Sve velike svjetske civilizacije u finalnom stadiju raspadanja je krasila jedna zajednička odlika, potpuno otuđenje vladajućih elita od naroda, a samim time i od stvarnosti. Od Rimskog carstva do Francuske revolucije, u trenucima kada su kola već nezaustavljivo klizila nizbrdo, elite su se i dalje svojski trudile ignorirati stvarno stanje i upinjale iz petnih žila da sačuvaju svoj životni stil dekadentnog obilja. Najbolje se to može sažeti u onoj poznatoj izjavi koja se pripisuje Mariji Antoaneti: „Neka jedu kolače“.
Svi znamo kako je dotična završila nedugo nakon toga. Postavlja se pitanje hoće li se povijest ponoviti, kako često ima običaj ako se iz nje ništa ne nauči, a čini se da mi kao vrsta poprilično slabo pamtimo, u rangu one poslovične zlatne ribice.
Što zapravo dovodi do propasti nekog društva ili civilizacije? Ovako „s nogu“ pada mi napamet par ključnih razloga: ratovi, ekonomsko-trgovinski razlozi (alternativni izvori osnovnih dobara) i klima, odnosno okoliš. Svi oni mogu imati golemi utjecaj na opstanak društva. Kako na tim područjima kotira danas dominanta paradigma društvenih odnosa - kapitalizam?
O ratovima ne treba trošiti puno riječi, uz obaveznu patnju i razaranje samo je još jedna neizbježna i neizostavna stavka ratne bilance, golemi profiti, naravno odabranima. U posljednjih petnaestak godina se to naročito da iščitati iz vanjske politike SAD-a, rat je iznimno lukrativan biznis i ne preza se od njega niti pred prosvjedima vlastitog naroda ni međunarodne zajednice. Sjetimo se afganistanskih polja makova i imaginarnog WMD-a kao razloga napada na Irak, nakon što su Twinse navodno srušili Saudijci. Najbolje tu situaciju opisuje ovaj tragikomični gif.
Ekonomsko – trgovinske pothvate kapitalizma također ne treba previše objašnjavati, korijene vuku iz imperijalizma, globalne pljačke epskih razmjera koja se malo perfidnijim načinima nastavlja i danas. Financijski sustav uspostavljen kao Ponzijeva shema, tiskanje novca iz ničega, odnosno krivotvorenje novca, degradacija rada i divljanje financijaša temeljeno na klađenju bitovima i bajtovima nas je dovelo tu gdje smo danas, u sveopću krizu. I u tom slučaju se povijest ponovila i izgleda da ništa iz nje nismo naučili, možda je napokon vrijeme da tu lekciju nakon ovog bolnog ponavljanja zapamtimo i spriječimo ubuduće.
Naposljetku klima i okoliš, već godinama se vode prijepori o globalnom zatopljenju, zahlađenju, topljenju polarnih kapa, ozonskim rupama, freonima, otocima smeća u Pacifiku itd. Ne ulazeći u to što je istina a što ne, mislim da je ipak i više nego očito da čovječanstvo ima nezanemariv utjecaj na globalnu klimu koji će s vremenom samo sve više i više rasti. Pitanje koje je vjerovatno najkritičnije je pitanje okoliša, da budem precizniji, pitanje kako ćemo se postaviti prema našem utjecaju na okoliš. Opet se osvrnimo na odnos kapitalizma prema tom problemu. Temeljni postulati kapitalizma su konstantni rast proizvodnje, potrošnje, tržišta, i naravno, profita. Po samoj svojoj definiciji je to neodrživ sustav, uzevši u obzir da živimo na planetu s ograničenim resursima. Kako takvi sistemi završavaju dobro ilustrira ovaj strip. Sad će neki reći, pusti taj maltuzijanski pesimizam, ljudi su inteligentni, snaći ćemo se nekako. Prije par godina sam gledao dokumentarac o prastanovnicima Uskršnjeg otoka koji su navodno doživjeli sličnu sudbinu kao ova populacija jelena sa St. Matthewsa, ne ulijeva baš povjerenje u naše sposobnosti.
Čovječanstvo svoj dosadašnji prosperitet duguje prije svega jeftinoj energiji, odnosno nafti, no i tu dolazimo do problema bilo da se peak oil već dogodio ili nas tek očekuje u bliskoj budućnosti. Činjenica jest da već danas nema dovoljno resursa da bi svi imali zapadnjački standard. Nije utješno ni to što kapitalizam akumulira bogatstvo u rukama nekolicine, ostavljajući većinu stanovništva Zemlje u siromaštvu, a to očito djeluje kao odličan afrodizijak i potiče neku vrst obrambenog razmnožavanja te tako dodatno opterećuje planetu. U bogatijim društvima nije potrebna kineska politika jednog djeteta, mnoge zapadne zemlje imaju stabilne populacije, čak štoviše, izumiru, nažalost uključujući i nas.
Često razmišljam kako bi nas kao vrstu gledali vanzemaljci, da promatraju globalno stanje s distance. Navest ću samo neke poražavajuće činjenice koje bi dovele u pitanje naše narcisoidno poimanje sebe kao inteligentne vrste. Iako proizvodimo dovoljno hrane za sve, u prosjeku je svaki sedmi stanovnik Zemlje gladan, još ih više živi u posvemašnjem siromaštvu. Oko 20% stanovništva u razvijenim zemljama konzumira 86% svjetskih dobara.
Na najsiromašnijih 40% svjetske populacije otpada 5% globalnog prihoda, najbogatiji 20 % prisvaja 75% svjetskog dohotka. Taj jaz se konstantno produbljuje. Prema nekim podacima novac koji se godišnje troši na kozmetiku, parfeme i sladoled u Europi i SAD-u bi bio dovoljan za osiguravanje osnovnog obrazovanja, zdravstvene skrbi i hrane za sve stanovnike zemalja u razvoju. Da sad ne licitiram smrtnošću djece i ne brazdim previše u patetiku, stanje je alarmantno s tendencijom pogoršanja.
Kome odgovara takva situacija i zašto rapidno eskalira? Tu se opet vraćamo na elite s početka priče, upravo njima trenutni kaos puni džepove dosad neviđenim tempom. Umjesto da budu zamašnjak napretka postali su paraziti koji nerazumno ubijaju domaćina. I sami smo svjedoci loše predstave „izbora“ kojeg imamo, u kojem se na vlasti smjenjuju jedni te isti, samo u drugoj boji dresova, zapravo igraju za istu momčad, momčad koja je svima nama ljuti neprijatelj. Zašto im vjerujemo? Zašto ih biramo? Zašto biramo propasti? Unatoč tome što je mašinerija obmane u vidu medija i kojekakvih lijepo odjevenih PR-ovaca uposlena na mazanju očiju javnosti, ipak većina zna što je zapravo na stvari. Zbog čega ne reagiramo? Jesu li nas moderne blagodati poput TV-a i hladnjaka do te mjere razmazile da ćemo šutjeti dok ne budemo gladni ili dok ne poteče krv? Povijest nas opet uči da većina civilizacija nije uništena od strane drugih već su pale kao žrtve autodestrukcije. U velikom broju slučajeva birali su propasti, aktivno ili pasivno. Slično se događa i danas.
Čovječanstvo je ostvarilo spektakularne stvari kroz svoju kratku povijest, kad pomislite da je od prvog leta braće Wright do slijetanja na Mjesec prošlo šezdesetak godina, to budi ponos i vjeru u budućnost. Potencijal je tu, pitanje je zašto ga ne ostvarujemo u potpunosti i moramo li svaki put pasti na dno da bi ponovno ustali. Ne utvaram si da znam rješenja, društveno-političku Teoriju svega, niti smatram da takvo što postoji. Za početak bi dovoljno bilo ne dopustiti da nas se pravi budalama, imamo oruđa i oružja za promjenu, pitanje je hoćemo li ih upotrijebiti protiv sebe ili u svoju korist.
HOCEMO
upravo krece rasprodaja HEP-HAC-ARZ
osim svega dosadasnjeg loseg, ovo je posljednji potez koji ce dokusuriti sve mogucnosti..
jer mogucnosti imamo samo ako imamo cime zaraditi. kad prodas obrtna sredstva mozs samo na HZZO. Jel zna netko koliko drzave dobiju na HZZO-u kad se prijave? I na koliko dugo?
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 4 votes
Tko je glasao21 000 000 000 000
21 bilijun dolara sklonjenih u porezne oaze, 3 tisuće dolara po svakom stanovniku planete, ne bi došlo loše ovoj milijardi ljudi što preživljava s dolarom dnevno, mogli bi desetak godina dignut sve četiri u zrak.
Sipmatično je kako su ti novci zarađeni preko tvrtki koje iskorištavaju infrastrukturu i sve ostale beneficije koje se financiraju iz poreza. Još simpatičnije je što te poreze plaća samo sitnozuba marva.
Odvratno.
http://www.guardian.co.uk/business/2012/jul/21/global-elite-tax-offshore...
Evo još jedan link radi boljeg poimanja količine novaca o kojoj se priča http://www.pagetutor.com/trillion/index.html
- odgovori
-
- 4 votes
Tko je glasaoPonavljati, ponavljati, ponavljati...
I zato tu temu treba mantrati 24 sata na dan jer ljudi iste nisu svjesni, prodaje im se efikasnost kapitalističkog hapanja kao civilizacijsko dostignuće 1:99 putem demokracije perpetuirano odabranih!
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoVišak i suvišno
Ono što treba promijeniti je vrijednosni sistem obzirom da je ovaj primordijalni skupljački prerastao u kancerogenu tvorevinu koja proždire samu sebe. Vjerojatno je danas to čista utopija jer je nerealno zahtijevati od bilo koga da se odrekne viška, pogotovo što je definicija viška vrlo rastezljiva.
Ljudi se viška u pravilu odriču dobrovoljno isključivo u slučaju frke (gdje je dobrovoljnost poprilično upitna) ili u slučaju nekih viših ciljeva kao što može biti vjera, domljublje, humanizam, politika ili neka duboka želja za nečim drugim. Možda se možemo sjetiti sv. Franje koji je odbacio svoje bogatstvo i krenuo u skromni život u halji od grubog platna i sandalama ostavivši iza sebe udobnost opremljenog doma svim blagodatima ondašnjeg suvremenog društva. Pitanje na koje nije lako odgovoriti koliko je njegov čin bio iskreni izraz duboke vjere ili mu je dosadilo to bogatstvo kojeg se, za razliku od velike većine, mogao odreći, ili je to sve učinio da bi na miru mogao *** sa sv. Klarom.
Što god bilo da bilo, treba vjerovati da je sv Franjo učinio to što je učinio jer je shvatio da živi opterećen viškom i da taj višak ne služi njemu nego on služi tom višku. Naivno? Vjerojatno, ali ima u sebi podosta pozitivnog i vjerojatno je nevažno što nije istina.
Sve je to bilo neko drugo vrijeme i pitanje da li bi se sv. Franjo tako lako odrekao iPhone-a, kućnog kina i mikorvalne pećnice? (Vjerojatno bi ako bi to sve našao kod sv. Klare) Recimo da bi se tog odrekao (bez obzira na sv. Klaru) i recim o da smo mi sposobni slijediti takvu misao i kao posljedicu ulčiniti to da 10 kineskih sela ostane bez posla. Wups, mi to nećemo i tu odmah završava naša skromnost i eto dobrog razloga da napokon kupimo novi TV iako ovaj stari još uvijek dobro radi.
Eto uhvaćini smo u zamku gdje ne možemo učiniti ništa dobrog bez da učinimo i nešto loše. Tako nas uvjeravaju, a uvjeravaju nas i da sve ocjenjujemo kroz vlastiti životni sustav prema kojem je svaki Bušmanin siromašna jedinka blizu ruba egzistencije. Tužno je to što ćemo ovo naše uvjerenje prenijeti i na tog Bušmanina i uvjeriti ga da je to istina.
leddevet
- odgovori
-
- 5 votes
Tko je glasaoTihogovorništvo
Bla, bla, bla...
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaoKonačno jedna velika
Konačno jedna velika kompatibilnost s potrebom za monetarnom reformom i transformacijom društva:
Zašto U 21 Stoljeću Još Uvijek Toliko Puno Radimo?
Autor - Owen Hatherley.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoZa početak bi dovoljno bilo
Za početak bi dovoljno bilo ne dopustiti da nas se pravi budalama, imamo oruđa i oružja za promjenu, pitanje je hoćemo li ih upotrijebiti protiv sebe ili u svoju korist.
Revolucija , doslovno zaustavljanje divljanje bogatih , ograničavanje totalno njihove moći, banke u državno vlasništvo zajedno sa FED-om i ostalim financijskih grupacijama koje izdaju novac. Ukidanje privatnih televizije bez nadzora nezavisnih novinara i povjerenstava...
Imamo i oružja i oruđa , pitanje je IMAMOli hrabrosti probuditi se iz sna i ŽIVJETI ŽIVOT, a ne životariti...
Justice for all !
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaoOvo danas nije civilizacija
Ovo danas nije civilizacija nego civilizacijski sumrak. Kada glavnu riječ vode vragovi svijeta predvođeni ekipom iz tajnih ogranizacija i ogranaka te premrežena u vladama zapadnih zemalja od predsjednika, premijera do npr. glasnogovornika ko kokoška clinton koja bi pobila pola svijeta u ime "demonkracije" tada nikako ne možemo reći da smo civilizacija...
Da li si lignja ikada razmišljao da je ovo sve odavno sređeno i odrađeno u glavama svjetske elite. Žele porobljen svijet kojima će oni vladati , a ostali će biti zombiji... Kako bi pokazao šta je danas svijet dati ću gostovanje Raosa (jednog od današnjih vrhunskih neshvaćenih intelektualaca Hrvatske - ako i postojimo ko država... ) u smješnoj emisiji studio 45 o sreći...
Pogledajte i analizirajte si da li smo mi u civilizacijskom sumraku ili smo civilizacija...
http://www.studio45.rtl2.hr/covjek-ili-kokos/
Čovjek je sve rekao , a pogledajte samo one "kokoši" i shvatiti će te brzo da današnji svijet nije nikakva civilizacija. Civilizacija posjeduje određene vrijednosti, moralnost, duhovnost , a mi TO DANAS NEMAMO osim nekih pojedinaca koji su isključeni iz "današnje civilizacije"...
Da li smo ikada podigli glas za zaštitu NEVINIH.
Da li je većina ijednim stavom stala uz zemlje koje nisu nikome napravila žao ko npr. Libija...
Da li većina ljudi se klanja običnim ljudima, radnicima , znanstvenicima ili kretenima sa tv i raznim zvjezdicama...
Ovo doba je gore od mračnog srednjeg vijeka i španjoske inkvizicije...
Justice for all !
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoI da da napomenem : Uvjeren
I da da napomenem :
Uvjeren sam da nismo bili na Mjesecu sa ljudima , a ti ako hoćeš vjerovati lažljivoj američkoj Vladi SLOBODNO... Ionako uspješno manipuliraju većinom ljudi iz kapitalističkog svijeta i svijeta koji se klanja novcu...
Čovjek se nije pomakao van Van Alenova prstena iz razloga koji je tebi možda teže dokučiv , ali o tom potom...
Justice for all !
- odgovori
-
- -3 votes
Tko je glasaoznak
je li to neki znak pameti
da ne vjeruješ da su ljudi bili na mjesecu
poznavao sam pametnu babu nije vjerovala
kaže da su rusi, u redu
luka
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoBili su i odustali
Bili su i odustali.
Valjda nema nafte i ljudi na koje bi prošitrili demokraciju, pa su se opet okrenuli Zemljanima.)))
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoa mene zanima tko donosi
a mene zanima tko donosi promjene.
bilo je i prije kriza u starom Rimu, i feudalne anerhije i kapitalističkih kriza, a mene zanima kako se sistem mijenja tko donosi promjenu u sustavu.
rim je bio robovlasničko društvo i kakve god krize bile dok god je sustav prevladavajuće robovlasnički nema šanse za promjene, pred kraj rimskog carstva se na područje carstva doseljavaju druga plemena koja su se doseljavala kroz veliku seobu. oni su imali dručiji sustav od robovlasničkog rimskog, unutar društva je postojala velika i jaka skupina koja nije bila dio robovlasničkog sustava, kroz krizu i raspad sustava dobili smo feudalizam koji se temeljio na drugačijim odnosima među ljudima od robovlasničkih. bez toga vjerojatno bi imali samo još jednu krizu unutar robovlasničkog društva koja bi završila bez mijenjanja sustava.
u feudalizmu su se polako paralelno uz feudalne odnose i feudalni sustav počeli razvijati građani i građanska klasa, kapitalizam, kad su oni ojačali i kad je kriza uhvatila društvo te nove snage su dovele do promjene sustava, bez toga imali bi samo još više feudalne anarhije, ratova bez mijenjanja sustava,
pitanje je ima li danas u društvu skupina koja živi van kapitalističkih odnosa i koja jača i može dovesti do toga da kriza dovede do promjene sustava, a ne do promjene unutar sustava.
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaobilo je i prije kriza u
bilo je i prije kriza u starom Rimu, i feudalne anerhije i kapitalističkih kriza, a mene zanima kako se sistem mijenja tko donosi promjenu u sustavu.
Rim je mračno doba svijetske povijesti... Imali su oni nekih tehnoloških inovacija , ali Rimsko carstvo je unazadilo svijet i u demokraciji, duhovnosti i posebno moralnosti. Grčka prije njih je bila ogled kako bi svijet trebao izgledati bez obzira na neke mane. Mislim dovoljno je reći da je grčka bila prava demokracija koja danas ne postoji sa parlamentom, a Rim je bilo carstvo sa carom i njegovim podanicima , te zabavljačima naroda Senato... (začudo svaka sličnost sa današnjim svijetom je slučajna...) Da ne pričam o robovlasništvu i sličnim stvarima...
Justice for all !
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPrimjer Martina Luthera Kinga
Primjer Martina Luthera Kinga i pokreta za građanska prava pokazuju da ne mora uvijek vanjski utjecaj mijenjati poredak, promjena može doći i iznutra. Potlačenih nikad ne manjka, samo je pitanje hoće li se i kako organizirati i artikulirati svoje interese. Moderno doba donosi platforme tipa interneta na kojima se lako da koordinirati masovna akcija, to se već par puta i pokazalo, no ima i naličje. Samo to seruckanje, tzv. slacktivism, daje dojam da se za nešto boriš ležeči na kauču. Jako je težak korak od cyber prosvjeda do izlaska na ulicu, uvijek ostaje taj neki osjećaj-što ako iziđem na trg, a nitko drugi se ne pojavi. Dobro se sjećam onih prosvjeda kod nas u Jacino doba, kako me uzela euforija i ponos nakon prvog većeg okupljanja, i kako sam se brzo razočarao kad sam uskoro uvidio da od svega toga nema ništa. Upravo to što i "siromašni" danas uživaju u blagodatima modernog doba čini ljude razmaženima. Znam dosta poznanika koji u to doba nisu imali posla ni ikakve perspektive u životu, a konstantno su prigovarali o tome što je cilj prosvjeda, tko je vođa, čemu sve to...zapravo su tražili izlike da ostanu doma, da sve napravi netko treći i njima servira na pladnju.
Teško da će se neka vanjska sila, neokrznuta kapitalizmom, pokrenuti val promjena i svjetsku revoluciju, ta je ideja neslavno propala, iako i danas ima južnoameričkih zemalja koje mi svojim primjerima ulijevaju nadu da se može i drugačije.
- odgovori
-
- 6 votes
Tko je glasaopa to i ja kažem da promjene
pa to i ja kažem da promjene donose unutarnje sile.
društvo je bilo robovlasniško u rimu ali unutar carstva se je pojavila velika skupina ljudi koja nije funkcionirala po robovlasničkom modelu i oni su donieli promjene, da toga nije bilo unuter duštva pitanje je kako bi se stvari odvijale.
ta plemena su bila stanovnici carstva ali i donekle isključeni is društva, tek kad je došlo do ozbiljne krize i kad su ovi dovoljno osnažili je došlo do promjena.
i izlazak iz feudalizma su donijeli dijelovi druđtva, građanstvo koji su bili dio društav ali isključeni iz feudalnog sustava, tek kad je građanstvo dovoljno ojačalo mogao se slomiti i feudalizam.
pitanje je što mi želimo drukčiji kapitalizam ili drukčije uređeno društvo.
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaopitanje je što mi želimo
pitanje je što mi želimo drukčiji kapitalizam ili drukčije uređeno društvo.
E ovo je pitanje svih pitanja, hoćemo li pokušavati zauzdavati kapitalizam koji ima tendenciju da sam sebe poždere, križati ga sa socijalizmom kao Skandinavci ili ga se treba riješiti kompletno i uspostaviti nešto drugo, ako da, što drugo?
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoE ovo je pitanje svih
E ovo je pitanje svih pitanja, hoćemo li pokušavati zauzdavati kapitalizam koji ima tendenciju da sam sebe poždere, križati ga sa socijalizmom kao Skandinavci ili ga se treba riješiti kompletno i uspostaviti nešto drugo, ako da, što drugo?
Ovo me podsjeti na fašizam i Nijemce prije 2 svjetskog rata kada su se mnogi na kraju opredjelili na fašizam (isto ko danas neoliberalni kapitalizam...) jer eto nisu imali drugog izbora. Uvijek postoji bolji izbor od ZLA, a zlo je neoliberalni kapitalizam i to se svi slažemo , ali neki potiho ga odobravaju dok god imaju za preživjeti...
Svaka sličnost u povijesti je slučajna...
Justice for all !
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaokolektivizam kao oklop...
Po prvi put u povijesti imamo pri ruci nešto što je tako široka društvena platforma, živimo u sustavu šizofrene situacije kojemu svatko nadjeva ime i naziv koji mu je najmrži...ljevičari ga nazivaju kapitalizmom, stvarni kapitalisti socijalizmom, zaposlenici neoliberalizmom...po prvi put imamo nešto tako široko a da niti samo ne zna što je. Po prvi put u povijesti nema zakonskih prepreka skoro niti u jednoj zemlji, da je u okviru društvenog dogovora svaka verzija vlasništva moguća, svako dioničarstvo poželjno, po prvi put se skoro svugdje mogu slobodni ljudi organizirati u svojim interesima, po prvi put je i informacija i znanje dostupno i plebsu ako se potrudi...a ipak se istražuju mogućnosti kako da se ponovo kolektivistički i uniformno odredi to je vladajuća klasa, tko ima većega kao skupina...i u ovakvoj idealnoj društvenoj situaciji rasapa svega što smo znali ne dolazi do poziva da jedinka uzme situaciju u svoje, svoooje ruke, da ideologija i privatni nazori budu gurnuti u drugi plan...da slobodna volja osobe bude ostvarena u pojedinačnom slobodnom i samovoljnom udruživanju s drugima zbog ostvarivanja osobnih partikularnih interesa...
...populistima svih fela to bi nanijelo neopisivu bol, a možda bi bar na jedan povijesni trenutak mnogi od tih sedammilijardi pojedinaca doživjeli ostvarenje osobne društvene slobode...ali, očito, većinu muči fobija od te same slobode koja uključuje i osobnu odgovornost....i dobro im dođu kolektivističke mantre da pred bližnjima fingiraju aktivizam, koji, eto, nikada nije baš to što su oni zamislili...
- odgovori
-
- 7 votes
Tko je glasaoErich From je tridesetih
Erich From je tridesetih godina prošlog stoljeća napisao prekrasnu malu knjižicu " Bijeg od slobode ", o ljudskoj potrebi da individualnu slobodu i odgovornost koju ona nosi, poklone iracionalnim autoritetima i Velikim Vođama, i tako stvaraju bazu za pojavu kolektivističkog terora, i u krajnoj crti svjetskih ratova.
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasao...uzmi ago koliko ti drago...
...vjerujem da bi Fromm danas revidirao misao "...o ljudskoj potrebi da individualnu slobodu i odgovornost koju ona nosi, poklone iracionalnim autoritetima i Velikim Vođama," otprilike u: "...o ljudskoj potrebi da individualnu slobodu i odgovornost koju ona nosi, poklone bilo kome tko se pojavi i ponudi da njihovu odgovornost za njihov život ponese na svojoj grbi...pa i nek´ si naplati kol´ko mu padne na pamet, samo nek´ to nosi bestraga"
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaoKaj je to čovjek i čemu teži
ali, očito, većinu muči fobija od te same slobode koja uključuje i osobnu odgovornost....i dobro im dođu kolektivističke mantre da pred bližnjima fingiraju aktivizam, koji, eto, nikada nije baš to što su oni zamislili...
Tisuće godina iskustva nije dovoljno da bi se spoznala temeljna priroda homo hapaća posebice u dijelu kad mu se titra na razini osobnih sloboda. Zar stanje stvari oko činjenice 1:99 nije dovoljna opomena da u homo čipu ima trojana i da mu stoga nije preporučljivo pogodovati apelima na svijest i odgovornost, dapaće treba ga vratiti u uvjete nagrađivanja za osobno temeljem participacije izgradnje kolektiva...
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoI ja sam na tragu ovog
I ja sam na tragu ovog Golgotinog razmišljanja.
Koliko god se slažem da kolektiv može biti bunker u koji se kriju nesposobni i nezainteresirani, toliko s druge strane mislim da je kolektiv, odnosno solidarnost, osjećaj zajedničke svrhe i cilja, apsolutno neizostavan dio svake zdrave zajednice.
Čovjek je društveno biće, evolucijski je to tako, unatoč modernom individualističkom mantranju. Nije bacanje u samicu zalud jedan od najtežih oblika kazne. Individualnost i samostalnost jest potrebna, ali je isto tako za većinu neophodan osjećaj pripadnosti, obitelji prvenstveno, naciji, religiji, moto-klubu, bilo čemu. To mnogima ulijeva sigurnost. Rijetkost je naći čovjeka koji je potpuno lišen osjećaja bilo kakve pripadnosti nekoj široj grupi iz koje crpi vlastitu sigurnost. Zato mislim da je uzaludno apelirati za sustavom u kojem će većina biti takva. Trebamo biti realni i pokušati raditi u okviru ovog što imamo, nije bajno ali je takvo kakvo je.
Na kraju krajeva nije li osjećaj pripadanja zajednici sam temelj guranja ka općem boljitku? Ako zanemarimo priču o "nevidljivoj ruci" i tome kako hrpa individualnih interesa daje jedan općepozitivni, koja se po meni baš i nije pokazala realna. Da naša "elita" ima osjećaj pripadnosti široj zajednici, a ne samo slijepu odanost svojim partijskim leglima, mislim da bi nam svima bilo bolje.
Šta sam htio reći s ovim laprdanjem, i sam sam se pogubio :)
Znači kolektivizam je ugrađen u homo čip, kako veli Golgota, bitna razlika je hoćemo li slijediti površne, pomodne, podobne ili čisto maliciozne kolektive, ili ćemo početi promovirati pozitivne kolektivne vrijednosti kojih nedvojbeno ima i koji su prijeko potrebne da se izvučemo iz ovog blata.
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaocini mi se da si ovaj dio
cini mi se da si ovaj dio previdio u @indianovom komentaru
Po prvi put u povijesti nema zakonskih prepreka skoro niti u jednoj zemlji, da je u okviru društvenog dogovora svaka verzija vlasništva moguća, svako dioničarstvo poželjno, po prvi put se skoro svugdje mogu slobodni ljudi organizirati u svojim interesima, po prvi put je i informacija i znanje dostupno i plebsu ako se potrudi...a ipak se istražuju mogućnosti kako da se ponovo kolektivistički i uniformno odredi to je vladajuća klasa, tko ima većega kao skupina.
ja ne vidim negiranje kolektiva vec slobodu izbora kolektiva .. sto u svim idejama do sada fali jer on je do sada uvijek bio propisan i ogranicen, ideologijom, mantrom i tantrom.. cak ni lokalitet nije vise prepreka pa "svoj" kolektiv moze biti sirok koliko to oni koji ga oformljuju izgrade bez obzira na drzave ili cak kontinente
ipak ta sloboda formiranja "svog" kolektiva ocito nije nikome od ostalih komentatora bliska. zanima me zasto? Zasto trazite propisan vrlo sirok kolektiv, barem unutar drzavnih granica, sa vec nekom ideoloskom podlogom, a ne slobodu biranja bas onoga koji vam kao osobama pase, onog koji sami mozete stvoriti po svojim mogucnostima i potrebama, sklonostima? jer to je ono sto bi u danasnjim zapadnim sustavima zasigurno bilo moguce..
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoGolgotina kolektivna nagrada za individualnu participaciju
Vidim da ipak pokušavaš čitati između redaka stoga evo malog pojašnjenja glede mojeg favoriziranja kolektiva nad pojedincem kaj posebno preporučam Luni da malo progrunta - možda ju prosvijetli pod stare dane....
Velik dio razmišljanja iza pojma racionalnog pojedinca potječe iz ideja liberalizma te matematičke teorije javnog izbora s naglaskom na koristoljubivom ponašanju pojedinca, koji na tržištu donose odluke na temelju vlastitih preferencija, te na njega utječu i varijante ekonomskog liberalizma. U obje struje su individualne odluke odgovorne za socijalne ishode. Jedino pojedinci imaju ciljeve, želje i potrebe, nemaju ih kolektivni entiteti poput društva ili države. Ljudska bića su "racionalni" pojedinci koji nastoje maksimizirati korist iliti hapanje. Znači ljudi se ponašaju sebično, nastojeći dobiti što više onoga čime žele maksimizirajući tako koristi za sebe i istodobno minimizirajući troškove koje imaju pri stjecanju tih stvari. Tako druš. život postaje nizom tržišta gdje pojedinci prakticiraju efektivnu potražnju, pokazujući svoju spremnost ili nespremnost da plate za dobra ili usluge. S političkog gledišta odluke da se glasuje ili ne galsuje, priključi nekoj organizaciji ili ne… Znači odluke se donose na temelju toga da li maksimiziraju našu korist ili ne, tj. donose li ugodu ili izbjegavaju bol.
Posljedica je ta da društvo nestaje, a javlja se kao zbroj pregovora između koristoljubljivih pojedinaca na tržištima. Posljedica - 1:99 !!!
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaopojedinci iz tvoje price nisu
pojedinci iz tvoje price nisu individue vec samo osobe koje u ime propisanog kolektiva izbjegavajuci osobnu odgovornost donose odluke bez vlastite odgovornosti glumeci da su te odluke kolektivne.
vecina problema u svim dosadasnjim sistemima je i nastala zbog toga. JA ali u ime naroda, sustava, ideologije.. JA upravljac, a propisani kolektiv kriv u moje ime za sve..
ideologija koju zastupas (jer to ni nije nista drugo doli poprilicno totalitaristicka ideologija) zabranjuje slobodu misljenja, izbora i djelovanja covjeka ogranicavajuci ga pravilima koje je u ime kolektiva (ali za sebe) propisala elita tog istog kolektiva kamuflirajuci sebe i svoje djelovanje prezentacijom kolektivnog djelovanja.
naprosto nema principijelne razlike izmedu toga sto ti zastupas i recimo katolicke crkve.. koja u ime svoje elite propisuje pravila clanovima ( time ih zarobljavajuci ) svojeg kolektiva uz pomoc pripadajuce ideologije kamuflirajuci time svoje elitisticko ponasnaje i postojanje same kaste "elite", upravljaca tudim, diktatora zivotima.. kolektiva koji je naravno spasonosan i jedini ispravan i za onog koji ga zeli ali i za sve druge koje moze "porobiti".. jer sloboda nije pozeljna. kolektiv je taj (citaj njegova elita) koji odreduje i time se gubi pojedinacna odgovornost voda.. plebsu kolektiva se takoder pruza kolacic rjesavanjem osobne odgovornosti prema zivotu, osobnog izbora, zasluga po trudu i radu, znanju i imanju.. koji vecina onih "losijih" rado prihvaca odrzavajuci tako elitu stalno na vrhu..
no isto tako unistavajuci i vlastiti kolektiv.. za razliku od elite i na svoju stetu.. elita ce nabaviti nove poklonike raznim lizalicama apropali clanovi ce biti samo kolateralna steta za koju nitko, ni vode ni oni sami nikad nece snositi odgovornost.. jer tome kolektiv i sluzi.. u ovom obliku..
Za razliku od pristupa koji ima @indian, koji ne propisuje jedan i jedini, najveci i najbolji, kolektiv te ostavlja jedinkama pravo na izbor svog puta, kao i pravo na uzivanje rezultata svog izbora i truda.. tvoj nije nista nov i propao je vec mnogo puta u povijesti.
kolektivna misao prisilnog kolektiva ne postoji, jer je on tu zato da clanovi ne bi mislili. to za njih radi elita, a ideologija je za "zarobljene" djelice kolektiva. meni je posebno interesantno kako zagovornici ovakvih principa sebe uvijek pretpostavljaju clanovima ili buducim clanovima elite kolektiva kojeg zagovaraju a nikad "radilicima"
individualna misao (i djelo) je ona koja samo slobodna vodi naprijed. samostalna ili udruzena po svojoj slobodnoj volji, trudu i znanju u kolektiv (bez propisanih granica u broju ili vrsti clanstva) po vlastitom izboru moze dati super rezultate jer nije ogranicena ideologijom, ogranicenjima i neodgovornoscu elite koja bez osobne odgovornosti upravlja radilicima.. .
u slobodno odabranom kolektivu svaka radilica je i elita.. individua, odredena po trudu, radu, znanju i mogucnostima.. uzivajuci bas toliko koliko i pridonosi
slobodno odabrani kolektivi ne negiraju mogucnost postojanja (egzistencije) "propisanih" kolektiva sa elitom i pukom bez odgovornosti.. ali samo njihovo postojanje znaci i preuzimanje odgovornosti "propisanog" kolektiva za ucinjeno (i od puka i od elite) .. te mi se to cini osnovni razlog protivljenja slobodnom izboru, individui kao osnovici sebe, drustva ili kolektiva..
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoNadrobljeno sitno pa u đuture
Ni moj a bogme ni tvoj pes ovo s maslom pojel nebi kaj si nadrobilai to ti je ona priča koju ti je svojevremeno Štefan objašnjavao, a ti opet jovo nanovo...
I sama vidiš da se ovo društvo zbog takvih realiziranih stavova koje zastupaš raspada po svim šavovima. Imaš onu priču bivšeg vlasnika DM-a ili ovu danas ispričane po Fenixu - ajd učini nekaj humano u životu pak jednom od siročića bez roditelja učini život smislenijim. Danas sutra kad se okreneš unazad imat ćeš kaj vidjeti, ovako kad je čovjek sam nikad mu nije dosta a konačni rezultat je - nula...
- odgovori
-
- -2 votes
Tko je glasao@golgota.. ak nekaj ne razmes
@golgota..
ak nekaj ne razmes citaj a ne komentiraj.. supljina tvojih "znanja" je iz njih sve vise vidljiva, a ak se nastavi pokazati ce jos pokoji, za tebe, porazni rezultat..
kamuflaza bezobrazlukom je standardni oblik skrivanja neznanja i nepameti, kod tebe ocigledna i u primjeni..
bas mi te zao
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao...ja prvo polazim od toga da
...ja prvo polazim od toga da će se ljudi uvijek i u svakoj situaciji ponijeti kao ljudi, sa svime što uz to ide...da će uvijek i svugdje iskazivati ono što nazivamo manama i vrlinama...
...govori se o potragama za uređenjima kolektiviteta a da se nikada osim na verbalnoj razini nije pokušalo ostaviti ili potaknuti pojedinca da stvara od grunta ono u čemu će živjeti po svojoj volji, kakva god bila. A trenutak zapadne bezizglednosti je upravo idealan, kumiri uređenja i ideja su ili pali ili im je autoritet na nuli, legalistička infrastruktura nije srušena već tek narušena a dovoljno liberalna jer je formalno strukturirana prema zaštiti osobnih sloboda tako da se svatko može u njoj naći, politička megauređenja su u svijetskim razmjerima pokazala ograničenje, ekonomske multinacionalke vladaju polovinom svijetske ekonomske aktivnosti što se i ocijenjuje kao njihov fizički limit iako funkcioniraju k´o vurice...
...ovakav kakav sam alergičan na ideologije pitam se, zašto eksperimentirati? a pri ruci imati win-win okolnosti za ostvarenje djela želja i poruka od antičkih , renesansnih, novovjekih mudrijaša i teoretičara oslobođenja...a niti Svevišnji ne bi, vjerujem, imao ništa protiv.
Iako, znam da povijest kolektivizma i navika s time spojenim ima snagu čelične košulje, nametnuti strah od osobnog neuspjeha u slučaju ostajanja jedinke na čistini same sa sobom. Na to guru ili ideolog bilo čega uvijek i svugdje može računati. Jedino, ne mogu si pomoći, do njihovih poruka mi je tako mizerno malo stalo...
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaomislim da ovaj komentar bez
mislim da ovaj komentar bez obzira koliko je vrijedan citanja nema smisla ako je odgovor guru-u.. onom kojem je mantra oslobodenje preko asimilacije, bez da sam bude asimilaran. guru je ipak guru pa ni borg nije vise sto je bio u ovakvim vjerama.
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoSlušanje samog sebe
...ja prvo polazim od toga da će se ljudi uvijek i u svakoj situaciji ponijeti kao ljudi, sa svime što uz to ide...da će uvijek i svugdje iskazivati ono što nazivamo manama i vrlinama...
Jeste, i stvori bog čovjeka na sliku i priliku svoju - i posadi ga u vrt odnosa 1 : 99. Amen...
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaokoliko pluseva za ovo
koliko pluseva za ovo dati?
ja cu c/p..
sazeta i komprimirana stvarnost..
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaošto drugo, to i mene zanima,
što drugo, to i mene zanima, znima me posoje li počeci kakvog drugačijeg načina funkcioniranja društva, ima i sada dosta isključenih ljudi u društvima o kojima kapitalizam i država ne vode brigu, razni slamovi i slično. rađaju li se možda tamo neke nove društvene zajednice, novi sustavi i društveni odnosi ili ne. što mi u stvari želimo mijenjati i kako to je pitanje.
društvo se može promijeniti i na puno gore pa da tako modeli slamova u kojem nema pravne države i gdje mafija i neke druge organizacije upravljaju može dovesti i do nekog goreg sustava od ovoga kojeg sada imamo.
može li možda mondragon biti uzor, ili nešto slično tome?
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoA ima drugačijih zajednica od
A ima drugačijih zajednica od ovih koje mi dana smatramo beskrajno naprednima. Mene je oduvijek fascinirao način života američkih indijanaca, ili kako je već politički korektan naziv za njih. No većinom se tako fascinantno jednostavni i učinkoviti sustavi uspostave u manjim zajednicama, primitivnim, kako im tepamo. No jedna od najvećih prednosti i specijalnosti kapitalizma je da takve uništava, ili direktno, ili "attritionom". Malo toga učinkovitog ima društvo koje nije predatorski nastrojeno protiv takve invazije.
Zanimljivo bi bilo vidjeti kako bi se razvijao naš samoupravni model da nije bilo općeg debilizma, velikosrba i kasnije heroja pretvorbe, mislim da se to moglo razviti u nešto stvarno pozitivno. Zapravo Mondragon je živući dokaz da je tako.
Nikad nije kasno opet pokušati, s nekim modifikacijama, gore od ovoga crony sranja teško da će ispasti.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoZanimljivo bi bilo vidjeti
Zanimljivo bi bilo vidjeti kako bi se razvijao naš samoupravni model da nije bilo općeg debilizma, velikosrba i kasnije heroja pretvorbe
Zadnji čavao u lijes samoupravnog modela je zakucao Kardelj 1974, eliminacijom tržišta i samostalnih ekonomskih jedinica kroz sustav društvenog dogovora i samoupravnog sporazumijevanja. Etatistički sustavi eliminiraju tržište centralnim planiranjem, a Kardelj ga je eliminirao samoupravnim kartelima. Jugoslavenska samoupravna privreda je bila razmjerno efikasna do 1971, dok je funkcionirala na dva osnovna postulata, slobodnom tržištu i samostalnim ekonomskim jedinicama. Od 1974 pa do propasti Jugoslavije pretvorila se u neefikasnu, društveno-dogovornu i samoupravnu katastrofu.
Novi društveno ekonomski sistemi moraju biti efikasniji od postojećih kapitalističkih, da bi bili poželjni i prihvatljivi. U tom grmu leži kvaka na kojoj sve revolucionarne elite lome zube.
- odgovori
-
- 4 votes
Tko je glasaoNovi društveno ekonomski
Novi društveno ekonomski sistemi moraju biti efikasniji od postojećih kapitalističkih, da bi bili poželjni i prihvatljivi. U tom grmu leži kvaka na kojoj sve revolucionarne elite lome zube.
Teško mi je zamisliti sustav koji može biti efikasniji od kapitalizma u onome za što je dizajniran, zgrtanju profita, to je dovedeno do savršenstva i konstantno evoluira na bolje, ili gore, kako za koga. Ostaje samo mali problem što se pri tom zgrtanju profita uništavaju ljudi i okoliš, dakle upravo ono što stvara taj isti profit. Taj sustav je poput krpelja koji sisa krv dok ne pukne ili domaćin ne krepa, u oba slučaja porazan rezultat.
Ne treba nama efikasniji sustav, niti ga može biti, nama treba sustav koji je dugoročno održiv i s boljom raspodjelom dobara, makar bio i neučinkovitiji od kapitalizma. Svi se kunu u svoju djecu i žele im samo najbolje, a opet s druge strane ne libe se ostaviti im sranje u vidu imaginarnog zaduženja i devastiranog okoliša i resursa da bi na prečac došli do materijalne ugode.
Mnogi će reći da je takva priroda čovjeka, da je pohlepa dobra, da je to ono što nas tjera naprijed, da upravo zbog toga kapitalizam prosperira, jer najbolje ekonomski odražava ljudsku narav. Pa sama bit evolucije čovjeka modernog doba se vrti oko toga da suspregne životinjske nagone i odmakne se od socijalnog darwinizma. Sve ono što smatram civilizacijskim dostignućima, javno zdravstvo, školstvo, radnička prava, socijala, sve to se sad uništava od strane kapitalizma koji jede vlastitu djecu. Ovakav kapitalizam kakav danas imamo, a koji po meni nakon desetljeća zauzdavanja pokazuje svoje pravo lice, je zapravo nazadovanje u svakom pogledu i s njim sami sebe osuđujemo na propast ili u najboljem slučaju krvav i devastirajući reset od kojeg ćemo se dugo i teško oporavljati.
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoHapačka demagogija
Novi društveno ekonomski sistemi moraju biti efikasniji od postojećih kapitalističkih, da bi bili poželjni i prihvatljivi
Nema efikasnijeg ekonomskog sustava no kaj je hapački kapitalizam. Dakle, nije samo efikasnost presudni argument za opstanak homo populusa. Ima nekaj kaj se zove održivi razvoj društva na duži rok. A to egoističnu individuu ne interesira jer ona funkcionira na principu sve i sada zbog čega nastaje 1:99. Zato se javlja arbitar u osobi države koji pomiruje privatno i opće.
Stoga je takav sustav sa stanovišta većine i poželjan i prihvatljiv. Nasilno provođenje poželjnosti "sve i sada" ciklički izaziva revolucionarni sraz stoga tvoje promišljanje samo pogoduje opstanku hapanja.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaotvoje promišljanje samo
tvoje promišljanje samo pogoduje opstanku hapanja.
Nije problem u hapanju, nego tko hapa i za koga. U čemu je problem ako " društvo" hapa u moje i tvoje ime i za našu korist.
Norveška država hapa beskompromisno sve zarade od nafte i plina i transferira novac u jednu instituciju koja se zove Norveški mirovinski fond. Svrha postojanja tog fonda je isplata mirovina Norvežanima jednog dana kad ne bude više nafte i plina. Danas se ne koristi za isplatu mirovina, jer nema potrebe. Fond je u okviru svoje investicijske politike investirao oko 500 milijardi dolara ( nije greška, 500 milijardi). Njima nije palo na pamet da tu hapačinu guraju kroz proračun. Nitko se ne buni, ni građani, koji bi možda htjeli potrošiti " ovdje i sada", ni naftne kompanije, koje je država hapnula.
Za to nije potrebna nikakva nova ideologija kolektiviteta ( jer ona u razumnim granicama sasvim solidno funkcionira), niti ikakva institucionalna revolucija, samo malo mozga u glavi i građanske hrabrosti.
Da li je to održivi razvoj? Možda.Svijet nije savršen, niti će ikada biti.
Komunikacija s tobom bila bi produktivnija, kada bi barem djelomično, napustio pristup apstraktnim temama, na apstraktan način ( jasno, mislim na Pollitici.com)
- odgovori
-
- 6 votes
Tko je glasaoApstrakcija 1:99
Komunikacija s tobom bila bi produktivnija, kada bi barem djelomično, napustio pristup apstraktnim temama, na apstraktan način ( jasno, mislim na Pollitici.com)
Zakaj je apstraktna teza da 1:99 destruira održivost homo biologije. I po čemu način iznošenja apstraktan. Možda ponekad je suhoparan ali to je zato kaj sam pomalo umoran po stoti put crtati efekt kuhane žabe i strategiju proizvodnje pristanka.
Car je gol (1:99) i buka kostura me iritira.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao500 milijardi u mirovinskom
500 milijardi u mirovinskom fondu, jebemti sve, treba napast te Norvežane, nepravedno je da imaju toliko, a mi ništa :)
Za to nije potrebna nikakva nova ideologija kolektiviteta ( jer ona u razumnim granicama sasvim solidno funkcionira), niti ikakva institucionalna revolucija, samo malo mozga u glavi i građanske hrabrosti.
Znači za nas nema nade.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoMi imamo i nafte i plina,
Mi imamo i nafte i plina, doduše ne toliko koliko Norveška, nekoliko stotina tisuća hektara pomorskog dobra, podzemne pitke vode i inog nacionalnog blaga pod zemljom, nad zemljom i pod morem, na koje se naplaćuju nekakve simbolične ili nikakve koncesije . I tko nam sad treba da država opali svakom tko zarađuje na nacionalnim resursima 50% poreza na zaradu i usmjeri lovu u mirovinski fond, od kojeg svi imamo koristi? Šta se treba desiti u glavi, da bi se takav porez smatrao normalnim i korisnim, i šta to oni koji to naplaćuju imaju, a mi nemamo?
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoM&M company...
Mozak i muda? :)
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaopitanje težišta...
...mislim da je, kada se govori o "ljudskim društvima", osnovna zabuna u stavljanju težišta...ono "ljudski" se uzima kao samorazumljivo, kao nešto s čime je svako upoznat već time što je čovjek (otprilike, kao što svatko zna voditi ugostiteljski posao već time što cijeli život visi s druge strane šanka)...s dubokom vjerom da ljudsko samo po sebi nalazi ispravna rješenja i samo je tehničko pitanje koju društvenu organizaciju primjeniti.
dok se koncentracija odvija na onom što se smatra promjenjivim, na "društvu"... prostoru u kojem zainteresirani i "pozvani" nalaze svoje tržišne niše na kojima grade svoje konstrukcije.
...otprilike, koliko ima smisla istraživati sve moguće verzije uređenja na neupitnim postulatima prirode ljudskosti ako je ona zamagljena političkom korektnošću u kojoj svaka dvojba bude žigosana kao ovakva ili onakva, nazadna uvijek kada se dovede imanentna dobrota ljudske vrste u pitanje...
- odgovori
-
- 4 votes
Tko je glasaoLockout ?
Poslodavci okupljeni u HUP-u izgubili su strpljenje i Vladi ozbiljno zaprijetili 'lockoutom', tj. štrajkom poslodavaca, tijekom kojeg bi stavili ključ u bravu svojih poduzeća na neodređeno vrijeme.
Ideja o 'lockoutu', kad poslodavac zabranjuje rad zaposlenicima, glasno je zaživjela na prošlotjednom sastanku Vijeća članica HUP-a, piše poslovni tjednik Lider u novom broju. Ogorčenim poslodavcima koji umjesto najavljenih olakšica za poslovanje imaju veće troškove repromaterijala i PDV-a okidač za gnjevne ispade na sastanku bila je najava 30-postotnog poskupljenja plina. Kako kažu neki poslodavci u razgovoru za Lider, s novom cijenom plina ne preostaje im više drugo nego zabraniti rad zaposlenicima dok se situacija ne promijeni.
http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/---lockout--posloda...
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoRadnici
Sad bi radnici trebali poslodavcima najaviti lockout, ionako im rade o glavi kada zagovaraju fleksibilizaciju ZOR-a.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoti onda mislis da bi radnici
ti onda mislis da bi radnici tih tvrtki koje imaju dodatne teskoce zbog plan21-kvaka22 od strane nase Vlade trebale podrzati vladu i zeljeti povecanje teskoca vlastitim firmama, zatvaranja, stecajeve ili gubitke?
to je dakako kod nas moguce da ce se desiti
no da li bi bas radnici to trebali?
ja bas nisam u to sigurna.. jer rezultat je sasvim jasan. oni bi ostali bez posla a vlasnici firma u kojima rade produzili bi lockout na neodredeno ili bi propali.. ili bi se naprosto odselili oni koji to uspiju
meni se cini da 3 strana u ovom sukobu nema bas neku alternativu u izboru partnera.
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoBaš zato. Nemaju alternativu
Radnici gube u svakom slučaju. Ostaju bez plaće i radnih mjesta. Zar će im poslodavci platiti lockout? Jel' njih netko nešto pita? Nemaju radnici teškoće zbog plana i kvake u zadnjih 7 mjeseci već u zadnjih 20 godina. Mislim da su radnici dosta spašavali svoja radna mjesta. T-comu ne pada na pamet prevaliti "teškoće" preko ogromnog profita već preko radnih mjesta.
NIje riječ o amnestiji politike Vlade već o lockoutu i jednih i drugih.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoTi stvarno mislis da bi
Ti stvarno mislis da bi T-comu prekipjelo zbog cijene plina u proizvodnji?
a sto se tice radnika.. da, u pravu si gube. ali nije da nemaju izbor. jedan je da se firma ponovo otvori, a drugi je da nestane zauvijek. jer proizvodne firme ne opstaju po lijepim zeljama vec iskljucivo ako mogu raditi profitabilno. u slucaju lockouta izbor je dakle jasan, kratak ili poduzi odmor od rada, bar u lockout poduzecu.
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoNe shvaćam zašto se u nas
Ne shvaćam zašto se u nas toliko zazire od tako očiglednog sredstva borbe protiv degradacije rada kao što je štrajk, masovni, generalni, kakav god. Svi radnici kusaju istu kašu, režu se plaće i beneficije, i to ako si sretan da uopće imaš radno mjesto da ti se išta reže. Nema boljeg pritiska i poruke poslodavcima i državi od toga kad im izbiješ malo novaca iz džepa, odmah su prijamčiviji za dogovor. Ovi naši sramotni sindikati tu i tamo zakmeče na tv-u, a kad treba pokazati zube i muda nema ih nigdje. 300 000 nezaposlenih, tko zna koliko još onih kojima firme propadaju, koji rade bez plaće, koji šutke gutaju ekskremente vlasti i poslodavaca i kuhaju iznutra već godinama. Ako to nije potencijal za jedan masovniji štrajk ja ne znam što jest.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaopreporucujem procitati prije
preporucujem procitati prije odluke
http://liderpress.hr/blogovi/ekonomalije/milanovic-se-mora-otvoriti-zamj...
kao i uzeti u obzir razliku u fleksibilnosti radnika i poslodavaca (onih vecih) o kojima HUP i prica vjerojatno.. manji uskoro ni nece imati alternative osim "lockouta" tako da se kod njih nece raditi o izboru ako se ova politika nastavi.
posebno preporucam razmisliti o mogucnostima prisilnog natjeravanja nekog da investira ako to nije profitabilno a ne radi se o drzavnim firmama koje minuse pokriju kasnije iz dzepova gradana.. kao i o smislu takvog postupka..
tema dnevnika je postindustrijsko doba.. koje je i po tvom komentaru i razmisljanjima ocito previse ukorijenjeno da bi nase (i ostala zapadna) drustva imala ikakvu sansu u ozdravljenje..
drago mi je da si ovako reagirao jer upravo je takvo razmisljanje ono sto odrzava ovakvu politiku postindustrijalizma na upravljackom mjestu naseg drustva.
obzirom da je to vecinski stav i nacin razmisljanja i zivota.. nase drustvo (hrvatsko) nema nikakve sanse prezivjeti bez velikih ostecenja.. u kojima ce kao i uvijek ipak najvise nastradati bas radnici tj. gradani..
no tjesi me da je to opca pojava zapadnog razmisljanja pa se ne osjecam usamljeno
i tjesi me sto su veze dosta jednostavne u citavom svijetu pa ako to bude potrebno i nije neki problem pomaknuti se negdje drugdje ako bude trebalo.. ta pomisao je naprosto smirujuca..
lunoprof
(Luna)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaočetvrta dimenzija ili zona sumraka...
Činjenica jest da već danas nema dovoljno resursa da bi svi imali zapadnjački standard....zbog čega bi i imali zapadnjački standard? to je standard baziran na budućem radu i očekivanim uspjesima njihove djece i unuka
...baziran na sredstvima koja netko treba odraditi u budućnosti, to je ta financijalizacija na koju računaju welfare društva...predatorstvo koje je iz imperijalizma i kolonijalizma prešlo u "višu" fazu, u postindustrijsko društvo koje se financira iz još širih resursa nego su tri dimenzije prostora...ovog puta donosi višak vrijednosti i iz drugih vremena, sada iz budućnosti, ...troši se danas radna i intelektualna energija potomaka bez da ih se pita za pristanak. I što ako se pojavi novi Spartak među tim mladima, kada masovno odbiju da budu odgovorni za lakomislenost svojih očeva ili djedova? da odbiju dužničko nasljedstvo i pređu na stranu "barbara" poput mnogog Rimskog plebsa u doba dekadencije Carstva?...hoće li biti dovoljno da neki zapadni "autoritet" izjavi da "...nažalost, bili smo krivo procjenili naše ekonomske snage..." pa da ostatak svijeta koji je svo vrijeme usrdno i požrtvovno radio na boljitku za svoje potomke umjesto da ih pljačka, pomirljivo kaže "...nu, dobro, socijalizirati ćemo još ovaj put tu evrocentričnu grešku, ali, bekino to, fuj, nemojte više"?...izgleda li to nekome kao izgledan rasplet? ...i nije to pitanje samo kapitalizma, prirodnih resursa...i u onom tričetvrtinskom ostatku svijeta što nema aspiracije da gradi postindustrijsko društvo budućnosti kapitalizam je prevladavajući sustav i funkcionira im to...koriste trodimenzionalne resurse i funkcionira im to...Nagradno pitanje je,... bi li im to tako išlo da zagrabe poput Evropljana duboko u resurse te četvrte dimenzije... ?
- odgovori
-
- 10 votes
Tko je glasao