio najnovije rezultate PULS-ovog istraživanja politi?kih preferencija hrvatskih gra?ana – koji ni ovoga puta ne donosi neke bitne promjene. Popularnost Jadranke Kosor nastavlja sa padom, ?ime gubitak pozitivnog imagea premijerke postaje trend (što ne ?udi, budu?i je izgra?en na spinu), dok su pozicije stranaka, pogotovo dvije najja?e, višemanje zacementirane – SDP ve? u kontinuitetu ostvaruje oko 30% potpore, a HDZ tek koji postotak manje. U ovom konkretnom istraživanju 30,4:29,7. s statisti?kom marginom greške od 3,3%. Po istom istraživanju na tre?em mjestu je HNS sa osam posto podrške, dok prag (jedva) prelazi još jedino HSU.

Umjesto kockanja - referendum

Pored tema koja u posljednje vrijeme u zaokupljaju hrvatski medijski prostor, jedan je zna?ajan doga?aj prošao „ispod radara“. Radi o izmjenama Ustava, koje je vladaju?a ve?ina na posljednjoj sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politi?ki sustav svela na minimalne – njima prihvatljive – okvire potrebne za ulazak u Europsku uniju, te unato? nepostojanju koncenzusa s oporbom (koji bi garantirao potrbnu dvotre?insku ve?inu), izmjene pustila u saborsku proceduru.

’Kre?e se u ustavne promjene i pred zastupnicima ?e se na?i prijedlozi koji se ti?u unošenja svih nacionalnih manjina u izvorišne osnove, ukidanja zastare u dijelima ratnog profiterstva iz perioda pretvorbe i privatizacije te dijelova Ustava koji se odnose na pristupanje Europskoj uniji', pojasnio je Vladin prijedlog šef Odbora za Ustav Vladimir Šeks

Kad Superhik spašava državu...

Glavna tema ovih dana je program Jadranke Kosor za izlazak iz krize. Namjerno kažem program Jadranke Kosor, budu?i u novinama ?itam kako ni ministri ni predsjedništvo HDZ-a nisu znali za Jadrankin paket mjera, pa se postavlja pitanje o tome tko stvarno donosi odluke umjesto izvršne vlasti, i od kuda te odluke crpe legitimitet – no to je ve? jedno drugo pitanje. Ono ?ime bi se ja danas pozabavio je malo detaljnija analiza nekih najavljenih mjera. Naime, stje?e se dojam da Jadranka pod plaštem nužnih reformi i rezova prodaje i kukavi?je jaje mjera koje teret krize raspore?uju po svima osim po najbogatijima. I ne samo to – mjere svojim u?inkom ne odgovaraju potrebama države, ve? se koriste kao savršen izgovor za poteze koji u socijalno osjetljivoj državi ne bi smjeli biti prihvatljivi.

Moj glas za Željku


Ovih je dana završio kandidacijski postupak u zagreba?kom SDP-u i uskoro slijedi održavanje unutarstrana?kih izbora. Novost ovih izbora, ne samo na strana?koj razini, jest to da ?e po prvi puta velik broj ?lanova (pravo glasa na ovim izborima ima više od pet tisu?a ?lanova) po principu "jedan ?lan jedan glas" birati ?elnog ?ovjeka.

Nakon provedenog kandidacijskog postupka, pred ?lanovima SDP-a ?e se na?i ?etiri kandidata: Željka Antunovi?, Davor Bernardi?, Ivo Jeluši? i Slavko Te?i?. U ovom dnevniku želim napisati zašto sam odlu?io svoj glas dati Željki.

Nema nedodirljivih - uhitite Jadranku Kosor

Prije nekoliko dana, nepoznati netko je na adresi www.registarbranitelja.com postavio sporan sadržaj. Uskoro je utvr?eno da se radi o dijelu registra branitelja, starom najmanje godinu dana, na osnovu kojeg je napravljena aplikacija koja na upit izbacuje slijede?e podatke: ime i prezime, postrojbu i vremenski period proveden u postrojbi imenovanog branitelja / ice.

Na objavu ovih podataka burno je reagirao sam vrh izvršne vlasti, te je premijerka objavu nazvala napadom na pravnu državu, koji treba istražiti i sankcionirati, budu?i se radi o nelegalnom objavljivanju tajnog dokumenta, te objavi osobnih podataka branitelja bez njihove privole.

Policija je reagirala ekspresno, te je ve? slijede?i dan uhitila Marka Rakara, na temelju nevjerodostojnog dokaza, te mu zaplijenila cjelokupnu informati?ku opremu – uklju?uju?i i ra?unalo njegovog sina. S današnjim danom, Marko Rakar ve? tre?i dan provodi u policiji koja u njegovom prisustvu pregledava sadržaj na izuzetoj informati?koj opremi.

OK.

Recimo da sve tako i treba biti. Recimo da javni interes za objavom ovog registra u državi sa pola milijuna branitelja ne preteže nad potrebom za zaštitom osobnih podataka. Recimo i da su ovom objavom na internetu uistinu povrije?ena prava na osobne podatke, makar se ne objavljuju npr. datumi ro?enja, adrese stanovanja, stru?na sprema, JMBG ili nešto sli?no. Recimo da je objava tih podataka uistinu napad na pravni poredak par excelance, te da zahtjeva brz i u?inkovit odgovor policijskog represivnog sustava.

Recimo, k tome, još i da u Hrvatskoj – po rije?ima premijerke i ministra unutarnjih poslova – nema nedodirljivih.

Registar branitelja – evoluirana sa?ekuša

Ima ve? godina i pol od dnevnika kojeg sam napisao pod nazivom «Statisti?ka sa?ekuša». Ukoliko vam se ne da klikati i ?itati, u tom sam dnevniku problematizirao branjenje pozicije i odgovornosti vlasti statistikom, i to u situaciji kada se gomilom marginalnih riješenih slu?ajeva pokušavalo pokriti nerješavanje nekoliko kapitalaca koji prijete demokratskom ustroju države – od slu?aja Miljuš do slu?aja Ra?enovi?. Ovih dana vidim da je instrument politi?ke sa?ekuše, nažalost – evoluirao. Pogledajmo što se ju?er doga?alo sa objavom registra branitelja i Markom Rakarom.

Ne pada Jadranka daleko od stabla

Ne tako davno – Jadranka je u medijima bila slikana kao spasiteljica Hrvatske, dok su je na strana?kim skupovima nazivali an?elom. Cijela je pri?a bila zasnovana na Jadranki kao kontrapunktu ubrzo prezrenom Sanaderu. Ivo je stranku i vladaju?u koaliciju vodio autokratski – Jadranka ima „mekši stil“ i uvažava razgovor i izmjenu mišljenja. Ivo je izbjegavao suo?avanje sa katastrofalnom ekonomskom situacijom – Jadranka se ne ustru?ava zasukati rukave i povu?i nepopularne rezove. Ivo je glava korupcijske hobotnice – za Jadranku, pak, „nema nedodirljivih“ u beskompromisnoj borbi protiv korupcije. I koliko god ta slika bila ugodna Jadranki, koliko god joj pumpala ego u proteklim mjesecima – kao i svaki drugi spin, ni ovaj nije mogao izdržati test vremena. Boje su se po?ele razlijevati, slika otkrivati svoju pozadinu, a Jadrankina popularnost topiti.Prema pisanju Novog lista:

Prema redovitom mjese?nom istraživanju agencije Puls za Novu TV, rejting premijerke Jadranke Kosor strmoglavo pada. Dok je u velja?i velikih 77 posto ispitanika imalo pozitivno mišljenje o predsjednici Vlade, u ožujku je taj postotak pao na 62 posto.

Kroz birokratske zidove do ozdravljenja

Pišem današnji dnevnik potaknut mailom prijateljice koja se ve? duže vrijeme bori sa opakom bolesti - multiplom sklerozom, a konkretan povod je nada koja se pojavila na horizontu oboljelih, ali i birokratski aparat koji svojom internoš?u zamagljuje pogled na istu. O ?emu se radi?

Multipla skleroza je bolest nepoznata uzroka o kojoj se ve? nekoliko destelje?a zapravo ne zna ništa pa tako nema niti lijeka. No 2009. godine pojavila se teorija prof. dr. Paola Zambonija o uzroku i na?inima lije?enja te bolesti. On je kod pacijenata sa MS-om tražio suženje vena, koje je onda otvarao ugradnjom stentova – što je medicinski jednostavan zahvat. Prvi rezultati pokazali su izrazito dobre rezultate, a studija se nastavila u SAD-u i Kanadi. Ve? postoje i ohrabruju?i objavljeni rezultati istraživanja, koje je na Sveu?ilištu u Buffalu provodio hrvatski neurolog Robert Živadinov (tekst dr. Živadinovu je objavio i Nacional).

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci