Tagovi

Zagrebački ekspress lonac

Pored situacije na nacionalnoj razini gdje puno toga visi u zraku – ne zna se kad završavamo pregovore, kada izlazimo na izbore, po kojem zakonu biramo (budući su promjene izbornog zakona najmanje do srpnja na Ustavnom sudu), u kojim izbornim jedinicama biramo, kada izlazimo na referendum o ulasku u EU... i to sve u izbornoj godini – situacija se ovih dana ubrzano zakuhava i u gradu Zagrebu.

Jučer je gradska skupština odbila prijedlog gradonačelnika o novim cijenama vrtića. Politička argumentacija gradonačelnika za provođenje tog poteza jest uvođenje pravednijeg načina naplate vrtića – bogati plaćaju više, siromašni manje. Iako gradonačelinkov PR u medijima pokušava nametnuti tezu o skupštinskom podilaženju bogatima, zagrebački viječnici ne osporavaju takav pristup, već kriterij po kojemu je gradonačelnik naumio procijeniti tko je bogat a tko nije.

Što donosi novi Zakon o referendumu

Svjestan sam da je danas potpuno „krivi“ dan za artikulaciju bilokoje teme koja se ne bavi haškom presudom generalima, no timing nisam ja birao, a tema je previše važna (barem po mom mišljenju) da bi ju se prešutilo. Dakle, na jučerašnjoj sjednici, Vlada je usvojila i poslala u saborsku proceduru Prijedlog zakona o referendumu. Pdf file vladinog prijedloga možete naći ovdje - štoviše za kvalitetno i potpuno razumijevanje teza u ovom dnevniku, preporučam čitanje, ili barem paralelno praćenje predloženog zakona.

Dakle, što dobivamo tim zakonskim rješenjem. U prvom redu čišćenje nekih nebuloza starog zakona (poput obveze navođenja JMBG-a prilikom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma), potom preciznije opisanu proceduru za raspisivanje i provođenje referenduma, te usklađivanje sa posljednjim ustavnim promjenama. Tako se sada i zakonom propisuje da se odluka na referendumu donosi većinom izašlih na referendum. Po mom mišljenju to je jedini pošteni kriterij, koji ne manipulira (ne)glasanjem onih koji nisu izašli na referendum – što po defaultu radi svaki “kvorumski” model. To ujedno znači da se otvaraju i vrata stvarno provedivim lokalnim referendumima za smjenom neposredno biranih gradonačelnika, načelnika i župana, s ogradom da bi trebalo provjeriti da li je potrebno prilagoditi i odredbe Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi.

Fokus mog današnjeg teksta su ipak mane i nedostaci ovog predloženog zakonskog rješenja, a kojih je po mom sudu – previše. Probati ću biti što manje “stručan” i suhoparan u obrazlaganju, no mišljenja sam kako je za kvalitetnu argumentiranu raspravu ipak potrebno eksplicitno ukazati na problematične članke i formulacije zakona.

Ustavni sud - pogled iznutra na javnu raspravu

U ponedeljak je Ustavni sud održao savjetodavnu sjednicu na kojoj je tema bila propitivanje ustavnosti Zakona o izboru zastupnika (tj. točnije, Zakona o izmjenama i dopunama tog zakona) te Ustavnog zakona o pravima manjina. Ta sjednica je najavljena još prije mjesec dana (kada sam na svom blogu uputio i kritiku što je uopće trebalo toliko vremena da taj zahtjev za ocjenom ustavnosti ugleda svjetlo dana), a jučer smo imali priliku čuti što razne strane u ovom ustavno-pravnom konfliktu misle o temi, te na koji način argumentiraju svoje pozicije. Moram priznati da sam ostao razočaran upravo razinom argumentacije (što, u retrospektivi, zapravo i nije čudno). Pogotovo zato što se radi o temi koja će u bitnome utjecati na naredni izborni ciklus, i to na više razina – ukidanjem promjena izbornog zakona izgubio bi se i velik dio opravdanja za namjeru promjene izbornih jedinica. To je zbog toga što se posljednjim izmjenama izbobornog zakona glasači svih manjina uklapaju u izborno tijelo (više nema 12. izborne jedinice), te se pored "fantomskih" birača, biračima manjina potencira nejednolik raspored birača po izbornim jedinicama.

Prije nego li pređem na vlastite dojmove i komentare, naveo bih medijske izvore u kojima više ili manje detaljno možete pročitati što se na Ustavnom sudu govorilo. Po mom mišljenju, najiscrpniji je tekst Andreje Žapčić na t-portalu, Novi list donosi standardno dobar tekst Nataše Božić, a izdvojio bih još i tekst sa HRT-a, prvenstveno radi video priloga iz emisije Hrvatska uživo, u kojoj možemo čuti desetminutni razgovor sa Miloradom Pupovcem (a koji sadrži elemente spina na koje ću se posebno osvrnuti).

Participativnost pollitike

Jedna od tema u kojima rijetko sudjelujem na pollitika.com jesu dnevnici koji se bave upravo sa pollitika.com. "Kamo idemo?" "Organizirajmo se!" "Dokle smo došli?" "Koji je smisao?" i slično... Tu smo gdje jesmo, i to mi koji jesmo. I biti ćemo tu, svaki za sebe, dok sami nalazimo svoj razlog i smisao u tome. A kad i to prođe, jednostavno će, baš to - proći. Utoliko iznimno cijenim dosljednost i integritet vlastitih stavova koje je svojim tihim odlaskom potvrdio @opinioiuris. No daleko od toga da je zato svaka samoreferirajuća tema na pollitika.com nepotrebna. Dapače, danas baš mislim pisati o jednoj.

Već je nekoliko puta u komentarima ne nekoliko različitih dnevnika spomenut novitet koji se navodno priprema portalu - mogućnost autora dnevnika da moderiraju komentare na svojim dnevnicima.

Izmjena izbornih jedinica - legalizacija pljačke

Iako je ovaj scenarij visio u zraku od kad je prošle godine Ustavni sud donio preporuku o usklađivanju broja birača u izbornim jedinicama, nemoguće je ne ostati pomalo zatečen drskom, bahatom, besramnom legalizacijom političke pljačke, koju je HDZ upravo počeo realizirati. Prema pisanju Novog lista, vladajuća je stranka, upravo na preporuku Ustavnog suda, usuglasila promjene izbornih jedinica – a sve kako bi se odstupanja broja birača u istima svleo ispod 5%. Na stranu perverznost političkog inžinjeringa kojim se u istu izbornu jedinicu trpaju Zagreb, Gorski Kotar, Lika i četiri kvarnerska otoka – što je u tom prjedlogu tako loše? Odgovor na to pitanje znaju svi koji su imalo pratili političke događaje u posljednjih par godina: temelj izmjene izbornih jedinica čini popis birača na kojem se u posljednjih sedam godina nakupilo nekoliko stotina tisuća nepostojećih birača.

Ustavna kriza na čekanju

Ovo je tekst o događaju koji se nije dogodio u sklopu događaja koji se jest dogodio. Događaj koji se jest dogodio je taj da je Ustavni sud ove srijede održao prvu ovogodišnju plenarnu sjednicu. Događaj koji se nije dogodio jest rasprava o (ne)ustavnosti posljednje verzije izbornog zakona. Ok, zašto bi Ustavni sud trebao raspravljati o izbornom zakonu, i zašto baš sad?

Participativnost - socijaldemokratska identifikacija za 21. stoljeće

Nedavno sam pročitao tekst koji je kvalitetno obradio temu aktualnu zadnjih desetak godina – „što je politička identifikacija SDP-a u 21. stoljeću“? To je pitanje neposredno vezano i uz pitanje „što SDP razlikuje od HDZ-a“? Smatram da je to važna tema budući predstavlja dugoročnu i stratešku identifikaciju čiji se nedostatak može maskirati u kraćim razdobljima, ali ne i na duže staze. Politička opcija – ako želi dugoročno pozitivno utjecati na stanje u društvu, mora tom društvu ponuditi temeljni sadržaj, tendenciju kojoj (uz oscilacije, ovisne o stvarnom životu) teži i prema kojoj se ravna. Upravo je Josipovićeva kampanja dobar primjer. Javnosti ponuđena „pravda“ kao cilj, i ta je javnost taj cilj prepoznala kao bitan i značajan. Drugo je pak pitanje u kojoj mjeri je „pravda“ dobar PR slogan, a u kojoj istinsko dugoročno opredjeljenje – ja sam sklon vjerovati da se radi o potonjem, no taj proces dokazivanja pred javnošću Josipoviću tek predstoji. Dugoročne ciljevi i tendencije političkog djelovanja ne mogu se analizirati na temelju individualnih poteza, već je potreban holistički politički pregled u dužem razdoblju. OK. Ne želim sada detaljnije ulaziti u analizu Josipovićevog dosadašnjeg predsjednikovanja – želim na ovom mjestu samo istaknuti značaj temeljne političke poruke koju politički akteri moraju ponuditi javnosti.

Osnovno (meni interesantno) pitanje jest – što je temeljna politička poruka današnjeg SDP-a? I tu na pollitika.com imali smo dobar dnevnik koji se kritički osvrnuo baš na taj problem: Štefanov „Što nije politika?” – poruka na kojoj SDP trenutno gradi svoj rating “oni su lopovi a mi nismo” jednostavno nije autentični politički sadržaj – i sa time se slažem.

Partikulacija poruke prosvjeda

Pojava s kojom se redovito susrećem u pisanju i raspravljanju o javnim i društvenim događajima i akcijama je jaz između stvarnog sadržaja neke inicijative (ili onoga „što je pisac htio reći“) i slike koja se o istom događaju stvara u javnosti. Kontinuirani „facebook“ prosvjedi nisu izuzetak – štoviše, rekao bih da na mnogo razina upravo potvrđuju pravilo. A pravilo kaže, da unatoč (ne)postojanju poruke (ili poruka) medijski upečatljivi potezi daju osnovnu sliku o događaju – čak i ako oni nisu primarni u cijeloj priči. Znam da je nerealno od zapravo spontanih okupljanja očekivati organiziran nastup prema javnosti, no isto tako ne mogu ne primjetiti simboliku koja se formira medijski snažnim postupcima.

Prosvjedi - odmak od jednodimenzionalnosti

Proteki tjedan u potpunosti su obilježili prosvjedi protiv vlade Jadranke Kosor. Par dana kasnije već se strasti smiruju, i moguće je protekle događaje promotriti smirenije, dati realniju i sustavniju ocjenu, koja će i kod mene, htio to ili ne, nužno biti obojena a nekim ideološkim stavovima koje zastupam. Jedan od osnovih iz te kategorije – bar što se mene tiče – jest nenasilje. No da ne brzam. Prvo što moram primjetiti jest to da se u političkim, medijskim ali i forumaškim komentarima prevladava jednodomenzionalan pogled na prosvjede. To je po mom mišljenju pogrešno, budući su prošlotjedni prosvjedi bili sve samo ne jednosimenzionalni. U tim prosvjedima treba raspetljati mnoštvo grupa (i podgrupa) prosvjednika, mnoštvo pripadnih motiva, kao i mnoštvo povoda. Da svi oni imaju i nešto zajedničko – ukazivanje na iznimno lošu situaciju u kojima žive građani ove zemlje, kao i ukazivanje na iznimnu nesposobnost vladajućih da se kvalitetno nose sa tom situacijom. No na toj općoj razini svaka sličnost prestaje.

Stranačko predizborno migoljenje

Nalazimo se u doista zanimljivoj političkoj situaciji – krupni politički događaji predviđeni za blisku budućnost (dovršetak pregovora sa EU, referenum o ulasku u EU, parlamentarni izbori) lebde u nedorečenosti kao čardak ni na nebu ni na zemlji. Za nitijedan od navedenih događaja ne može se sa sigurnošću utvrditi kad bi se mogao odigrati. I baš ta neizvjesnost koja ovisi o podosta otvorenih varijabli, uzrokuje stranačko migoljenje i vrpoljenje, pogotovo na desnoj strani spektra.

Ključna otvorena varijabla u cijeloj ovoj priči jest dovršetak pregovora sa Europskom unijom. O razvoju događaja na tom planu uvelike ovise mnoge druge odluke, koje se drastično razlikuju jedna od druge.

Novi dnevnici

  1. Imate li 15 km kabela? od robot komentara 4
  2. Kaj jedna riječ znači ? od boltek komentara 22
  3. Vrijeme je za krizni stožer! od Feniks komentara 8
  4. Nova mjerna jedinica shvaćanja u Hrvata - jedan Penava od StarPil komentara 2
  5. Domobranski bezobrazluk post-mortem Beara od sjenka komentara 107
  6. Skandalozna političko-protudemokratska odluka Ustavnoga suda od ppetra komentara 132
  7. UZROCI ANTISEMITIZMA (antižidovstva, antijudaizma) od Ljubo Ruben Weiss komentara 205
  8. Od Judeje do Palestine od Kvarner komentara 29
  9. papirNovčanice kada ne vrijede? od aluzija komentara 1
  10. radnici danas izgubili pravo na prigovaranje od aluzija komentara 0
  11. Iman al Obeidi - simbol uništenja Libije ... ! od Busola komentara 9
  12. Zašto je propala demokracija (socijalizam) od gale komentara 35
  13. Laka Vam hrvatska zemlja! od JPeratovic komentara 10
  14. Hrvatska ipak gubi identitet od aluzija komentara 0
  15. Aktivisti i inženjeri, vizije i politike, narod i kapital od Zoran Oštrić komentara 44
  16. kontinuitet države Židova, a zašto je konfliktan? od aluzija komentara 23
  17. Prastara povijest Bliskog istoka od Kvarner komentara 13
  18. Od Izraela do Judeje od Kvarner komentara 16
  19. Gaza i Izrael - budućnost od shiky komentara 73
  20. Napokon slobodan ! od Busola komentara 5
  21. Židovi grade spomenik Hitleru od aluzija komentara 16
  22. Otvoreno pismo Tami Rudan - još neke napomene od Ljubo Ruben Weiss komentara 28
  23. NAŠA, vaša i njihova MRTVA djeca (otvoreno pismo Tami Rudan) od Ljubo Ruben Weiss komentara 111
  24. Kako se gradonačelnica skoro spotaknula o zakon. od bosancero komentara 0
  25. MUP je kardinalno pogriješio glede lex Perković od sjenka komentara 37

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • grdipajek
  • indian
  • leddevet
  • lignja
  • Tonči Majica

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 19

Novi korisnici

  • DamirFerd
  • Buddha
  • norrismichal
  • general war
  • data miner