»Nisu doneseni svi provedbeni propisi koji su propisani odredbama Zakona o proračunu.«
Ovako glasi jedna od rečenica iz Izvješća o radu Državnog ureda za reviziju za 2007.godinu. . Pa što, rekli bi neupućeni, to i nije neki propust kad znamo kakva nam je praksa u odnosu na brdo zakona koji su donijeti. Ipak, propust ima dublje značenje jer se radi o propustu zakonodavca.
Na tom tragu promišlja i Ivan Miklenić, komentator i glavni urednik Glasa Koncila. On u svom komentaru pod naslovom „Nekažnjeno bezakonje“ problematizira našu ukupnu političku elitu.
Drugim riječima, zakon je nešto odredio i propisao, a netko, tko se smatra da je iznad zakona, ne želi i ne donosi provedbene propise!
On ide i dalje pa zaključuje da je to „evidentan primjer izigravanja zakona a da za to svjesno i namjerno izigravanje nitko ne odgovara“ i da se na to mora upozoriti najšira javnost. Slažem se.
Hrvatska kao tranzicijska država, koja iz zakonodavstva koje je bilo više od pravnih norma uvjetovano političkim ciljevima i svjesnim zamagljivanjima, ne može ni korak učiniti na svom tranzicijskom a kamoli na razvojnom putu dok ne uspostavi zakonitost koja jednako obvezuje prvoga čovjeka po položaju u hrvatskoj državi i posljednjega hrvatskog građanina.
Bravo, to je bit pravne države, zakon nas sve jednako obvezuje i nitko ne smije biti iznad njega.
Miklenić se bavi i detaljima izvješća pa zaključuje:
Te konkretne primjedbe pokazuju da nepravilnosti nisu svojstvene niti samo određenim državnim tijelima ili tijelima lokalne uprave, niti se mogu pripisati ovoj ili onoj političkoj opciji, pa su zapravo pokazatelj široke rasprostranjenosti nekažnjenoga bezakonja u upravnim strukturama na svim razinama društva i države. Ta je pojava zabrinjavajuća jer osim možda najdrastičnijih i malobrojnih iznimaka za te nepravilnosti nitko neće snositi odgovornost.
On pravilno uočava i problem nesankcioniranja utvrđenih propusta.
Upravo to nesankcioniranje propusta, nepozivanje na odgovornost - koja može biti različita od kaznene do moralne - rušenje je pravnog poretka i loša poruka malom građaninu na kojem se ipak »trenira strogoća« kad napravi i najmanju i nehotimičnu pogrešku.
Miklenić vidi i izlaz.
Hrvatsko društvo mora smoći snage da se sve učini da u njemu ne bude nekažnjenog bezakonja, ma tko god ga činio, a osobito toga nekažnjenog bezakonja ne bi smjelo biti ni u kojoj strukturi državne ili lokalne vlasti odnosno u strukturama koje upravljaju novčanim sredstvima što ih daju svi građani.
Međutim, odličnom komentaru kao da nešto nedostaje. On govori o političarima, državnim tijelima i hrvatskom društvu a niti jednom nije spomenuo Crkvu.
Brzopleti bi odgovor bio da je Crkva dio društva i time obuhvaćena komentarom ali…
Podsjetio bih na moj post od prije godinu dana.
U njemu sam pisao o slučaju Jelene Brajše, dugogodišnje i sad već bivše voditeljice hrvatskog Caritasa.
Ironija je u tome da Miklenić piše upravo o onom što se analogno može primijeniti na slučaj koji se zbio u organizaciji kojoj sam pripada.
O ovome piše:
Hrvatska jest mlada država, ali da oni koji njom upravljaju još uvijek nisu stvorili preduvjete za cjelovitu reviziju, tj. za cjelovitu provjeru ulaska i potrošnje novca iz državnog proračuna, ne može biti slučajno i ne može biti bez pogodovanja nekim drugim interesima a ne općemu dobru.
O ovome ne piše:
Još su prošle godine češljanjem poslovnih knjiga utvrdili da je u razdoblju od samo tri godine, od 2001. do 2004. godine, s Caritasovih deviznih i kunskih računa podignuto oko 11,5 milijuna kuna za koje se ne zna na što su potrošeni.
Nisu našli nikakve račune ili druge dokaze da je taj novac potrošen za potrebe Caritasa, pa se sumnja da je završio na privatnim računima Jelene Brajše i njezinih najbližih suradnika.
Miklenićev bi komentar zvučao manje licemjerno da se barem jednom rečenicom osvrnuo i na slučaj koji je svojevremeno sablaznio mnoge u hrvatskom društvu.
Ovako nažalost ispada da se oni koji se smatraju da su iznad zakona ne nalaze samo u redovima političke elite.
Vozim j danas automobil i
Vozim j danas automobil i slusam vijesti iz Sabora. Nas vrijedni Friscic zasjeo za stol te ne znajuci poslovnik Sabora izisao za govornicu na upozorenje iskusnih zastupnika kako krsi poslovnik on je sve to kreativno protumacio i na kraju je sa pozicije predsjedavajuceg Sabora izrekao nesto sto je trebao reci sef kluba poslanika HSS-a ako sam dobro razumio. Na to je slijedio vrli komentar koga drugoge nego naseg ustavotvorca i moralne stijene zakonodavstva uz Matu Arlovica najbolji poznavatelj prava i pravnih pitanja i donedavno predsjednik sabora a danas podpredsjednik. Dakle ta ustavno pravna gromada koja ustav preambule i razne izmjene ima u malom prstu. Dakle taj Vladimir Seks koji je kao predsjednik Sabora to jest kao najvise zakonodavno tijelo u cijeloj nam republici Hrvatskoj dakle institucije kojoj je zakon, pravo i red u pravu mora biti na prvome mjestu dakle taj Vladimir Seks je izjavio necete vjerovati:
Ne trebamo se drzati poslovnika kao pijani plota.
I sto sada reci na te njegove Titoisticke rijeci?
Ako se u najvisem zakonodavnom tijelu koje brine da donosi zakone po kojima se upravlja ovom drzavom ne drze zakona (poslovnik) po kojemu oni moraju raditi sto onda reci za postivanje zakona u cijeloj drzavi?
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoČini mi se da smećeš s
Čini mi se da smećeš s uma da je Brajša, ukoliko su optužbe za pronevjeru protiv nje točne, prevarila ne samo državu, nego i Crkvu. Lova je završila u njenim, a ne u "džepovima" Crkve. Crkva je u ovome slučaju žrtva.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoJe, koliko i država
Je, koliko i država odgovorna da uspostavi i osigura funkcioniranje sustava u kojem se tako nešto ne bi moglo dogoditi. Dakle, baš kako kaže Miklenić, osigurati nadzor prikupljanja i praćenje tijekova trošenja novca.
Kad se kritizira zakonodavca (Sabor) da to nije učinio (donio podzakonske propise koji bi omogućili cjelovit nadzor revizije), blago rečeno, čudi da se ista odgovornost ne vidi u vlastitom dvorištu.
Najiskrenije, učinilo mi se to kao da sad npr.Kutle napiše članak u kojem bi kritizirao rad UO HFP u slučaju KIM-a. Kritika bi apsolutno bila istinita i na mjestu samo što bi bilo jako neobično čuti je iz njegovih usta (nije baš moralna vertikala privatizacije).
B-52
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoOvo je treći put da Glas
Ovo je treći put da Glas Koncila izravno kritizira rad i postupke Hrvatskog Sabora.
Prvi slučaj sam obradio ovdje a drugi ovdje.
Oba puta se radilo o tome da Sabor nije izglasao zakone koji bi promovirali, odnosno štitili vrijednosti vezane uz vjeru.
Ovaj se puta radi o funkcioniranju pravne države (donošenje i poštivanje zakona) i značajno, praćenju prikupljanja i trošenja novca koji se u krajnjem skuplja od građana. To nije izravno stvar vezana uz vjeru već je čisto svjetovna. Utoliko može biti znakovito ili možda naznaka nekih promjena.
Dakako, Crkva o tome može i treba govoriti jer se radi o općem dobru samo je vjerodostojnost upitna kad da ne spominje gotovo isti slučaj u vlastitim financijama koje su, osim dijelom u slučaju Brajša, i dalje obavijene tajnom.
B-52
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaotu nešto ne štima,
tu nešto ne štima, Bozanić i Sanader su k'o prst i nokat, a Miklenić ovako...
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPredosjecaju se
Predosjecaju se promjene...
Live Free or Die !
Live Free or Die !
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao